Gost autor| Kultura| Lingvistika| Literatura| Obrazovanje

Две декларације

angie01 RSS / 23.06.2020. u 11:53

 gost autor: Tasa

35711i4pol01.jpg
 

 

 

 

Недавна реакција шире јавности поводом избацивања из школског програма збирке „Тражим помиловање“ Десанке Мајксимовић показала је само колико су нам култура и образовање, иако јавно декларисани као изузетни важни, ипак веома болна тачка која се тиче многих, а не само ускостручних кругова који се баве српским језиком као основним оруђем националне културе, те језиком и књижевношћу у нашем систему образовања, од оног најнижег, па све до академског нивоа.

С тим у вези јесте и ова занимљива информација која се ових дана појавила у неким новинама.
У Тршићу је током протеклих пар дана јуна одржана Прва интеркатедарска србистичка конференција која је, по речима члана програмског савета научно образовног центра Вук Караџић у Тршићу, Милоша Ковачевића, као таква по први пут одржана после 1950. године.
По речима професора Ковачевића, конференција је ставила на дневни ред „не само питање српског језика и књижевности у образовним програмима, него и као националног идентитетског предмета и предмета који, на неки начин, одређује статус писмености једне нације.“

На том скупу су као резултат расправа вођених током два дана донете и две декларације, Декларација о статусу српског језика на несрбистичким катедрама и ненаставничким факултетима и Декларација о неопходном повећању броја часова српског језика и књижевности која се надовезује на недавну реакцију широке јавности поводом избацивања збирке „Тражим помиловање“ Десанке Максимовић из школских програма књижевности које је у ствари било само још једно у дугачком низу наслова књижевних дела и писаца које смо током протеклих 2-3 деценије избацивали из школских програма књижевности у основним и средњим школама чиме смо нашу децу ускраћивали за многа сазнања која би морала да буду неизоставни део опште културе једне образоване личности.

 

 Прва интеркатедарска србистичка конференција,

Тршић, 19−21. јун 2020.

Учесници Прве интеркатедарске србистичке конференције – коју чине представници свих србистичких катедри на свим филолошким, филозофским, учитељским и педагошким факултетима у Србији, Републици Српској и Црној Гори, укључујући и представнике Института за српски језик САНУ, Института за књижевност и уметност у Београду и Завода за унапређење образовања и васпитања у Београду − једногласно су усвојили

ДЕКЛАРАЦИЈУ О НЕОПХОДНОСТИ ПОВЕЋАЊА БРОЈА ЧАСОВА СРПСКОГ ЈЕЗИКА И КЊИЖЕВНОСТИ У ОСНОВНОЈ И СРЕДЊОЈ ШКОЛИ

Декларација се заснива на природи и значају наставе српског језика и књижевности у нас, свести о њеној улози у образовању као наставног предмета и наставног језика, богатству језичког и књижевног садржаја, као и месту и броју часова овог предмета у европским образовним системима.

1. Настава српског језика и књижевности представља једино систематско и континуирано увођење младих у знања и просторе матерњег језика и књижевности, са пресудним утицајем на изграђивање не само њихове језичке и књижевне културе него, још битније, њиховог односа према култури уопште. Готово свакодневно, у можда најзначајнијем периоду за развој личности, они се сусрећу са логиком и лепотом матерњег језика и светом књижевних дела. Представа изграђена у школи не губи се никада сасвим и због тога је њена сазнајна и образовна улога немерљива. Колико су улога и значај матерњег језика и књижевности велики, говори и податак да није било ниједног образовног система у било ком времену у коме овај предмет није имао статус најзначајнијег предемета.

Ученици једино наставом српског језика и књижевности развијају својe говорне способности, обогаћују речник, савладавају правила мисаоне писмености, напредују у процесу овладавања правилима језичке културе, што је све нужни предуслов могућности доброг савладавања садржаја других предмета. Језичко стваралаштво не може се поредити са било којим другим типом стваралаштва. Моћ језика је оно што човека највише одваја од свих других бића, а та се моћ младим људима најбоље може и мора предочити кроз моћ књижевне речи, као најпотпунијег испољавања језика.

2. Матерњи језик и књижевност јесу највреднија духовна добра једнога народа, чувари његовог памћења и културе. Зато матерњи језик никада није само средство комуникације (као што се, неретко, чује), он је носилац наше колективне и индивидуалне меморије које се међусобно допуњују и снаже. Језик и књижевност су у темељима не само личног него и националног и културног идентитета: најбоље се, ако не и једино, кроз садржаје књижевности може ученицима развијати љубав према властитој култури, према властитим националним вредностима и њиховом месту у ризници европске и светске културе. Они поседују дубину у коју су унети памет и памћење културе који се, читањем и разумевањем, надодају на читаочеву појединачну памет и памћење. Није без разлога речено да је улагање у матерњи језик и књижевност једнако улагању у националну безбедност и слично грађењу снажне бране пред опасности од колонијалног статуса народа.

Једино се кроз континуитет српског језика и српске књижевности може пратити континуитет културног развоја српскога народа – од Светога Саве до данашњих дана. Српски језик и књижевност су наша културна и духовна вертикала. Снажно ослоњена на језик и културно памћење (а својом природом делујући на човекове емоције, чула и интелект), књижевност повезује све епохе развоја српске културе. Није могуће ни један период тог развоја заобићи. Зато се у програмима и за oсновну и за средњу школу морају наћи представници свих књижевних епоха. И зато програми изгледају преобимни. У њима нису нити могу бити само српски аутори, него и светски, јер се мора успоставити међуоднос са светским епохама и писцима, пошто се вредност једне књижевности увек одређује и компаративно.

3. Због недовољног броја часова, упркос изузетним напорима учитеља, наставника и професора, свесних своје улоге и мисије, настава српског језика и књижевности није у могућности да у потпуности остварује вишеструку и изузетно значајну улогу: да изграђује темељна граматичка знања и усвајање функционалне писмености код ученика, да негује њихову љубав према читању и разумевању књижевности, да развија и снажи њихов културни и национални идентитет. Богатство и разноврсност наставних садржаја у супротности су са малим бројем часова, што ауторе програма ставља пред непремостиве тешкоће, наставнике присиљава на сажимање градива, а ученике онемогућава да у потпуности стичу знања и уживају у лепоти свога језика и књижевности. Тако се нужно уместо потпуних знања, због броја часова, често остварују само парцијална знања. А парцијална знања, познато је, и нису права знања.

4. Број часова матерњег језика и књижевности у Републици Србији је знатан у поређењу са већином других предмета (5 часова недељно у млађим разредима, укључујући и пети, а 4 у старијим, 4 и 3 у гимназији), осим са математиком, са којом је готово изједначен по броју часова. Међутим, недељни фонд часова приметно је мањи у поређењу са свим европским, па и многим ваневропским земљама. Други, не мање паметни од нас народи никад нису доводили у питање посебан положај свог матерњег језика и националне књижевности. Ево неколико примера: Француска има од 8 до 10 часова недељно, Турска 8 до 10, Русија 9 (у овој земљи матерњи језик није само општеобразовни језик првог реда, већ има надпредметни статус), Словачка 9, Аустрија и Португалија 8 итд. Нема ниједне европске државе која има мање од 7 часова у почетним разредима, да би потом тај број варирао, зависно од узраста ученика.

Захтев за повећањем броја часова јесте насушна потреба не само наставе српског језика и књижевности него целог образовног система. То не подразумева унапређивање знања само једног изолованог предмета него целог образовног система, јер се унапређивање у знањима и ученичким способностима у српском језику и књижевности нужно шири на учење свих предмета. Српски језик и књижевност није, наиме, само наставни предмет од изузетног значаја, већ је и наставни језик, основа за учење свих других предмета. Окосница основношколског и средњошколског програма морају бити садржаји српског језик и књижевности јер се по њиховој успешности мери успешност реализације и садржаја свих осталих предмета.

5. Због тога са пуним правом тражимо да предмет Српски језик и књижевност добије у нашем образовном систему оно место које заслужује, односно да се, најпре, повећа број
часова у основној и средњој школи: на најмање 7 часова у млађим разредима основне школе, на 6 часова у старијим разредима основне школе, на 5 часова у гимназијама на свим смеровима и на 3−4 часа у средњим стручним школама (зависно од типа школе и године учења).

6. Учесници Прве интеркатедарске србистичке конференције сматрају да је неопходно да надлежне образовне институције, пре свега Министарство просвете и науке, Национални просветни савет, Друштво за српски језик и књижевност, Завод за унапређење образовања и васпитања, као и академска заједница у целини, предузму све неопходне мере да Српски језик и књижевност добије оно место у нашем образовном систему које му с правом припада. Најновије измене наставних планова показале су да има простора за остваривање значајних образовних стратешких искорака, а најновија збивања око нових наставних програма још једном су указала на неопходност повећања броја часова српског језика и књижевности. Сматрамо да свако одлагање повећања броја часова наноси ненадокнадиву штету српском образовању у целини.

У Тршићу, Учесници Прве интеркатедарске србистичке конференције

19−21. јун 2020.

 

.........

 "Још када би се остварило оно о чему се причало још док сам ја студирао и о чему смо још тада маштали да се часови језика (правопис, језичка култура, граматика) раздвоје од часова књижевности и да буду два посебна предмета... Ихај!!!"



Komentari (377)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alselone alselone 20:59 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

А како бисте ви све ово рекли (написали) да нема српског језика? И да нисте прочитали све то што сте прочитали откада сте научили да читате? И онда све ово артикулисали у писаном облику у овој дисусији у којој сам истински уживао?


Nikako, jer u početku beše reč.
docsumann docsumann 20:59 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....




ajde da se kodiramo
da nam cifre sjaje

docsumann docsumann 21:03 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Nikako, jer u početku beše reč.


što je metafora za svijest
predatortz predatortz 21:05 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

jer u početku beše reč





01000010 01101111 01100111 01100010 01100101 &#353 01100101 01110010 01100101 &#269
crossover crossover 21:11 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

docsumann
Nikako, jer u početku beše reč.


što je metafora za svijest


Више је метафора за логос. :)
crossover crossover 21:13 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
А како бисте ви све ово рекли (написали) да нема српског језика? И да нисте прочитали све то што сте прочитали откада сте научили да читате? И онда све ово артикулисали у писаном облику у овој дисусији у којој сам истински уживао?


Nikako, jer u početku beše reč.


У почетку беше сингуларност. :)
angie01 angie01 21:16 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Nikako, jer u početku beše reč.


u pocetku bese zvuk.
shmoo shmoo 21:17 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone

Nikako, jer u početku beše reč.



docsumann

što je metafora za svijest






Јес, тај Логос, мајку му...












predatortz



... &#353 ... &#269




Предо, немој псујеш! Пријавићу те због кршења дисклејмера!












alselone alselone 21:17 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Више је метафора за логос. :)


Slažem se. Svest je na neki način formirana, a logos je više haotična struktura/prostor/energija iz koje može da se izgradi mnogo različitih stvari.
alselone alselone 21:18 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

У почетку беше сингуларност. :)


Viš kako se religija i nauka susretnu na naneočekivanijim mestima.

Ono ja čitam kao logos koji si pomenuo i za šta smatram singularitet, nije suštinski različito. Nije zapravo mnogo uopšte različito.
predatortz predatortz 21:22 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Предо, немој псујеш! Пријавићу те због кршења дисклејмера!


Znaš li ti da sam nekad, dokon pop i jariće krsti, učio glagoljicu? Džoni je izdao neki album (beše "Balegari ne veruju sreći"?) na kom su tekstovi pesama pisani glagoljicom.
Ja lepo uzmem i skinem alfabet, pa naučim glagoljicu.
No, brzo sam je zaboravio.
crossover crossover 21:24 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
У почетку беше сингуларност. :)


Viš kako se religija i nauka susretnu na naneočekivanijim mestima.

Ono ja čitam kao logos koji si pomenuo i za šta smatram singularitet, nije suštinski različito. Nije zapravo mnogo uopšte različito.


Па и није, у праву си, књига Постања неодољиво подсећа на теорију Великог праска. Чак бих рекао да неких квантномеханичких принципа има и у Библији. :)
angie01 angie01 21:25 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

što je metafora za svijest


Hegel kaze da je svest odnos duha prema sebi samom,... Dekart, sa svojim cogito,

...sveti duh...( Sartr-svest je bice za sebe)


alselone alselone 21:28 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Па и није, у праву си, књига Постања неодољиво подсећа на теорију Великог праска. Чак бих рекао да неких квантномеханичких принципа има и у Библији. :)


Biblija je čudo, prosto neverovatno šta je sastavljeno od toliko priča. Skoro sam naučio da je to zapravo prvi hypertekst u istoriji, nekoliko hiljada godina pre HTMLa. :)

Iako nam se čini da je Bilija linearna u vremenu, ona je zapravo ispresecana pričama kroz vreme, linkuju se u starom zavetu priče iz novog i obrnuto, linkuju se priče iz ranijeg vremena u budućem. Ljudi su pronašli preko 60,000 tekstulanog referenciranja u bibliji. Neko nije bio lenj pa je to i nacrtao. X osa je vreme onako kako ga mi doživljavamo. Svaka linija je pozivanje na neki deo iz nekog drugog dela.

predatortz predatortz 21:30 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Neko nije bio lenj pa je to i nacrtao. X osa je vreme onako kako ga mi doživljavamo. Svaka linija je pozivanje na neki deo iz nekog drugog dela.


Brate, tom liku i pornić da pustiš, on bi graph napravio od toga.
vcucko vcucko 21:36 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

docsumann
jasno da su svi osnovni postulati hrišćanstva uvezeni iz starijih religija i mitova,

ključno je što ih vjernik-hrišćanin ne doživljava kao alegorije i parabole, već kao činjenice.

religija se i zasniva na vjeri u nevjerovatno.

Ne samo neverovatno.

Recimo, kad se kaže da po Vizantijskom kalendaru (koji je bio u upotrebi i u srednjevekovnoj Srbiji) živimo u mislim 7.529. godini od postanja - samo umesto postanja čitaj potopa i ulaziš u domen sasvim mogućeg. Jer sve civilizacije iz kojih ishodi hrišćanstvo pamte i na neki način beleže potop, velike poplave i izlivanje mora i voda uopšte, kada je veliko jezero postalo Crno more, preko Bosfora i Dardanela se spojilo sa Sredozemljem. Koliko znam, i geolozi i okeanografi i mnogi drugi potvrđuju potop. Sad, da li se desio baš pre 7.529 godina ili koji vek (ili milenijum) gore-dole, to verovatno nikad nećemo saznati. Učeni ljudi svojih doba su zabeležili tako, kako su znali i umeli. U svakom slučaju, i potop i merenje vremena od njega su sasvim mogući i verovatni.

Priča o Nojevoj arci je drugo, to je literarna nadogradnja sa sjajnom porukom. Kao i sav Stari Zavet. Zato se militantne sekte mršte na Stari Zavet (koji je protoliteratura) i guraju te da bubaš Novi, koji je u stvari x viđenja jednih istih događaja plus krivični zakonik.

Neko moje viđenje, naravno bez obaveze i posebnih dokaza.
shmoo shmoo 21:40 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

angie01
Nikako, jer u početku beše reč.


u pocetku bese zvuk.





А пре звука и светлости би тама над безданом!




А Докс спомену још и сатанисте.





Да не кажем хаотичне структуре, што каже Алс...

shmoo shmoo 21:44 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone


Viš kako se religija i nauka susretnu na naneočekivanijim mestima.






Лепо ја кажем да су наука и религија за мене комплементарне... Компатибилне...





Aksiom 1
(Dihotomija) Osobina je pozitivna ako i samo ako je njena negacija negativna.

Aksiom 2
(Zaključak) Osobina je pozitivna ako nužno sadrži pozitivnu osobinu.

Teorema 1
Pozitivna osobina je logično konzistentna (to jest, moguće je da za nju postoji neki primer).

Definicija
Nešto je nalik Bogu ako i samo ako poseduje sve pozitivne osobine.

Aksiom 3
Biti nalik Bogu je pozitivna osobina.

Aksiom 4
Biti pozitivna osobina je nužno.

Definicija
Osobina P je suština od x ako i samo ako x sadrži P a P je nužno minimalno.

Teorema 2
Ako je x nalik Bogu, onda je biti nalik Bogu suština x.

Definicija
NE(x): x nužno postoji ako ima suštinsku osobinu.

Aksiom 5
Biti NE znači biti nalik Bogu.

Teorema 3
Nužno postoji neko x takvo da je x nalik Bogu.



crossover crossover 21:51 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone

Iako nam se čini da je Bilija linearna u vremenu, ona je zapravo ispresecana pričama kroz vreme, linkuju se u starom zavetu priče iz novog i obrnuto, linkuju se priče iz ranijeg vremena u budućem. Ljudi su pronašli preko 60,000 tekstulanog referenciranja u bibliji. Neko nije bio lenj pa je to i nacrtao. X osa je vreme onako kako ga mi doživljavamo. Svaka linija je pozivanje na neki deo iz nekog drugog dela.


Неки критичари би рекли да је то зато што је цела Библија један велики self fulfilling prophecy, a мени то више личи на нешто што би се мом селу звало quantum entanglement. Све има везе са свим.
shmoo shmoo 21:54 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

predatortz
Предо, немој псујеш! Пријавићу те због кршења дисклејмера!


Znaš li ti da sam nekad, dokon pop i jariće krsti, učio glagoljicu? Džoni je izdao neki album (beše "Balegari ne veruju sreći"?) na kom su tekstovi pesama pisani glagoljicom.
Ja lepo uzmem i skinem alfabet, pa naučim glagoljicu.
No, brzo sam je zaboravio.








А знаш ли ти да је Ватикан у 17. веку покушао ривајвл глагољице у Украјини?

У циљу мисионарења. Штампали и књиге. Не би ли Украјинце превукли Ватикану и православне одвојили од ћирилице.

Па видим ја да с тобом нешто није у реду. сад ми је јасно...






Не,сад озбиљно, без зезања...

Последица тог глагољања у том мисионарењу: Стјепан Бандера (и његови који урлају "Сердце моје сердењко" док кољу православне по Украјини 1941-1945 и Бандерина екипа на Мајдану ономад, пре неколико година. У "демократским" променама...




Јбг, ми када кажемо "крсташки ратови", увек помислимо на Блиски/Средњи исток... А није увек ишло нити иде само у том правцу...





loader loader 22:06 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

jasno da su svi osnovni postulati hrišćanstva uvezeni iz starijih religija i mitova,

Sve su to samo razvojni oblici, koji su išli ka jednom. Od čovekovih pradavnih strahova zbog zvuka u šumi, zbog groma, budila se ona najvažnija čovekova datost, a to je da seže van očiglednog i razumom dokazivog. Tako počinje da se zalazi u sferu religijskog. Religija je u ranim fazama mnogobožačka, paganska... Sve to prate i izvesni uvidi u samu narav sveta, prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja, i sve složeniji i tananiji odnos sa božanstvima... Onda se dolazi do Mojsija, i Starog zaveta, koji osim onih večnih i prelepih priča ima i zastrašujuće deonice. U svakom slučaju, to je ogroman iskorak, jer se iz paganstva stupilo u monoteizam. Ima još prilično paralelnih religijskih pravaca, ali oni su iako sa nekim sličnim elementima ipak nešto jednostavniji, nedorečeniji. Stari zavet se ispunjava Novim zavetom, odnosno Isusom Hristom, koji donosi potpuno nov odnos sa Bogom. Svojim životom Hrist je ispunio svoje reči. Rođen iz bezgrešnog začeća, jer dolazi ne da bi bio samo još jedan od grešnika već da bi ispunio misiju i pokazao put čistote i večnog života. Žrtvovao se, a nakon raspeća i vaskrsao, opet kako bi pokazao da je život iznad smrti. Ne postoji ni jedna druga religija koja sadrži pouke takvog nivoa kakve su u Hristovim besedama. Sve religije imaju sličan cilj, jer je čovek arhetipski pre svega religiozno stvorenje, te stoga na svim meridijanima i kroz sve epohe traga za svojom praprirodom, a iz tog traganja su se formirale razne religijske varijacije. No, nedostižni vrhunac religije jeste dolazak Hrista. Ako je previše teško prihvatiti pojam čuda, odnosno shvatiti da priroda (i čovek u njoj) nije prosta mehanika razmnožavanja, hranjenja i umiranja, ako je teško primiti saznanje o Hristovom dolasku, žrtvovanju i vaskrsnuću - onda se za početak barem može pogledati ono što Hrist besedi. Barem reči su razumljive. Ako je teško čitati sve njegove reči u čitavom Jevanđelju, onda svakako valja pročitati Hristovu "besedu na gori", koja je takođe deo Jevanđelja. Preporučujem onu u Jevanđenju po Mateju. Nikakvi savremeni etički kodeksi, nikakvi nvo humanistički stavovi, nikakva empatija i altruizam, nikakve filozofske opservacije ne mogu se ni približiti postulatima Hristovog učenja. Lako je napraviti poređenje, jer Hristove reči su zapisane, i dostupne.
loader loader 22:20 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

...Recimo, kad se kaže da po Vizantijskom kalendaru (koji je bio u upotrebi i u srednjevekovnoj Srbiji) živimo u mislim 7.529. godini od postanja - samo umesto postanja čitaj potopa i ulaziš u domen sasvim mogućeg. Jer sve civilizacije iz kojih ishodi hrišćanstvo pamte i na neki način beleže potop, velike poplave i izlivanje mora i voda uopšte, kada je veliko jezero postalo Crno more, preko Bosfora i Dardanela se spojilo sa Sredozemljem. Koliko znam, i geolozi i okeanografi i mnogi drugi potvrđuju potop. Sad, da li se desio baš pre 7.529 godina...

Kalendar je koristila i Vizantija, ali on nije vizantijski, odnosno, mnogo je stariji od nje. Uzgred, Vizantija čak i nije bila Vizantija, već se zvala Istočno carstvo; naziv Vizantija udenut je u 16.-17. veku; a glavni grad se zvao Novi Rim, što je zapadnoj, papskoj varijanti bilo neprihvatljivo, a nakon raskola se stvorila još veća motivacija papstva i istorija ipak ispisana po njegovoj volji, najviše zahvaljujući nemačkom sveštenstvu u 16. veku. Za Stari kalendar vezan je dugoistorijski život Srba na ovom prostoru (nema dokaza o nekakvom masovnom naseljavanju Srba na ovaj prostor u VII veku, a ima sve više nepobitnih arheoloških, lingvističkih, toponimskih itd dokaza da pripadamo ovom prostoru hiljadama godina unazad. Dakle, Stari kalendar, ili Stari srpski kalendar, postoji mnogo pre famozne Vizantije.
docsumann docsumann 22:36 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Више је метафора за логос. :)


a šta je logos do kosmička svijet
docsumann docsumann 22:41 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
Па и није, у праву си, књига Постања неодољиво подсећа на теорију Великог праска. Чак бих рекао да неких квантномеханичких принципа има и у Библији. :)


Biblija je čudo, prosto neverovatno šta je sastavljeno od toliko priča. Skoro sam naučio da je to zapravo prvi hypertekst u istoriji, nekoliko hiljada godina pre HTMLa. :)

Iako nam se čini da je Bilija linearna u vremenu, ona je zapravo ispresecana pričama kroz vreme, linkuju se u starom zavetu priče iz novog i obrnuto, linkuju se priče iz ranijeg vremena u budućem. Ljudi su pronašli preko 60,000 tekstulanog referenciranja u bibliji. Neko nije bio lenj pa je to i nacrtao. X osa je vreme onako kako ga mi doživljavamo. Svaka linija je pozivanje na neki deo iz nekog drugog dela.



najbolji književna djela imaju izrazito fraktalnu strukturu

KNJIŽEVNOST I MATEMATIKA: novi pogled na strukturu književnih dela
docsumann docsumann 22:42 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Učeni ljudi svojih doba su zabeležili tako, kako su znali i umeli. U svakom slučaju, i potop i merenje vremena od njega su sasvim mogući i verovatni.


kor hrišćanstva su sveta čuda
shmoo shmoo 22:58 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

loader
...Recimo, kad se kaže da po Vizantijskom kalendaru (koji je bio u upotrebi i u srednjevekovnoj Srbiji) živimo u mislim 7.529. godini od postanja - samo umesto postanja čitaj potopa i ulaziš u domen sasvim mogućeg. Jer sve civilizacije iz kojih ishodi hrišćanstvo pamte i na neki način beleže potop, velike poplave i izlivanje mora i voda uopšte, kada je veliko jezero postalo Crno more, preko Bosfora i Dardanela se spojilo sa Sredozemljem. Koliko znam, i geolozi i okeanografi i mnogi drugi potvrđuju potop. Sad, da li se desio baš pre 7.529 godina...

Kalendar je koristila i Vizantija, ali on nije vizantijski, odnosno, mnogo je stariji od nje. Uzgred, Vizantija čak i nije bila Vizantija, već se zvala Istočno carstvo; naziv Vizantija udenut je u 16.-17. veku; a glavni grad se zvao Novi Rim, što je zapadnoj, papskoj varijanti bilo neprihvatljivo, a nakon raskola se stvorila još veća motivacija papstva i istorija ipak ispisana po njegovoj volji, najviše zahvaljujući nemačkom sveštenstvu u 16. veku. Za Stari kalendar vezan je dugoistorijski život Srba na ovom prostoru (nema dokaza o nekakvom masovnom naseljavanju Srba na ovaj prostor u VII veku, a ima sve više nepobitnih arheoloških, lingvističkih, toponimskih itd dokaza da pripadamo ovom prostoru hiljadama godina unazad. Dakle, Stari kalendar, ili Stari srpski kalendar, postoji mnogo pre famozne Vizantije.




Ромеји, не Византинци. Ромеји.

Па отуд турско Румелија за крајеве од Бгд. до Константинопоља када су освојили Константинопољ.

Чуди ме да ни Руси не кажу Ромејско царство него Византија.

Ваљда зато што хоће да буду Трећи Рим.










(nema dokaza o nekakvom masovnom naseljavanju Srba na ovaj prostor u VII veku, a ima sve više nepobitnih arheoloških, lingvističkih, toponimskih itd dokaza




Препоручам:










Прошао сам је са уживањем поготово што када сам ја ишао у школу, историја Срба се учила од Немањића (што је и разумљиво због недостатка доказа).

А овде се помињу неки од тих нових доказа. Можда не пре више хиљада година како ти кажеш, , али ето барем од 7. до 10. века што нам је такође било замрачено у време када смо били ђаци.)


Први пут сам овде чуо и за Фредегарову хронику (Западни извори о Словенима, па и Србима, док су насељавали Полабље, међустаницу у сеоби на Балкан - види под кнез Дерван), а не само о оном вечито једно те истом Константину Порфирогениту (који је без сумње и даље свакако најзначајнији).


А замисли, молим те!

Летопис попа Дукљанина је фалсификат из 16-17. века!

Запањио сам се када сам то прочитао.

А потврђено са свију страна.











(Овај филм у Дому синдиката гледало нас шесторо у сали, мајке ми моје. Био онај ђакон Ненад Илић са неком женом, још један пар и моја лепша половина и ја. Баш ми је жао што је филм код нас прошао незапажено. Покушавам да дођем до њега па да га пуштам клинцима на часовима.)


crossover crossover 23:06 25.06.2020

Re: jos kada bi i ....

docsumann
Више је метафора за логос. :)

a šta je logos do kosmička svijet


Јесте ако логос тумачиш световним (филозофским) начелима, али ако тумачиш теолошким, јер говоримо о цитату из Светог писма, онда је то неоваплоћени Бог. Често настају такви неспоразуми у комуникацији јер исте појмове референцирамо на различите ствари. Разумео сам те ја одмах, шалио сам се мало, знам да ти нећеш да се љутиш.
principessa_etrusca principessa_etrusca 04:52 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
A da dodam još nešto na temu "slepa vera VS razumevanje poruke".

Sam Isus je kritikovao judeizam govoreći kako su ljudi shvatili 10 zapovesti suviše prosto netrudeći se da razumeju poruke ispod.


Јудаизам је пре свега религија закона који је потребно поштовати дословно, ако треба и крајње формалистички (и то је елемент који је Христ критиковао).

Из тог формалистичког приступа проистиче рецимо институција Шабат гоја (линк), не-Јеврејина који на Шабат за Јеврејина обавља неопходне радње које су Јеврејину забрањене (па пролазнику кроз неки део Бронкса на Шабат може да се догоди да буде позван да уђе у кућу, притисне прекидач и упали светло).

Разумевање поруке је веома важно - кључни елемент рабинског јудаизма је критичка интерпретација текста, што мислим да те интересује.

"Pardes" refers to (types of) approaches to biblical exegesis in rabbinic Judaism or to interpretation of text in Torah study. The term, sometimes also spelled PaRDeS, is an acronym formed from the same initials of the following four approaches:

Peshat (פְּשָׁט) – "surface" ('straight') or the literal (direct) meaning.[1]
Remez (רֶמֶז) – "hints" or the deep (allegoric: hidden or symbolic) meaning beyond just the literal sense.
Derash (דְּרַשׁ) – from Hebrew darash: "inquire" ('seek') – the comparative (midrashic) meaning, as given through similar occurrences.
Sod (סוֹד) (pronounced with a long O as in 'lore') – "secret" ('mystery') or the esoteric/mystical meaning, as given through inspiration or revelation.


Са друге стране, хришћанство наглашава разумевање срцем, а не умом, па у Првој посланици Коринћанима, св. Павле експлицитно каже: "Ако језике човјечије и анђеоске говорим, а љубави немам, онда сам као звоно које јечи, или кимвал који звечи."
docsumann docsumann 06:02 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Разумео сам те ја одмах, шалио сам се мало, знам да ти нећеш да се љутиш.


pa kad bi još i zbog ovakvih, apstraktnih, tema padali u vatru, bolje da nas odmah ukinu

Често настају такви неспоразуми у комуникацији јер исте појмове референцирамо на различите ствари.


da, šta ćemo pročitati zavisi od toga koji kod korsitimo.

docsumann docsumann 06:47 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Летопис попа Дукљанина је фалсификат из 16-17. века!


može li koja više o ovome?
docsumann docsumann 10:52 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

No, nedostižni vrhunac religije jeste dolazak Hrista.


heh, milijarde ljudi na ovom svijetu to ne vide tako...

alselone alselone 11:03 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

heh, milijarde ljudi na ovom svijetu to ne vide tako...


sad ćete se smejati, znam, i treba, ali gledao sam šta kaže Slavoj Žižek na temu vere. Ne generalno, nego na jedan specifičan slučaj, a to je sam kraj Isusov života kada je zavapio - "Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?".

To je zajebana rečenica, i neki postavljaju pitanje kako nije cenzurisana do sada. Zašto je proživela tolike vekove u Bibliji, zašto je neki cenzor nije izbacio pre 2000 godina.

Neko to tumači kako je u tom smrtnom momentu umirao njegov ljudski deo bića i da je upravo taj deo bića to i izgovorio.

Slavoj to tumači tako da je svet ljudi toliko pun patnje, da je toliko tragičan, da je čak i bog u obličju čoveka izgubio veru za jedan kratki momenat.

Te zatim nije ni čudno kako je mi gubimo svaki dan.
alselone alselone 11:07 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Са друге стране, хришћанство наглашава разумевање срцем, а не умом, па у Првој посланици Коринћанима, св. Павле експлицитно каже: "Ако језике човјечије и анђеоске говорим, а љубави немам, онда сам као звоно које јечи, или кимвал који звечи."


Ja bih rekao da to potenciranje na razumevanje srcem upravo govori ovo što ja želim, razumevanje suštine umesto bukvalnog shvatanja. Samo sto to izgubili negde usput.
sanjar sanjar 12:10 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

8c_competizione
... veronauka bila izbacena iz skola (g*********om motkom) i djaci u stvari ucili da zive u 21. veku i da uce da razmisljaju svojom glavom umesto praznoverja i dogmi, gde bi nam kraj bio!

...То су ти два носећа стуба на којима све остало стоји. Матерњи језик и математика...


sve potpisujem, svaka cast

... i uvede marksizam.
predatortz predatortz 12:13 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....


... i uveden marksizam.


Jbte, koje je to silovanje uma bilo!
Ja sam ona nesrećna generacija koja je tu "nauku" izučavala četiri godine u srednjoj,
pa još imao profesorku, spečenu Crnogorku bez naznaka duha, neotvorenu za bilo kakvu raspravu i polemike.

S I L O V A NJ E!
sanjar sanjar 12:14 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

8c_competizione
shmoo
....

Избацивање веронауке из школа?

Зар то не спада у домен људских права? ....


dokle god se radi o PRAVIMA a ne OBAVEZAMA i dok se ta prava ne ostave deci na izbor kada napune 18 godina starosti i steknu bar sansu da racionalno razmisljaju o tome sto im se nudi veronaukom, umesto indokrinacije maloletnika, slozio bih se sa tobom.

ako vec ne smeju da glasaju (sic!), da kupuju alkohol niti da voze pre 18 godine starosti, vala treba zabraniti i religioznu indokrinaciju do 18 godine starosti

Pa da!
Ne bi bilo loše da im se i škola, kompletno, izbaci kao obaveza dok ne napune 18 godina.
A tada, neka odluče sami da li će uopšte, imalo, ići u školu.
loader loader 13:00 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

heh, milijarde ljudi na ovom svijetu to ne vide tako...

Heh :)

Ispalo je krvavo. Učiniše sve suprotno od onoga čemu uči Hrist. A što je najironičnije, često se pozivajući upravo na Njega.

principessa_etrusca principessa_etrusca 13:00 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Neko to tumači kako je u tom smrtnom momentu umirao njegov ljudski deo bića i da je upravo taj deo bića to i izgovorio.

Slavoj to tumači tako da je svet ljudi toliko pun patnje, da je toliko tragičan, da je čak i bog u obličju čoveka izgubio veru za jedan kratki momenat.

Црква се разматрањем питања Христове природе бавила нарочито у 4. и 5. веку, док на Халкедонском сабору одржаном око 450г. није преовладало становиште да је Христова природа двојна, и божанска и људска. У мањини су остали монофизити који су заступали становиште да је Христова природа једна, божанска (што доводи у питање Христово страдање и жртву).

Управо у двојној Христовој природи је кључ за разумевање "Оче, оче, зашто си ме оставио?"
loader loader 13:39 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

shmoo

... а не само о оном вечито једно те истом Константину Порфирогениту (који је без сумње и даље свакако најзначајнији).


Porfirogenit je pisao jedan esej/spis sa naslovom "O upravljanju državom" koji je bio namenio vladarskom obrazovanju svog sina koji je trebalo da ga nasledi na tronu. Taj spis je jedini izvor gde se spominje famozno naseljavanje u VII veku. Porfirogenitovi spisi su bili sastavljani malo od onoga što se moglo čuti iz druge ili treće ruke, malo na osnovu merljivih podataka, malo od improvizacije i posrednih zaključaka, ... Takođe, kaže se da je on često bio samo inicijator nekih od svojih dela, a da su ih sastavljali drugi. Kako god, u pomenutoj knjizi navodi se da je bilo doseljavanja. Ali prilično neprecizno. I sigurno da je nekakvih doseljavanja bilo, jer su kretanja i migracije stalne, a naročito na ovako prometnim mestima, međutim, nikako se ne može objasniti kako je bilo moguće da tolika masa pređe toliki put i stigne u ove krajeve. To je tehnički bukvalno nemoguće. Pomeranje manjih grupacija da, ali ovo masovno doseljavanje ne. E, sad, u istoj knjizi, na jednom drugom mestu, imamo nešto potpuno suprotno od tvrdnje na kojoj se sagradila ta teorija o masovnom doseljavanju Slovena u ove krajeve. naime, na nečije pitanje - A ovi tamo? (misli se na predeo ka unutrašnjosti Balkana) - stiže odgovor - Pa, oni su tu valjda oduvek. Jasno je da to oduvek iz perspektive onog doba znači neko baš, baš dugo vreme (jer nije bilo tehnike da se ono odredi). Dakle, u istom delu ne samo da imamo jednu sumnjivu tvrdnju da je bilo masovnog doseljavanja na ovaj prostor, nego se to čak u istom spisu čitava ta priča praktično negira pomenutim detaljem. Takođe, utvrđeno je da su u 16.-17. veku prepravljani i dodavani neki delovi ovog spisa od strane katoličkih misionara. To još više udaljava teoriju masovnog doseljavanja od mogućnosti da je istinita. Kako god, skoro neodrživa i sve manje neodrživa je ta zvanična teorija o doseljavanju. Recimo, ne postoje nikakvi tragovi neke prethodne kulture, tj. civilizacije koja je eventualno živela na ovom prostoru pre nas (nas koje zovu Sorabi, Srbi, Sloveni, Iliri, ...), a isključeno je da je ovako plodna oblast bila oduvek nenastanjena, dok se navodno nismo pojavili. Morao bi da ostane makar neki trag - u arheologiji, u jeziku, u toponimima, u predanjima, u mitologiji ... Ničega. Samo obilje elemenata koji pokazuju jednu kontinualnu civilizacijsku nit. Ako je bilo migracija, onda je jedino logično da je odavde neka veća grupa pre koju hiljadu godina otišla ka ruskim stepama, a da se deo tog stanovništva vekovima kasnije sa Karpata premeštao ovamo. Kako vreme prolazi dokaza o kontinuitetu civilizacije na ovom prostoru je sve više. Pridružila se i genetika. Čak i mnogi istoričari sa zapada tvrde da je ovdašnji narod autohton. Na kraju će ispasti da SANU pruža najveći otpor otkrivanju stvarne istorije ovog prostora. Interesantno, nigde na svetu nije bilo većeg prometa raznih naroda, vojski, prolaznika.., nego na ovom prostoru, a nigde se danas ne može naći prostor, stanovništvo, sa tolikim procentom preovlađujućeg, prastarog gena. Tragedija je što je kod nas bedno mali procenat ljudi o ovome uopšte načuo, a kamo li da ima neka konkretnija saznanja povezana u sistem.
shmoo shmoo 13:50 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

docsumann
Летопис попа Дукљанина је фалсификат из 16-17. века!


može li koja više o ovome?



Цитирам Марка Алексића из поменуте књиге:

Знатно више легендарних елемената сдадрже почетна поглавља списа познатог као Летопис попа Дукљанина, која описују догађаје из првих векова историје Словена на Балкану. И док у свету овај извор ужива углавном скромно поверење, на нашим просторима је, пре свега захваљујући издању и коментарима из 1928. године, привукао веће интересовање истраживача. У новије време је, чини се довољно убедљиво, показано да је реч о познијем фаслификату сачињеном вероватно у 16. веку, у коме су ради уверљивости коришћени и поједини старији историјски извори и локалне традиције, углавном за каснија поглавља тог дела.



У фуснотама у овом одломку наводи:


1) Ф. Шишић, Летопис попа Дукљанина, Београд, 1928.

2) S, Bujan, "Orbinijevo izdanje 'Ljetopisa popa Dukljanina': povijesni falsifikat", Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, 43, Zagreb, 2011. (65-80)

3) Т. Живковић, Gesta Regum Sclavorum II, Београд, 2009. (241-243)



angie01 angie01 14:00 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Jbte, koje je to silovanje uma bilo!





marksizam je filozofski pravac, socioloska teorija,...sta je tu bilo ispiranje mozga vece od bilo koje druge teorije,...mozda si ti imao rigudnu profanku koja je imala neku suludu ideju da predaje nesto vazno,...ja recimo nisam,...ceo predmet je bio shvacen kao zahebancija, vise smo ucili iz muzickog i plasili se odgovaranja nego za marksizam.

na faxu- pricala sam jednom-marksizam je bio predmet obavezan za sve grupe i apsolutno svi smo to shvatali kao jedan predmet manje za neko ozbiljno angazovanje i ucenje, ono, odradis sta treba za potpis, procitas malo za ocenjivanje,...pa kako je profa znao da nikome nije ni do toga malo procituckanja i vadjenja filozofiranjem, ( sto je vec samim odradjivanjem potpisa bilo nekako odradjeno), dosavsi na izpit i ugledavsi krcatu Salu Heroja, umiri zamor i kaze- pa gospodo da pocnemo,...mi svi u nekoj nelagodi, prvi je ispit, slabo smo se spremili,...kad ce profa, ko hoce 6, neka stane u red, sigurno za prelaznu svi znate, sve su to poznate stvari,... i u neverici krene da se stidljivo pravi taj red pred katedorm za sesticu.

kaze profa posle poslednjeg u redu, je l to sve, sigurni ste da nece niko vise?...svi cute....posle par minuta, kaze on- vazi, hajde sad, ko hoce 7:)))...smatrajuci valjda, da svi koji nisu hteli sesticu sigurno znaju za vise,...za bolje ocene je moralo da se odgovara,...e tako je to bilo na BU-PMFu....pa sad, ako je to ispiranje mozga i silovanje, narocito sa usporedbom sa ovim danas- vazi.
shmoo shmoo 14:57 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

loader

Porfirogenit je pisao jedan esej/spis sa naslovom "O upravljanju državom" koji je bio namenio vladarskom obrazovanju svog sina koji je trebalo da ga nasledi na tronu.


Знам, знам... Зато можемо претпостављати (али само претпостављати! ) да је писан с највећом могућом пажњом и озбиљношћу јер се радило о поверљивом државном спису намењеном за употребу у озбиљним стварима - управљању државом.


Takođe, kaže se da je on često bio samo inicijator nekih od svojih dela, a da su ih sastavljali drugi.



Логично. Тако озбиљне ствари ни данас, а нису ни онда сасвим сигурно биле препуштане само једном човеку и његовим произвољним судовима. (У том 7. веку Константин је ипак имао под собом поприлично велико царство иако су у међувремену од Константина до њега, 3 века разлике, неке територије и изгубљене и препуштене онима који су се досељавали да остану или су једноставно ишли у пљачкашке походе.)


За ово остало што си написао... Мож' да бидне, не мора да значи, што кажу.

Јесте, све је мање вероватна та теорија о досељавању у 7. веку. Све је више доказа који оповргавају ту теорију. Али још увек немамо довољан број чврстих доказа (да не кажем археолошких артефаката) да бисмо смели да тврдимо нешто другачије.

Кажеш, немогуће да су ови крајеви били ненасељени пре доласка?

Нема трагова у топонимима?

Па шта мислиш, чији су називи Јухор, Јахорина, Авала, Дрина...? Словенски?

Јок. Келтски.

Балкан је после поделе на Источно и Западно римско царство итекако био насељен романизованим становништвом које је полако нестајало под налетима варвара са Истока... Готи, Гепиди, Авари, Словени, Анти, Келти,... Неки од њих су заувек ишчезли са историјске сцене (од татарских Бугара остало само име; ни језик није остао; асимиловали све то Словени када су их ови поробили; једна од лепих историјских особина Словена је да су врло често умели своје поробљиваче да прогутају, асимилују, у својој маси и то чак дотле да ни језик поробљивача не остане... )


Разумем шта хоћеш да кажеш. Проблем је у томе што доказа за било коју тврдњу (7. век, пре 7. века, аутохтоно становништво) немамо. За сада не.

А поготово није било ни наговештаја неких нових доказа када смо ми ишли у школу (а који сада полако израњају), па онда није ни чудо што се та школска историја такође држала тог податка о 7. веку од Порфирогенита. (Јбт, рођен у пурпуру! Како каже Црњански:"Отац ми је себар што на точку цвили..." )

И не треба онда кривити САНУ. Они се ослањају на оно што имају. Не баве се шпекулацијама "а шта ако су..." као што се то може често прочитати у књигама које поричу званичну верзију досељавања у 7. веку. (Зато ту литературу треба пажљиво бирати јер се онда са свим тим "а шта ако су..." брзо дође до онога "Срби, народ најстарији"".


Треба опрезно са тим.

Најважније у свему томе...

Треба имати у виду да се ради о периодима од по неколико стотина или чак и више хиљада година. Па су тако и сеобе у тим временским периодима итекако могуће. Чак и оне масовне. Зар она историјски релативно скорашња под Арсенијем Чарнојевићем није доказ за то? Кажу историјски извори тада се 40 000 породица иселило у колони преко Саве и Дунава. Да узмемо да је тада породица имала у просеку петоро чланова = 200 000 душа! За крај 17. века огромна цифра.

Па замисли да смо сви ми, нас 7-8 милиона, кренули према граници са Мађарском када је почело бомбардовање Србије 1999? (Што данас раде неки са Блиског и Средњег истока...) Немогуће? Тјах, кад загусти... Ништа није немогуће. Па ни масовна селидба Словена на Балкан под непрестаним ударима Геермана, Гота или Гепида или кога већ који те гурају да идеш напред и да тражиш мир за себе и своју породицу.

Али главно... Ради се о стотинама и хиљадама година... Ко зна колико генарација се рађало и умирало у тим временским размацима. Можда се једна генерација доселила негде (нпр. у лингвистици је позната балто-словенска језичка заједница са данашњим Литванцима итд. Има и трагова у данашњим језицима словенских и тих балтичких народа.) Па се онда кренуло даље... Следеће генерације тражиле боље место за живот.


Примера ради... Колико ту треба бити опрезан...

Недавно су ми послали овај клип:






Са благим набацивањем на тему "Срби, народ најстарији" јер шта тражи санскритски коловрат из Индије на гробу на Балкану? И то гробу из 19. века?

Зар су стварно Срби народ најстарији од којег су потекли сви други народи?

Не, брате!

Него је то само још један доказ колико је пагански слој донесен из прапостојбине дебео испод ове танке фасаде хришћанства коју носимо на себи уназад 1300 година.


Џурџевдан, а? Венчићи и уранак и купање у реци...




А прошло је више од 1000 година од покрштавања.



Или пази ово! Брате рођени, к'о хипи журка из '68! Кој' ће нам мој Ноћ вештица и Дан заљубљених! Имамо ми своје паганштине!


(Зипа бабу у клипу како се смејуљи... "Ја не знам да се неко жалио." И хиљадама година се то одржало...)


Дакле, друже, опрезно... Само опрезно с било каквим тврдњама док се не појаве неки чврсти докази за њих.






predatortz predatortz 15:05 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

e tako je to bilo na BU-PMFu


Nemoj ovo shvatiti kao poziv na svađu, nemam vremena danas , ali svugde gde se makar i jedan ispit polagao kako si opisala, diplome treba poništiti.
docsumann docsumann 15:13 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

principessa_etrusca
Neko to tumači kako je u tom smrtnom momentu umirao njegov ljudski deo bića i da je upravo taj deo bića to i izgovorio.

Slavoj to tumači tako da je svet ljudi toliko pun patnje, da je toliko tragičan, da je čak i bog u obličju čoveka izgubio veru za jedan kratki momenat.

Црква се разматрањем питања Христове природе бавила нарочито у 4. и 5. веку, док на Халкедонском сабору одржаном око 450г. није преовладало становиште да је Христова природа двојна, и божанска и људска. У мањини су остали монофизити који су заступали становиште да је Христова природа једна, божанска (што доводи у питање Христово страдање и жртву).

Управо у двојној Христовој природи је кључ за разумевање "Оче, оче, зашто си ме оставио?"


monofiziti vs. arijevci (nazvani po biskupu Ariju koji je zastupao stav o dvojnoj prirodi Isusovoj)

na tim saborima je dolazilo čak i do opstruiranja fozičkog dolaska (prisustva) onih sa suprotinim stavom. gotovo, kao kod političkih stranaka danas na ovim prostorima.
tako da su božanske istine o prirodi božjeg sina to postajale uslijed ovozemaljski marifetluka i podmetačina, preglasavanja i lobiranja, a ne uslijed kakvog proviđenja i nadahnuća.


EDIT: mislim da su na prvom saboru u Niceju, arijevci izvojevali nekakvu prirovu pobjedu, isforsiranom deklaracijom, da bi kasnije pali u Konstatinovu nemilost.
sam Arije je bio prognana. poslije se situacija preokrenula...
predatortz predatortz 16:07 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

mozda si ti imao rigudnu profanku koja je imala neku suludu ideju da predaje nesto vazno,.


Ma, profesorka je bila lujka za priču. Tužna ljudska spodoba, bez duha, bez empatije. Klasičan materijal za one koji su vikali "na smrt!", ne pitajući se za šta optuženom sude.

Nego, znaš iz čijih sam knjiga učio?
Doktor Fuad Muhić, profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu, član CK SK BiH.
Poronji osnivač i prvi predsednik ustaške Hrvatske stranke prava za BiH

Kakve su to bravure od rečenica bile, koliko ničega u pozamašnom udžbeniku!
Pa još kad ti reči tako visokomoralnog mislioca predaje žena koju samo ponovno otvaranje Golog otoka, ili ubistvo Bambijeve mame, nože obradovati, onda si stvarno srečan čovek i velika stoka jer nisi nostalgičan za tim dobrim vremenima u kojim se moglo spavati na klupi u parku! (Koja floskuletina, majko moja! Ko bi u Tuzli moje mladosti pomislio da malo dremmne u parku, u hladu spomenika "Husinskom rudaru", popio bi takvu marisanu koju je Džoni lepo opevao stihovima "samo nemoj po glavi, druže plavi".)
nsarski nsarski 16:32 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Doktor Fuad Muhić, profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu, član CK SK BiH.


Doktor Fuad Muhić je takođe počasni šerif nekog gradića u Teksasu. Time je voleo mnogo da se kurči po novinama.

U to vreme, kada je taj hohštapler harao intelektualnom pozornicom Titoslavije, razvile su se čuvene polemike među "poštenom ineligencijom" za koje je Igor Mandić rekao - bolje da smo imali Polemike '77. nego Povelju '77<---LINKLINKLINK. Kao i obično, istorija je pokazala da čuveni dramoser nije bio u pravu. Daleko bolje bi prošli da smo sledili Čehoslovačku. Ah, bila su to divna vremena slobode i razmaha intelektualaca zaposlenih u udbi! Ja ih se sa nostalgijom sećam. Sećali ih se još neko, pitam se?
predatortz predatortz 16:46 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....


U to vreme, kada je taj hohštapler harao intelektualnom pozornicom Titoslavije,


Ovim je sve rečeno, ko hoće da čuje.
nsarski nsarski 16:56 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

predatortz

U to vreme, kada je taj hohštapler harao intelektualnom pozornicom Titoslavije,


Ovim je sve rečeno, ko hoće da čuje.


U Bg. krugovima je bio poznat kao Fu Mu. Jebiga, on je bio profesor prava kao što je Šešelj profesor prava (u poslednje vreme se izdaje za profesora emeritusa jer je penzioner). U stvari, Fu Mu i Šešelj su veoma slični i po manirima, i po intelektu, i po bahatosti kakvu je samo moglo da ima komunističko govedo.
Šešelj komunističko? Da, baš tako. On je bio zadrti komunista, a onda je počeo da se kiti nekim nacionalizmom jer mu se to više isplati. Kao, na primer, Miloševiću što se isplatilo. Valjda kad su ga preslišali mudžahedini u zatvoru u Zenici, onda je počeo da šuška (povadili mu zube da ih ne ugrize) i udara se u patriotska prsa.
Ali, zaista, Fuad Muhić i Šešelj su kao braća rođena. I po izgledu, i po mentalitetu.
predatortz predatortz 17:13 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Ali, zaista, Fuad Muhić i Šešelj su kao braća rođena. I po izgledu, i po mentalitetu.


Ista škola mišljenja, ista uprava, slični referati.
Posao Vuka i Šešelja je bio da obesmisle svaku srpsku nacionalnu ideju. Vuk čovek iz kabineta, Šešelj još kao đak tužakao direktorku sarajevske gimnazije da skreće sa linije SK. Sloba? Jedana od prvih ozbiljnih funkcija u SK Srbije mu je bila borba protiv nacionalizma.

I oni srpski nacionalisti?
Onda sam ja tibetanski monah!
Nego, ne jedi me profo!
Ovo me uvek raspuca, a treba da vozim.
Glup smo mi narod, koji je, doduše, izrodio nekoliko izuzetnih pojedinaca.
Da nismo, ovakve stvari nam ne bi prolazile ispod radara.
Jedino opravdanje je što nam je dva puta u jednom veku izginulo skoro sve misleće. Što nije, bačeno je na kolena i ćušnuto u zapećak.
docsumann docsumann 17:18 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Glup smo mi narod, koji je, doduše, izrodio nekoliko izuzetnih pojedinaca.


nema mjesta čuđenju.
pogledaj samo naše današnje političko ogledalo.
u Srbiji - Vučić
u CG - Milo



nsarski nsarski 17:21 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Vuk čovek iz kabineta


Pričao mi drugar koji decenijama živi u J. Africi: bila mu slava i on pošalje pozivnicu Vuku - koji je u to vreme boravio tamo o trošku komunističke Jugoslavije kao neki novinar, valjda - da mu učini čast i bude mu gost na slavi. Vuk odgovori nekim užasnim udbaškim pismom, ispsova ga na pasja kola, kako je slavljenje slave nazadna stvar, truli kapitalizam, trućbuć. I otera ga u tri lepe. Ovaj zanemeo.
To su rani radovi i istinsko lice VD-a. Ostalo je dim i magla za prost svet.
predatortz predatortz 17:22 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

u Srbiji - Vučić
u CG - Milo


Ovo je dokaz, u pravu si.
predatortz predatortz 17:28 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

To su rani radovi i istinsko lice VD-a. Ostalo je dim i magla za prost svet


Eeee, ali Srbin više voli da čuje bučnu budalu nego leba da jede. I što budala više galami, preti, uz kurac svetu svira, to je Srbinu draža.

Imao sam dvadeset i dve kad je rat počeo. Sitan šrafić u rezervi, sa nekim sitnim čvarčićima na ramenima.
Postoje nas u kasarni, u Bijeljini. Došao Mladić. Uze čovek mikrofon, psuje, arlauče, galami na komandanta korpusa pred postrojenim garnizonom kako da je ovaj požarni koji nije očistio hodnik.
Gledam face oko sebe, 90% ushićeno.
A ja u sebi kontam:
Ovo nama komanduje, Sunce ti jebem!
crossover crossover 17:52 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

predatortz

Došao Mladić. Uze čovek mikrofon, psuje, arlauče, galami na komandanta korpusa pred postrojenim garnizonom kako da je ovaj požarni koji nije očistio hodnik.
Gledam face oko sebe, 90% ushićeno.
A ja u sebi kontam:
Ovo nama komanduje, Sunce ti jebem!


Према мени је био јако фин... :) кад је дошао 3.5.1992. у Лукавицу да преузме дужност. Додуше, није имао појма с ким има посла. Додуше, ни ја тад нисам имао појма ко је он и шта ради ту.
Да, Скендерија. Да, Добровољачка. Јбг.
angie01 angie01 18:49 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Doktor Fuad Muhić,


nikad cula,...


Pa još kad ti reči tako visokomoralnog mislioca predaje žena koju samo ponovno otvaranje Golog otoka, ili ubistvo Bambijeve mame, nože obradovati,


ja nemam takvo iskustvo, sta cu...niko nas nije indoktrinirao niti bilo sta od toga sto ti pises, sve bi se svelo na opstu nezainteresovanost i zahebanciju,...a ti napisa kao da si odrastao u nekom kazamatu.


dobrim vremenima u kojim se moglo spavati na klupi u parku! (Koja floskuletina, majko moja! Ko bi u Tuzli moje mladosti pomislio da malo dremmne u parku, u hladu spomenika "Husinskom rudaru", popio bi takvu marisanu koju je Džoni lepo opevao stihovima "samo nemoj po glavi, druže plavi".)


e hebiga, u tom tvom okruzenju stavrno bilo zahebano, pa i u kuci bi dobio grdnju, samo da kazes babo...
angie01 angie01 18:51 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Sloba


nije bio nacionalista- samo ga je (zlo)upotrebio.
angie01 angie01 18:55 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

evo, da se dogovorimo- da na blogu o obrazovanju izostavite uobicajene price o ratu, cetnicima, partizanima i narocito maldicu,...prosto ne ide.

jeste Tasin je blog, al je moj sator:),... nek kaze da l je ok,....
crossover crossover 18:59 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

angie01
evo, da se dogovorimo- da na blogu o obrazovanju izostavite uobicajene price o ratu, cetnicima, partizanima i narocito maldicu,...prosto ne ide.


Скроз си у праву. Извини.
angie01 angie01 19:07 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Скроз си у праву. Извини.


hvala na razumevanju.
shmoo shmoo 19:14 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

angie01
evo, da se dogovorimo- da na blogu o obrazovanju izostavite uobicajene price o ratu, cetnicima, partizanima i narocito maldicu,...prosto ne ide.

jeste Tasin je blog, al je moj sator:),... nek kaze da l je ok,....



Сасма.

О овоме би се могло на неком блогу под категоријама носталгија, историја,... итд.

Уз дужно поштовање, наравно, али нека све буде на свом месту.
nsarski nsarski 19:59 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Poronji osnivač i prvi predsednik ustaške Hrvatske stranke prava za BiH


Naravno. Evo da se podsetiš:



Fu Mu, nekadašnji drug član CKSK BiH, je lepotan s leve strane.

Ko nije imao priliku, predlažem da pročita polemiku između Ferida Muhića, predsednika Bošnjačke Akademije (čiji je Zukorlić ponosni član) i Slavuja Žižeka, nekadašnje perjanice naučnog marksizma i predavača u Kumrovcu. Hilarius, što bi rekli neki nepismeni na ovom blogu.
Fe Mu je stao u odbranu individua koji su izvršili masakr na redakciju lista Charlie Hebdo pre neku godinu.
Evo za uživaoce: Ferid Muhić slovenskom filozofu Slavoju Žižeku
i podnaslov
Prilog razumijevanju islama kroz analizu njegovog nerazumijevanja..
Priceless.
alselone alselone 20:03 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

predlažem da pročita Slavuja Žižeka


Slavujko još možda i može da se čita, mada skoro decidno izbegavam, ali da se sluša, pa još sluša i gleda - o majko božija
nsarski nsarski 20:10 26.06.2020

Re: jos kada bi i ....

alselone
predlažem da pročita Slavuja Žižeka


Slavujko još možda i može da se čita, mada skoro decidno izbegavam, ali da se sluša, pa još sluša i gleda - o majko božija


Čekaj, čuveni filozof koji se pučanstvu obraća iz kreveta (to mu je omiljeni ambijent) - mada upotrebljava i kupatilo povremeno iz koga se javlja - sa omiljenom trophy wife (Argentinkom) u krevetu, ili Staljinom na zidu, takav čovek ne može biti ozbiljno shvaćen.



Fe Mu je napisao neku tiradu protiv Slavuja (linkovanu gore), ali Slavuj ga nije udostojio nikakvog odgovora. Čekaj, Fe Mu je kao lik iz nekog Kusturicinog filma (od onih što se napiju i ojkaju i zaurlavaju do u gluvo doba) - šta s njim može uopšte da se ozbiljno priča?
vcucko vcucko 07:56 27.06.2020

Re: jos kada bi i ....

sanjar
8c_competizione
... veronauka bila izbacena iz skola (g*********om motkom) i djaci u stvari ucili da zive u 21. veku i da uce da razmisljaju svojom glavom umesto praznoverja i dogmi, gde bi nam kraj bio!

...То су ти два носећа стуба на којима све остало стоји. Матерњи језик и математика...


sve potpisujem, svaka cast

... i uvede marksizam.

Kad bolje pogledaš, pre povratka veronauka niko i nigde tokom školovanja nije ustvrdio (sa merodavnog mesta, učitelj po školskom programu) da nije dobro (ako već odbacuješ formulaciju greha) ubiti, ukrasti ili poželeti tuđe, oblagati nekoga, ne poštivati roditelje, tako neke male a osnovne stvari na kojima počiva civilizacija.

Pravnici bi mogli na osnovu ovog fakta da isposluju oslobađajuće presude za sve školovane u komunizmu. Eto, niko im zvanično nije rekao da se to ne sme
vcucko vcucko 08:04 27.06.2020

Re: jos kada bi i ....

angie01

Jbte, koje je to silovanje uma bilo!


marksizam je filozofski pravac, socioloska teorija,...sta je tu bilo ispiranje mozga vece od bilo koje druge teorije,...mozda si ti imao rigudnu profanku koja je imala neku suludu ideju da predaje nesto vazno,...ja recimo nisam,...ceo predmet je bio shvacen kao zahebancija, vise smo ucili iz muzickog i plasili se odgovaranja nego za marksizam.


Isto, samo se, koliko se ssećam, u moje vreme nije više zvalo marksizam, nego TIPSS, teorija i praksa samoupravnog socijalizma.

Pazi kad se uopšte ne sećam o čemu se tu uopšte pričalo na časovima itd.
angie01 angie01 09:00 27.06.2020

Re: jos kada bi i ....

Kad bolje pogledaš, pre povratka veronauka niko i nigde tokom školovanja nije ustvrdio (sa merodavnog mesta, učitelj po školskom programu) da nije dobro (ako već odbacuješ formulaciju greha) ubiti, ukrasti ili poželeti tuđe, oblagati nekoga, ne poštivati roditelje, tako neke male a osnovne stvari na kojima počiva civilizacija.


zanimljivo zapazanje- ja se nekako secam, da je nekada skola uredno ozbiljno shvatala i svoju vaspitnu ulogu- znaci da se drustvo nije oslanjalo na to kako ko u svojoj kuci vaspitava ili ne-pa se kroz razne i predmete i na casovima razredne nastave i u sredjivanju neke problematike itekako pricalo i ucilo,...ne samo u vezi tih nekih osnovih postulata, koji su bazni deo vaspiatanja bilo gde,...nego i o trivijalnostima, kao sto je drugarstvo, pomoc, deljenje...

...evo sada sa veronakukom- nikada vise kriminala, ubistava, prevara...

Pravnici bi mogli na osnovu ovog fakta da isposluju oslobađajuće presude za sve školovane u komunizmu. Eto, niko im zvanično nije rekao da se to ne sme


:))), pa nisu sve zemlje imali komunisticki rezim- nije ni nasa, nego socijalisticki-pa se nekako desavaju ubistva, kradje, prevare,...

...veronauka nije uvrstena u program ni u katolickim skolama za koje sam ja proveravala sta se u njima uci,....sekularnost drzave apsolutno iskljucuje uticaj crkve u necemu tako vaznom kao sto je obrazovanje....izucavanje biblije i svetih spisa svih drugih religija moze kao izucavanje kulturno-istorijskog nasledja, filozofije i sl...sve ostalo je stvar odluke odraslih ljudi, samim tim licna i intimna stvar, koja sa skolovanjem nema nikakve veze.
vcucko vcucko 17:41 27.06.2020

Re: jos kada bi i ....

angie01


Pravnici bi mogli na osnovu ovog fakta da isposluju oslobađajuće presude za sve školovane u komunizmu. Eto, niko im zvanično nije rekao da se to ne sme


:))), pa nisu sve zemlje imali komunisticki rezim- nije ni nasa, nego socijalisticki-pa se nekako desavaju ubistva, kradje, prevare,...


Ne kažem da nema. Nego da bi promoćurni advokat mogao iskoristiti u odbrani bilo kakvog dela - eto, nikad mu niko nije sa merodavnog mesta rekao da ne sme itd.
medjutim92 medjutim92 14:22 23.06.2020

Lako je dodavati na papiru..

..ali umesto čega bi ušli ti dodatni časovi i kako bi bili realizovani?

ili bi produžili radnu nedelju, ili povećali ukupni broj časova?

Ako se ne poveća broj časova, nešto mora da ispadne iz programa. Najlakše reći veronauka, ali em što to povlači i izbacivanje građanskog vaspitanja (ako ga ne izbacimo, onda nemamo dobitak u broju časova), em što je pitanje da li bi to bilo dovoljno.

Ako se poveća broj časova, imamo li infrastrukturu za to? Zemlje s kojima se poredimo često uopšte nemaju popodnevnu smenu, te mogu da ostanu duže. No ako prepodne škola počne u 8 a popodnevna smena u 2, sedmi čas mora da bude skraćen da bi popodnevna smena mogla da počne na vreme.

Na stranu što ima još predmeta koji s razlogom traže više časova, pre svega fizička kultura ili kako se sad tačno zove..
angie01 angie01 14:29 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

. Najlakše reći veronauka, ali em što to povlači i izbacivanje građanskog vaspitanja (ako ga ne izbacimo, onda nemamo dobitak u broju časova), em što je pitanje da li bi to bilo dovoljno.


meni je logicno da se veronauka uci u verskim hramovima- svako u svom, ako ima potrebu,...ona nikakve veze nema sa skolom u sekularnoj drzavi-ful pojnt.

docim se gradjansko vaspitanje tice svih i u ovom raspadu od vremena, vrednosti i morala, bi mu se trebalo posvetiti ozbiljnija paznja.


principessa_etrusca principessa_etrusca 15:13 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

..ali umesto čega bi ušli ti dodatni časovi i kako bi bili realizovani?

Не знам колико часова недељно имају деца у основној школи, препостављам 25-30.

Ако сваког дана имају по час српског и по час математике, са двочасом једном недељно, то је тек по 6 часова недељно за сваки предмет, односно 12 за оба, и ако имају фискултуру 3 пута недељно по час, то оставља вероватно сасвим довољних 10-15 часова за остале предмете.
alselone alselone 15:15 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

S obzirom na poentu "bubajućih" predmeta u modernom internet dobu, otvara se prostor za njihovo smanjanje a dodavanje fundamentalnijih. STEM, logika, jezik, filozfija, pa čak i umetnost.
shmoo shmoo 15:44 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

medjutim92



Ово све што си рекао стоји. И то је ствар организације. И ја се питам шта би и како би то изгледало...

Међутим, ово што си написао:


Zemlje s kojima se poredimo često uopšte nemaju popodnevnu smenu, te mogu da ostanu duže.



морам да ти кажем да ћемо на жалост због драстичног опадања броја ученика и то и у урбаним и руралним срединама, ускоро и ми моћи тако да се организујемо, а то онда отвара простор за тзв. целодневну наставу.

Узгредни податак... Пре десетак година имали смо у читавој Србији око 85 000 осмака који полажу завршни испит на крају основне школе. Ове године их је око 65 000. (Еј, за 10 година! 20 000 мање у генерацији!)


(Због ове пандемије сам иначе тандрљао уопштено статистику Србије. Већ неколико година уназад у Србији годишње умре око 100 000 људи, 20 000 од канцера, сваки други од кардиоваскуларних болести. А роди се 65-70 000. И то је та "једна цела варош од 30-40 000 људи коју годишње изгубимо у Србији на шта нас често упозоравају демографи. )



Елем, да се вратим на тему... Све више и више школа у Србији ће због смањења броја ученика бити у стању да се органиозује као и те школе на Западу које си поменуо.

newimprovedtadejus newimprovedtadejus 16:38 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

principessa_etrusca
..ali umesto čega bi ušli ti dodatni časovi i kako bi bili realizovani?

Не знам колико часова недељно имају деца у основној школи, препостављам 25-30.

Ако сваког дана имају по час српског и по час математике, са двочасом једном недељно, то је тек по 6 часова недељно за сваки предмет, односно 12 за оба, и ако имају фискултуру 3 пута недељно по час, то оставља вероватно сасвим довољних 10-15 часова за остале предмете.


u pravu je medjutim, nema dovoljno sati..
u UK nastava traje od 9 do 15 i 30 ili 16..
6.5 do 7 sati..
u Srbiji se u uzrastu 7 do 11 radi 3 sata pa onda od 11 do 14 oko 5 sati..
a u to, već i za najmlađe, treba smjestiti još i jedan pa onda dva strana jezika, prirodne i društvene nauke, likovno i muzičko obrazovanje, plus neki oblik građanskog..
da ne pominjem poslije i tehničko, domaćinstvo itd.
a što su sve stvari koje i ovde imaš i još preko toga..
takod a problem osnovni jeste što se radi prekratko.. mora više.. nema druge..
program slabo da ima višak ako nećemo da uvodimo da djeca i ne treba ništa da znaju o muzici ili likovnoj umjetnosti (da ne pominjem recimo biologiju ili geografiju ili tehničko)..
mora više da se radi..
ovako kako je mi ozbiljno radim osamo matiš.. sve ostalo krpimo
medjutim92 medjutim92 16:53 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

principessa_etrusca
Не знам колико часова недељно имају деца у основној школи, препостављам 25-30.

Ако сваког дана имају по час српског и по час математике, са двочасом једном недељно, то је тек по 6 часова недељно за сваки предмет, односно 12 за оба, и ако имају фискултуру 3 пута недељно по час, то оставља вероватно сасвим довољних 10-15 часова за остале предмете.


Onomad je bilo 25 u osnovnoj (pred kraj) i 30 u srednjoj.

Fizika, hemija, biologija, istorija, geografija, informatika, likovno, muzičko, strani jezik, OTO, domaćinstvo.

Da li je u osnovnoj školi dovoljan po jedan čas nedeljno za sve preostale predmete, sve i da spojimo dva predmeta u jedan, pošto ih ima 11, ako nisam još neki zaboravio?
medjutim92 medjutim92 16:55 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

angie01
meni je logicno da se veronauka uci u verskim hramovima- svako u svom, ako ima potrebu,...ona nikakve veze nema sa skolom u sekularnoj drzavi-ful pojnt.

docim se gradjansko vaspitanje tice svih i u ovom raspadu od vremena, vrednosti i morala, bi mu se trebalo posvetiti ozbiljnija paznja.


u principu da, ali ako izbaciš veronauku a građansko učiniš obaveznim, ukupan broj raspoloživih časova ostaje isti, ništa se ne uštedi.

Moralo bi da leti nešto oko čega nikako ne bi mogli da se dogovorimo ni ovde na blogu, a kamoli u realnom svetu..
principessa_etrusca principessa_etrusca 18:22 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

medjutim92
principessa_etrusca
Не знам колико часова недељно имају деца у основној школи, препостављам 25-30.

Ако сваког дана имају по час српског и по час математике, са двочасом једном недељно, то је тек по 6 часова недељно за сваки предмет, односно 12 за оба, и ако имају фискултуру 3 пута недељно по час, то оставља вероватно сасвим довољних 10-15 часова за остале предмете.


Onomad je bilo 25 u osnovnoj (pred kraj) i 30 u srednjoj.

Fizika, hemija, biologija, istorija, geografija, informatika, likovno, muzičko, strani jezik, OTO, domaćinstvo.

Da li je u osnovnoj školi dovoljan po jedan čas nedeljno za sve preostale predmete, sve i da spojimo dva predmeta u jedan, pošto ih ima 11, ako nisam još neki zaboravio?

Мислила сам на млађу децу, значи у 10+ часова треба да стане ликовно, музичко, познавање природе, познавање друштва и евентаулно веронаука.

Видим да многи виде веронауку као кандидата за избацивање. Мислим да у некој форми предмет religious studies треба да постоји, не као предмет за децу верника, већ општеобразовни предмет, важан за разумевање културних референци и садрћаја. Наравно, тај предмет требало да буде неутралан што се тиче самог веровања пошто то треба да буде препуштено родитељима.

Баш сам коментарисала на једном другом блогу (линк), генерације којима и сама припадам су у том смислу остале ускраћене.
angie01 angie01 18:58 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

Мислила сам на млађу децу, значи у 10+ часова треба да стане ликовно, музичко, познавање природе, познавање друштва и евентаулно веронаука.


umetnost i razvijanje kreativnosti su vazni faktori u obrazovanju.

kod nas se ti predmeti, muzicka i likovna kultura pogresno obradjuju i tretiraju.

ja bih uvela i obavezno sviranje instrumenta-makar bubnjeve i triangl, ko nema sluha i neke naklonosti, al kroz sviranje bi se svakako razvilo bolje razumevanje muzike, npr.

nas profesor likovnog, doduse u gimnaziji, nam je tokom dvocasa za svaku nastavnu jedinicu odrzao kratko predavanje o nekoj epohi, pravcu, najkarateristicnijim predstavnicima i delima i podsticao nas na kretivno razmisljanje prilikom stvaranja nasih odgovora na zadati zadatak i dok smo mi crtali, slikali, vajali, on nam je pustao standarde klasicne muzike, pricao nam o kompozitorima, delima, izvodjacima i razgovarao/raspravljao sa nama o svemu tome,...posle 4 godine i najnezainteresovaniji su zanli ko je recimo Ticijan, Rembrabt, znali su da prepoznaju Gerniku i Van Gogova dela, ali su im bila prepoznatljive i arije iz Karmen ili Nabuka, ili su znali da odzvizde taktove Albinonijevog Adadja,....
principessa_etrusca principessa_etrusca 19:42 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

ja bih uvela i obavezno sviranje instrumenta-makar bibnjeve i triangl, ko nema sluha i neke naklonosti, al kroz sviranje bi se svakako razvilo bolje razumevanje muzike, npr.

Слух се и развија, а циљ и није да сви сутра буду солисти и чланови оркестара.

Вежбање инструмента подстиче истрајност и стрпљење, појачава самопоуздање, а као што кажеш, основа је за music appreciation и уживања у музици кроз цео живот.
angie01 angie01 19:56 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

а циљ и није да сви сутра буду солисти и чланови оркестара.


pa nije ni za one sa sluhom- nego je to deo opste kulture i obrazovanja,...ti skolski orkestri i horovi su odlicna mesta da se nesto stvara i razvija zajedno, da se druzi, napreduje i usvajaju razne vestine,...pa posle lepota nastupa, savladavanje treme, uspeh-aplauz, kao nagrada za trud, pa zadovljstvo posle tog iskustva koje te podstice,...sve to ima nekog pozitivnog smisla za razvoj, potpuno je nebitno da l iz prvog ili poslednjeg reda, figurativno receno.
bene_geserit bene_geserit 20:50 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

ja bih uvela i obavezno sviranje instrumenta

To je obavezno i kod tiger mams, ili klavir ili violina.
Valjda su negde utvrdili da ti sviranje instrumenta od malih nogu doda par poena na IQ (kako već utiče da ti se povežu sinapse i utreniraju neuralne mreže) a kod Kineza nema vrd levo vdr desno kad je competitive advantage dece u pitanju.
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:22 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

bene_geserit
ja bih uvela i obavezno sviranje instrumenta

To je obavezno i kod tiger mams, ili klavir ili violina.
Valjda su negde utvrdili da ti sviranje instrumenta od malih nogu doda par poena na IQ (kako već utiče da ti se povežu sinapse i utreniraju neuralne mreže) a kod Kineza nema vrd levo vdr desno kad je competitive advantage dece u pitanju.


Ne znam za IQ, ali mislim da ima veze sa sticanjem dobrih radnih navika i discipline. Instrument mora da se vežba redovno. Ne mnogo, nego redovno. (Ali, evo, ova moja mala već kalkuliše: ona bi da preskoči danas i sutra jer ima neke "obaveze", ali će prekostutra to da nadoknadi sa tri segmenta vežbe... šta ću kad nisam tajger mam).

8c_competizione 8c_competizione 22:56 23.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

angie01
...umetnost i razvijanje kreativnosti su vazni faktori u obrazovanju.

kod nas se ti predmeti, muzicka i likovna kultura pogresno obradjuju i tretiraju.

ja bih uvela i obavezno sviranje instrumenta-makar bubnjeve i triangl, ko nema sluha i neke naklonosti, al kroz sviranje bi se svakako razvilo bolje razumevanje muzike, npr....



razvijanje desne hemisfere moza je podjednako vazno kao i razvijanje leve. da su podjednako razvijene, pokazivali bi smo i vise empatije kao ljudska bica prema drugim ljudskim bicima i prema prirodi, zivotinjama i biljkama. ovako smo pogodni samo za potrosacko drustvo (razmislite malko o tome).
nikvet pn nikvet pn 10:53 24.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

srdjan.pajic
obavezno sviranje instrumenta
ima veze sa sticanjem dobrih radnih navika i discipline


Има. Неочекивано много.

Јесте мука гуслати скалу али... То је почетак и без скале која тече нема даље. То је први технички ниво. Онда иде вежба (етида, соната...) која треба да тече без кецмец застоја. Ту у невидљиву испомоћ долази она опака скала чији детаљи из подсвести ладно сами испадају. То је други технички ниво. Тек кад се то савлада долази на ред уметнички ниво, крешендо-декрешендо, портато-стакато...тј. шта је писац хтео да каже.

Тај образац је примењив на сасвим друге ствари; хоћу да кажем да ми је та сморна музичка школа итекако помогла у животу.
zilikaka zilikaka 21:56 24.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

Сад ја већ по(п)чињем да се питам да ли је то до школе и наставника или је до тих са негативним искуствима?

Ma jok, samo poredim da za istu platu ovaj decu pušta sa časa a drugi treba da se ubiju spremajući časove i učeći ih nečemu.
Ovde je reč o povečanju broja časova srpskog.
Mi smo samo prepoznali resurs odakle da se uradi.
shmoo shmoo 22:49 24.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

zilikaka
Сад ја већ по(п)чињем да се питам да ли је то до школе и наставника или је до тих са негативним искуствима?

Ma jok, samo poredim da za istu platu ovaj decu pušta sa časa a drugi treba da se ubiju spremajući časove i učeći ih nečemu.
Ovde je reč o povečanju broja časova srpskog.
Mi smo samo prepoznali resurs odakle da se uradi.



Шалим се ја.

Знам колико то зависи од среће коју дете има, тј. ко ће му запасти да му буде профа било чега.

На крају крајева, сви смо то ми и сами искусили на сопственој кожи током школовања, зар не? То шта нам је западало, шта нам се заломило, од професора док смо били ученици, а богами и студенти...



EDIT: Морам да додам, јаче је од мене...

Што би рекли браћа Кинези, у свему лошем има и понешто добро (и обратно).

Конкретно, за ово што причамо мислим да није уопште ни толико лоше да деца имају различите типове људи и карактере као наставнике испред себе.

То подиже ниво емоционалне, или социјалне како се то већ зове, интелигенције која се ионако мора учити читавог живота. С њом се човек не рађа као са неким другим врстама интелигенције. И онда различите ситуације на часовима са различитим врстама људи и карактерима тера клинце да укључују мозак и да мало размисле ко то стоји испред њих као наставник, а не само да кукају родитељима код своје куће како их наставник мрзи, а у ствари нису урадили домаћи задатак и фасовали су због тога јединицу.

И у томе је конкретна корист за клинце да имају и добре и лоше професоре и свакакве типове људи као наставнике, предаваче и васпитаче.

Нек' се ћелиће,... им ја матер!

То кажем свакој генерацији деце којима сам и разредни старешина или само наставник српског, као и њиховим родитељима такође. Одмах на почетку 5. разреда, чим пристигну од учитељице код мене.
medjutim92 medjutim92 09:15 25.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

principessa_etrusca

Мислила сам на млађу децу, значи у 10+ часова треба да стане ликовно, музичко, познавање природе, познавање друштва и евентаулно веронаука.


Opet imamo isti problem, jer u osmom razredu đaci imaju 25 časova, ali u prva četiri razreda je bilo 20, ne verujem da sad ima više.

Što će reći, nema deset časova za raspodelu, već pet časova za pet predmeta.

Nema šanse bez povećanja ukupnog broja časova..
loader loader 22:42 25.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

shmoo

Узгредни податак... Пре десетак година имали смо у читавој Србији око 85 000 осмака који полажу завршни испит на крају основне школе. Ове године их је око 65 000. (Еј, за 10 година! 20 000 мање у генерацији!)


Da.


A sve starije stanovništvo je sve manje biološki kadro da pravi decu.
Takođe, preovladala su hedonistička, individualistička učenja i učenja o ličnoj slobodi od apsolutno svega - pa se konformizam se sve više stavlja, kao i ekonomski i socijalni momenat - iznad stvaranja dece, tako da i oni koji biološki mogu da ih stvaraju ne žele to, kako bi se nauživali u svemu onome što mogu da dohvate. Tu se prekida lanac elementarnog poštovanja života, pa život zato nestaje.

Dakle, ova tegobna projekcija je slična kao ona o opstanku ljudske rase na Planeti. Kako stvari idu, minimalne su šanse.
loader loader 13:04 26.06.2020

Re: Lako je dodavati na papiru..

alselone
S obzirom na poentu "bubajućih" predmeta u modernom internet dobu, otvara se prostor za njihovo smanjanje a dodavanje fundamentalnijih. STEM, logika, jezik, filozfija, pa čak i umetnost.

To valja umuvati sad, dok je korona i dok se buba online. Jedan plemenit programer i eto besplatne ... U stvari! Da vidiš kad bi i to uspeli da naplate, kao što naplaćuju i tzv "besplatne udžbenike za svu decu"!

alselone alselone 15:01 23.06.2020

Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

jer mislim da je potpuno u pravu, al se ne doznajem dovoljno (što me nije sprečavalo da kenjam u nekim drugim slučajevima), pa nemam šta mnogo reći.

Mislim da je upropašćavanje jezika jedna od prvih "tekovina" raspada po šavovima.


Moj drugar je radio u nekoj od afričkih zemalja početkom dvehiljaditih, uvodili su internet ispred neke američke firme (kroz proksi). I u toku njegovog rada tamo, a bio je veoma zajeban pošto su živeli u ograđenom naselju, desila se i revolucija. Ono što su doživeli narednih godina, kroz razgovore sa lokalnim kolegama, je bilo kompletno urušavanje školstva kroz rapidno smanjenje kriterijuma i prebacivanje fokusa sa fundamentalnih predmeta na neke nove izmišljene.
alselone alselone 15:02 23.06.2020

Re: Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

.
mirelarado mirelarado 15:11 23.06.2020

Re: Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

jer mislim da je potpuno u pravu, al se ne doznajem dovoljno (što me nije sprečavalo da kenjam u nekim drugim slučajevima), pa nemam šta mnogo reći.

Mislim da je upropašćavanje jezika jedna od prvih "tekovina" raspada po šavovima.


Pošto se, bar posredno, doznajem u tematiku, takođe mogu samo da podržim Tasu i kolege srbiste. Stanje je katastrofalno i koraci se moraju preduzeti što pre.


alselone alselone 15:17 23.06.2020

Re: Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

Stanje je katastrofalno i koraci se moraju preduzeti što pre.


(šala je u pitanju)

Ili što kaže moja ćerka: Tata, mi smo onda istrčali napolje i tamo su bili neki pasovi i mi smo pobegli.

PASOVI!
mirelarado mirelarado 15:24 23.06.2020

Re: Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

Ili što kaže moja ćerka: Tata, mi smo onda istrčali napolje i tamo su bili neki pasovi i mi smo pobegli.

PASOVI!


Ako su časovi, što ne bi bili i pasovi? :)

P.S. Hoću da kažem, zadivljujući je taj proces učenja maternjeg jezika kod male dece.

Moja sestra, kad je imala tri godine:
- Idu čoveci ulicom...
Mama je ispravlja: Ne kaže se čoveci, nego ljudi.
- Dobro. Idu ljudi ulicom i jedan ljud kaže... :)
alselone alselone 15:32 23.06.2020

Re: Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

Moja sestra, kad je imala tri godine:
- Idu čoveci ulicom...
Mama je ispravlja: Ne kaže se čoveci, nego ljudi.
- Dobro. Idu ljudi ulicom i jedan ljud kaže... :)


Ovo je potvrda da bi jezik bio lakši za učenje ako bi ga inženjeri projektovali. :)
mirelarado mirelarado 15:37 23.06.2020

Re: Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

alselone
Moja sestra, kad je imala tri godine:
- Idu čoveci ulicom...
Mama je ispravlja: Ne kaže se čoveci, nego ljudi.
- Dobro. Idu ljudi ulicom i jedan ljud kaže... :)


Ovo je potvrda da bi jezik bio lakši za učenje ako bi ga inženjeri projektovali. :)


Jezik se ponaša slično kao živ organizam. I taj bi bio savršeniji kad biste ga se vi inženjeri dočepali. :)
alselone alselone 15:41 23.06.2020

Re: Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

Jezik se ponaša slično kao živ organizam. I taj bi bio savršeniji kad biste ga se vi inženjeri dočepali. :)


Španci su napravili takvu "matematičku" nadogradnju jezika pre 100ak godina (tako su mi oni pričali) gde su uveli jasna pravila sa manjkom izuzetaka.
mesan mesan 16:00 23.06.2020

Re: Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

alselone
Jezik se ponaša slično kao živ organizam. I taj bi bio savršeniji kad biste ga se vi inženjeri dočepali. :)


Španci su napravili takvu "matematičku" nadogradnju jezika pre 100ak godina (tako su mi oni pričali) gde su uveli jasna pravila sa manjkom izuzetaka.

Zar španski nema izuzetno visok broj nepravilnih glagola, ono, hiljade?
wiki

"Matematički" projektovan jezik je naravno esperanto --- sve pravilno po formulama --- deklinacije i konjugacije kao pesma.
niccolo niccolo 16:04 23.06.2020

Re: Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

Pošto se, bar posredno, doznajem u tematiku, takođe mogu samo da podržim Tasu i kolege srbiste.

Onda podržavam i ja.
shmoo shmoo 16:07 23.06.2020

Re: Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

mirelarado

alselone



Хвала вам, добри људи, на подршци!

У знак захвалности, ево вам један од мојих омиљених, а свежих искуцаних током ове наставе на даљину за време ванредног стања. Задатак је био упоредни приказ народних епских песама о Косовском боју и филма Косовски бој. Шести разред:


Народне епске песме писале су се јако давно да би се чувале успомене о важним догађајима. Више се не пишу песме како би се чувале успомене, већ се сада у 20-ом веку снимају и филмови.

У народним епским песмама „Цар Лазар и царица Милица“ као и у народној епској песми „Смрт мајке Југовића“, није приказан у филму разговор Лазара и Милице, и патња мајке која је остала без мужа и синова.

Једини податак који сигурно знамо је место(Косово поље), напад Турака, време битке(28.06.1389.).

У народним епским песмама, како сам ја то протумачила има више информација, док у филмовима мало мање, неке делове чак и не прикажу.




Сјајно, је л' да? 12 јој је година.


А чули сте већ за оно са матурског испита осмака од прошле недеље?

Ко је написао песму "Очију твојих да није"?

Васко Де Попа.


Све му се избркало, и географија, Васко да Гама, и српски... Мученик.





Чек', чек', Алселон каже да воли када качим...













alselone alselone 16:13 23.06.2020

Re: Ja bik samo dao podršku Tasi za ovu borbu

Zar španski nema izuzetno visok broj nepravilnih glagola, ono, hiljade?
wiki


Ja sam u jednom momentu krenuo da učim španski pa digao ruke. Ali dok sam išao na časove, tako su mi objasnili.

Sa smešne strane: sećam se da su nas u Kolumbiji oslovljavali sa caballero što je "konjanik" u direktnom prevodu. Znači ne "gospodine" nego "konjaniče".

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana