Budućnost| Istorija| Politika

Predstavnički ili proporcionalno

jinks RSS / 26.11.2020. u 12:03

pr1.jpg

Početak 21. veka označio je prekretnicu na globalnoj političkoj sceni u smislu da je postala igralište sve izraženijih i uticajnijih populističkih pokreta i pojedinaca širom sveta. Za nekih dvadesetak godina nastalo je i pregršt teorija o tome kako se i zašto tako nešto upravo sada dešava, gde jedna od interesantnijih daje na prvi pogled donekle i pojednostavljena objašnjenje, od kojih se pojedina daju naslutiti i na gornjoj mapi sveta.

Naime, na njoj su plavom i ljubičastom bojom označene zemlje koje gravitiraju ka proporcionalnom izbornom sistemu, dok su crvene i ružičaste bliže predstavničkom, odnosno, većinskom. Da se primetiti, takođe, da su političke sisteme crvenih i ružičastih zemalja zadnjih decenija u većoj ili manjoj meri pohodile i različite nimalo naivne populističke epizode (naravno, uz uvek prisutne izuzetke, koji bi možda baš u ovom slučaju na određeni način donekle i mogli da potvrde pomenuto pravilo).

Jer, u SAD na primer, posebno od početka 21. veka uočeno je da se inače oduvek prisutan rased između urbanog i ruralnog stanovništva sve više produbljuje. Takođe, primetno je i da konzervativna Republikanska partija sve lakše i u sve značajnijoj meri dobija glasove u ruralnim područjima, dok Demokratska partija u principu težište svojih birača počinje da prepoznaje manje-više isključivo u visoko urbanizovanim sredinama, federalnim državnim prestonicama, kao i u globalnim megapolisima. Do te mere da, na primer, demokratskim kandidatima, uprkos velikoj većini glasova na federalnom nivou postaje sve teže da dobiju predsedničke izbore, dok mesta u Senatu republikanci uredno dobijaju uprkos činjenici da na federalnom nivou već duže vremena predstavljaju manjinu.

Jedan od osnovnih razlog tome leži i u činjenici da je u SAD na snazi predstavnički odnosno većinski izborni sistem, u kome teritorijalne celine u okviru federalnih država predstavljaju osnovne jedinice u kojima se većinskim izbornim sistemom biraju pojedinačna senatorska mesta, ili odgovarajući broj elektorskih birača u slučaju predsedničkih izbora. Što znači da možete imati većinu u Senatu ili predsednika SAD sa manje ukupno osvojenih glasova na federalnom nivou (što se do sada uredno više puta upravo i dešavalo). Na taj način predstavnički, odnosno, većinski sistem ne favorizuje isključivo većinsku stranku na nivou države, već dobrim delom i onu koja pokriva veću teritoriju unutar zemlje. Na primer, na zadnjim izborima Bajden je ukupno osvojio oko 6 miliona glasova više od Trampa, gde je i uprkos tome malo falilo da Tramp ponovo odnese pobedu (i gde je na pomenuti način Tramp upravo i osvojio prethodne predsedničke izbore).

Naravno, sličan problem delom postoji i u mnogim drugim zemljama koje favorizuju predstavnički (većinski) izborni sistem u odnosu na proporcionalni. Sad, neko će reći, kakve veze to može da ima sa populističkim pokretima. Između ostalog stvar je i u tome što je u SAD, na primer, (što znači na određeni način verovatno i širom sveta, posebno u razvijenijim zemljama) upravo negde krajem 20. veka i završena jedna od bitnijih faza prilično ambicioznog projekta, koji se decenijama uveliko već odvija, kako tokom republikanskih, tako i tokom trajanja demokratskih administracija.

Naime, radi se o političkom konceptu u kome je počev od Ajzenhauera, preko Niksona i Kartera, pa sve do Klintona planski (razvojem mreže međudržavnih autoputeva, premeštanjem dela razvojnih i akademskih centara iz prestonica u unutrašnjost, kao i na bezbroj drugih načina) od provincijskih krajeva SAD stvaran prostor više privlačniji i isplatljiviji za život. Tako su pomenuti krajevi ojačani ekonomski, kao i u svakom drugom pogledu, i gde je na taj način donekle ublaženo i masovno oticanje stanovništva u nekolicinu američkih urbanih centara, što i jeste bio jedan od polaznih ciljeva.

Opet ruralni krajevi oduvek su manje bili zainteresovani za liberalne i leve ideje. Koliko god bili dobrostojeći ili obrazovani, u pomenutim krajevima manje ćete brinuti o socijalnoj nepravdi, rasnim razlikama, više biti zainteresovani za slobodu nošenja oružja, kao i za razne druge lične slobode, i u određenoj meri više skloniji konzervativnijim idejama. Gde sve pomenuto, u kombinaciji sa predstavničko-većinskim izbornim sistemom birače iz ruralnih krajeva i unutrašnjosti, bar prema nekim analitičarima, sve više stavlja u povlašćen položaj u odnosu na birače iz velikih gradova. Pa samim tim i desnije populističke ideje koje cvetaju u konzervativnijim okruženjima.

Sad, neko će reći da je ovakvih podela između urbanog i ruralnog bilo oduvek - šta je to specifično što je izazvalo sve ove nove pojave i pokrete. Mislim, tolike su revolucije protutnjale istorijskom scenom, gde bi mnogi rekli da je zajedničku crtu gotovo svima (od buržoaskih, pa sve do socijalističkih i komunističkih) upravo dobrim delom i predstavljala težnja da se svaki put uspostavi neki novi vid urbane dominacije. Do te mere da bi neko rekao da su sve one na određeni način i predstavljale različite faze u nekakvoj jedinstvenoj višemilenijumskoj urbanoj revoluciji. I šta se onda baš sada u svemu tome i promenilo, ne samo u SAD već i širom sveta.

Pa, po nekima, nov detalj jeste i u tome što sada, u SAD na primer, i u predgrađima velikih gradova počinje u značajnoj meri da se uočava slična pojava konzervativne radikalizacije, ranije karakteristična za ruralnija područja. I da, u stvari, više toliko i nije na snazi rascep na liniji urbano-ruralno, već pre na liniji centar-predgrađe. I da je Tramp, na primer, (kao verovatno i mnogi budući Trampovi) uspeo u svemu u čemu je uspeo ne samo zato što je postao ruralni kralj, već dobrim delom, a ako ne i pre, i kralj predgrađa.

Jedino što još uvek niko tačno ni ne može da predvidi u kojim bi sve političkim pravcima mogao dalje da se kreće taj u istorijskom smislu relativno novi rascep na liniji centar-predgrađe. Odnosno, da li više uopšte u svemu tome i može da ima ikakvog većeg uticaja nekakva eventualna promena većinskog ili predstavničkog izbornog sistema proporcionalnim, ili nekim budućim potpuno novim.

Na kraju, neko bi rekao da ni oko toga ne bi trebalo nešto preterano lupati glavu, i da i za tako nešto uveliko postoje istorijski primeri širom sveta. Eto, čak bi se i na primeru bivše SFRJ možda mogli uvideti neki od pravaca u kojima bi stvari mogle da krenu kada u inače liberalnije obojenim predgrađima prevladaju razni vidovi populizama.

I to ne isključivo oni koji prebrojavaju krvna zrnca ili procente melanina, već i mnogi drugi, mnogo ranije.

 



Komentari (68)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

loader loader 12:32 26.11.2020

Može, ali ....

Svakako da oba modela imaju svoju opravdanosti. One su uglavnom znane. Različite zemlje primenjuju različite modele, kako je u blogu već prikazano. Zbog prirode svog političkog miljea, i raznih drugih elemenata svaka zemlja je izborni sistem primerila sebi. Svaka ima neke svoje specifičnosti. Eto, ovde, u blogu, dodat je i jedan vrlo zanimljiv element, rascep na liniji centar-predgrađe.

Hteo bih da dodam i nešto što je možda jednako važno. Recimo da gornje navedeno spada u demokratski proces, demokratska dostignuća, ali paralelno, nezvanično, dešava se i proces koji ne spada u liniju birači-zastupljenost u parlamentu-povratno dejstvo. Treba računati i na delovanje faktičkih elita, elita moći, koje nisu zvanični deo gore pomenutog procesa, već se može reći da su njegovi protivnici, koji gledaju da ceo proces uprave tako da ispunjava njihove interese. Ovo se, naravno, ne čini javno, već svim drugim putevima i načinima koji nisu javni. Stoga ne bi bilo ništa neobjašnjivo i iznenađujuće ako ova pojava omete tekovine čak i najstabilnijih demokratija.

jinks jinks 13:03 26.11.2020

Re: Može, ali ....

Treba računati i na delovanje faktičkih elita, elita moći, koje nisu zvanični deo gore pomenutog procesa, već se može reći da su njegovi protivnici, koji gledaju da ceo proces uprave tako da ispunjava njihove interese.


Baš za predstavnički izborni sistem neki upravo i kažu, i to baš za zemlje sa bogatijom demoktratskom tradicijom, kažu da favorizuje vid političke "aristokratije", odnosno likova koji se redovno, gotovo po automatizmu biraju, shodno ili uprkos zaslugama ili "zaslugama", svejedno.

I to "aristokratije" ne samo u smislu pa gotovo i sigurnog izbora koji većinski sistem u kombinaciji sa lokalnom stranačkom logistikom ili okolnostima omogućava, već i u smislu da se više generacija "aristorkatije" bira na istom mestu i na sličan način.

I to ne samo na senatorska, ili koja već mesta, već i na predsednička, neretko.


p.s.

Doduše, "aristokratija" je moguća i u proporcionalnom sistemu, sa jedinstvenim stranačkim ili koalicionim listama kandidata, koje u principu određuju stranke, a manje sami birači.
loader loader 15:26 26.11.2020

Re: Može, ali ....

U krajnjem i najkraćem iskazu - demokratija koja teče odozgo prema dole, (i)li, retorički suprotno, iz poslovnog podzemlja prema gore.

bene_geserit bene_geserit 23:21 27.11.2020

Re: Može, ali ....

Baš za predstavnički izborni sistem neki upravo i kažu, i to baš za zemlje sa bogatijom demoktratskom tradicijom, kažu da favorizuje vid političke "aristokratije", odnosno likova koji se redovno, gotovo po automatizmu biraju, shodno ili uprkos zaslugama ili "zaslugama", svejedno.

Moguće da je tako, ali opet ti ljudi koji stalno biraju iste predstavnike imaju neki svoj interes zbog čega to rade.
Što je odvojenije odlučivanje od naroda i što je manja kontrola izborima to demokratija ima manje smisla.
Tj. što više direktne demokratije to bolje.
A ako biramo predstavnike, bolje je da budu birani lokalno nego globalno.
A najgore od svega su neke nadnacionalne institucije koje niko i ne bira i nemaju odgovornsot prema bilo kome.
haklberi_tom haklberi_tom 16:57 26.11.2020

Bez kralja ne valja!

Eto, čak bi se i na primeru bivše SFRJ možda mogli uvideti neki od pravaca u kojima bi stvari mogle da krenu kada u inače liberalnije obojenim predgrađima prevladaju različiti vidovi populizama.

Nije mi jasno zbog čega iko iz Srbije 'brine brige' regionske?!
Bivši SFRJotovci su dovoljno sposobni da brinu sami o sebi.

Što se tiče osnovne dileme ... to nema nikakve veze.
Jer je to najobičnija tehnikalija.
Ono što jeste bitno je - da postoji mogućnost smene.
Kao i da postoji distribucija vlasti kako ona ne bi postala apsolutna.
Kao, npr, kod nas.
Dakle - meni je pravije pitanje ... kako ustanoviti opšteprihvaćeni mehanizam za sprečavanje mogućnosti apsolutizacije vlasti?
jinks jinks 18:05 26.11.2020

Re: Bez kralja ne valja!

kako ustanoviti opšteprihvaćeni mehanizam za sprečavanje mogućnosti apsolutizacije vlasti

Možda, između ostalog, i mehanizam "vlast i levarukadesnižep nekako i ne bi trebalo da idu zajedno".
Черевићан Черевићан 17:10 26.11.2020

сигралиште

ili oko čega ne bi trebalo nešto preterano lupati glavu

избори су сваки ....живцима нервоза
себе уваљујеш у пробу .........не лаку,
твој Кандидат дал' ће победу однети
па и ако прође .........(мачка је у џаку)

цео мандат судбина му о кончићу виси
тек реизбор кад га оћне ...омануо ниси
teslana teslana 17:14 26.11.2020

*

I šta se onda baš sada u svemu tome i promenilo, ne samo u SAD već i širom sveta.

Misliš, šta im prethodilo? Npr Trampu je prethodio crni čovjek, primjer promjene il reakcije nakon neprirodne transformacije - kao što je crnac predsednik - sistem pronalazi komadiće sebe i vraća u prirodno početno (neko bi rekao, nazad u siguran primitivan model).

Preporuka za tekst, iako si napravio tortu od jagoda, bez jagoda, po receptu: svaka dobra priča bolja je od loše stvarnosti. :)

I to ne isključivo oni koji prebrojavaju krvna zrnca ili procente melanina, već i mnogi drugi, mnogo ranije.

Koliko ranije?


New York City, 1959
Vivian Maier
jinks jinks 18:19 26.11.2020

Re: *

Koliko ranije?

Interesantno pitanje.

Za SAD ne znam, dok za SFRJ mogu da pretpostavim, verovatno i pogrešno - ranije tipa "ne držimo se zakona kao pijan plota" i drugih sličnih epohalnih izjava.
teslana teslana 18:38 26.11.2020

Re: *

Za SAD ne znam, dok za SFRJ mogu da pretpostavim

Da, naše ranije i njihovo ranije nije isto. Nedavno to shvatih, možda malo duže, kad na neki niz njemačkih komentara o obradi pjesme Bella Ciao, priložim i ja jednu, i sinu mu, ček, šta oni znaju o partizanen u kukuruzen?

Ne pratim politiku Amerike, (ovde kao da bih se morala izvinjavati:), fenomenološki gledajući širu sliku društvenih procesa koji su u osnovi jednostavni tj imaju ovozemaljske dobre/loše odlike, ne marsovske, mislim da je ovo maksimum demokrata i da će za 4 god doći "gori" od Trampa.
teslana teslana 06:45 29.11.2020

Re: *

"Nešto ranije Trump je pohvalno govorio o Stelli Immanuel, hjustonskoj sveštenici i dečjoj lekarki koja, između ostalog, veruje da su ciste na jajnicima posledica seksualnih odnosa sa demonima."

Kriza demokratije i magijsko mišljenje

Prikaz knjige, Monica Black, „A demon-haunted land: Witches, wonder doctors, and the ghosts of the past in post-WWII Germany / Zemlja posednuta demonima: veštice, nadrilekari i duhovi prošlosti u posleratnoj Nemačkoj“, Metropolitan Books 2020. (Boston Review, prevod sa Peščanika)
mlatisa mlatisa 18:22 26.11.2020

Небитно

Представнички или пропорционално, грађани или сељаци је потпуно небитно. Суштина је спуштање средње класе из лагодног амбијента у свакодневну борбу за преживљавање. Тиме се ствара све већа публика која је подложна популизму. Елите то вешто користе и убацују "коске" да се народ глође док они настављају са убирањем ренте од капитала која је све већа и већа.

Како су (скоро) сви политички актери заправо заступници елита а не народа, зато се народ окреће "популизму" и "новим лицима". Тако се креирају "нова лица" попут Саркозија или Макрона који су заправо једно те исто: представници елита. Није много велика разлика ни у САД између Трампа и Бајдена.

Рекао бих да ће и то да се потроши и да ће народ морати да смисли нове облике остваривања политичког утицаја. У томе ће сигурно бити спречавани од медија у свим појавним облицима (ТВ, Радио, Новине, Интернет екипа и сл.) Можда Октобарска револуција буде дечји вртић у односу на оно пред чим се свет налази.
jinks jinks 18:27 26.11.2020

Re: Небитно

Суштина је спуштање средње класе из лагодног амбијента у свакодневну борбу за преживљавање.

Ovo upravo neki i navode kao jedan od osnovnih razloga većeg upliva populizma u predgrađa velikih gradova.

Takođe, neki navode i sistematsko jačanje političkog uticaja ruralnih krajeva, provincije, a sada i predgrađa (izbornim sistemima ili na koje sve ne načine, a koji sada postaje po nekima posebno vidljivo između ostalog i u SAD), kao jedan od načina slabljenja uticaja levičarskih ideja u zemlji.
mlatisa mlatisa 19:48 26.11.2020

Re: Небитно

Takođe, neki navode i sistematsko jačanje političkog uticaja ruralnih krajeva, provincije, a sada i predgrađa (izbornim sistemima ili na koje sve ne načine, a koji sada postaje po nekima posebno vidljivo između ostalog i u SAD), kao jedan od načina slabljenja uticaja levičarskih ideja u zemlji.


Левичарске идеје слабе утицај због тога што њихови традиционални представници постају тројански коњи. Погледајмо нпр. Макрона. Неко ко се редставља као центар или леви центар а долази из Ротшилд инвестиоционог фонда . Или други пример са Острва. Да ли је Блер левичар, или су Лабуристи подвргнутиа утицају "елита"? Погледајмо како је прошао Корбин који је покушао да врати партију изворним идејама.

Радничка класа нема више институција кроз које би могла да се бори политички за своје интересе.

А чак и најдемократска институција као што је референдум бива бачен као крпа ако то не одговара "елити". Присетимо се примера референдума у Македонији.
gvozden1 gvozden1 21:04 26.11.2020

Re: Небитно



Takođe, neki navode i sistematsko jačanje političkog uticaja ruralnih krajeva, provincije, a sada i predgrađa (izbornim sistemima ili na koje sve ne načine, a koji sada postaje po nekima posebno vidljivo između ostalog i u SAD), kao jedan od načina slabljenja uticaja levičarskih ideja u zemlji.

Neki paradoks tu postoji.

Ili levičarske i desničarske ideje nisu one na koje se uglavnom misli (levo, socijalna pravda, podozriv odnos prema krupnom kapitalu, jednak, ili sa što manje razlika, tretman prema svim članovima društva....desnica suprotno od toga) ili se i jedna i druga strana (urbana i ruralna populacija) zalažu za svoju štetu.

Po logici stvari krupni kapital, privilegovaniji članovi društva, više na socijalnoj lestvici, su u urbanim centrima, suprotno od toga su na periferiji, očekivao bi se suprotna koncentracija političkih ideja.
jinks jinks 10:29 27.11.2020

Re: Небитно

Po logici stvari krupni kapital, privilegovaniji članovi društva, više na socijalnoj lestvici, su u urbanim centrima, suprotno od toga su na periferiji, očekivao bi se suprotna koncentracija političkih ideja.

Možda je u pitanju i čista geografija. Ako neko živi na većem prostoru, u svojoj kući i na svojoj zemlji, ima potoče koji mu teče pored terase i lipe i bagrenje da mu prave hlad leti, pa još pride sam sebi porizvodi deo hrane koju troši, struju ili grejanje, teško da će se nešto preterano baviti socijalnom filozofijom, ili tuđim rasnim ili klasnim problemima, kao neko drugi ko živi na skučenom prostoru, gde je gustina stanovništva, ne znam, 10 po jednom aru.
haklberi_tom haklberi_tom 10:54 27.11.2020

Re: Небитно

jinks
Po logici stvari krupni kapital, privilegovaniji članovi društva, više na socijalnoj lestvici, su u urbanim centrima, suprotno od toga su na periferiji, očekivao bi se suprotna koncentracija političkih ideja.

Možda je u pitanju čista geografija. Ako neko živi na većem prostoru, u svojoj kući i na svojoj zemlji, ima potoče koji mu teče pored terase i lipe i bagrenje da mu prave hlad leti, pa još pride sam sebi porizvodi deo hrane koju troši, struju ili grejanje, teško da će se nešto preterano baviti socijalnom filozofijom, ili tuđim rasnim ili klasnim problemima, kao neko drugi ko živi na skučenom prostoru, gde je gustina stanovništva, ne znam, 10 po jednom aru.

Oko toga i nisi u pravu - barem potpuno.
Te paradigme se menjaju.
Niko ko ima svoju kuću nije sprečen da razmišlja o svom okruženju - užem. širem, te do nivoa države, kontinenta, sveta i šire.

Pogledaj našeg Maksu - otišao iz centra na periferiju, ali je i dalje aktivan u promišljanju svih aktuelnih (i neaktuelnih) svetskih i domaćih pojava.
maksa83 maksa83 11:05 27.11.2020

Re: Небитно

Po logici stvari krupni kapital, privilegovaniji članovi društva, više na socijalnoj lestvici, su u urbanim centrima, suprotno od toga su na periferiji, očekivao bi se suprotna koncentracija političkih ideja.

Pa i jesu koncentrisane drugačije. Tramp je izgubio u velikim gradovima i urbanim sredinama, njegova teritorija gde suvereno dobija jeste bible belt gde su beli evanđelisti mejnstrim (zato je unajmio onu ribu što recituje Perl skriptove, naravno da on ne veruje u njene gluposti, prepoznao je kolegu prevaranta koju je pusio u Belu Kuću a ona će u zamenu da objasni pastvi da je "saying no to Trump is like saying no to God".) To ne znači da ne postoje beli obrazovani urbani belci koji glasaju za njega, samo da oni drugi ipak jesu njegovo biračko telo. Milošević je uvek dobijao u unutrašnjosti (seljaci su i pored četno ikonografije brzo ukapirali da je Vuk piši propalo klovn), u gradovima je bilo povuci potegni, ista stvar i za Šešelja koji je po selima bio voljen "zato što je naš čovek, Srbin, a i sve priča šta je i kako je, ne zamumulji tamo nešto". To su sve poznate stvari, da se ne pravimo da je bilo drugačije.

Fora je u onome što kaže mlatisa - srednji sloj se kruni i ostaje bez 'leba pa postaje prijemčiviji na populizam, a periferije gradova koji se šire radijalno se pune iz unutrašnjosti. Beograd je Vračar, Stari Grad, Zvezdara, Novi Beograd, ali Beograd je i Ralja, i Ripanj, i Barajevo. Moja majka je rođena na Karaburmi pred kraj ww2, ali tada kada je ona rođena to baš i nije bio Beograd, u nekim današnjim relacijama to bi bilo kao da si sada rođen otpr. u pomenutom Barajevu. Danas je Karaburma deo Beograda kao i svaki drugi.
maksa83 maksa83 11:09 27.11.2020

Re: Небитно

Pogledaj našeg Maksu - otišao iz centra na periferiju, ali je i dalje aktivan u promišljanju svih aktuelnih (i neaktuelnih) svetskih i domaćih pojava.

Odrastao sam na potezu Slavija - Terazije, i sada aktivno ne podnosim grad ni asfalt.

Na kući se odžak puši,
pijem koktu jedem suši
slučajni sam građanin
u srcu i duši
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 11:17 27.11.2020

Re: Небитно

gvozden1


Takođe, neki navode i sistematsko jačanje političkog uticaja ruralnih krajeva, provincije, a sada i predgrađa (izbornim sistemima ili na koje sve ne načine, a koji sada postaje po nekima posebno vidljivo između ostalog i u SAD), kao jedan od načina slabljenja uticaja levičarskih ideja u zemlji.

Neki paradoks tu postoji.

Ili levičarske i desničarske ideje nisu one na koje se uglavnom misli (levo, socijalna pravda, podozriv odnos prema krupnom kapitalu, jednak, ili sa što manje razlika, tretman prema svim članovima društva....desnica suprotno od toga) ili se i jedna i druga strana (urbana i ruralna populacija) zalažu za svoju štetu.

Po logici stvari krupni kapital, privilegovaniji članovi društva, više na socijalnoj lestvici, su u urbanim centrima, suprotno od toga su na periferiji, očekivao bi se suprotna koncentracija političkih ideja.


pa prvi paradoks ti je što pretpotavljaš da je Srbija po pitanju urbano ruralnih razlika ista kao i US..
a gotovo je dijametralno suprotna..
dok u Srbiji što više para to više želje da se živi ako ikako može na po Andrićevog venca u US se iz centara (sa svega nekoliko izuzetaka) bježi glavom bez obzira..
odgledah s djecom neki stari film Čevi Čejsa iz osamdesetih, pa se on (upper middle class bijelac) greškom obrede u centru St Luisa noću..
a tamo svi crni, sirotinja, gluvarenje ne ulici i skidanje ratkapa dok on pita za put..
pa imaš i onaj Henksov Vanity fair sa istom tematikom..
urbani centar u US je uglavnom sirotinja..

e a zbun na temu lijevo/desno i interesi.. tu su se stvari okrenule kad je lijevo počelo da znači ne samo preraspodjelu nego i prava manjina svih vrsta..
tu se dosta sirotinje našlo u zbunu i otišlo desno..
desno je nastavilo da znači tradicionalno ali uz minimalnu preraspodjelu..
pa je došlo do paradoksa da se sirotinja zalaže da ostane sirotinja jer ne može da proguta agendu prava manjina..
agenda inače jeste otišla u peršun i nema više nikakve veze sa pravima a svakakve veze sa terorom..
al šta da se radi.. ispuvaće i to.. raja očito mora da se zamlaćuje nečim pa je sad izabrala da se zamlaćuje time ko će u koji vc da piški..

inače čitam Globalists Quin Slobodian, odlično štivo u kom tip baš detaljno dekonstruiše porjeklo ideja današnjih globalista još poznatih i kao neoliberali (a što je po njemu pogrešan termin)..
odličan tip, odličan, iako recimo ne zna da nije postojala SHS koja se pripojila Srbiji nego da to jeste Srbija kojoj su se pripojili HS.. gaf..
ali odličan..
mislim da je obavezno štivo ko hoće da se nateže oko globalizma, kako je nastao i kako bi mogao da nestane..
haklberi_tom haklberi_tom 11:25 27.11.2020

Re: Небитно

maksa83
Pogledaj našeg Maksu - otišao iz centra na periferiju, ali je i dalje aktivan u promišljanju svih aktuelnih (i neaktuelnih) svetskih i domaćih pojava.

Odrastao sam na potezu Slavija - Terazije, i sada aktivno ne podnosim grad ni asfalt.

Na kući se odžak puši,
pijem koktu jedem suši
slučajni sam građanin
u srcu i duši

Ma!
To (boldovano) je oscilatorno stanje.
Ja takve podele ne priznajem.
Za mene postoji podela na budalčine - i one koji to nisu.
Bez obzira živeli u centru Njujorka, Londona, Pariza, Beograda - ili u bližoj ili daljoj okolici Ralje i Baba.
maksa83 maksa83 11:26 27.11.2020

Re: Небитно

urbani centar u US je uglavnom sirotinja..

Tako je. Urbani centar su uglavnom biznis zgrade, uža periferija koja je blizu centra je klimaviji srednji sloj i sirotinja, van centra je viši srednji sloj, a bogatuni su u centru samo ako je to mansion ili dual condo na 5th avenue, a i to im je najčešće rezervna gajba.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 11:33 27.11.2020

Re: Небитно

maksa83
urbani centar u US je uglavnom sirotinja..

Tako je. Urbani centar su uglavnom biznis zgrade, uža periferija koja je blizu centra je klimaviji srednji sloj i sirotinja, van centra je viši srednji sloj, a bogatuni su u centru samo ako je to mansion ili dual condo na 5th avenue, a i to im je najčešće rezervna gajba.


btw pogledam s djecom na netflixy (jadna mi djeca) Iboy.. light sci fi varijacija Top boy-a i radnja mu se dešava na istom mjestu.. malo sjevero-istočno od City-ja..
sine kakva mrakuša na bukvalno puškomet od raspadanja od para..
djeca mi se istraumirala mada sam ja sklona da im pokažem čega sve ima tu oko njih.. može biti povremeno malo i prećeram..
jinks jinks 11:34 27.11.2020

Re: Небитно

Niko ko ima svoju kuću nije sprečen da razmišlja o svom okruženju - užem. širem, te do nivoa države, kontinenta, sveta i šire.

Pogledaj našeg Maksu - otišao iz centra na periferiju, ali je i dalje aktivan u promišljanju svih aktuelnih (i neaktuelnih) svetskih i domaćih pojava.

Naravno.
maksa83 maksa83 11:38 27.11.2020

Re: Небитно

sine kakva mrakuša na bukvalno puškomet od raspadanja od para..

Iza sjaj-glamur-pare-ludilo Nice je predgrađe u koje od nerezidenata ulaze (vrlo nerado, posao ih natera) samo panduri, a ni oni kada padne mrak.
magnus magnus 12:15 27.11.2020

Re: 11 teza o ludvigu

kao jedan od načina slabljenja uticaja levičarskih ideja u zemlji.
do sad su levičari različito tumačili svet, radi se o tome da se oni suzbiju :). sadašna ljevica i u ideologiji i u praksi je ono što bi ljevi revolucionari 18. ili 45. posmicali hametice ko dekadentnu buržoaziju . Naime radništvo i sva trudbenička klasa koja živi od svog rada ,a da taj rad nije sviranje kurcu i mlačenje prazne slame, ime mahohm konzervativni mindset i njih nova lijvica nit podržđava nit računa na njih . današnja ljevica je koncetrirana na emancipaciju "curica sa kurcem" problemom trudničkog bolovanja kod pederskih parova i pitanjem trebaju li vlasnici kučki i mačaka dobivat diječiji doplatak za te zvjeri. Današnja ljevica bi zabranila hranu u kojoj pošteni proleter uživa i hranila bi čelajdi"ispašom" . Mrze i preziru judeo kršćanstvo. Divljenje kojekavim bjelosvjetskim bizarnostima tipa Sai "Deda Baba i Tazbina" uguravanje kudelini zmije u guzici il klanjajne arapskim idolima nazivaju duhovnost i tolerancija.Naravno tu su korporacije koje ih potkupljuju zato što je današnja ljevica jedino moguča u društvima gdje rade kinezi na drugim kontinentima a oni "vode brige" nije nemoguće d ameriku zahvati "hibridni" građanski rat između "klasičnih američkih vrijednosti" i "tTrockista -Gramscievista" A elektorski sistem postoji da bi se sačuvala državnost država u unuiji
apacherosepeacock apacherosepeacock 12:31 27.11.2020

Re: Небитно

Odrastao sam na potezu Slavija - Terazije, i sada aktivno ne podnosim grad ni asfalt.


Sve isto, odrasla u centru grada - mrzim grad.
jinks jinks 12:42 27.11.2020

Re: 11 teza o ludvigu

A elektorski sistem postoji da bi se sačuvala državnost država u unuiji


Da, gde se elektorski sistem tiče predsedničkih izbora.

Mada i izbori sa Senat su takođe bitni, možda ispadnu i bitniji u vremenima koja dolaze.

gvozden1 gvozden1 18:22 27.11.2020

Re: Небитно


pa prvi paradoks ti je što pretpotavljaš da je Srbija po pitanju urbano ruralnih razlika ista kao i US..
a gotovo je dijametralno suprotna..
dok u Srbiji što više para to više želje da se živi ako ikako može na po Andrićevog venca u US se iz centara (sa svega nekoliko izuzetaka) bježi glavom bez obzira..

E hvala ti za objašnjenje, samo što to baš i ne objašnjava bogznašta.

Ovde je pitanje zašto se političke ideje iz sela sele u predgrađa, a ti kažeš, ljudi se iz centra sele u predgrađa.

Znači li to da su oni, tamošnje Makse, nosioci tih desničarskih ideja, pa da zbog njihove migracije predgrađa postaju desničarska?

Ne verujem da je to u pitanju.

Nemam pojma kako izgleda statistika, ali ozbiljne pare bih stavio na to da se predgrađa (sva, ukupno) više pune ruralnim stanovništvom nego stanovništvom koje se seli iz centara.

Neka ekskluzivna su verovatno rezervisana za elitu, ali teško da oni mogu, da ih je dovoljno, da politički oboje ovaj proces, podesničavanja predgrađa, o kome piše blog.

A za iskreno levičarenje (prava manjina, smanjivanje socijalnih razlika...) bogatih, ni ćorav dinar ne bih stavio.
docsumann docsumann 18:47 27.11.2020

Re: Небитно

apacherosepeacock
Odrastao sam na potezu Slavija - Terazije, i sada aktivno ne podnosim grad ni asfalt.


Sve isto, odrasla u centru grada - mrzim grad.



milisav68 milisav68 20:00 27.11.2020

Re: Небитно

Nije to ništa novo.

maksa83 maksa83 20:07 27.11.2020

Re: Небитно

Više je



P.S. Miša (gitarista) je u Covid bolnici u kritičnom stanju.
milisav68 milisav68 20:59 27.11.2020

Re: Небитно

maksa83
Više je

Da, to je album koji je nekako zahvatio celokupnu situaciju jednog vremena, i koji i danas ima fenomenalan zvuk (zahvaljujući producentu Džonu MkKoju).

Posle toga Bora nije mogao da se sastavi, lutajući sa temama, zvukom i članovima benda, dok nije dogurao do Minđušara.
P.S. Miša (gitarista) je u Covid bolnici u kritičnom stanju.

Basista, jedini čovek u bendu koji je brinuo o parama, turnejama, i uopšte o organizaciji, tzv siva eminencija koja je brinula o svemu.
dogodinedragosevac dogodinedragosevac 21:01 27.11.2020

Re: Небитно

sjaj-glamur-pare-ludilo Nice


Lion, Marsej, Pariz... you name it.

E pre neki dan na politicki korektnom b92 - vest: 'policajci u Parizu prebili afroamerikanca...'...

ajde?

da nije bio afrofrancuz...

milisav68 milisav68 21:09 27.11.2020

Re: Небитно

dogodinedragosevac

E pre neki dan na politicki korektnom b92 - vest: 'policajci u Parizu prebili afroamerikanca...'...

ajde?

da nije bio afrofrancuz...




Možda američki pasoš.

newimprovedtadejus newimprovedtadejus 07:48 28.11.2020

Re: 11 teza o ludvigu

magnus
kao jedan od načina slabljenja uticaja levičarskih ideja u zemlji.
do sad su levičari različito tumačili svet, radi se o tome da se oni suzbiju :). sadašna ljevica i u ideologiji i u praksi je ono što bi ljevi revolucionari 18. ili 45. posmicali hametice ko dekadentnu buržoaziju . Naime radništvo i sva trudbenička klasa koja živi od svog rada ,a da taj rad nije sviranje kurcu i mlačenje prazne slame, ime mahohm konzervativni mindset i njih nova lijvica nit podržđava nit računa na njih . današnja ljevica je koncetrirana na emancipaciju "curica sa kurcem" problemom trudničkog bolovanja kod pederskih parova i pitanjem trebaju li vlasnici kučki i mačaka dobivat diječiji doplatak za te zvjeri. Današnja ljevica bi zabranila hranu u kojoj pošteni proleter uživa i hranila bi čelajdi"ispašom" . Mrze i preziru judeo kršćanstvo. Divljenje kojekavim bjelosvjetskim bizarnostima tipa Sai "Deda Baba i Tazbina" uguravanje kudelini zmije u guzici il klanjajne arapskim idolima nazivaju duhovnost i tolerancija.Naravno tu su korporacije koje ih potkupljuju zato što je današnja ljevica jedino moguča u društvima gdje rade kinezi na drugim kontinentima a oni "vode brige" nije nemoguće d ameriku zahvati "hibridni" građanski rat između "klasičnih američkih vrijednosti" i "tTrockista -Gramscievista" A elektorski sistem postoji da bi se sačuvala državnost država u unuiji


e probahatilo se pa se zaboravilo (gvozdene i tebi pričam)..
to ti je pogotovo za US pokrupna zabluda da ljevica ne radi ništa za sirotinju..
da nije ljevice bukvalno ne bi bilo ni škole, ni bolnice a pogotovo ne socijalnih primanja..
a i sada u US razlika između toga koliko sirotinja dobije kad vlada RS u odnosu na DS je cjenim odokativno 5%.. malo li je.. i to se dobro osjeti pošto je tih 5% u diskrecionim primanjima jer školu ipak da zatvoriš ne možeš..
u Evropi je to manje izraženo jer je ovde nekakav socijalni minimum šire prihvaćen i niko se ne usuđuje da u njega dira niti da drastično reže poreze (što u US prolazi)..
ali i ovde se nemoj prevariti da desni neće odmah da se dovate budžetskih makaza kad dođu na vlast a lijevi da drješe kesu..
ako si siromašan jasno je kao dan šta je tebi više u interesu..
ali su se ljudi (evo baš kao i vas dvojica) navikli na privilegije i počeli da misle da je to njihovo, nema ko da uzme.. pa se sad lakše povedu za pričom o tome kako ih upropasti Poljak, crnac, Turčin il ko već a u novčanik i ne gledaju..
nije to tako ni neobično..
pa i za stvaranje socijane države trebalo je da prođu i dva vijeka..
pa nećeš ni preko noći ni da je demoliraš ali u tom pravcu ide..

bene_geserit bene_geserit 21:55 28.11.2020

Re: 11 teza o ludvigu

pa i za stvaranje socijane države trebalo je da prođu i dva vijeka..
pa nećeš ni preko noći ni da je demoliraš ali u tom pravcu ide

Gde u tom pravcu ide ?
Problem je čisto biološki, jednostavno cena socijalne države je drastično različita kada imaš rast stanovništva i 3 deteta po ženi i kad imaš 1.5 dete po ženi (u Evropi). U SAD ne postoji trend smanjivanja socijalne države, naprotiv suprotno od toga.
vcucko vcucko 23:31 30.11.2020

Re: Небитно

maksa83
urbani centar u US je uglavnom sirotinja..

Tako je. Urbani centar su uglavnom biznis zgrade, uža periferija koja je blizu centra je klimaviji srednji sloj i sirotinja, van centra je viši srednji sloj, a bogatuni su u centru samo ako je to mansion ili dual condo na 5th avenue, a i to im je najčešće rezervna gajba.

Čitao sam nekad negde o tome (ne pamtim izvore te vrste, ali znam da nije bilo nešto žuto i roto).

Elem, navodno je neko nekad (opet) logično zaključio da bi po prethodnom rasporedu - bogati u centru, sirotinja po slemovima na periferiji - u slučaju bilo kakvog kurcšlusa, ozbiljnih nereda, sukoba... čak i prirodne katastrofe - bogati ostali u nebranom grožđu. Jer bi ih sirotinja okružila sa svih strana. Bukvalno ne bi imali gde da pobegnu. Pa je - opet navodno - ispinovana želja i kasnije ceo pokret preseljenja dobrostojećeg sveta u suburbiju.

Ovako nešto je ustvari dobro utrenirana realnost, pre svega u latinoameričkim megalopolosima. Gde policija recimo jednom nedeljno uleti sa konvojem oklopnih vozila u favele, pohapsi ili odstreli (ako pružaju otpor) koga treba pa se povuku do sledeće prilike. Inače tamo ne ulaze. A tamošnji slemovi takođe su blizu poslovno - turističkog centra.
apacherosepeacock apacherosepeacock 00:50 01.12.2020

Re: Небитно

Elem, navodno je neko nekad (opet) logično zaključio da bi po prethodnom rasporedu - bogati u centru, sirotinja po slemovima na periferiji - u slučaju bilo kakvog kurcšlusa, ozbiljnih nereda, sukoba... čak i prirodne katastrofe - bogati ostali u nebranom grožđu. Jer bi ih sirotinja okružila sa svih strana. Bukvalno ne bi imali gde da pobegnu. Pa je - opet navodno - ispinovana želja i kasnije ceo pokret preseljenja dobrostojećeg sveta u suburbiju.


Kod mene u Holandiji su bogatuni (oni ozbiljniji) odavno po manjim mestima i gradovima (gde nema migranata ili su u rangu statisticke greske).

U ova 4 najmnogoljudnija grada su skoncentrisani migranti (u velikom postotku) pa je podela selo-grad, autohtoni-alohtoni, imucni-sirotinja skoro pa skroz jasna.

Kada bi doslo do nekih vecih nereda stradalo bi nesto malo od ovih prvopomenutih (u 4 najveca) kao kolateralna steta a ovi najozbiljni drmatori bi se izvukli samo tako.

U svojim selima i varosima okruzeni 95% svojim autohtonima. (svi brojevi su plus minus, znaci onako ugrubo opisano, selo/varos/grad takodje)
bene_geserit bene_geserit 03:24 01.12.2020

Re: Небитно

Kada bi doslo do nekih vecih nereda stradalo bi nesto malo od ovih prvopomenutih (u 4 najveca) kao kolateralna steta a ovi najozbiljni drmatori bi se izvukli samo tako.

Jel ti ovo podrazumevaš da bi većih nereda bilo tamo gde su migranti ? Zbog čega bre, nije valjda da postoji korelacija između nereda-zločina i broja migranata ? Zar kod vas nisu doneli zakone da takvi patterni ne smeju da se primećuju, a i ako se primećuju ne smeju naglas, inače bajbokana.
apacherosepeacock apacherosepeacock 14:19 01.12.2020

Re: Небитно

bene_geserit
Kada bi doslo do nekih vecih nereda stradalo bi nesto malo od ovih prvopomenutih (u 4 najveca) kao kolateralna steta a ovi najozbiljni drmatori bi se izvukli samo tako.

Jel ti ovo podrazumevaš da bi većih nereda bilo tamo gde su migranti ? Zbog čega bre, nije valjda da postoji korelacija između nereda-zločina i broja migranata ? Zar kod vas nisu doneli zakone da takvi patterni ne smeju da se primećuju, a i ako se primećuju ne smeju naglas, inače bajbokana.


Hocu da kazem prvo da ovde nema sirotinje u klasicnom smislu pa ocekivati bunt te vrste je malo iluzorno.

Ima ovde na tv emisija 1x nedeljno zove se Opsporing Verzocht (trazi se pomoc publike ko prepozna pocinioce sa sigurnosnih kamera prijavi policiji) gde jedino slepcu nije jasno u kom se procentu krece relacija izmedju pocinilaca i etnickih grupacija.

Pretprosle godine je izbio skandal kada je ministar unutrasnjih poslova podneo parlamentu godisnji izvestaj o kriminalu, sa laziranim podatkom o najtezim zlocinima koji su mu se u izvestaju nasli pod rubrikom 'ostalo' (ostalo=dzeparenje nivo, petty crime).

Novinar jednog dnevnog lista je to provalio i stavio u promet, pretres u parlamentu nije bio prijatan po vladajucu patriju (desnica) i dao je otkaz, vec 3-4 po redu iz tog ministarstva..

U rubrici 'ostalo' su se dakle nasli najtezi zlocini - ubistva, silovanja, decija pornografija i pedofililija koja je te godine cinila 1/3 od ukupnog broja te vrste prestupa na nivou citave drzave a koju su pocinili - migranti. Ministar se branio recima da je u pitanju nenamerna greska, na sta mu parlament (a ni javnost) nije poverovala.

Ja mislim da se mora voditi racuna o tome da se stigmatizacija migranata izbegne ali mislim da to ne moze i ne sme da se isforsira tako sto ce se falsifikovati policijski izvestaji od strane ministarstva i parlamentu i javnosti.

A tuzakanja uvredjenih i povredjenih nekim izjavama idu ko na fabrickoj traci jbg. Vecina ih zavrsi u korpi za otpatke.
Bajbok da se dobije - tesko. Da se forsira pc govor, forsira se, mada nije toliko zastranilo kao na drugim nekim mestima po svetu.

PS. Nereda kao u Francuskoj ovde nema, nema ni toliko migranata na primanje svake godine, policija zalazi svuda - nema kvartova gde oni ne smeju da udju kao sto to mozda ima u ponekim drugim gradovima. Sve u svemu ovde nekako balansiraju pa nema vecih problema - za sada.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 20:54 26.11.2020

populizam ili demokratija

"Populizam" kao ideja je po sebi nedovoljno jasan i formulisan. Chesto potpuno neshvacen i instrumentalizovan. A svoje opstajanje duguje samo politichkoj zloupotrebi i manipulaciji.
U svojoj osnovi "populizam" je "demokratija" - ako cemo da "stretch" anything (a stretching, u politichke svrhe, je moda ovog vremena) onda je ovaj "stretch" manji od drugih.
Postavljati znak jednakosti izmedju populizma i "ruralnog" ili "konzervativnog", "desnog" ili "retrogradnog" je vrsta misnomer/straw man greshke koja je veoma popularna ovih dana - i svoj "procvat" je dozivela (barem na zapadu) tamo negde s kraja 60tih kada su (nedopechene) ideje "divergencije i konvergencije ekonomsko-politichkih sistema" postale popularne na zapadnim univerzitetima.
U najjednostavnijoj definiciji - svaki "skup ideja koji appeals velikim masama/"obichnim ljudima", a koristi se za/vodi ka redistribuciji/etabliranju politichke moci" je "populizam".
I po toj definiciji - on jeste "demokratija".
Sledeci korak koji je OP napravio je da "stretch" odnos izmedju populizma i politichkog sistema - i tu je napravio greshku u koracima. To su dve razlichite stvari.
Ali... ono shto me je potaklo da se javim je korishcenje americhkog primera, i navodjenje trenutne politichke situacije kao argumenta.
Americhki "elektorski" sistem je zamishljen kao brana majorizaciji i kao zashtita federalnog sistema (primarno "states rights" - i kao takav, narochito danas, je dokazao svoju vrednost i vaznost.
Argument koji "levica" koristi - a koji populizam izjednachava sa industrijsko-ekonomsko-obrazovnom/geografskom bazom i ultimativno politichkom orijentacijom je tanka politichka manipulacija koja ne moze da izdrzi ozbiljniji izazov.
Igrom sluchaja takva, tanka i prozirna, argumentacija je danas dovoljno uticajna, iako je na logichkoj/teorijskoj ravni potpuno nedosledna i neodbranjiva. Takva su vremena doshla izgleda. Pa i u Ameriku. A shto ne i u UK, Francusku (stize), Nemachku (tek cemo da svedochimo 3cem nemachkom globalnom sranju... itd).

Shta sam ono 'teo...

Aha, Izjednachavanje politichkih sistema i nivoa prihvacenosti (taktichkih, privremenih) politichkih ideja je pogreshno. Upotrebljivo, ali pogreshno. U svojoj osnovi to je postalo orudje za polarizaciju i fragmentiranje/kreiranje konflikta (i kohezije, prepoznavanja, itd) u politichkoj borbi.

Anyways... mozda ovo zahteva vishe vremena :)
haklberi_tom haklberi_tom 07:33 27.11.2020

Re: populizam ili demokratija

cane.srbljanovic
"Populizam" kao ideja je po sebi nedovoljno jasan i formulisan. Chesto potpuno neshvacen i instrumentalizovan. A svoje opstajanje duguje samo politichkoj zloupotrebi i manipulaciji.
U svojoj osnovi "populizam" je "demokratija" - ako cemo da "stretch" anything (a stretching, u politichke svrhe, je moda ovog vremena) onda je ovaj "stretch" manji od drugih.
Postavljati znak jednakosti izmedju populizma i "ruralnog" ili "konzervativnog", "desnog" ili "retrogradnog" je vrsta misnomer/straw man greshke koja je veoma popularna ovih dana - i svoj "procvat" je dozivela (barem na zapadu) tamo negde s kraja 60tih kada su (nedopechene) ideje "divergencije i konvergencije ekonomsko-politichkih sistema" postale popularne na zapadnim univerzitetima.
U najjednostavnijoj definiciji - svaki "skup ideja koji appeals velikim masama/"obichnim ljudima", a koristi se za/vodi ka redistribuciji/etabliranju politichke moci" je "populizam".
I po toj definiciji - on jeste "demokratija".
Sledeci korak koji je OP napravio je da "stretch" odnos izmedju populizma i politichkog sistema - i tu je napravio greshku u koracima. To su dve razlichite stvari.
Ali... ono shto me je potaklo da se javim je korishcenje americhkog primera, i navodjenje trenutne politichke situacije kao argumenta.
Americhki "elektorski" sistem je zamishljen kao brana majorizaciji i kao zashtita federalnog sistema (primarno "states rights" - i kao takav, narochito danas, je dokazao svoju vrednost i vaznost.
Argument koji "levica" koristi - a koji populizam izjednachava sa industrijsko-ekonomsko-obrazovnom/geografskom bazom i ultimativno politichkom orijentacijom je tanka politichka manipulacija koja ne moze da izdrzi ozbiljniji izazov.
Igrom sluchaja takva, tanka i prozirna, argumentacija je danas dovoljno uticajna, iako je na logichkoj/teorijskoj ravni potpuno nedosledna i neodbranjiva. Takva su vremena doshla izgleda. Pa i u Ameriku. A shto ne i u UK, Francusku (stize), Nemachku (tek cemo da svedochimo 3cem nemachkom globalnom sranju... itd).

Shta sam ono 'teo...

Aha, Izjednachavanje politichkih sistema i nivoa prihvacenosti (taktichkih, privremenih) politichkih ideja je pogreshno. Upotrebljivo, ali pogreshno. U svojoj osnovi to je postalo orudje za polarizaciju i fragmentiranje/kreiranje konflikta (i kohezije, prepoznavanja, itd) u politichkoj borbi.

Anyways... mozda ovo zahteva vishe vremena :)

Mudro zboriš gospodine Cane!!
freehand freehand 01:54 29.11.2020

Re: populizam ili demokratija

cane.srbljanovic
"Populizam" kao ideja je po sebi nedovoljno jasan i formulisan. Chesto potpuno neshvacen i instrumentalizovan. A svoje opstajanje duguje samo politichkoj zloupotrebi i manipulaciji.
U svojoj osnovi "populizam" je "demokratija" - ako cemo da "stretch" anything (a stretching, u politichke svrhe, je moda ovog vremena) onda je ovaj "stretch" manji od drugih.
Postavljati znak jednakosti izmedju populizma i "ruralnog" ili "konzervativnog", "desnog" ili "retrogradnog" je vrsta misnomer/straw man greshke koja je veoma popularna ovih dana - i svoj "procvat" je dozivela (barem na zapadu) tamo negde s kraja 60tih kada su (nedopechene) ideje "divergencije i konvergencije ekonomsko-politichkih sistema" postale popularne na zapadnim univerzitetima.
U najjednostavnijoj definiciji - svaki "skup ideja koji appeals velikim masama/"obichnim ljudima", a koristi se za/vodi ka redistribuciji/etabliranju politichke moci" je "populizam".
I po toj definiciji - on jeste "demokratija".
Sledeci korak koji je OP napravio je da "stretch" odnos izmedju populizma i politichkog sistema - i tu je napravio greshku u koracima. To su dve razlichite stvari.
Ali... ono shto me je potaklo da se javim je korishcenje americhkog primera, i navodjenje trenutne politichke situacije kao argumenta.
Americhki "elektorski" sistem je zamishljen kao brana majorizaciji i kao zashtita federalnog sistema (primarno "states rights" - i kao takav, narochito danas, je dokazao svoju vrednost i vaznost.
Argument koji "levica" koristi - a koji populizam izjednachava sa industrijsko-ekonomsko-obrazovnom/geografskom bazom i ultimativno politichkom orijentacijom je tanka politichka manipulacija koja ne moze da izdrzi ozbiljniji izazov.
Igrom sluchaja takva, tanka i prozirna, argumentacija je danas dovoljno uticajna, iako je na logichkoj/teorijskoj ravni potpuno nedosledna i neodbranjiva. Takva su vremena doshla izgleda. Pa i u Ameriku. A shto ne i u UK, Francusku (stize), Nemachku (tek cemo da svedochimo 3cem nemachkom globalnom sranju... itd).

Shta sam ono 'teo...

Aha, Izjednachavanje politichkih sistema i nivoa prihvacenosti (taktichkih, privremenih) politichkih ideja je pogreshno. Upotrebljivo, ali pogreshno. U svojoj osnovi to je postalo orudje za polarizaciju i fragmentiranje/kreiranje konflikta (i kohezije, prepoznavanja, itd) u politichkoj borbi.

Anyways... mozda ovo zahteva vishe vremena :)

Aujbt... Koliko ničega na gomili?!
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:51 29.11.2020

Re: populizam ili demokratija

Aujbt... Koliko ničega na gomili?!


A ni ti nemaš pametnija posla...
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 00:46 03.12.2020

Re: populizam ili demokratija

srdjan.pajic
Aujbt... Koliko ničega na gomili?!


A ni ti nemaš pametnija posla...



Gde ste bre seljachici!? Kasnite malo, a? Sluchajno/namerno... ko bi ga znao :)

Ste mi dobro? Ide nekako, a? :)

Prvo Free sa njegovom provincijskom pljucom, a onda mali od palube Pajic (sa dozvolom) da se nakachi i provuche.
:))))))

Smeshni ste ko bioskop, onaj provincijski... Gde smrad nogu i buka zivotinja blokiraju "movie experience".

Ajd da malo promenimo, a? Shta mislite?
Ti Free - da odesh na transplataciju kichme i ljudskosti.
A ti Pajicu - da amputirash to seljashtvo u nekoj lokalnoj Colorado klinici?

Pa da se nadjemo, da poprichamo ko ljudi? A?
magnus magnus 08:51 27.11.2020

predrasude

ako se analiza postavi na osnovama ljevičari su dobri napredni ( ma šta god to značilo ) i pozitivni a kontervativizam je loš , vodi nazad ( imaju vremeplov) onda imaš ozbiljan problem u donošenju zaključaka
jinks jinks 09:39 27.11.2020

Re: predrasude

To nigde ne piše u blogu, ni da su levičari dobri/loši, niti da su desničari dobri/loši. Niti je iznošen sud o tome da li je iko od njih napredan ili retrogradan.

Pomenuta je "radikalizacija predgrađa" (danas po nekima više desna, ali ponekad izgleda i leva, u zavisnosti od vrste predgrađa), kao i to da su ruralni predeli skloniji konzervativnijim stavovima (za šta opet nije nigde rečeno ni da je dobro, niti da je loše, ili napredno ili retrogradno).
zemljanin zemljanin 19:55 27.11.2020

Re: predrasude

pogleda se malo struktura kolonizacije americkog kontinenta i kom stalezu i profesiji su pripadali ljufi koji su se naseljavali u razlicitim oblastima ... i stvari postaju jasnije ... ovi novi doseljenici gledaju samo svoj interes, sto nije pogresno, jer su tamo i otisli da bi namlatili lovu a ne da se bave ideologijama ... jos ako su i beli, nebo je granica ...
bene_geserit bene_geserit 23:15 27.11.2020

Re: predrasude

ovi novi doseljenici gledaju samo svoj interes, sto nije pogresno, jer su tamo i otisli da bi namlatili lovu a ne da se bave ideologijama ... jos ako su i beli, nebo je granica ...

Od tebe večito neka lupetanja.
Pa ne misliš valjda da neki imigrant koji je "preključe" došao u SAD ima neku prednost zato što je beo ? Mozda Jevreji, oni su povezani i hoće da pomognu svojima.
Naprotiv, najbolje prolaze Azijati, između ostalog i zbog plemenske povezanosti jer čine većinu po raznim high-tech firmama, a onda imaš crnce koji dobro prolaze zbog diversiti kvota ako iole mozga imaju.
A svoj interes gledaju i novi i stari doseljenici i on uključuje i ideologiju, samo je pitanje šta proceniš da ti je kratkoročan i dugoročan interes.
maksa83 maksa83 23:18 27.11.2020

Re: predrasude

Naprotiv, najbolje prolaze Azijati, između ostalog i zbog plemenske povezanosti jer čine većinu po raznim high-tech firmama

Ovo je (opet teška srca) - istina. Gde npr. Kinez uđe na iole rukovodećije mesto ta firma kreće da se filuje Kinezima k'o kad probije nasip. Guanxi je reč koju ćemo svi upoznati u vekovima koji dolaze.
magnus magnus 07:19 28.11.2020

Re: predrasude

maksa83
Naprotiv, najbolje prolaze Azijati, između ostalog i zbog plemenske povezanosti jer čine većinu po raznim high-tech firmama

Ovo je (opet teška srca) - istina. Gde npr. Kinez uđe na iole rukovodećije mesto ta firma kreće da se filuje Kinezima k'o kad probije nasip. Guanxi je reč koju ćemo svi upoznati u vekovima koji dolaze.
dakle ultra mega giga crna gora

mentol mentol 10:17 28.11.2020

Re: predrasude

"radikalizacija predgrađa"


You always seemed so sure
That one day we'd be fighting in a suburban war
Your part of town against mine
I saw you standing on the opposite shore
But by the time the first bombs fell
We were already bored
We were already, already bored...


angie01 angie01 11:15 28.11.2020

Re: predrasude

Gde npr. Kinez uđe na iole rukovodećije mesto ta firma kreće da se filuje Kinezima k'o kad probije nasip.



Mozda Jevreji, oni su povezani i hoće da pomognu svojima.


ono sto sam videla svojim ocima po svetu je to, da su Chajnizi opasno povezani i da se pomazu- recimo, dok sam pohadjala neki kurs u Kanadi, posle nekog vremena pojavio se neki Kinez na casovima, sto je bilo cudno, s obzirm da smo davno prosli pocetak,...i odemo za pauzu na rucak sa njim u kineski restoran i on nam tu otkrije, da je stigao dan pre, da ovde nema rodbinu ni prijatelje, ali da su ga na aerodromu sacekale zeme iz komjunitija ovdasnjeg, jer prate kada neko iz domovine dolazi i ne samo sto su ga sacekali, nego su mu nasli smestaj, posao i jos ga ubacili na taj kurs, znajuci da ce mu koristiti- bio je neki elektroinzenjer ili tako nesto-...i nije samo rukovodece mesto presudno za ulazak Kineza u neku firmu, nego je dovoljno da je neko njihov tu, jer on budno prati otvaranje konkurasa za primanje novih radnika i odmah obavestava svoje koji traze odgovarajuce kandidate,....za razliku od nasih, koji zajedno piju na zurkama, al ne bi bas da im bilo ko dodje iz ekipe u firmu,...da ne razradjujem sad dalje tu tuznu pricu.

Za Jevreje stoji da su u tom smislu nenadhebivi- oni novom pridoslom bukvalno obezbede sve, kucu, biznis, podrsku svake prirode, pa kada ovaj stane na noge, onda mu tek traze da vrati sve te pozajmice.

Znam i neke Rumune, koji isto tako funkcionisu.
zemljanin zemljanin 15:06 28.11.2020

Re: predrasude

problem sa trumpetama je vrlo interesantna pojava ... doselili se u USA pre desetinu godina, smeta im bilo kakva privilegija rodjenih u USA a zdusno podrzavaju stopiranje dalje imigraciju u USA ...

Republikanci nemaju progresivnost u svom glasackom telu, to je skupina sredovecnih i penzionisanih materijalista, vrlo religioznih nazora kojima su svi ostali samo smetnja ... mladost i Tramp su odvojeni pojmovi ... nisu ni demokrate nesto mnogo bolje ali su za mlade bolja opcija ... ovi izbori su to pokazali ... dok je Tramp (i pristalice) tracario o 'konobarici' ona mu pokupi sve sto vredi ... milenijasi i gen Z ce za 20ak godina biti ta kriticna masa koja ce menjati svet i politiku ... mozda ce se i dalje zvati demokratija, mozda nece rebnuti dvocifrene poreze svim starijim koji su se ovajdili na njihovoj mladosti ali ce se mnogo stvari uravnoteziti a neko ce to morati da plati ... trampete interesuje berza i da se ne talasa, mladima to uopste nije cilj
zaharaga zaharaga 20:06 28.11.2020

Re: predrasude

zemljanin
problem sa trumpetama je vrlo interesantna pojava ... doselili se u USA pre desetinu godina, smeta im bilo kakva privilegija rodjenih u USA a zdusno podrzavaju stopiranje dalje imigraciju u USA ...

Republikanci nemaju progresivnost u svom glasackom telu, to je skupina sredovecnih i penzionisanih materijalista, vrlo religioznih nazora kojima su svi ostali samo smetnja ... mladost i Tramp su odvojeni pojmovi ... nisu ni demokrate nesto mnogo bolje ali su za mlade bolja opcija ... ovi izbori su to pokazali ... dok je Tramp (i pristalice) tracario o 'konobarici' ona mu pokupi sve sto vredi ... milenijasi i gen Z ce za 20ak godina biti ta kriticna masa koja ce menjati svet i politiku ... mozda ce se i dalje zvati demokratija, mozda nece rebnuti dvocifrene poreze svim starijim koji su se ovajdili na njihovoj mladosti ali ce se mnogo stvari uravnoteziti a neko ce to morati da plati ... trampete interesuje berza i da se ne talasa, mladima to uopste nije cilj


Tesko. Za 20 leta matori ce pomreti, pa ce milenijalci morati da rade. A onda im nece biti milo da kojekakvi dembeli dobijaju i pare i polozaje na osnovu boje koze ili toga kako koriste cmar.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:07 28.11.2020

Re: predrasude

ono sto sam videla svojim ocima po svetu je to, da su Chajnizi opasno povezani i da se pomazu- recimo, dok sam pohadjala neki kurs u Kanadi, posle nekog vremena pojavio se neki Kinez na casovima, sto je bilo cudno, s obzirm da smo davno prosli pocetak,...i odemo za


A mi kad smo ispraćali jednog našeg drugara Kineza, kad je završio postdiplmske (zvali smo ga Muja, Mujica, ime mu je bilo Mu) odvede nas on u lokalnu kinesku kafanu, na obodu grada, niko od nas tamo nije bio. Skroz pristojno mesto, poveće, bio je tu i poneki belac. Ali kad su nam doneli jelovnike, Mujica se nagne preko stola i namandarini na uvce nešto konobaru isto Kinezu, i ovaj ode i donese sasvim drugi set jelovnika, sve na mandarinskom. I onda ovaj naruči za sve nas neka magična jela sa tih menija, nije ni pitao nikog šta oće, jedino je za moju ženu znao da je vegetarijanka i pa je i za nju posebno nešto naručio. Mislim, razvalili smo se, ne sećam se da sam ikad bolje jeo u kineskoj kafani, i tad sam se uverio da kineska hrana koja se prodaje po restoranima ovde nema blage veze sa pravom kineskom hranom.
angie01 angie01 20:50 28.11.2020

Re: predrasude

i tad sam se uverio da kineska hrana koja se prodaje po restoranima ovde nema blage veze sa pravom kineskom hranom.


pa da, to je sve prilagodjeno ukusima novih sredina,...ili je izdvojeno ono sto se pokazalo da prolazi,...ja sam jela u Kini i neka jela jesu slicna ovima po restoranima po drugim zemljama, a bogami neka nemaju veze,...neka su nejedljiva:),...a neka ubijaju,...
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:47 28.11.2020

Re: predrasude

angie01
i tad sam se uverio da kineska hrana koja se prodaje po restoranima ovde nema blage veze sa pravom kineskom hranom.


pa da, to je sve prilagodjeno ukusima novih sredina,...ili je izdvojeno ono sto se pokazalo da prolazi,...ja sam jela u Kini i neka jela jesu slicna ovima po restoranima po drugim zemljama, a bogami neka nemaju veze,...neka su nejedljiva:),...a neka ubijaju,...


Pa, da, mislim da je Mu po tome i probrao te orginale, zaobišao polužive pileće nogice, oči, i kreste od petlića, a odabrao ono što je stvarno univerzalno jestivo. Nisu to bili uopšte ukusi i oblici prepoznatljiivi nama belcima, nego drugačiji, a ipak jako dobri. Poznato je da im je kuhinja neverovatno bogata, kompleksna, i verovatno nije teško probrati ono što bi se i strancu (mislim stranc u toj kafani, ovde smo tada svi bili H1B stranci) svidelo. Da ne pominjem i to da nas nije pustio da platimo, nego je to sam regulisao, na mig sa konobarom, iako nisu takvi običaji ovde, jer smo to mi za njega pravili ispraćaj, on je samo predložio odgovarajući establišment.



zemljanin zemljanin 12:52 29.11.2020

Re: predrasude



gledati na sopstvenu odgovornost
mlatisa mlatisa 15:04 27.11.2020

Необавештење

Беше неки блог скоро па нестао. Да ли сам почео да халуцинирам?
jinks jinks 15:35 27.11.2020

Re: Необавештење

Bio je blog o novoj Jugoslaviji sinoć, pa nestao.
haklberi_tom haklberi_tom 20:33 27.11.2020

Re: Необавештење

jinks
Bio je blog o novoj Jugoslaviji sinoć, pa nestao.

Ako je!
zaharaga zaharaga 21:11 27.11.2020

A zeleno?



Naime, na njoj su plavom i ljubičastom bojom označene zemlje koje gravitiraju ka proporcionalnom izbornom sistemu, dok su crvene i ružičaste bliže predstavničkom, odnosno, većinskom. Da se primetiti, takođe, da su političke sisteme crvenih i ružičastih zemalja zadnjih decenija u većoj ili manjoj meri pohodile i različite nimalo naivne populističke epizode (naravno, uz uvek prisutne izuzetke, koji bi možda baš u ovom slučaju na određeni način donekle i mogli da potvrde pomenuto pravilo).



Sivo, kao Kina, pretpostavljam, znaci da nema nikakve demokratije. Sto nije tacno, Kina ima 9 stranaka u skupstini, medju njima, navodno, i anarhisti. A Srbija?

Ali, sta znaci zelena boja? Ako dobro vidim, jedino je Irska zelena.

jinks jinks 22:03 27.11.2020

Re: A zeleno?

Evo linka na kome je opisana mapa do detalja

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Electoral_systems_map.svg
zaharaga zaharaga 22:24 27.11.2020

Re: A zeleno?

jinks
Evo linka na kome je opisana mapa do detalja

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Electoral_systems_map.svg



Dobro, zeleno znaci STV.

Uzgred, mislim da i Australija ima STV. Valjda zavisi od pravila za eliminaciju.
bene_geserit bene_geserit 22:49 28.11.2020

reforma školstva u SAD

zaharaga zaharaga 23:54 29.11.2020

Re: reforma školstva u SAD

bene_geserit
ode ova zemlja u 3 lepe


Zanimljiv taj Unz. Ima svasta.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana