Dame i gospodo, braćo i sestre, drugarice i drugovi.
als
Živeli.
Ovde se kaže oranija.
gvozden1Ovi bre mladi, pa to je katastrofa. U slagalici ide pitanje: komunistički političar, smenjen na brionskom plenumu 1966. nadimci mu bili Leka i Marko, jedan takmičar se i ne prijavljuje, drugi ko iz topa - Kardelj! A dobri takmičari, znaju dosta, nisu dunsteri. Srbijo, majko!
zilikaka neke jako mesnate svinje sa pljosnatom njuškom (kažu) koje nisu imale masti za kilo čvaraka. Propast živa. Ljudi zakolju celu svinju i ništa, nema čvaraka za jedan doručak.
bene_geseritKonačno neka interesantna tema, a ne više četnici-partizani. Daklem, ja isto ne volim duvan čvarke, meni je to nekako suvo i sipkavo. Dobri čvarci naravno moraju da budu sitni i lepo isceđeni, hrskavi naravno, nešto mesa je bolje da imaju ali nije obavezno tj. nije mnogo bitno. Ja sam tu gori od predatora, žena mora da mi dozira koliko smem da ih jedem, sam nema šansi.
Durok
Ni ja ne volim te duvanske
zilikakaDurok Jeste, taj! A po čemu se meso razlikuje od obične svinje, osim što ga verovatno ima više?
zilikakaNi ja ne volim te duvanske S obzirom da su toliko popularni i skupi, cenim da mi ovde nismo dobar uzorak. Ili postoji korelacija sa dangubom na blogu.
S obzirom da su toliko popularni i skupi,
gvozden1Durok Natera me da guglam. Stoji mi u sećanju da je to američka rasa, a vidim na slici ono rusko ju, pa me zbuni. Ipak je američka.
Ovo riđe se i kod nas zvalo američko. Odlično meso, ali slanina je posna za moj ukus. Mast i čvarci, minimalno. Idealno, ko ima gde da suši, da se klepi jedno ovo i nedno naše, deblje.
Mene je malo iznenadilo ovo hvaljenje te rase. Ona se nešto i ne kotira visoko, pietren je kao ekstra mesnata rasa, ali previše fina, nežna, zahtevna za gajenje,
zilikakaNajbolje (skoro) čvarke sam kupovala na pijaci kod Piramide. Tip inače pravi i prodaje sjenički sir.
Atomski mravAli, nešto ipak stoji, ti hrskavi čvarci su nus proizvod, ostatak, glavna stvar u procesu njihovog dobijanja je mast, na nju se obraća pažnja. Pa (više) nije baš sasvim tako. Ti "nusproizvodi" su najcenjeniji proizvod od celokupne svinjokolje za npr. moje ukućane a i za mnoge druge koje znam dok je mast izgubila na svojoj upotrebnoj vrednosti (sve manje se koristi kod spremanja hrane, kao i ulje mada je meni sve ukusnije ako se priprema na masti nego na ulju).
Ali, nešto ipak stoji, ti hrskavi čvarci su nus proizvod, ostatak, glavna stvar u procesu njihovog dobijanja je mast, na nju se obraća pažnja.
alseloneNajveći problem kod čvaraka je u tome da ih ne puštaju d se uprže dovoljno. Jer em tako gube na masi, a em su tako veći troškovi pravljenja. Posle dobrog čvarka nema osećaja težine u stomaku.
Posuda u kojoj se spremaju.
Ćera dobila od svog mesara slaninu koju on baca jer ne zna šta od toga može da se napravi
gvozden1Kako misliš da mast bude gotova? Pa ona je gotova čim čvarci počnu da se tope. Ma kakvi. To bi se pokvarilo za mesec dana ako ne i pre. Mast mora da bude "upržena" da dobije žućkastu boju, boju zejtina. A poznaje se i po mehurićima dok vri, moraju da budu krupniji i po celoj površini.
Kako misliš da mast bude gotova? Pa ona je gotova čim čvarci počnu da se tope.
zilikakaĆera dobila od svog mesara slaninu koju on baca jer ne zna šta od toga može da se napravi Sunce mu žarko, pa najvažniji proizvod svinje je slanina! A da li suši slaninu, da ga i to naučite?
Stvarno kao da nikad nisi topio čvarke?
gvozden1Stvarno kao da nikad nisi topio čvarke? Nisam :) Verujem ovako, svi vi skupa sa saberete vreme koje ste proveli pored ranije, pa puta nekoliko, pa malo više od toga sam proveo ja. Od rođenja sam sa tim, otac mi je bio seoski majstor za klanje. Nije bio mesar, ali bio vešt u tome i radio je to svima, ja, kad je radio tu blizu po komšiluku kao klinac trčkao za njim. Kasnije i sam počeo, sad i ja idem kod drugih, bliskih, sestra, rođaci, dobri prijatelji. I uglavnom čvarci dobri ispadnu. Sad, ako nešto bude gotovo za dva, tri sata, ili kad se to isto radi sedam osam sati, samo da bi se dobio određeni kvalitet, šta je više obraćanje pažnje, ja nemam dilemu.
I našu musaku vole, običnu sa krompirom.
A to su radili svi, svekar, svekrva, zetovi, prijatelji samoproglašeni za majstore, svi dopingovani rakijom, vinjakom, pivom.....trajalo je to godinama dok nisam naučila.
Atomski mravI našu musaku vole, običnu sa krompirom. A kako Grci prave musaku?
Atomski mravA to su radili svi, svekar, svekrva, zetovi, prijatelji samoproglašeni za majstore, svi dopingovani rakijom, vinjakom, pivom.....trajalo je to godinama dok nisam naučila. Kod nas u kući je alkohol bio zabranjen samo onome ko topi mast, baš zato da ne sjebe čvarke.
mariopanZa dobre čvarke je najvažniji kraj prženja kada se mora smanjiti temperatura da mogu tiho i lagano da se uprže, koliko god vremena da im treba, ništa tu ne može brzo i na silu. Kada isplivaju na površinu i šuškaju, lagani i prazni, zahvata se cediljkom i pritisne kutlačom odozgo da se ocede. I ne sole se odmah jer so vuče vlagu i omekšaće od toga nego se sole kada se jede.
Ovo je već onako, da kažem proesionalno, mi smo napravili od bubnja sa stare veš mašine.
mariopan kakva dobra mašina
Uštipci i frit koji su prženi u masti sadrže manje masnoće nego isti prženi u ulju.
Svaka čast ako ste to uspeli. Kod nas je svinjokolj bio sličan opstenarodnom veselju.
otac mi je bio seoski majstor za klanje.
izvikano dobri
Sećam se rasprave o zaher torti i tulumbama.
A kako da utvrdimo šta je kvalitetnije?
Fora je što obične i duvan čvarke ne bi trebalo posmatrati kroz istu lupu, za mene su to dva sasvim odvojena proizvoda koja imaju mnogo sličnosti i zajedničko poreklo ali su ipak odvojeni.
pre pojeo dobru baklavu nego zaher tortu.
I ja bih, al je kolega Huči vešto naveo zaher tortu
il eto doboš
Jedni se zbombaju za više nego duplo manje vremena, trpaš unutra ono što ne znaš šta bi s njim, i da to bude kvalitetnije. Teško.
Više se vremena ulaže u pravljenje nečega - to je kvalitetnije
A kad probamo po nekim objektivnim, merljivim kriterijumima, kako tu prolazi šoder?
Ma ja to prepisujem od ovih što su tortu stavljali ispred tulumbi. Nije valjda da sada to ne važi?
Jedino što ti pokušavaš da namatneš priču o kvalitetu
moja draga pravi tortu sa orasima po receptu koji je krajem osamdesetih našla u časopisu "Mila". Mislim da u toj torti malo šta drugo ima sem orasa. Ona taj časopis čuva bolje nego vjenčani list.
захер торта је, у поређењу са баклавом, парче хлеба са џемом, ништа више (но ја бих ионако то смлатио без да трепнем)
Te teške torte smaraju realno i to je sirotinjski trip, da se vidi da ima i da pretiče. 60 kora, 400 jaja, kilo putera (pa kad stave još margarin umesto), četir kile oraha itd. Pojedeš parče i onda ti nije dobro celo poslepodne.
alseloneTe teške torte smaraju realno i to je sirotinjski trip, da se vidi da ima i da pretiče. 60 kora, 400 jaja, kilo putera (pa kad stave još margarin umesto), četir kile oraha itd. Pojedeš parče i onda ti nije dobro celo poslepodne.
Ima tu i prilično posla i umeća
nikvet pnmariopan kakva dobra mašina Донео тип у екипу и свечано нацедио. Захвате онај чипс и намрште се: Ао пашо, претерао си, ја не'да је'м буков лис'.
Ne volim ni ja "torte margarinuše", preferiram nešto laganije i voćkasto. Moskva šnit, recimo...
Moji u kući vole Stamevski ( jer ne pravim a ne mogu da poručim dobre al male torte) al meni je preslatko.
zilikakapre pojeo dobru baklavu nego zaher tortu. I ja bih, al je kolega Huči vešto naveo zaher tortu, kao tipičnog predstvnika zapadnog snobizma i suprotavio joj baklavu, vrh istočnjačkog poslastičarenja. Ajmo braćo da to uprosečimo, pa da uzmemo recimo regorm tortu s jedne strane (jerbo se fakat mnogo više troši) il eto doboš, a s druge strane nekog predstavnika preslatkih testa (tulumbe, kadaif), pa onda da vidimo kako ko stoji.
Kao ime te ukusne hrane, prije 40-50 godina u mom kraju, riječ "žmara" je bila češće korištena nego riječ "čvarak"
s tim što je Maksa bio toliko glasan da bi ladno trebalo otpisati drugoj strani bar 20% poena zbog tog nesportskog ponašanja.
Neka sujeta, šta li?
maksa83Neka sujeta, šta li? Pusti ih bre huči i ti bi bio tako turoban i nadrndan da jedeš one njihove tzv. kolače i šatro torte.
tipa preprženi čvarci sa jajima i onda kajmak uz to
Pusti ih bre huči i ti bi bio tako turoban i nadrndan da jedeš one njihove tzv. kolače i šatro torte.
'ranu smo apsolvirali, ajmo sad o pićima - šta blogeri savetuju koji aparat za espresso da se uzima?
niccolo'ranu smo apsolvirali, ajmo sad o pićima - šta blogeri savetuju koji aparat za espresso da se uzima?
niccolo šta blogeri savetuju koji aparat za espresso da se uzima?
stemajzмени се те капсуле не допадају, леп ми је мирис пржене кафе у зрну кад сипам у машину... ова моја је била нешто тик испод 1000 но ја сам имао додатно ограничење, висина саме машине, да би лепо стала у кухињи тамо где јој је место и овој се резервоар за воду вади са предње стране, мени исто практично због места све у свему, уз ту кафу из пржионице (око 25 ојра кила), све на месту за нас
Ne volen espreso. Kako god ga naprave bude mi nakiseo.
Ako je klasičan, onda treba da spremiš bar 1000-1500 evra.
niccoloDa, da, klasičan. Za kućnu/porodičnu upotrebu.
milisav68niccoloDa, da, klasičan. Za kućnu/porodičnu upotrebu. ... A evo i jedna slika, čisto da znamo o čemu pričamo. U Italiji košta oko 2000 evra (novo, može da se nađe polovno i za 1000, i radi posao), ali od skoro svakog govneta (bilo koje kafe) može da napravi solidnu pitu.Hoću da kažem da je ovo visoka klasa kućne/porodične kafemate.
stemajzбем ли га, ја сам пре коју годину пазарио De Longhi PrimaDonna Class машину, мени супер ради посао, еКспресо, каФућино, маФијато, све скроз добро испадне, кафу купујем неку која нам се највише допала и то је то нисам неки дегустатор кафе нити екстра познавалац и заљубљеник, него оно, мало јачи просек, ако смем да се самооценим
Zakajmačiti kafu
Milan Novković Ovo jeste visoka klasa za kuću, ja mislim previsoka, ali je malo verovatno da je ovo boldovano tačno (blizu nule, ako mene pitaš, pošto bi sve ostalo bilo čudo - oni što mnogo vole kafu i primećuju razlike u kvalitetu nikad iz ove mašine, od lošije kafe, neće dobiti bolji espreso nego iz 300 Evra mašine od odlične kafe.
Ne volen espreso. Kako god ga naprave bude mi nakiseo. Pijem instant kafu s mlekom, 100% arabiku kad ima. Ima u Lidlu neka sa crvenim poklopcem. Sjajna.
uzeli lovu iz penzionog fonda pa kupili vilu i izdajemo
Milan Novković
Neues aus der Nachbarschaft ... na ideju o The Usefulness of Useless Knowledge ...
Neues aus der NachbarschaftZa Milan Novković Onaj drugi blog je zatvoren za komentare pa samo kratko* ovde da odgovorim na nesto od onoga sto si pomenuo. Malo je glupo je jer je ovde izvan konteksta pa setamo raspravu po blogovima a i trolujem bez veze i odvlacim paznju od cvaraka. Najpre, hvala na trudu da mi pojasnis prethodnu raspravu. Ovo sa Santa Fe institutom mi je najzanimljiviji deo onoga sto si pomenuo. Prica o tom institutu podseca malo na ono kako je pravljen IAS u Prinstonu i na ideju o The Usefulness of Useless Knowledge. Skupis ljude iz raznih oblasti i dozvolis im da misle (naravno ne samo u smislu armchair scientists) i ne pitas ih svakih pola godine da pisu izvestaje o tome kako se to sto oni rade moze primeniti u praksi (advanced vs. applied studies; ovo ne znaci da nam ovo drugo ne treba, nego da nam i ovo prvo treba). I iz toga izadju odlicna istrazivanja. Kada je polje istrazivanja kako Nsarski rece 'veza izmedju neuro-arhtekture i svesti' iliti cognitive science onda to ne ide bez neurologa, neurolingvista, neuroantropologa, teoretskih lingvista, filozofa, antropologa, ili psihologa. Savremena filozofija je prilicno dinamicna dzungla u kojoj cvetaju najuzbudljivije teorije - otuda moj komentar o tvojoj 'kreativnoj interpretaciji'. Deo dzungle koji je meni interesantan je onaj koji je naseljen idejama tipova kao sto su Quine, Putnam, Davidson, Katz, Fodor, Chomsky (language and mind), Sellars ili onih nesto relativno aktuelnijih autora kao sto su Soames, Saxe, Deacon ili Dennet. Podrazumeva se da se oni medjusobno u najvecoj meri ne slazu oko kljucnih pitanja ali tome nauka valjda i sluzi (ups, 'purpose' kao termin je danas opasna nagazna mina.) Mindreading, Theory of mind, Language of thought... ove fenomene ni jedna od pomenutih disciplina ne moze pojedinacno da objasni. Jerry Fodor je pred kraj zivota (umro 2017) tvrdio da sto se ovih tema tice jos uvek samo grebemo po povrsini i da je cognitive science (on nije voleo taj termin) mlada disciplina - iako je recimo njegova karijera pocela negde 1960ih. Ovo sa patentima je superbitna tema. Moze se zamisliti neki paralelni distopijski svet u kome za koriscenje svake reci moras da platis licencu. Ako ostanemo u sadasnjem svetu, u Nemackoj recimo jos uvek traje pokusaj da se sadasnji zakon o patentima promeni tako da sud moze da odluci da li su vlasnicima patenta narusena prava a da ne bude kao do sada da se ovi automatski smatraju ostecenima. Naravno, veliki (BASF, Bayer, Siemens, Panasonic, Nokia i Ericsson) su se udruzili i krenuli u kontranapad - jer to je napad na slobodno trziste, njihova prava.... Danas je skoro svaki (verovatno svaki) proizvod zasticen mrezom manjih ili vecih patenata. * relativno kratko :)
Mene ovo što si na početku napisao, pomalo, i zanima.
..krizi koja je nastupila poslije Bajdenovog nazivanja Putina ubicom i prijetnjom da će platiti zbog toga?
Dakle, po tvojoj slobodnoj proceni, koliko od ovih reči su izrečene po Bajdenovoj promisli i slobodnoj volji?
kamilo_emericki Dakle, po tvojoj slobodnoj proceni, koliko od ovih reči su izrečene po Bajdenovoj promisli i slobodnoj volji? Ne znam koliko gugl dobro prevodi a ni poznavanje Bajdena mi nije baš nekakvo. Po ovome što sam pročitao ja ne vidim nivo koji je veći od Trampovog. Naprotiv. Ja sam se interesovao da li je ovo emitovano direktno ili kao snimak. Da je bilo direktno onda se mogla desiti i nekontrolisana izjava ali je emitovano naknadno i moglo je lako da se očisti od lapsusa ili nepromišljenih riječi. Mislim da je ovo početak nečeg krupnijeg, samo je pitanje ko je koliko spreman za kakve akcije i koliko je spreman ići daleko.
stemajz хехе, путин му је и пожелео здравља, како швабе пишу