Život

Blog bez inspiracije

Spiridon RSS / 22.04.2021. u 09:51

 

 Uvek sam se trudio da napisem blog kada zaista imam sta da kazem jer "iskrene emocije su uvek u modi ma koliko bile nastrane". Nekako sam preuzeo ulogu nemog svedoka. Gledam poluobrazovani svet kako dominira na svim nivoima. Ljudska pohlepa, glupost, potreba da se bude u centru paznje po svaku cenu sahranjuju vise od korone. Na momente mi se cini da su Balasevic, Simjanovic, Toza i td. na vreme otisli. Na nekakav blesav nacim im zavidim. Proziveli su majstorski i ovo sada im nije bilo potrebno. Oni nekako nisu umrli, oni su se elegantno povukli.


 

 



Komentari (335)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Ribozom Ribozom 00:08 25.04.2021

Re: Đesi

Odlicno si ovo napisao. Titanik nisam gledao, a mrsomude prestanem da slusam ili citam cim cujem neke isprazne fraze. A stancuju se ekponencijalno
Sad mogu na spavanje. Htedoh i o jadnim biljcicama koje jedemo, ali bi bilo previse za docsa.
alselone alselone 05:33 25.04.2021

Re: Đesi

kamilo_emericki
alselone
Voleo bih u nekakvu komunu sa ljudima koji razmisljaju na slican nacin. Da sadimo ono sto konzumiramo, da se prave razni performansi u toplim letnjim nocima pored vatre, da ucim od pametnijih.


Da, tako nešto slično.

Kada kažeš "ućim od pametnijih" samo da kažem da ovde učim iz iskustva. Računam da će Vučić da vlada još 10 godina. Možda ga načnemo za par godina pa će izgurati još ciklus ili dva na silu i to je to. E, pošto sam skoro imao blog četiri banke i pošto ne bih da se zajebem kao ljudi koji su četrdesete proživeli devedesetih ili ranih dvehiljaditih, odlučio sam da zajebem politiku u potpunosti i živim svaki dan kao da je poslednji ali sa koferima polu-spakovanim (ne bih volo da idem ali neću oklevati).

Uzevši u obzir sve rečeno - šuma mi svakim danom deluje primamljivije. I dobri i blagi ljudi još više.

Svakome su njegovi problemi, najveći problemi na svijetu.
Ne djelim savjete ako mi ne traže, ali djelim iskustvo.
Za mnoge je kriza četrdesetih teška. Ja je nisam ni osjetio. U 37. jedva preživio infarkt miokarda i to u samo predvečerje rata. Poslije dolaze barikade, rat, okruženje, vraćanje u doba bez električne energije, nafte. Čak i bez bicikla, ako imaš probušenu gumu, jer nema ljepila da zalijepiš fleku.
Preživiš. Boriš se i trudiš da ostaneš čovjek, i prema sebi i prema drugima. Raduješ se, tuguješ, pjevaš, plačeš.
Jednog dana promjeniš sve. Dođeš u sredinu u kojoj ne poznaš nikoga, promjeniš običaje,u pedesetoj počneš da učiš jezik, koji ti u početku izgleda nesavladiv, sa riječnikom u ruci boriš se sa doktorima i objasnišnjavaš im da ti trebaju dozvoliti da radiš a kad ti dozvole učiš nova zanimanja.
I onda: "Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem".
Raduješ se, tuguješ, pjevaš, plačeš, živiš. Koristiš ono što imaš i što ti niko ne može oduzeti, znanje i iskustvo koje si stekao od prvog plača.
Da, treba imati povjerenje u to znanje i iskustvo. I zerku ljubavi. Neki narod je rekao da kad srce napunimo mržnjom onda u njemu nema mjesta za ljubav, čak ni prema nama samima.




Zao mi je sto preskocih ovaj lep komentar. Sada ga vidim sa telefona pa cu se javiti kasnije.
docsumann docsumann 08:06 25.04.2021

Re: Đesi

Uzmi samo Hararijevu rečenicu o "inteligentnim pacovima" za "65 miliona godina" koji će biti "srećni što je Sapiens nestao".



sarski, ali ta rečenica je metafora, a ne neka naučna hipoteza.
Harari je uvodi na tom jednom mjestu kao slikovit primjer evolucione lutrije, bez ikakvog daljeg eksploatisanja ili insistiranja na razradi ideje.
ona nema nikakve veze s njegovom osnovnom pričom.

dakle, sva ova taksativna pobijanja su suvišna, kao projektili ispaljeni na maketu umejsto na pravi tenk.
kao što si vidio, bio sam rad čuti i pročitati kritiku na njegove knjige. bez obzira na njihovu obimnost
ono što sam pročitao u linkovanim tekstovima je prvenstveno glas povrijeđenih hrišćana.
pa čak i oni odaju silne pohvale Harariju, za Sapiensa, prvenstveno. pa tek onda krenu sa osporavanje pojedinih pasusa i navoda.
uglavnom to čine osvrćući se na njegov materijalistički pogled na čovjeka kao biološku vrstu, koja je isplivala na vrh lanca ishrane, u krvavoj lutriji evolucije i preživlavanja.
za Hararija mi smo nastali kao splet okolnosti, iskoristivši odlike naše vrste (mogućnost apstraktnog mišljenja, organizovanja, sadejstva i preuzimanja rizika), za njegove kritičare mi smo nešto više.

no, knjiga se sasvim ugodno može pratiti i bez opredjeljivanja/arbitriranja po ovom pitanju.

i nisam ja kriv što si okačio ovakve osporavatelje, koji se zapravo više dive Harariju nego što ga napadaju.

a Harari jeste doživio svjetsku slavu i zaradio silne novce, pa neće valjda samo pop zvijezde i filmske dive da žive od slave.
i Hoking je pisao knjige kako bi zaradio ekstra novce za školovanje svoje djece. i on je u sve svoje 3 (4) knjige eksploatisao slične, do iste teme. kosmos, big beng, crne rupe...i svi smo to čitali s oduševljenjem.
i njegove knjige su doživjele globalnu popularnost, i ja tu ne vidim ništa loše. naprotiv. drago mi je da se i od pameti može dobro živjeti, a ne samo od sisa, guzica i trbušnjaka.

Harari jeste stekao svjetsku popularnost, al po meni zasluženo.

ako si htio da kritikuješ njegov estradni pristup, mogao si to bez ovih naučnih pobijanja. ova, linkovana, mu samo idu u prilog.

i da ponovim, ne bavi se on futurologijom, već ukazivanje na probleme čovječanstva koji su već sada na stolu ali ih malo ko od svjetskih političara primjećuje i doživljava kao ključne i goruće.

drag si i ti meni sarski, nema frke. nije ni prvi put da se ne slažemo.

tako da - svako dobro želim.

nsarski nsarski 09:30 25.04.2021

Re: Đesi

i nisam ja kriv što si okačio ovakve osporavatelje, koji se zapravo više dive Harariju nego što ga napadaju.


Ja ne mislim da si ti za bilo šta kriv, naravno. A njegovi oponenti mu se s pravom dive. Čovek ume da piše, da zaokupi pažnju, da pravi zanimljiva poređenja. Tehnički, on je izuzetno vešt. Ali, da upotrebim paralelu sa Titanikom, i taj holivudski film ima sjajne tehničke efekte, osvetljenje, kameru, ma sve vrhunske trikove filmske industrije.
Za Hokinga imaš pravo takođe. Njegova knjiga (mislim na prvu, najuspešniju, Kratka povest vremena) obiluje špekulacijama, catchy frazama, crnim rupama, putovanjem kroz vreme, kosmičkom crvotočinom, i čime sve ne. To ljudima privlači pažnju. U naučnom smislu, njegove knjige su čista zabavna špekulacija i ništa više.
I najzad, nije čudo da su Hararija napali "humanitarci", tj. ljudi orijentisani na istoriju i teologiju. Prvo da kažem, da njega osporavaju i ozbiljni antropolozi, biolozi, arheolozi, itd. Ali, za sada su teolozi i skolastičari (scholars) srednjeg veka (na koji se Y.N.H. rado poziva) najubitačiji. Harari celu svoju tezu oslanja na materijalizam, biologizam i, donekle, geologizam. I, naravno, "popularnu" psihologiju.
Veoma sliča stvar se odvijala sa Dokinsom. Kada sam prvi put pročitao Sebični Gen (preporučili mi neki biolozi), ja sam pomislio da je taj pogled na naše postojanje nova i značajna paradigma. Međutim, Dokinsa su prvo napali teolozi i ne-materijalisti tvrdeći da on ne može celo postojanje da zasniva na materijalnim manifestacijama egzistencije. Naravno, Dokins se ubrzo izrodio u ljutog Ateistu, pljuvao po svim verzijama popularne vere (teologije). Osporavao je svaku pomisao na verovanje, bilo koje vrste. Tu je delimično bio u pravu, ako pomislimo na fanatičnost nekih vernika. Međutim, on je bio takođe fanatičan u svom A-Teizmu. Najzad je ostao zanemaren, poništli su mu one medalje humanizma (ili kako se to ve zvalo), i danas ga retko ko pominje.
Pomišljam da neka takva sudbina čeka i Hararija i njegove knjige. Prvo će ga osporiti teolozi (on se verom mnogo bavi u svojim knjigama), pa antropolozi, pa neurolozi-psiholozi, i najzad će se cela ta kula od lepih reči, visprenih i duhovitih poređenja i neočekivanih gledišta srušiti. Doživeće sudbinu "Titanika".
Tako ja mislim.

I da pređemo na veselije teme. Danas su nam javili da je CG otvorila granice za putnike iz Srbije - nikakva uverenja, testovi, niti kovid pasoši nisu potrebni. Samo pristojno ponašanje i neka kinta u džepu. To je odlična vest!
apacherosepeacock apacherosepeacock 09:34 25.04.2021

Re: Đesi

alselone
apacherosepeacock



Sa Neskvikom. :)




Aaaa super. :)
docsumann docsumann 10:14 25.04.2021

Re: Đesi

Za Hokinga imaš pravo takođe. Njegova knjiga (mislim na prvu, najuspešniju, Kratka povest vremena) obiluje špekulacijama, catchy frazama, crnim rupama, putovanjem kroz vreme, kosmičkom crvotočinom, i čime sve ne. To ljudima privlači pažnju. U naučnom smislu, njegove knjige su čista zabavna špekulacija i ništa više.


saglasan, ali je mnoge laike, a ta knjiga je prvenstveno njima namjenjena i za njih je pisana, uvela u fascinantan svijet kosmologije i crnih rupa,
to isto ja vidim kod Hararija. meni lično je približio čitav niz pitanja o praistorijskom i istorijskom razvoju naše vrste, kako smo započeli svoju avanturu društvenog i kulturnog bića, kako smo pobijedili u igri evolucije (bar za sada), odakle novac, kako smo prešli iz sakupljača u poljoprivrednike, i još gomilu upečatljivih epizoda.

ja, prvi, se ne slažem s idejom da smo mi tek bio-automati, vođeni isključivo sopstvenom biohemijom kodiranom u našem genomu, al mi to opet nije smetalo da uživam u čitanju njegovih knjiga.

međutim, Harari je surovo egzaktan kad ukazuje na mogućnosti (i dobre i loše) koje donosi sve veće oslanjanje na AI-a.
on sam napominje da to više nije SF, i da su neki procesi transferisanja donošenja odluka u ruke AI-a, već naša stvarnost.

odličan je u detektovanju mogućih problema i jednako je sumnjičav prema ranjivosti društava koja baštine parlamentarnu demokratiju zapadnog tipa, kao i onih sklonih koketiranjima sa ogoljenim totalitarizmom, kad je riječ o (zlo)upotrebi vještačke inteligencije.

u aktuelnom trenutku, te knjige imaju težinu, a da li će ih vrijem demantovati, ismijati ili im dati za pravo, bumo videli. i to uskoro...

ok, i ja sam svoje rekao (ponovio) tako da možemo preći na sledeću tačku dnevnog nereda:



Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 11:04 25.04.2021

Re: Đesi

Pinker, jebote! Pinker.

(Kao kad bi stavio M. Vacića, Palmu i Šešelja da zajedno "razmišljaju" o pravima žena, recimo.)



Ako Pinker stigne, naravno, usled zauzetosti na Lolita Ekspres" turama.


Nije bas sve tako jednostavno. Ovde sam vec pominjao taj slucaj. Martin Nowak je bio glavna Epsteinova veza na Harvardu - trenutno suspendovan na istom univerzitetu. Epstein je u periodu od deset godina uplatio za Nowakove projekte 6.5 miliona dolara (formalno gledano Nowak je samo sledio politku univerziteta o trazenju sponzora) a za uzvrat je imao na raspolaganju resurse kao da je zaposlen na univerzitetu (razlog zbog cega je Nowak kaznjen). Epstein je svoju 'ljubav prema nauci' koristio kako bi zamaskirao svoje zlocine. Organizovao je predavanja i naucne rasprave i po pravilu na iste pozivao velika imena. Na jednoj ili vise tih rasprava ucestvovao je i Pinker (kao i mnogi drugi). Pinker tvrdi da nije poznavao Epsteina i da je prihvatio poziv ne upustajuci se mnogo u to ko ga organizuje. Moze mu se verovati ili ne - US asocijacija lingvista je procenila da mu veruje, neki drugi verovatno ne - ali tesko mu se moze pripisati da je ucestvovao u Lolita Ekspres turama.

Inace, ja se sa mnogim tezama koje iz ranije pomenute knjige sa njim ne slazem. U stvari, ako ne gresim cini mi se da njegovo vidjenje frankfurtske skole nije mnogo daleko od toga kako ti gledas na Adorna recimo.



Ali, to je vaš izbor. Vidim da ste postali vernici.


Da se ogradim od ovoga. Nije Harari ili Pinker Joe Strummer (ili Lucinda Williams i Howe Gelb)!


vcucko vcucko 15:43 25.04.2021

Re: Đesi

gedza.73

Vcucko pre neki dan sam pomislio na tebe i Stemajza.

Бурлак

i pitam se kako se greju na 43:30. Jel' struja?

Burlaki su, izvorno, bili ljudi upregnuti (iz nekog razloga prisiljeni ili plaćeni nekom sićom) da vuku brodove uzvodno po Volgi i ostalim velikim rekama.



Pa je u njihovu čast nazvano specijalno vozilo za sibirska bespuća.

Što se grejanja tiče, moj PVO vod u JNA je imao radar ZIL proizvodnje. Kamiončina ogromna, naravno benzinac, imao je (mislim) vebasto, ali reda radi. Glavna stvar iza, u kabini radara, bila je naravno pećka na drva, sa vratancima i limenim dimnjakom. Kad na minus 40 sve drugo zataji, zna se.
nsarski nsarski 16:45 25.04.2021

Re: Đesi

Nije bas sve tako jednostavno. Ovde sam vec pominjao taj slucaj. Martin Nowak je bio glavna Epsteinova veza na Harvardu - trenutno suspendovan na istom univerzitetu.


Eto, vidiš, to za Nowaka nsam znao. On je briljantan naučnik, započeo je sjajnu karijeru uz Roberta May -a na Oksfordu, pa je valjda zato dobio mesto na Harvardu. I čim ga je naučna slava zapljusnula, ode on na estradu. Što je velika šteta za nauku, a nikakav dobitak za estradu.



Inace, ja se sa mnogim tezama koje iz ranije pomenute knjige sa njim ne slazem. U stvari, ako ne gresim cini mi se da njegovo vidjenje frankfurtske skole nije mnogo daleko od toga kako ti gledas na Adorna recimo.


Dobro, ovo nisu iznenađujuće vesti. Ja sam za slobodu misli, kao što rekoh. Power to you.
maliperica maliperica 17:10 25.04.2021

Re: Đesi

nsarski

Pomišljam da neka takva sudbina čeka i Hararija i njegove knjige.


u aktuelnom trenutku, te knjige imaju težinu, a da li će ih vrijem demantovati, ismijati ili im dati za pravo, bumo videli. i to uskoro...


У овој вашој дебати, ближи су ми ставови Сарског.
Хараријево дело је више естрадизација и комецијализација покупљених знања , без чега се мом уверењу могло - ничег епохално новог.
Он за сада није никаква карика између садашњег и будућег/наступајућег да би оставио било каквог трага.
А то јесу и франкфуртовци и постпост ...истички аутори .

Дефинитивно.
nsarski nsarski 18:26 25.04.2021

Re: Đesi

Moze mu se verovati ili ne - US asocijacija lingvista je procenila da mu veruje, neki drugi verovatno ne - ali tesko mu se moze pripisati da je ucestvovao u Lolita Ekspres turama.


Pa, ja ne znam koji je plan leta prilikom ovo slikanja bio, ali da je korišćen baš taj avion je dobro poznato.



Pinker se branio da je Epstein-a samo jednom video na poslovnim sastancima, ali
to zaista ne može da bude tačno, kao što ova slika prikazuje. Tu su još i Deršovic i Samers, sve divna ljudska bića.

alselone alselone 19:59 25.04.2021

Re: Đesi

Zao mi je sto preskocih ovaj lep komentar. Sada ga vidim sa telefona pa cu se javiti kasnije.


Kamilo brate pa kako infarkt u 37? Nikad mu naravno nije vreme, ali to je isuviše, isuviše rano. Potpuno razumem da ti se vizura sveta drastično promenila posle toga.

Skoro mi se iskristalisala misao šta se može smatrati uspešnim životom - činjenica da si smanjio količinu patnje na svetu. Smanjiti količinu patnje pa makar za zrnce, nije protraćen život.

Ja se još uvek značajnije nisam aktivirao u tom pravcu osim što učestvujem tu i tamo u humanitarnim akcijama, i da budem potpuno iskren, onda kada mi je lako da učestvujem tako što dam pare ali ne dajem vreme i energiju, ali, osvestio sam taj deo što smatram za važnu stvar pa će većih akcija biti u doglednoj budućnosti.
docsumann docsumann 05:48 26.04.2021

Re: Đesi

Хараријево дело је више естрадизација и комецијализација покупљених знања , без чега се мом уверењу могло - ничег епохално новог.
Он за сада није никаква карика између садашњег и будућег/наступајућег да би оставио било каквог трага.



pa ne radi se tu o naučnom radu, koji donosi neka nova, epohalna, saznanja.
prvenstveno to su naučno popularne knjige (koje svi volimo, zar ne?) namjenjene široj publici.
u Sapiensu je data sinteza saznanja kojim danas raspolažemo o razvoju ljudske rase. pojašnjene su prelomne faze, ključna mjesta nastajanja naše civilizacije, iznjeti razlozi kako i zašto smo zavladali plenetom, koje osobine nas krase kao vrstu, a koje nam predstavljaju opasnost po sam naš opstanak.
u Homo Deus pažnja je prvenstveno usmjerena na naš sadašnji trenutak, izazove, opasnosti i mogućnosti koje stoje pred nama.

i baš naprotiv, ta knjjiga jeste karika između čovjeka XX i XXII vijeka.

a trag je ostavljen, to bar nije sporno. zahvaljujući popularnosti svojih knjiga, Harari je dobio mogućnost da priča sa ljudima od uticaja, moći, ali i ljudima aksdemske zajednice širom svijeta, da drži predavanja, ima debate.

lično, silno sam uživao čitajući ih, a i mnogo sam toga zanimljivog naučio. kud ćeš više od jedne, dvije knjige.


Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 06:53 26.04.2021

Re: Đesi

Eto, vidiš, to za Nowaka nsam znao. On je briljantan naučnik, započeo je sjajnu karijeru uz Roberta May -a na Oksfordu, pa je valjda zato dobio mesto na Harvardu. I čim ga je naučna slava zapljusnula, ode on na estradu. Što je velika šteta za nauku, a nikakav dobitak za estradu.


Pa da. U njegovom slucaju ona mudrost o Ibri dirki stoji. On je u SuperCooperators sa odusevljenjem pisao o tim raspravama i boravcima na Epsteinovom ostvro. Slava udarila u glavu. SuperCooperators mi je inace mnogo manje zanimljiv nego Games of Life (od ucitelja mu Karla Sigmunda) jer je Nowak efekta radi pokusao (vrlo napregnuto) da se izrazi poluliterarno.


Moja glavna zamerka i Pinkeru i Harariju i Nowaku je sto pokusavaju da budu rock zvezde. Ok, imas dobru ideju, ideja je mozda i superoriginalna ali i dalje nisi polubaznstvo. Likovi kao sto su Epstein takve rado love. Ovaj je neke (=mnoge) uspeo i da ulovi. Pri cemu ovo nije mnogo drugacije od onoga sto je Palma radio.

Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 07:24 26.04.2021

Re: Đesi


Хараријево дело је више естрадизација и комецијализација покупљених знања , без чега се мом уверењу могло - ничег епохално новог....

pa ne radi se tu o naučnom radu, koji donosi neka nova, epohalna, saznanja.
prvenstveno to su naučno popularne knjige (koje svi volimo, zar ne?) namjenjene široj publici.


Pa to. Na nemackom ima dobar naziv za takve knjige: 'Sachbücher'. To su knjige koje se bave odredjenim temama i namenjene su publici koja se za te teme zanima a koja nema interesovanja ili dovoljno znanja da cita naucne radove.

Prednost Sachbücher je da autoru daju prostor da sintetizuje trenutno znanje iz jedne oblasti ili da skrene paznju na neke neobradjene teme. Tu mozes da redjas svoje teze i pretpostavke nemorajuci da obradjujes kontra-teze i kontra-pretpostavke. Takav zanr. Sad nesto se pokaze kasnije kao tacno a nesto kao cist promasaj.

Recimo, verovatno ce se Pinkerova tvrdnja kako smo danas naucno pametniji nego ikad u istoriji pokazati kao tacna, dok ce to malo teze ici sa tezom kako ce nauka pomoci da dostignemo ideale prosvetiteljstva (tu je verovatno pre Adorno bio u pravu - izuzimam ovde njegova marksisticka i psiholoska smatranja).

Dobar Sachbuch-autor (koji moze da bude i pisac ili novinar a ne samo naucnik) zna zanimljivo da pise, da dobro obrazloze ili ilustruje svoje teze i/ili da otvara nove teme (ono sad vec slavno 'ne boji se da misli' :)). I moje misljenje je da je Harari dobar u ovome. Sto ga i dalje - ne znam kakvo je njegovo misljenje na tu temu - ne kadiduje za RRHOF.

Za kraj moram da kazem da licno nemam mnogo zivaca da gledam popularne YT rasprave (ipak hvala docs na onom Harari/Pinker videu). Te rasprave se cesto svedu na ponavljanje jednih istih teza ili predju u neki chat show. Najcesce mi je dovoljno da procitam knjigu.
docsumann docsumann 07:48 26.04.2021

Re: Đesi

Moja glavna zamerka i Pinkeru i Harariju i Nowaku je sto pokusavaju da budu rock zvezde. Ok, imas dobru ideju, ideja je mozda i superoriginalna ali i dalje nisi polubaznstvo


koliko mogu da primjetim, bar iz ovih javnih nastupa, Harari se i dalje doima kao suzdržan, povučen, miran lik.
i dalje živi u braku sa svojim partnerom, praktikuje vipsana jogu, predaje na Univerzitetu i ne znam za ikakve skandale vezane za njega (ako neko zna slobodno nek me razuvjeri).
nemam namjeru da glumim njegovog advokata, al mi i bezveze da ga se neopravdano napada.
kamilo_emericki kamilo_emericki 08:11 26.04.2021

Re: Đesi

alselone

Kamilo brate pa kako infarkt u 37?

Da Alse, u ovom životnom djeljenju mene zapale takve karte.
Fabrička greška, skoro sva familija po očevoj liniji pomrla zbog srčanih problema, i stres zbog rata koji već počeo. Ne zbog straha nego zbog svjesti o sigurnoj patnji koja dolazi, a došla je i veća nego što sam mislio da će biti.
Nije se moja vizura drastično promjenila poslije buđenja u koronarnoj jedinici kad sam poluomamljen čuo doktora koji kaže: "Evo ga, mislio sam da smo ga izgubili". Svjestan sam ja bio smrti i ranije, viđajući neke saobraćajne nesreće, i kako smrt ili teška povreda u djeliću sekunde mjenjaju sve. Ne samo osobi kojoj se nesreća desila već i njenom okruženju.
Mene je više promjenilo posmatranje nerasta, jednog mamurnog jutra nego infarkt, ali to je druga priča i druga tema.
Skoro mi se iskristalisala misao šta se može smatrati uspešnim životom

Ja ne znam šta je uspješan život, čak ne znam da li je moj život uspješan, ali mogu reći da sam zadovoljan sa njim.
Najveći dio onog što sam uradio, uradio sam zbog toga što je to bio moj izbor. Zadovoljan sam što sam imao snage reći: "Ne" bez obzira na svjest o cjeni koju će trebati platiti.
Kao galeb Džonatan Livingston.
učestvujem tu i tamo u humanitarnim akcijama

Ja u humanitarnim akcijama rijetko kad učestvijem, u zajedničkim akcijama, da se nešto uradi za opšte dobro, da, ali te humanitarne akcije su mi često patetične i pozerske.
Akcije na kopanju i izlijevanju temelja za kuće, ploča, dizanju krovova, računam u aktivne zabave više nego neko pomaganje drugima. Mada. ni to se ne radi više, ni u Bosni a u Francuskoj se nije radilo nikad.
Ovdje ću se zaustaviti da ne potonem do kraja u patetiku ali vjeruj mi de se puno ljepše osjećam kad nekom izmamim osmjeh nego osjećaj straha ili poraza.



Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 08:16 26.04.2021

Re: Đesi

koliko mogu da primjetim, bar iz ovih javnih nastupa, Harari se i dalje doima kao suzdržan, povučen, miran lik.
i dalje živi u braku sa svojim partnerom, praktikuje vipsana jogu, predaje na Univerzitetu i ne znam za ikakve skandale vezane za njega (ako neko zna slobodno nek me razuvjeri).
nemam namjeru da glumim njegovog advokata, al mi i bezveze da ga se neopravdano napada.


Nisam mislio na skandale. Pogresno sam se odrazio - nije on imao nikakve veze sa pomenutim Epstein-skandalom. Mislio sam na publicitet. Pri cemu ovo pravljenje rock starom ne mora da krene od samih autora nego to rade izdavaci, agenti, menadzeri... Kao ono kad Metallica predje sa Megaforce na Warner Bros pa WB krene sa svojom masinerijom. Pomenuh gore da ne znam kakvo je njegovo misljenje o sopstvenoj popularnosti. Milo mi je cuti ako ga se to ne dotice.
nsarski nsarski 08:47 26.04.2021

Re: Đesi

Slava udarila u glavu. SuperCooperators mi je inace mnogo manje zanimljiv nego Games of Life (od ucitelja mu Karla Sigmunda) jer je Nowak efekta radi pokusao (vrlo napregnuto) da se izrazi poluliterarno.


Ja njegove radove pratim još iz vremena kad je počeo istraživanja o Prostornim Igrama (Spatial Games) i često sam koristio njegove rezultate i ideje za svoje potrebe. Recimo Spatial games and maintenance of cooperation kao mikro primer. I posle nastavak sa prenosom virusa, itd. U svakom slučaju stupio je u naučni prostor s velikim autoritetom.

Međutim, ne verujem da su mu ti radovi doneli slavu (bio je tada izuzetno uvažen među naučnicima), onu slavu u širokim narodnim masama koje i onako ne razumeju čime se čovek bavi. Moguće da su popularne knjige igrale presudnu ulogu u njegovom rokenrol usponu.
Po mom mišljenju, čovek treba da se odupre takvoj trivijalizaciji sopstvenog rada. Evo primer - Bergson.

Zanimljivo da Harari i Bergson po malo i liče fizički.


Henri Bergson je početkom XX veka bio izuzetno popularan filozof zbog svog učenja o intuiciji, smehu, kreativnoj evoluciji, slobodi, itd. Ovaj deo o intuiciji bio je posebno privlačan pariskom ženskom svetu, pa su njegova predavanje bila izuzetno posećena od strane ženskog sveta. Postao je pravi celebrity, bez fejsbuka, instagrama i ostalih sredstava samo-promocije. Držao je predavanja po celoj Evropi, a kad je držao predavanje u Njujorku došlo je do prvog saobraćajnog kolapsa u ovom gradu. Ovako je to izgledalo na ulazu u Akademiju pred svako Bergsonovo predavanje.



Tu je dolazila i policija da održava neki red. A siroti Bergson, kome nije bilo stalo do te vrste slave, probijao se kroz kordone žena govoreći: "Ali, molim vas, nisam ja Sara Bernard!"

Manje od 100 godina je prošlo, a današnji filozofi i popularne sveznalice, "džet set" - čoveče!, prodadoše se za par našminkanih klinki. Eh, kuda ide ovaj svet!

tess1 tess1 08:58 26.04.2021

Re: Đesi

koliko mogu da primjetim, bar iz ovih javnih nastupa, Harari se i dalje doima kao suzdržan, povučen, miran lik.
i dalje živi u braku sa svojim partnerom, praktikuje vipsana jogu, predaje na Univerzitetu i ne znam za ikakve skandale vezane za njega (ako neko zna slobodno nek me razuvjeri).
nemam namjeru da glumim njegovog advokata, al mi i bezveze da ga se neopravdano napada.

Da, razumjela sam da je Piterson latenti gej i desničar, Harari nije, pa ko kako voli.. otprilike ovde na blogu je to najbliže hrišćanstvu u teoriji i praksi..

Nego, Žižek je u Pervetitovom vodiču kroz film pisao i o Titaniku, sjetih se maloprije jer sam i ja prije god-dvije nešto izvodila kao Dž. Košut sa instalacijom Jedna i tri stolice.

Milan Novković Milan Novković 09:42 26.04.2021

Re: Đesi

tess1
koliko mogu da primjetim, bar iz ovih javnih nastupa, Harari se i dalje doima kao suzdržan, povučen, miran lik.
i dalje živi u braku sa svojim partnerom, praktikuje vipsana jogu, predaje na Univerzitetu i ne znam za ikakve skandale vezane za njega (ako neko zna slobodno nek me razuvjeri).
nemam namjeru da glumim njegovog advokata, al mi i bezveze da ga se neopravdano napada.

Da, razumjela sam da je Piterson latenti gej i desničar, Harari nije, pa ko kako voli.. otprilike ovde na blogu je to najbliže hrišćanstvu u teoriji i praksi..

Nego, Žižek je u Pervetitovom vodiču kroz film pisao i o Titaniku, sjetih se maloprije jer sam i ja prije god-dvije nešto izvodila kao Dž. Košut sa instalacijom Jedna i tri stolice.



Žižek, kao i većina današnjih mislilaca, ne može da se otrgne od matrice (cripto)prosvetiteljstva.

Jeste romantizam krenuo tamo sredinom 18. veka, i meni to davnije zvuči kad napišem kao 1750, ili 17XX pošto nema "tačne" godine, zvuči još malo pa ko mračni srednji vek i pored prosvetiteljstva kao baš moćne zvezde vodilje ...

... i krenuo je zato što je kumulativno civilizacijsko znanje došlo do nivoa dovoljno visokog da su svi videli prostor za aplikaciju logike povrh sve više znanja, al nivoa niskog dovoljno da je sve više bilo konflikata u rezonovanju, kontradikcija u sve više osvrta na širi svet u kojem je svaka pojedinačna komponenta izgledala koherentno i logično.

I mi živimo taj romantizam i danas, koji je "pojasnio" kako je društvo organizacioni fenomen, pa kao takav ne može da se dekontruiše u stablo u kojem se niz strelu vremena ide formalnom logikom, čak modalnom, i sve što je potrebno je malo introspekcije, i puno razumevanja prema drugima, slavljenje razlika.

Ali, kao što i svaki pametan čovek, u žurbi i sa nešto manje znanja nego što je potrebno za logiku kojom se strasno bavi, ne može da se odupre sirenama zvanim indukcija, tako ni mnogi pametan čovek danas, veće javno ime čak, Žižeci, Petersoni razni, ne može da odskoči iz žica u matrici prosvetiteljstva - mi svi imamo suludu potrebu da drugima "objasnimo" i ubedimo ih da se kreću po žilama našeg objašnjenog.

Sve je to lepo objasnio Isaiah Berlin, i ja toplo preporučujem njegovu knjigu dole, posle koje Petersoni i Žižeci postaju gubljenje vremena, bar za one koji ga nemaju previše. Vidim, Žižek se ženio 4 puta, ali ... jebo logiku prve bračne noći, kad god da je odspavamo:


The Roots of Romanticism is the long-awaited text of Isaiah Berlin’s most celebrated set of lectures, the Mellon Lectures, delivered in Washington in 1965 and heard since by a wider audience on BBC radio. For Berlin, the romantics set in train a vast, unparalleled revolution in humanity’s view of itself. They destroyed the traditional notion of objective truth in ethics, with incalculable, all-pervasive results. In his unscripted tour de force Berlin surveys the myriad attempts to define romanticism, distils its essence, traces its development, and shows how its legacy permeates our outlook today. - Berlin, Isaiah. The Roots Of Romanticism . Random House. Kindle Edition.
cmix909 cmix909 09:56 26.04.2021

Re: Đesi

Neues aus der Nachbarschaft
Ja procitao deset casnih sestara...

A ja pet casnih starina i pet casnih strina. Te casne starine su omiljena novinarska sintagma. Nacin da fino omalovaze nekoga (relativno anonimnog, formalno neobrazovanog i siromasnog) i pokrice za 'prisno' obracanje, kao detetu.
docsumann docsumann 10:20 26.04.2021

Re: Đesi

Prednost Sachbücher je da autoru daju prostor da sintetizuje trenutno znanje iz jedne oblasti ili da skrene paznju na neke neobradjene teme. Tu mozes da redjas svoje teze i pretpostavke nemorajuci da obradjujes kontra-teze i kontra-pretpostavke. Takav zanr. Sad nesto se pokaze kasnije kao tacno a nesto kao cist promasaj.


takve knjige uopšte nije lako pisati čak ni ako si usko specijalizovan u temi.
potrebno je prilagoditi se (ne)znanju publike za koju pretpostavljaš da će je knjiga interesovati.
pa tako imaš onaj Hokingov komentar kako je od izdavača dobio savjet da svaka formula smanjuje broj čitalaca za pola (il tako nešto).
zato u Kratkoj Poviojesti Vremena imate samo jednu formulu u čitavoj knjizi.

drugo, to što ste vrstan stručnjak za neku naučnu disciplinu, ništa ne garantuje da ćete biti vješti u prepričavanju materije laicima, da ste vješti u pisanju, il da znate da zaintrigirate čitaoca i zadržite ga fokusiranog na ono o čemu pričate.

nekad se bolji rezultat dobije kad naučno popularnu knjigu piše čovjek koji je dovoljno upoznat sa materijom (iako nije ekspert) ali zato ima dar za pisanje i prezentaciju..
odličan primjer za to bi bio Džejms Glajk i njegova knjiga Haos (o nastajanju teorije haosa).

dok je recimo Penrouzov Carev Novi Um, koliko god tema bila zanimljiva, prilično težak za praćenje u nekim djelovima.



nsarski nsarski 10:23 26.04.2021

Re: Đesi

Nacin da fino omalovaze nekoga (relativno anonimnog, formalno neobrazovanog i siromasnog) i pokrice za 'prisno' obracanje, kao detetu.


Možda to ti tako radiš- ako radiš - ali ja u takvom obraćaju ne vidim nikakvo omalovažavanje. Naprotiv.

S druge strane, ovo današnje je doba večno uvređenih pa ne bih da te ometam u revnosnom ispoljavanju korektnosti.
docsumann docsumann 10:26 26.04.2021

Re: Đesi

Manje od 100 godina je prošlo, a današnji filozofi i popularne sveznalice, "džet set" - čoveče!, prodadoše se za par našminkanih klinki. Eh, kuda ide ovaj svet!


pa dobro sad, Harari je gej
docsumann docsumann 10:32 26.04.2021

Re: Đesi

Žižeci, Petersoni razni, ne može da odskoči iz žica u matrici prosvetiteljstva - mi svi imamo suludu potrebu da drugima "objasnimo" i ubedimo ih da se kreću po žilama našeg objašnjenog.



odličan način da im suspregneš te guruističke selfpromoting intencije je da sučeliš Žižeka i Petersona.
i dobiješ sasvim ok diskusiju.
nsarski nsarski 10:35 26.04.2021

Re: Đesi

docsumann
Manje od 100 godina je prošlo, a današnji filozofi i popularne sveznalice, "džet set" - čoveče!, prodadoše se za par našminkanih klinki. Eh, kuda ide ovaj svet!


pa dobro sad, Harari je gej


Hahahaa.

Ja mislim, mada nemam konkretan dokaz, da je i Pinker gej.

I naravno, Harari je novajlija u tom rokenrol društvu. Eto, kao Sapiens u njegovoj knjizi, on se nalazi na raskrsnici: podleći pesmi Sirena ili nastaviti svojim zacrtanim putem odlučno. (Eto, tu novu dilemu je još Homer opisao - nema ničeg novog pod suncem, čini se.)
nsarski nsarski 10:51 26.04.2021

Re: Đesi

odličan primjer za to bi bio Džejms Glajk i njegova knjiga Haos (o nastajanju teorije haosa).

dok je recimo Penrouzov Carev Novi Um, koliko god tema bila zanimljiva, prilično težak za praćenje u nekim djelovima.


U potpunosti se slažem. Ja sam u vreme pisanja te knjige skoro sve poznavao (a s nekima i sarađivao) od ljudi pomenutih u Glajkovoj knjizi (Fajgenbaum, Ed Ott, Cvijanović, Yorke, Mandelbrot...) ali za Gleicha nikad nisam čuo. Naravno, pošto se on bavio istorijom nauke i esejima a ne konkretnim dinamičkim modelima. Čovek je ipak napisao odličnu popularnu knjigu.

P.S. Neuporedivo bolja knjiga, koju preporučujem onima koji se zaista zanimaju za teoriju katastrofa, je Vladimir Igorevich Arnold, Catastrophe Theory, ali za njeno čitanje je potrebno malo ozbiljnije poznavanje matematike.
ili
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 10:52 26.04.2021

Re: Đesi

Tu je dolazila i policija da održava neki red. A siroti Bergson, kome nije bilo stalo do te vrste slave, probijao se kroz kordone žena govoreći: "Ali, molim vas, nisam ja Sara Bernard!"

Manje od 100 godina je prošlo, a današnji filozofi i popularne sveznalice, "džet set" - čoveče!, prodadoše se za par našminkanih klinki. Eh, kuda ide ovaj svet!


Tako se cini. Kao olaksavajuca okolnost moze im se uzeti to da rade u drugacijim uslovima nego Bergson. Njemu nije visila administrativna azdaja nad glavom i vriskala 'daj pare! hocemo prestiz!'.

Da navedem jedan pozitivan primer i iz naseg vremena: Noam Chomsky (naravno).
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 10:55 26.04.2021

Re: Đesi

A ja pet casnih starina i pet casnih strina.


Recenica od Nsarskog kao Rorschach test :)

Te casne starine su omiljena novinarska sintagma. Nacin da fino omalovaze nekoga (relativno anonimnog, formalno neobrazovanog i siromasnog) i pokrice za 'prisno' obracanje, kao detetu.


Prilicno sam siguran da Nsarski nije mislio na ovo znacenje kad je upotrebio tu frazu.

Edit: vidim da je autor i sam odgovorio.
nsarski nsarski 11:06 26.04.2021

Re: Đesi

Prilicno sam siguran da Nsarski nije mislio na ovo znacenje kad je upotrebio tu frazu.



Ma, da. Za mene je "časna starina" uvek značilo glas zdravog razuma (common sense) i mudrosti. Ono što ovi uštirkani znanjem često zaborave.
nsarski nsarski 11:07 26.04.2021

Re: Đesi

Da navedem jedan pozitivan primer i iz naseg vremena: Noam Chomsky (naravno).


Naravno. A gde ode njegov učenik Pinker, bratte!
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 11:16 26.04.2021

Re: Đesi

Nego, Žižek je u Pervetitovom vodiču kroz film pisao i o Titaniku, sjetih se maloprije jer sam i ja prije god-dvije nešto izvodila kao Dž. Košut sa instalacijom Jedna i tri stolice.


Meni kod tih zizekovskih tumacenja zagonetno kako poruka, za koju da bi je otkrio njemu treba Hegel, Althusser, Freud i Marx, moze kao ideologizirana informacija da utice na misljenje i zivot nekoga ko nema na raspolaganju svu tu filozofsku masineriju koju on ima. Hocu reci, nije mi jasno kako recimo u ovom gornjem slucaju nekome ko je gledao Titanik informacija koja putuje u um nije ta marskisticka nego ona skrivena reakcionarna poruka. Ili, kako znamo da ne putuju obe informacije (da iskljucimo mogucnost neke trece) i da se onda ne mesaju? Zbunjujuce. Za mene.


Jedna i tri stolice: odlicna instalacija za Russell/Wittgenstein-mozganje o tome sta je objekat (u svetu), cega je on referent i sta je njegova reprezentacija u jeziku.
tess1 tess1 11:19 26.04.2021

Re: Đesi

tako ni mnogi pametan čovek danas, veće javno ime čak, Žižeci, Petersoni razni, ne može da odskoči iz žica u matrici prosvetiteljstva - mi svi imamo suludu potrebu da drugima "objasnimo" i ubedimo ih da se kreću po žilama našeg objašnjenog.

Sve je to lepo objasnio Isaiah Berlin, i ja toplo preporučujem njegovu knjigu dole, posle koje Petersoni i Žižeci postaju gubljenje vremena, bar za one koji ga nemaju previše. Vidim, Žižek se ženio 4 puta, ali ... jebo logiku prve bračne noći, kad god da je odspavamo:

Prvo, preporučujem Pervetitovo vodič kroz film, imam PDF ako bi neko čitao neka se javi.

Drugo, Milane, previše je jak moj ženski princip da bih bez kritičnosti postala podanik il vojska tj uopšte priklonila se muškoj misli (o latentnim desničarima mi je posebno nepristojno razgovarati, iz ugla žene, stranca, i Srpkinje iz Krajine tj Bosne, onda zamisli, mislim, zamisli koliko imam neprijatelja po rođenju, zamisli koliko mi je razumjevanje i fino kućno vaspitanje:).. I lijepo je što si se javio. :)

Kad sam kod muškog i ženskog principa, evo nešto od prije par minuta ca 20..

tess1 tess1 11:22 26.04.2021

Re: Đesi

Jedna i tri stolice: odlicna instalacija za Russell/Wittgenstein-mozganje o tome sta je objekat (u svetu), cega je on referent i sta je njegova reprezentacija u jeziku.

Da, da, u tim sam vodama već neko vrijeme. Opet iznenadiš znanjem. :)
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 11:28 26.04.2021

Re: Đesi

Naravno. A gde ode njegov učenik Pinker, bratte!


On je odlican kao naucnik ali ovo gde je otisao njegov angazman a onda i anti-Pinker kampanja koja je vodjena zbog nekih tvitova u akademiji nisu bas za pohvalu.

A evo jos jednom Chomsky - o Pinkeru:


“Well he did serious work in linguistics and experimental psychology. He’s an intelligent person. He’s a friend. Frankly I don’t think much of his recent books.”
Noam Chomsky (February 14, 2019)

Doduse, ovde Chomsky pre svega govori iz perspektive svog politickog aktivizma.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 12:44 26.04.2021

Re: Đesi

Opet iznenadiš znanjem. :)





Da, da, u tim sam vodama već neko vrijeme.


Ovo je iznenadjenje za mene. Sjajno! Obavesti kada bude nekog izlaganja.
tess1 tess1 13:35 26.04.2021

Re: Đesi

Ovo je iznenadjenje za mene. Sjajno! Obavesti kada bude nekog izlaganja.

Da, kao ona recitacija. :))

I zanesenjak si. Pored dobrog znanja. :)

Počelo je dok nisam znala za taj konceptualizam koji je ispostavilo se danas uvriježen il blizak svakom čovjeku na društvenim mrežama npr napraviš jelo, uslikaš jelo i napišeš recept - ček, postavila sam sliku bez stava i ideje?, stvarno, na ovom blogu, nevjerovatno, dešavaju mi se privatno smjene godišnjih doba u tri dana, ovde je još uvijek April, da, ili primjer te slike je kako povrće i voće nemaju snagu mrtvog pečenog praseta ni snagu napisanih riječi o veganstvu, malo žrtve :) - ukratko, nisam imala uzore, nisam prepisivala, počelo je spontano (neko bi rekao kreativno) da kombinujem sliku, neki događaj, trenutak, građevinu, knjigu, scenu neku, sa pričom, i iz priče značenje jedne riječi, napravim konstrukciju.. I kako je vrijeme prolazilo meni je to postao način izražavanja (rekao si lijepo prije neki dan o Vitgenštajnu, kolaž) da ovde ovako sada samo slovima nemam taj balans il prostor delanja, i već neko vrijeme imam ideju napraviti konstrukciju između Vitgenštajna, jedne građevine (ne njegove zgrade) i jednog ruskog pisca. Za sebe. Lijena sam za više. Ej, neko za vitalnost ispunjava Sudoku, igra bilijar, šah, ok, neko kao ja. :)
cmix909 cmix909 14:55 26.04.2021

Re: Đesi

nsarski
Nacin da fino omalovaze nekoga (relativno anonimnog, formalno neobrazovanog i siromasnog) i pokrice za 'prisno' obracanje, kao detetu.


Možda to ti tako radiš- ako radiš - ali ja u takvom obraćaju ne vidim nikakvo omalovažavanje. Naprotiv.

S druge strane, ovo današnje je doba večno uvređenih pa ne bih da te ometam u revnosnom ispoljavanju korektnosti.


Jos nisam video da se o npr. nekom mudrom akademiku od 90 leta govori kao o casnoj starini i da mu se osoba s mikrofonom obraca kao da su zajedno ovce cuvali. Ta upadica/asocijacija se odnosila na jedan novinarski manir 'dvostrukih standarda', sto je razlog da se nisam tebi obratio, a ne bih ni da jesam (na osnovu cega?) pomislio da ti sam demonstriras neku sitnu karakternu nesavrsenost.
aureus aureus 15:35 26.04.2021

Re: Đesi

Đegaje Doks?

Dokse, odgledao sam i ovaj video sa Hararijem i mladim holandskim istoričarem Bregmanom koji se solidno pokazao.
Harari kaže da je ova pandemija ogromno zajedničko iskustvo planete, ali nije potpuno siguran kako ćemo je pamtiti za 50-60 godina.
Bregmana najviše brinu klimatske promjene (kaže da potcjenjujemo količinu i dubinu posla koju ćemo morati da uradimo u tom pravcu) a Hararija najviše brine pravac tehnološkog razvoja. Dosta me je isprepad'o mogućnošću sajber-ratova. (Jedva sam uspio da pojedem pun tanjir brokolija, karfiola i mrkve sa kačkavaljem.)

Trebalo bi da je ovo dovoljno za danas.
Ne može niko da mi prebaci da nisam ulagao u sebe.
crossover crossover 16:10 26.04.2021

Re: Đesi

docsumann
pa tako imaš onaj Hokingov komentar kako je od izdavača dobio savjet da svaka formula smanjuje broj čitalaca za pola (il tako nešto).
zato u Kratkoj Poviojesti Vremena imate samo jednu formulu u čitavoj knjizi.


Та формула је толико позната да је чак и енглески панкери знају, дакле књига је потпуно безбедна за читање, матишфри.

Richard Cheese feat. Stephen Hawking - The Girl Is Mine

nsarski nsarski 17:08 26.04.2021

Re: Đesi

Jos nisam video da se o npr. nekom mudrom akademiku od 90 leta



Iskren da budem, ja još nisam video mudrog akademika od 90 leta. (Dobro, jeste preterano, ali nije daleko od istine.)
bangyahead bangyahead 18:18 26.04.2021

Re: Đesi

docsumann


pa opšte je poznato da sam Hararijev fan. Kenemana sam čitao, primio k znanju, al nisam oduševljen. ali intervju je skroz ok.

ne bih se kladio da časne starine, uz svo poštovanje, razmišljaju na ove teme.


moraš se pravdati Inkviziciji odmah za to.
bangyahead bangyahead 18:23 26.04.2021

Re: Đesi

docsumann
još jedan nojz dvojac



добра је крља, Бро
alselone alselone 19:35 26.04.2021

Re: Đesi

Moram da se saglasim i sa nšarskim i sa docsom donekle. Nikada nisam bio ljubitelj tih knjiga opšte namene, ne znam kako bih ni nazvao taj žanr, naučno-popularna-pseudo-nauka. Mislim da ni jednu nisam pročitao, ako izuzmemo Hokinga a njega sam čitao u srednjoj. I zaista sam ga voleo. Ali u pravu je i profa kada kaže da je Hoking vrtao jednu istu knjigu kroz par varijanti. Sećam se koliko sam čekao Universke in a nutshell ili kako su naši idioti preveli Kosmos u orahovoj ljusci i sećam se razočarenja kada sam je pročitao pošto je bila praktično ista kao i KPV.

Sa druge strane, to lako štivo je cool za one koje nauka ne zanima ozbiljno, ali žele da saznaju neke stvari, pa bolje to nego da gledaju Pink, što bi se reklo. :)
alselone alselone 19:41 26.04.2021

Re: Đesi

Sada kada sam malo bolje razmislio, setio sam se da sam neke od tih knjiga započeo i to uvek na preporuku ali ni jednu nisam završio. Pade mi na pamet odmah Head in the Cloud: Why Knowing Things Still Matters When Facts Are So Easy to Look Up. Kvaka je u tome da su to zapravo eseji od 20 strana razvučeni na knjigu od 200. Kad osetim d aje to to, veoma brzo me pusti interesovanje.
gedza.73 gedza.73 20:31 26.04.2021

Re: Đesi

vcucko
gedza.73

Vcucko pre neki dan sam pomislio na tebe i Stemajza.

Бурлак

i pitam se kako se greju na 43:30. Jel' struja?

Burlaki su, izvorno, bili ljudi upregnuti (iz nekog razloga prisiljeni ili plaćeni nekom sićom) da vuku brodove uzvodno po Volgi i ostalim velikim rekama.
Pa je u njihovu čast nazvano specijalno vozilo za sibirska bespuća.
Što se grejanja tiče, moj PVO vod u JNA je imao radar ZIL proizvodnje. Kamiončina ogromna, naravno benzinac, imao je (mislim) vebasto, ali reda radi. Glavna stvar iza, u kabini radara, bila je naravno pećka na drva, sa vratancima i limenim dimnjakom. Kad na minus 40 sve drugo zataji, zna se.

Sigurno je u vozilu Webasto al' sam mislio na jednu napuštenukuću na koju su naišli i meteorološku stanicu. Nema drvce u blizini, verujem da vetrovi kidaju instalacije ako postoje pa sa čim li se greju.
gedza.73 gedza.73 20:35 26.04.2021

Re: Đesi

apacherosepeacock
gedza.73
MArija Nikolajevna je

Na tom videu je i Staljin, kao mlad bio dobar frajer.. (bio metar i žilet ali to portret ne otkriva)

Inače volim da gledam stare fotke (ima prelepih) a ovaj lik je podigao na viši nivo. Nešto me podsetilo na detinjstvo i one 3D naočare sa kružnim sličicama pa gledaš Diznijeve crtaće.






docsumann docsumann 20:50 26.04.2021

Re: Đesi

alselone
Sada kada sam malo bolje razmislio, setio sam se da sam neke od tih knjiga započeo i to uvek na preporuku ali ni jednu nisam završio. Pade mi na pamet odmah Head in the Cloud: Why Knowing Things Still Matters When Facts Are So Easy to Look Up. Kvaka je u tome da su to zapravo eseji od 20 strana razvučeni na knjigu od 200. Kad osetim d aje to to, veoma brzo me pusti interesovanje.



ja ih obično pročitam do kraja, ali malo mi koja ostavi dublji trag u glavi.

recimo, upravo pomenuti Keneman. mislim ok je dok ga čitaš, al nit je posebno potresno, u intelektualnom smislu, nit te ostavi pod utiskom nakon čitanja.
slično i Talebov Crni Labud. a sve pozamašne knjižurine. traže vremena.

e, Glajkov Haos je druga priča. toj knjizi sam se često vraćao.

i Sapiens je mi ostavio odličan utisak. Homo Deus solidan, a 21. pitanje, sam već, priznajem, ostavio nakon trećine. vjerovatno ću joj se vratiti, al nije to više onaj itezitet.

a je l' se računaju ovdje i knjige iz filozofije, il ne do bog iz ezoterije?

aureus aureus 21:06 26.04.2021

Re: Đesi

docsumann
recimo, upravo pomenuti Keneman. mislim ok je dok ga čitaš, al nit je posebno potresno, u intelektualnom smislu, nit te ostavi pod utiskom nakon čitanja.

Iz tebe progovara umjetnička crta: dosta polažeš na utisak.
a sve pozamašne knjižurine. traže vremena
.
Apropo knjižurina, Keneman ti neku svoju tvrdnju potkrepljuje sa dvadeset i dva primjera, umjesto da nađe dva-tri odlična koja rade posao.
nsarski nsarski 22:40 26.04.2021

Re: Đesi

docsumann
Žižeci, Petersoni razni, ne može da odskoči iz žica u matrici prosvetiteljstva - mi svi imamo suludu potrebu da drugima "objasnimo" i ubedimo ih da se kreću po žilama našeg objašnjenog.



odličan način da im suspregneš te guruističke selfpromoting intencije je da sučeliš Žižeka i Petersona.
i dobiješ sasvim ok diskusiju.


Ma, samo suočiš dva prognozera budućnosti.




BebaOdLonchara BebaOdLonchara 03:05 27.04.2021

Re: Đesi

intelektualna hrabrost

lik je degen.
bangyahead bangyahead 05:52 27.04.2021

Re: Đesi

višedecenijsko iskustvo bloga pokazuje kada Inkvizicija pobedi nekoga pojedinca u lajkovima/свиђајима, pride sve pokušavajući da ga "razuveri" od nekošer rezonovanja - da je po pravilu taj drugi - pojedinac dakle, a ne Inkvizicija u pravu. na čudan način, Inkvizicija, budući kvazi-slobodarska, upravo radi u prilog takvom totalitarnom društvu gde će kontrola ljudske najsvet/l/ije teritorije - one racionalnih emocija - biti mogućna.

ps. super je što je blog prevazišao fobičnost od vučka i okrenuo se najudaljenijem mogućnom horizontu - fobije od Techno razvoja, i super je što smo taj Tečno smislili da nam olakša život te uradili sve da nam ga upropasti.
bangyahead bangyahead 05:53 27.04.2021

Re: Đesi

il ne do bog iz ezoterije


sam' ako nije švapska.
docsumann docsumann 14:45 27.04.2021

Re: Đesi

bangyahead
il ne do bog iz ezoterije


sam' ako nije švapska.


a da, ruska, najbolja
ivana23 ivana23 11:23 22.04.2021

***

“I molim vas – ono što se dešava svakog dana nemojte smatrati prirodnim. Nema toga za šta treba reći ‘to je prirodno’ u ovim vremenima krvave pometnje, uređenog nereda, smišljenog bezakonja i nehumane humanosti, tako da ništa ne treba da bude smatrano vrednim da bi ostalo kako jeste’”.

Bertold Breht
mariopan mariopan 11:26 22.04.2021

Re: ***

ivana23
“I molim vas – ono što se dešava svakog dana nemojte smatrati prirodnim. Nema toga za šta treba reći ‘to je prirodno’ u ovim vremenima krvave pometnje, uređenog nereda, smišljenog bezakonja i nehumane humanosti, tako da ništa ne treba da bude smatrano vrednim da bi ostalo kako jeste’”.

Bertold Breht


Ivana
Ribozom Ribozom 19:00 22.04.2021

Re: ***

I molim vas – ono što se dešava svakog dana nemojte smatrati prirodnim.


Apropo pocetne teme 'beg u prirodu' svedok sam zenskih razgovora na tu temu. Verovatno je pandemija ucinila svoje i svaka zenska osoba srednjih godina je pocela da razmislja o zivotu na selu. I dok smo mi muski racionalniji, jer razmisljamo o novcu, zene imaju gotovo utopijsku predstavu o zivotu na selu. Secam se da si jednom na moju opasku o tome sasula jedan dobar argument 'krpelji', dovoljan da te iz mastanja vrati u libelu.
Tako da se slazem i sa brehtovim, da i 'vracanje priprodi' nije nas unutrasnji poriv vec projekcija nekog marketing tima (a kad te navuku, ima da placas i porez na pusnicu i cvece u saksiji )
ivana23 ivana23 19:23 22.04.2021

Re: ***

Nisi razumeo...

Nije rec o prirodi kao takvoj, vec o 'prirodnom stanju' u kome zivimo.
alselone alselone 19:30 22.04.2021

Re: ***

Ja mislim da je još dublje to poriv ka jednostavnijem i predvidljivijem životu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:59 23.04.2021

Re: ***

Ribozom
I molim vas – ono što se dešava svakog dana nemojte smatrati prirodnim.


Apropo pocetne teme 'beg u prirodu' svedok sam zenskih razgovora na tu temu. Verovatno je pandemija ucinila svoje i svaka zenska osoba srednjih godina je pocela da razmislja o zivotu na selu. I dok smo mi muski racionalniji, jer razmisljamo o novcu, zene imaju gotovo utopijsku predstavu o zivotu na selu. Secam se da si jednom na moju opasku o tome sasula jedan dobar argument 'krpelji', dovoljan da te iz mastanja vrati u libelu.
Tako da se slazem i sa brehtovim, da i 'vracanje priprodi' nije nas unutrasnji poriv vec projekcija nekog marketing tima (a kad te navuku, ima da placas i porez na pusnicu i cvece u saksiji )


Tako je mene moja gospoja, kad smo se kućili, pritiskala da kupimo kuću u planini. Ja sam se usprotivio, rekoh, neću da mi deca rastu sama u divljini, sa drvećem i mečkama, i da moram da brinem da ih iz dvorišta ne odvuče puma, i tako dobih taj argument. No, njoj se i dalje pogled gubio u pravcu planina, do pre nekoliko godina kad su krenuli ovi teški šumski požari, i to ne tu i tamo poneki, nego po dvadesetak koji gore istovremeno, i ne više samo leti, nego krenu na proleće pa gore sve do decembra, dok ih snegovi ne zatrpaju. Na kraju je priznala da to da ipak kupimo kuću u podnožju planine, umesto na vrhu, nije bila jedna od mojih glupljih ideja.

edit: mog komšu je žena ipak ubedila, i ode, link.



aureus aureus 00:58 24.04.2021

Re: ***

mog komšu je žena ipak ubedila, i ode, link.

Živi u toj kući od 250 kvadata i 800.000 dolara daleko od bilo koga, na čistom vazduhu?




bene_geserit bene_geserit 04:46 24.04.2021

Re: ***

Živi u toj kući od 250 kvadata i 800.000 dolara daleko od bilo koga, na čistom vazduhu?

Kako može da živi ovako sam daleko od sveta, jel ima 17-toro dece pa da razumem.
Čovek je ipak socijalno biće.
Mada sad mu je super u doba korone, mož da radi od kuće.

A kuća je fina planinska, ali se vidi da je pravljena pre 25 godina.
Sa jedne strane je super kad nemaš komšije, može pola zidova da ti bude u staklu.
Ja bi tu radije malo drugačiju kuhinju, sa ostrvom. Izbacio bi onaj prag između kuhinje i dnevne sobe. Ono drvo po plafonu je potpuno nepotrebno. Slabo ima walk-in, reach-in plakara nego ormari, ko to još ima u Americi. I naravno izbacio bi kamin, ali na žalost bez toga ne možeš da kupiš kuću.
Ali generalno super je kuća. Samo valjalo bi da je za nijansu manje u divljini, da se ne družiš baš sa pumama i medama nego i sa živim ljudima.

srdjan.pajic srdjan.pajic 06:28 24.04.2021

Re: ***

aureus
mog komšu je žena ipak ubedila, i ode, link.

Živi u toj kući od 250 kvadata i 800.000 dolara daleko od bilo koga, na čistom vazduhu?






Da, da, u tri pizde materine, malte ne u srcu Kolorada (tu je relativno blizu South park, to jest Fairplay, a ni Denver nije daleko, možda pola sata kolima, sat vremena do nas. Bilo bi lepo kao vikendica da nije ovako skupo, plus se odatle dobaci do skoro svih glavnih centara bez mnogo zajebavanja po autoputevima. Ali da tamo živiš, hm, malo teže. Te komše imaju klinca, isto godište kao moja starija ćera, išli u obdanište i OŠ do korone, i to mi je prvo palo napamet kao negativno, sa kim će ovaj mali da se igra. No, kažu da u lokalnoj školi ima njih 17 valjda, i to je to, ali u blizini kuće nema baš niko.

Svejedno, lepo napravljena kuća, bar po mom ukusu.
aureus aureus 08:52 24.04.2021

Re: ***

bene_geserit
Kako može da živi ovako sam daleko od sveta, jel ima 17-toro dece pa da razumem.
Čovek je ipak socijalno biće.

Ali generalno super je kuća. Samo valjalo bi da je za nijansu manje u divljini, da se ne družiš baš sa pumama i medama nego i sa živim ljudima.

Živio je u manjoj divljini i jedno vrijeme se družio s Pajićem pa vidi na kraju gdje je otišao.
Pajić je predstavio da se to desilo pod uticajem žene, ali...to je zvanična verzija.
srdjan.pajic srdjan.pajic 13:41 24.04.2021

Re: ***

Živio je u manjoj divljini i jedno vrijeme se družio s Pajićem pa vidi na kraju gdje je otišao.
Pajić je predstavio da se to desilo pod uticajem žene, ali...to je zvanična verzija.


Živeo je u istoj suburbiji gde i mi, tu par kuća do nas. A žena, italijanka, zajebana, neko je ovde pominjao toksični feminizam... Ali, ok, da ne ogovaram dalje, dobre su bile komšije, često smo roštiljali i pivarili, i mi kod njih i oni kod nas. Trebalo bi da idemo u posetu uskoro, pa ću da vidim izbliza kuću i imanje, i da im prenesem ovo sve što bi bene na toj kući uradio...
apacherosepeacock apacherosepeacock 14:02 24.04.2021

Re: ***

srdjan.pajic
A žena, italijanka, zajebana, neko je ovde pominjao toksični feminizam...


Pa bre umesto da je ženu ostavio u (pra)šumi da tamo toksira, ili obrnuto..
aureus aureus 18:56 24.04.2021

Re: ***

srdjan.pajic
Trebalo bi da idemo u posetu uskoro, pa ću da vidim izbliza kuću i imanje, i da im prenesem ovo sve što bi bene na toj kući uradio...

Prenesi.
Ali odnesi im i nešto novca. Bar 10-20 hiljada.
Jer valja ukloniti drvo što je sad na plafonu, skloniti prag između kuhinje i dnevnog boravka, treba se riješiti kamina i ormara po kući i ugraditi neke plakare po Benovim uputama.
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:01 25.04.2021

Re: ***

aureus
srdjan.pajic
Trebalo bi da idemo u posetu uskoro, pa ću da vidim izbliza kuću i imanje, i da im prenesem ovo sve što bi bene na toj kući uradio...

Prenesi.
Ali odnesi im i nešto novca. Bar 10-20 hiljada.
Jer valja ukloniti drvo što je sad na plafonu, skloniti prag između kuhinje i dnevnog boravka, treba se riješiti kamina i ormara po kući i ugraditi neke plakare po Benovim uputama.

aureus
srdjan.pajic
Trebalo bi da idemo u posetu uskoro, pa ću da vidim izbliza kuću i imanje, i da im prenesem ovo sve što bi bene na toj kući uradio...

Prenesi.
Ali odnesi im i nešto novca. Bar 10-20 hiljada.
Jer valja ukloniti drvo što je sad na plafonu, skloniti prag između kuhinje i dnevnog boravka, treba se riješiti kamina i ormara po kući i ugraditi neke plakare po Benovim uputama.


Pošto ih ima samo troje, muž žena i dete, ja ću da im predložim da prosto ceo sprat preurede u walk-in closet.

Inače sam u prethodnom komentaru krenuo da branim prava i sudbinu kamina, koji bi bene isto izbacio, ali sam onda uočio da, prvo to što ga nervira nije kamin, nego peć, a drugo, to je peć na gas, zemni. Pa sam brže bolje obrisao tu odbranu. Dakle, i ja bih uklonio to sranje na gas i stavio istu takvu peć na drva. Vidiš kako je lepo ceo taj deo kuće urađen u kamenu (nisam siguran ali mi se čini da je to fejk, ne mogu da vidim lepo spoljnji deo kuće na tom mestu, ima da se kupe lepe keramičke pločice u obliku kamena, i stvarno dobro izglda, to sam mislio da uradim kod mene na ovom wood-burning insetu (to je peć umetnuta u kamin, sad imam neku ružnu ciglu svoda okolo, još iz vremena kad je kuća napravljena i jedva čekam da je pokrijem za nečim).

A što vam smeta drvo na plafonu, meni je to skroz ok, za ovakvu kuću i na ovakvom mestu. To drvo zrači nekom toplinom, mada jeste malo starinski. Ja bih pre uklonio ona mega televizor pored onog zastakljenog zida sa pogledom, samo kvari ugođaj.

E, a vidi ovaj kućerak, to je to baš blizu naše, ode za lepe pare, nije ni dan dva bila na marketu. link
bene_geserit bene_geserit 01:57 25.04.2021

Re: ***

Bar 10-20 hiljada

Ti se slabo razumeš u cene preuređivanja (skupljih) kuća po (skupljim krajevima u) Americi. Otprilike za pola ili red veličine.
aureus aureus 02:12 25.04.2021

Re: ***

srdjan.pajic
E, a vidi ovaj kućerak, to je to baš blizu naše, ode za lepe pare, nije ni dan dva bila na marketu. link

Da, vidim, jasno mi je.
Devedesetih su kuće, kućerine čak po Americi u pristojnim krajevima bile 250.000, pa onda pola miliona, pa 750.000, pa milion, i vidi sad ovo ludilo: milion i 400 hiljada.
A nije San Francisko.

I ti taman skupiš 250, pokucaš na vrata, domaćin kaže "500", skupljaš, skupljaš, skupljaš, skupiš 500, ono ode na milion.
Teško je američkoj siro...srednjoj klasi, neizdrživo je to.
bene_geserit

Ti se slabo razumeš u cene preuređivanja (skupljih) kuća po (skupljim krajevima u) Americi. Otprilike za pola ili red veličine
.
Pa nije u redu da Pajić finansira čitav trošak.
Da doplatiš to što fali, ionako si ti tražio izmjene.
bene_geserit bene_geserit 02:56 25.04.2021

Re: ***

Devedesetih su kuće, kućerine čak po Americi u pristojnim krajevima bile 250.000, pa onda pola miliona, pa 750.000, pa milion, i vidi sad ovo ludilo: milion i 400 hiljada.

Samo si zaboravio 2008-u i onaj veliki pad.
Ali da, deluje da se inflacija zahuhtava.
Mada meni deluje da i u Beogradu cene nekretnina prilično idu na gore.
Teško je američkoj siro...srednjoj klasi, neizdrživo je to.

Srećom imamo ove levičare na vlasti koji misle na nas sirotinju, evo oformili su SALT caucus u Kongresu, pa guraju ukidanje SALT deduction limita od 10K koji su oni zli desničari (čitaj Tramp) uveli.
Pa će eto svaka sirotinja što jedva preživljava sa 500 iljada prihoda u Njujorku i Kaliforniji (You Try to Live on 500K in This Town) da plati porez solidno manje, a da ne pominjemo one malo manje siromašne.
A celu stvar i guraju kao "smanjenje takse za srednju klasu", mada eto 90% i ne koristi itemized deduction već samo onih 10% najbogatijih.
Levičari su to, ozbiljni.

A inače zaključio sam da ću ubuduće onu Alse-ovu metodu, zabole me Đoka za politiku. Ionako je potpuno isto ovde dal je Obama, Tramp ili sad ovaj senilni, ič razlike nema. Mrzi me čak više i da navijam protiv DP-a, ionako je alternativa GOP što je potpuno isto.


nsarski nsarski 06:57 25.04.2021

Re: ***

A inače zaključio sam da ću ubuduće onu Alse-ovu metodu, zabole me Đoka za politiku. Ionako je potpuno isto ovde dal je Obama, Tramp ili sad ovaj senilni, ič razlike nema. Mrzi me čak više i da navijam protiv DP-a, ionako je alternativa GOP što je potpuno isto.


Demokratska i Republikanska stranka su dva krila jedne te iste ptice grabljivice. (Upton Sinclair)
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:27 25.04.2021

Re: ***

apacherosepeacock
srdjan.pajic
A žena, italijanka, zajebana, neko je ovde pominjao toksični feminizam...


Pa bre umesto da je ženu ostavio u (pra)šumi da tamo toksira, ili obrnuto..



Neki muškarci su prosto ludi za bičem toksičnih feministkinja.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:34 25.04.2021

Re: ***

Devedesetih su kuće, kućerine čak po Americi u pristojnim krajevima bile 250.000, pa onda pola miliona, pa 750.000, pa milion, i vidi sad ovo ludilo: milion i 400 hiljada.



Dobro, ovo je izuzetak kod nas u kraju, ovde kod mene u naselju su kuće u proseku to oko 650-700 hiljada, ova do moje je oko 800, a i to je podivljalo u poslednjih nekoliko godina (evo zilov kaže da je moja kuća poskupela za 52 soma u poslednjih 30 dana, ono, jeste da sam se bacio na posao da eliminišem i poslednji tepih, i zamenim ga laminatom, ali ne vredi to toliko. Zapravo na cenu kuće (i porez) presudnu ulogu ima to za koliko se prodaju okolne kuće).

A i na ovoj od milku i po se iznutra vidi da je matora, layout bar 30 godina star, samo su je napucali fensi detaljima, da se dobro proda. Dobro, i na dobrom je mestu, tik uz open space i trejlove, to se ovde kod nas dodatno ceni, ono, izađeš u dvorište da raširiš veš, a uz ogradu ti se pare kojoti.
aureus aureus 18:03 25.04.2021

Re: ***

Dobro, ovo je izuzetak kod nas u kraju, ovde kod mene u naselju su kuće u proseku to oko 650-700 hiljada, ova do moje je oko 800, a i to je podivljalo u poslednjih nekoliko godina (evo zilov kaže da je moja kuća poskupela za 52 soma u poslednjih 30 dana

Kako god okreneš, nije lako sirotinji.

Ovaj tvoj poštanski kod 80027 nije među 10 najbogatijih u Koloradu (157-192.000 mean household income). Tako da neke žrtve moraju da se podnesu.

Pošto čavrljamo, evo samo par zvaničnih podataka.

The following data are the most current income statistics for Colorado from the US Census Bureau, are in 2019 inflation adjusted dollars and are from the American Community Survey 2019 5-year estimates.

Median Household Income: $72,331.
Average Household Income: $96,970.
Per Capita Income: $38,226.
8.8% of Households in Colorado are High Income Households that make over $200,000 a year.


Ovo, ovo poslednje. Treba se nekako ugurati i tih 8,8 posto.

Inače, volim tepihe.
Volim po mekanom da hodam.
bene_geserit bene_geserit 19:24 25.04.2021

Re: ***

evo zilov kaže da je moja kuća poskupela za 52 soma u poslednjih 30 dana

I za moju zillow kaže da je poskupela preko 100K za 30 dana. Nešto deluje da cene idu na gore ko 2008-me pred krah.
Ovaj Pajićev zip code ima viši household income i niže cene kuća od mog (92130). To je ono što ovde zovu sun-ocean tax.
alselone alselone 19:29 25.04.2021

Re: ***

Bene imas slican zip kao
Brendon Vols.
aureus aureus 20:18 25.04.2021

Re: ***

bene_geserit
evo zilov kaže da je moja kuća poskupela za 52 soma u poslednjih 30 dana

I za moju zillow kaže da je poskupela preko 100K za 30 dana. Nešto deluje da cene idu na gore ko 2008-me pred krah.
Ovaj Pajićev zip code ima viši household income i niže cene kuća od mog (92130). To je ono što ovde zovu sun-ocean tax.

Ti nisi sklanjao tepih pa ti je kuća skuplja.

Sajt [url=https://www.realtor.com/realestateandhomes-search/92130]REALTOR navodi 137 kuća koje su valjda sad na prodaju.
[/url]

Medijalna cijena 1,49 miliona.
Kvadratna stopa - 567 dolara.
Brzo se i prodaju.



Bez dva miliona se ne ulazi u to naselje.
kamilo_emericki kamilo_emericki 22:21 25.04.2021

Re: ***

srdjan.pajic

a ni Denver nije daleko, možda pola sata kolima,

Zar je pola sata kolima daleko?

srdjan.pajic srdjan.pajic 23:52 25.04.2021

Re: ***

kamilo_emericki
srdjan.pajic

a ni Denver nije daleko, možda pola sata kolima,

Zar je pola sata kolima daleko?



Bem li ga, kako kome. Moja firmica je 11 godina bila u susednom gradu, Longmontu, što je bilo 30 minuta vožnje, i bilo mi je muka da svaki dan vozim toliko, iako je to sve bilo van špica. A verujem da bi i Bene poludeo da mora toliko da vozi do posla i nazad. Ovaj moj komša je realtor po zanimanju, pretpostavljam da njemu nije mnogo. Sad i njega nagovaram da kupi Teslu, da mu posao postane još veće uživanje, a ne mučenje.


srdjan.pajic srdjan.pajic 00:03 26.04.2021

Re: ***

bene_geserit
evo zilov kaže da je moja kuća poskupela za 52 soma u poslednjih 30 dana

I za moju zillow kaže da je poskupela preko 100K za 30 dana. Nešto deluje da cene idu na gore ko 2008-me pred krah.
Ovaj Pajićev zip code ima viši household income i niže cene kuća od mog (92130). To je ono što ovde zovu sun-ocean tax.


Ne znam, čuo sam da je to uglavnom zbog ponude i potražnje, mnogi bi ovde da žive a nema kuća za kupiti, pa onda i oni koji bi svoju kuću rado prodali i čak i velike pare za nju dobili, to ne rade, jer ne mogu da nađu novu da se u nju presele. I tako sve stoji tako uvezano u čvor. Meni nije jasno zašto se ne gradi više, bar ovde kod nas gde ima mesta. Baška što sve bolje kuće odu za keš lovu, i sa puno love preko tražene cifre (pedesetak soma recimo na cenu od 500 hiljada, ako ne i više), tako da mi, slepci, radnička klasa, koji bismo morali da apliciramo za kredit, nemamo gotovo nikakve šanse. Ja imam osećaj da sam kupio kuću na pristojnom mestu u poslednjem trenutku, a i to slučajno, od moje sekretarice.
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:14 26.04.2021

Re: ***

Ovaj tvoj poštanski kod 80027 nije među 10 najbogatijih u Koloradu (157-192.000 mean household income).


Nije, a i ovi bagatuni iz Boldera nam palanku zovu Luzervil... Mi smo ovde uglavnom ta srednja klasa u izumiranju koja se muči za 200/300 hiljada dolara godišnje, znači zanatlije, inženjeri i po neki ubogi naučnik. A, sudeći samo po mojoj ulici, mislim da sad imamo najveći PhD/m^2, jer u Bolderu gde je univerzitet i haj tek, više niko normalan ne može da kupi kuću, čak ni da iznajmi, pa sad grabe šta je ostalo po okolnim varošicama.
aureus aureus 00:27 26.04.2021

Re: ***

Mi smo ovde uglavnom ta srednja klasa u izumiranju koja se muči za 200/300 hiljada dolara godišnje



Strašno je to, da.
Je li bar "tesla" bio na popustu?

Majku mu božiju, sve skupo.

Htio bih još da kažem da ona glavna junakinja serije "Seks i grad", kako se ono zove...Keri Bredšo, ne bi u stvarnosti mogla da živi u raskošnoj stančugi u Njujorku, i da se još luksuzira s prijateljicama, a da joj se posao svodi na to da s vremena na vrijeme napiše pokoju kolumnu. Mora da njoj šalju bogati roditelji, nema druge.
Ili ona u potaji programira.

srdjan.pajic srdjan.pajic 03:11 26.04.2021

Re: ***

Htio bih još da kažem da ona glavna junakinja serije "Seks i grad", kako se ono zove...Keri Bredšo, ne bi u stvarnosti mogla da živi u raskošnoj stančugi u Njujorku,


Nisam gledao tu seriju, ali njujorčane, uopšte ljude koji vole da žive po velikim i skupim gradovima, slabo razumem.
Mene muka hvata kad ono jednom ili dvaput moram da odem u Denver, samo gledam kako to da odložim do poslednjeg momenta ili nekako izvrdam (a ne mogu, tamo su zoološki vrtovi, akvarijumi, luna parkovi i koncertne dvorane, da, i liječnici i mušterije).
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:18 26.04.2021

Re: ***

Strašno je to, da.
Je li bar "tesla" bio na popustu?


Ma kakvi, iskrvario sam punu cenu (za te pare sam mogao da sagradim još jednu sobu na kući, pa da mi za koji mesec kuća vredi bar jedno 800 soma, ali koji će mi još jedna soba i još jedan patos da radim, a ženi auto stvarno treba).

Još nisu hteli ni da se cenjkaju, zamisli molim te taj nivo varvarizma! To je zato što nemaju dilere nego kupuješ auto direktno od njih. A bene bi imao noćne more da je bio na mom mestu, tzv Tesla specialist koji mi je bio dodeljen je bila jedna garava tetka sa dredovima, od bar dva metra visine, i stopedest kila, kao NBA košarkaš samo sa ogromnim dupetom. Kad se nagla nadamnom, kao planina, samo sam joj pružio kreditnu karticu, na auto zamerke imao nisam.

aureus aureus 13:12 26.04.2021

Re: ***

Nisam gledao tu seriju, ali njujorčane, uopšte ljude koji vole da žive po velikim i skupim gradovima, slabo razumem.

U vrijeme kad se ta serija prikazivala pravio si prve korake i nastojao da preživiš u surovom američkom kapitalizmu pa nisi imao vremena.
Prepričaću ti.

Dakle, Keri je kolumnista, freelancer.
Navodno živi u dijelu Menhetna koji se zove Upper East Side, samo nekoliko blokova od Central parka, s tim što - živi u ulici i zgradi koji postoje, jedino ne postoji broj stana.
U seriji se, međutim, prikazuje ulaz u zgradu koja postoji u Greenwich Villageu gdje su stanovi još skuplji.

Ona ima jednu spavaću sobu i kupatilo. I sad, rekao bi čovjek - dobro. Ali ona ima i (walk-in) garderobu, dosta veliku kuhinju, dnevni boravak, veliki ulazni koridor sa valjda bibliotekom...
Ima tu nekih 70 kvadrata, jer je sve prokleto komotno.


Lijevo, stan od Keri Bredšo, desno - tipičan stan u Njujorku za freelancera početnika.

Agenti za prodaju i izdavanje kažu da bi stan od Keri u Upper East Side koštao 3000-3500 dolara, a u Greenwich Villageu bar 4000, s tim što nisam siguran da su potpuno uzeli u obzir samu veličinu.
Sajt Numbeo kaže: stan sa jednom spavaćom sobom u centru Njujorka u prosjeku - 3089 dolara, sa tri spavaće - 6383.

Keri, međutim, u seriji (1998-2003) kaže da stanuje u stanu sa kontrolisanom rentom (plaća 700-750 dolara), ne objašnjava kako ga je, srećnica, dobila.
Nek joj bude.

Ali ona ne koristi podzemnu nego svuda ide taksijem. Kupuje kvalitetnu, firmiranu garderobu i obuću, kad joj se svide neke cipelice nije joj problem da plati stotine dolara.
Kuhinju ima, ali u nju ne zalazi, ruča po gradu, pije koktele sa prijateljicama...


Uspjeh serije nije zasnovan na realnosti nego gađa maštu ljudi - "i ja bih ovako".
apacherosepeacock apacherosepeacock 14:14 26.04.2021

Re: ***

Keri, međutim, u seriji (1998-2003) kaže da stanuje u stanu sa kontrolisanom rentom (plaća 700-750 dolara), ne objašnjava kako ga je, srećnica, dobila.
Nek joj bude.


Langham Apartments -- No. 135 Central Park West NYC.

Mia Farrow was still in the building in 1986 when she starred in Hannah and Her Sisters. When her film character, Hannah, hosted her Thanksgiving dinner the scene was shot in Farrow’s Langham apartment. The actress enjoyed rent control for her 11-room apartment paying $1,800 a month in 1987.

(kako ga je dobila? nasledila je tkzv. stanarsko pravo od roditelja :))

Mia Farrow’s net worth is $101 million. (2021)




bene_geserit bene_geserit 22:02 26.04.2021

Re: ***

stanuje u stanu sa kontrolisanom rentom (plaća 700-750 dolara), ne objašnjava kako ga je, srećnica, dobila.

Ali ona ne koristi podzemnu nego svuda ide taksijem. Kupuje kvalitetnu, firmiranu garderobu i obuću, kad joj se svide neke cipelice nije joj problem da plati stotine dolara.
Kuhinju ima, ali u nju ne zalazi, ruča po gradu, pije koktele

Imaš dve opcije:

Opcija 1. Da nema tih jakih ograničenja kod nove gradnje (ah ta strašna reč džentrifikacija, zamisli neko poruši staro i ružno, i napravi novo i lepo, ma strašno) ne bi cene iznajmljivanja bile tako nebu pod oblake čak ni u Njujorku. I da nema te kontrolisane rente pa se ne bi cena iznajmljivala redistribuirala okolo. Pa bi svi plaćali recimo 2.5K iznajmljivanje takvog stana umesto neki 3.5K a neki .75K. Pa kome treba socijalna pomoć - to rešiš kroz socijalnu pomoć.

Opcija 2. Ovako kako je danas.

Pogodi šta više odgovara političarima i šta im daje više kontrole nad populusom.
aureus aureus 23:00 26.04.2021

Re: ***

Imaš dve opcije:

Opcija 1. Da nema tih jakih ograničenja kod nove gradnje (ah ta strašna reč džentrifikacija, zamisli neko poruši staro i ružno, i napravi novo i lepo, ma strašno) ne bi cene iznajmljivanja bile tako nebu pod oblake čak ni u Njujorku. I da nema te kontrolisane rente pa se ne bi cena iznajmljivala redistribuirala okolo. Pa bi svi plaćali recimo 2.5K iznajmljivanje takvog stana umesto neki 3.5K a neki .75K. Pa kome treba socijalna pomoć - to rešiš kroz socijalnu pomoć.

Opcija 2. Ovako kako je danas.

Pogodi šta više odgovara političarima i šta im daje više kontrole nad populusom.

Ja imam drugačiju ideju.

Polazna osnova: na Zapadu ti daju platurinu ali te zakolju rentom. Stanovanje je previše skupo, nadrealno skupo u odnosu na sve drugo (zamisli, plaćaš kiriju 3000 dolara i 180 dolara za struju, vodu, telefom...), preveliki dio plate odlazi na njega, mnogi ljudi nisu u prilici da štede, pa imaju paničan strah od gubitka posla i silne glavobolje kad ga izgube. Ali da ne širim priču na tom koraku.

Moje rješenje je izdvajanje stanovanja iz uobičajene kapitalističke logike, kako zbog prethodno nabrojanog, tako i zbog toga što je fizički prostor ograničen.
Jednostavno, ne bih dozvolio ove silne raskorake između građevinske i prodajne cijene.
Nekome ko napravi kuću dozvolio bih da je preproda za maksimalno 50 posto veći iznos od koštanja parcele, građevinskih radova i dozvola. Sve naknadne preprodaje ne bi smjele da probiju taj jednom zadani (i poznati) plafon, samo bi u igru mogla da uđe inflacija. U odnosu na taj plafon bio bi formiran i porez na nekretnine. Svaki grad bi bio podijeljen na zone i svaka zona bi imala svoj koeficijent za porez (a onda bi se gledalo i koliko ti je velika nekretnina i na kolikoj je parceli), a isto tako - i grad bi imao svoj koeficijent u državi, spram BDP-a per capita koji pravi.

Strancima ne bi bilo dozvoljeno da posjeduju stambene nekretnine. Hoću da turisti idu u hotele a ne u kućerine u koje dolaze jedanput godišnje.

Domaćim bi opet bilo otežano posjedovanje više nekretnina poreskom politikom. Čim bi prešao razumni limit stan + vikendica ili kuća + vikendica, odmah bi se oni pomenuti koeficijenti izmnožili sa novim koeficijentom na prostorno-stambeni luksuz od kojeg bi svakog, osim multimilionera i milijardera zaboljela glava. A i njih bi zaboljela na trećoj, četvrtoj nekretnini.

Evo, uz rizik da pogriješim u računici.
Recimo da je Pajić sagradio onu kuću za 400 hiljada dolara. A nije, nema veze. Dozvolio bih mu je da je proda za 600. To je, maksimalna cijena. I to bi bila osnova za porez. A porez bi bio...da vidim...između Denvera i Boldera, hmmm...BDP u odnosu na nacionalni...veličina kuće i parcele...Pajiću, je l' ti mnogo 0,75 posto?
E, godišnji porez bi bio 4.500 dolara.
Jasna stvar da bi porezi za stanove bili niži.

E sad...ako bi Pajić poželio da kupi još jednu kuću, zato što mu se može, recimo u tvom naselju, odmah bi mu se pojedinačni koeficijenti za obje kuće izmnožili sa brojem 5. A ako hoće još jednu kuću u SAD, onda sa još 5.
Ljudi bi brzo odustali od gomilanja kuća, stanova i vikendica.

BDP bi na papiru izgledao manji, ali bi kvalitet života bio veći, a razni problemi bi se smanjili.

A sve stambene kirije bi - na sličan način bile limitirane. (Imam i ovdje računicu šta, kako i zbog čega, ali da ne izvodim nepotrebno, rekao sam ono najbitnije.)

Prosto jer bismo pravo na krov nad glavom proglasili za ljudsko pravo.
nsarski nsarski 23:19 26.04.2021

Re: ***

BDP bi na papiru izgledao manji, ali bi kvalitet života bio veći, a razni problemi bi se smanjili.

A sve stambene kirije bi - na sličan način bile limitirane. (Imam i ovdje računicu šta, kako i zbog čega, ali da ne izvodim nepotrebno, rekao sam ono najbitnije.)

Prosto jer bismo pravo na krov nad glavom proglasili za ljudsko pravo.


Prvo, ovakvim zakonima bi uništio moćne ljude kao što je, na primer, Jared Kušner, vlasnik desetina hiljada apartmana koje izdaje po paklenim cenama (a ne održava ih). Ova lutka, sećaš se

A zatim, tvoja teorija ima ogromnu rupetinu. Gore sam je podvukao: kvalitet života. Ti, zapravo, misliš da vlast u usa, a i mnogim drugim državama, rade na poboljšanju kvaliteta života? Ha. Ha. Ha. Odavno nešto ovako smešno nisam čuo. Ha. Ha. Vlastodršci možda brinu, i to mnogo, o kvalitetu svog života, ali za ostale ih nije uopšte briga.
To ja ta ogromna rupetina u koju će da upadne tvoja teorija.
Ipak, lepo je znati da ima duhovitih ideja za poboljšanje kvaliteta života.
bene_geserit bene_geserit 01:09 27.04.2021

Re: ***

Moje rješenje je izdvajanje stanovanja iz uobičajene kapitalističke logike

Levičarski mozak uvek dođe do birokratskih rešenja. Seti se i da je do Golodomora došlo jer su komunistili smislili da sve može efikasno da se reši državnim dekretom.
Tvoje rešenje ima rupa koliko hoćeš.
Npr. po toj logici bi svi došli da žive tamo gde je lepa klima ili gde je lep kraj, a nema mesta za sve. To se danas rešava cenama nekretnina pa ko ima para ode tamo gde je lepo i skupo, a ko nema ode da živi u nekom getou. A izgraditi kuću na oba mesta košta prilično slično (OK, ne baš, pošto je cena zemlje različita), pa bi u toj tvoj komunjarskoj utopiji real estate slično koštao na najboljem i na najgorem mestu. Znaš kako kažu, kod real estate-a su bitne 3 stvari: lokacija, lokacija i lokacija.
I niko ne bi imao motivaciju da proda kuću pa bi tržište nekretnina postalo polumrtvo.

Normalno rešenje je slobodno tržište i ukidanje birokratskih ograničenja za novu gradnju (najlakše je naduvati cene tako što se traži 100 kuća a ti ograničiš ponudu na 95 i odoše cene u nebo). Pa bi se cene stabilizovale na nekom logičnom nivou same od sebe.
Takođe, pošto je osnovni driver cena to koliki morgidž ljudi mogu da uzmu (uvek kupe najskuplju kuću koju mogu), povećati kamate na neki normalan nivo a ne Pajić i ja refinansiramo morgidže sa 2% na 15 godina, to nema nikakvog smisla koliko je jeftino (i manje od inflacije, čak i od ove koju prijavljuju a da ne pominjem stvarnu). Ja bi i ukinuo onaj itemized deduction za kamatu na mortgage koju plaćaš, realno se tu pare prelivaju od celog društva bankama a sve sa navodnim ciljem stimulisanja real estate marketa a zapravo da otmu pare. Pa kad maksimalna cena za kuću koju neko ko zarađuje 150K godišnje može da plati postane 500K a ne milion, i cene će da odu na pola na dole. A ista logika važi i kod iznajmljivanja.

Astronomska cena kuća zapravo ne odgovara nikome ko živi i planira da nastavi da živi u USA - možeš da prodaš ovu kuću u kojoj živiš i postaneš milioner ali onda šta da kupiš i gde da živiš ? Bolje za sve bi bilo da su cene 2 puta manje.
Osim naravno onima koji odlučuju i političarima. Zato su nam i cene ovakve kakve su.
aureus aureus 02:37 27.04.2021

Re: ***

Npr. po toj logici bi svi došli da žive tamo gde je lepa klima ili gde je lep kraj,

Šta vrijedi što bi ljudi htjeli da žive gdje je lijepa klima ako nema posla?
Ima mnogo mjesta na ovom svijetu koja imaju bolju klimu od Kanade, ali Kanada svejedno ima jaču ekonomiju.
A isto važi i unutar jedne zemlje, uključujući SAD.
Ljudi kad odlučuju gdje će da žive mnogo parametara igra ulogu. Neko voli velike, neko male gradove. Neko voli predgrađa a nekome je užas da po kiflu mora da se vozi kolima 20 minuta. Nekome je dobra idila mjestašca od 10 hiljada stanovnika, neko bogami hoće sadržaje.

I niko ne bi imao motivaciju da proda kuću pa bi tržište nekretnina postalo polumrtvo.

Jebalo te tržište nekretnina.
Ne kukaj onda, ako ti je do njega stalo na ovaj način i ako već ne možeš da izađeš iz uobičajenog kapitalističkog šablona.

Ko napravi prvi - nek je proda i zaradi. Nakon toga bi ljudi prodavali kuće i stanove iz uobičajenih razloga: jer se sele u drugi grad, jer im je mali stan, jer im je preveliki i tako dalje. Ali ne bi ga kupovali da bi ga za četiri mjeseca ponovo prodali. Ne bismo imali situaciju da se ista nekretnina uzastopno u kratkom roku proda nekoliko puta, svaki put sa zaradom, očekujući pucanje mjehura a dotle podižući ne samo cijene stambenih nekretnina nego i kirija, na užas armije običnih ljudi koji jedva sastavljaju kraj s krajem.

I tržište nekretnina ne bi bilo polumrtvo nego živo onoliko koliko treba.
Ako ti ne raste broj stanovnika, ako su svi postojeći stanovnici zadovoljavajuće smješteni u svoje nekretnine ili iznajmljene sa normalnim prostornim standardom, čemu dalja stambena izgradnja? Da bi pojedinci imali po dva, tri, četiri, deset nekretnina? (Što se, uostalom i dešava, kako po Srbiji i regionu, tako i na drugim mjestima u svijetu.)
I da bi gradovi bili prostorno rašireniji nego što moraju da budu, da onda trošimo više novca na izgradnju infrastrukture, da trošimo više novca na njeno održavanje, da trošimo više novca na gorivo s kraja na kraj grada?
Da nepotrebnim širenjem dalje smanjujemo obradive površine, da kidišemo na okoliš, životnu sredinu životinja itd?

Pristup ti nije dovoljno sveobuhvatan.

A osim toga, samo si se pretvarao da ti je stalo do sirotinje.
Jedan grad pa bio to i Njujork, sa najvećom koncentracijom talenta na svijetu u svemu i svačemu, ne može da funkcioniše bez armije malih i slabije talentovanih ili manje srećnih ljudi. I dalje ima potrebu za čistačima, prodavcima ribe i povrća, raznosačima pica, vozačima željeznice i taksija, medicinskim sestrama i gomile drugih ljudi koji obavljaju hiljade sličnih slabo plaćenih poslova.
Zamisli kako je njima kad počnu da skaču kirije (koje su im i sad visoke).

A na primjer, primanja osoba od 18 do 29 godina od 2000. do 2014. u Njujorku pala (kad se uručuna inflacija) za 20 posto.

Ili kad u Londonu za dvadesetak godina nekretnine skoče 6-8 puta (povlačeći i kirije nagore), u priličnoj mjeri jer su bogatuni iz Rusije, Kine, Indije itd odlučili da je baš zgodno da tamo sklone kapital i žive, a oni koji su do tad živjeli...

I ne radi se samo o rastu nekretnina i kirija. Ne moraju dalje ni da rastu.
Postojeće su (sad govorim za većinu zapadnih zemalja) previsoke. A jedva da iko nudi neko kvalitetno rješenje. Imam utisak da i sami ljudi ne vide dovoljno jasno taj problem.
Evo dva primjera.
1) Nedavno mi se javio jedan poznanik koji se sa ženom i malim djetetom preselio iz Crne Gore u zapadni dio Njemačke. Čovjek neto zarađuje 2.200 evra a stan plaća 1.300. To je ludo, 59 posto neto plate. Za sve drugo ima na raspolaganju 900. Žena još nije počela da radi, mislim da trenutno zbog nečeg i ne može.
2) Odgledah prije par mjeseci video gdje jedan Finac objašnjava kako vrlo vješto može da se pregrmi i uštedi u Helsinkiju - ako znaš kako. I otkriva čovjek tajne tipa: našao sam teretanu za 20 evra, koristim mjesečnu kartu, garderobu kupujem samo na popustima na te i te datume, ne idem na koncerte, hranu spremam kući a ako jedem u gradu onda idem u tajlandski restoran gdje se neograničeno jede za 10 evra, kafu u gradu možda jednom sedmično, nisam ljubitelj knjiga pa ni tu nemam troškove...Ma sve je to lijepo, prika, ali ti kiriju plaćaš hiljadu i po. To tebi odbija bubrege pa onda moraš da se odričeš milion drugih stvari.

Ovaj problem ima i političke implikacije, ali već je vrijeme da se spava...
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:02 27.04.2021

Re: ***

aureus
Nisam gledao tu seriju, ali njujorčane, uopšte ljude koji vole da žive po velikim i skupim gradovima, slabo razumem.

U vrijeme kad se ta serija prikazivala pravio si prve korake i nastojao da preživiš u surovom američkom kapitalizmu pa nisi imao vremena.
Prepričaću ti.

Dakle, Keri je kolumnista, freelancer.
Navodno živi u dijelu Menhetna koji se zove Upper East Side, samo nekoliko blokova od Central parka, s tim što - živi u ulici i zgradi koji postoje, jedino ne postoji broj stana.
U seriji se, međutim, prikazuje ulaz u zgradu koja postoji u Greenwich Villageu gdje su stanovi još skuplji.

Ona ima jednu spavaću sobu i kupatilo. I sad, rekao bi čovjek - dobro. Ali ona ima i (walk-in) garderobu, dosta veliku kuhinju, dnevni boravak, veliki ulazni koridor sa valjda bibliotekom...
Ima tu nekih 70 kvadrata, jer je sve prokleto komotno.


Lijevo, stan od Keri Bredšo, desno - tipičan stan u Njujorku za freelancera početnika.

Agenti za prodaju i izdavanje kažu da bi stan od Keri u Upper East Side koštao 3000-3500 dolara, a u Greenwich Villageu bar 4000, s tim što nisam siguran da su potpuno uzeli u obzir samu veličinu.
Sajt Numbeo kaže: stan sa jednom spavaćom sobom u centru Njujorka u prosjeku - 3089 dolara, sa tri spavaće - 6383.

Keri, međutim, u seriji (1998-2003) kaže da stanuje u stanu sa kontrolisanom rentom (plaća 700-750 dolara), ne objašnjava kako ga je, srećnica, dobila.
Nek joj bude.

Ali ona ne koristi podzemnu nego svuda ide taksijem. Kupuje kvalitetnu, firmiranu garderobu i obuću, kad joj se svide neke cipelice nije joj problem da plati stotine dolara.
Kuhinju ima, ali u nju ne zalazi, ruča po gradu, pije koktele sa prijateljicama...


Uspjeh serije nije zasnovan na realnosti nego gađa maštu ljudi - "i ja bih ovako".


Dobro, i gde je sad tu seks?

aureus aureus 03:07 27.04.2021

Re: ***

Dobro, i gde je sad tu seks?

Misliš, da li je u Upper East Sideu ili Greenwich Villageu?

Gdje to tačno Keri Bredšo obavlja svoja polna opštenja?
bene_geserit bene_geserit 03:27 27.04.2021

Re: ***

Zlatko, opet ti o stvarima o kojima čitaš neke članke a ništa ne razumeš.

Kanada ima različite klime, tačno je da ladnoća preovlađuje, ali ako odeš u Britiš Kolumbiju imaš i delove gde ljudi gaje grožđe (Kelovna) i generalno jako lepu klimu svuda.

Troškovi kad se proda kuća-stan su oko 7% cene tako da to niko ne radi posle 4 meseca (a i plaćaš capital gain taksu kad držiš nekretninu tako kratko). Imaš "flipere" koji funkcionišu po principu kupi, sredi (sa naj šit i naj jeftinijim materjalima), prodaj, ali i kod njih to u proseku traje više od toga, najčešće 2 godine, da bi izbegli capital gain taksu. I što se više duvaju cene to flipera ima više, najviše pred sam krah.

Porast cene nekretnina, znam da će tebi to da zvuči čudno jer nisi to video u praksi, ima najčešće suprotne faze od porasta cene iznajmljivanja.
Tj. kad je kapital dovoljno jeftin (kao sad), ljudi sve lakše uzimaju morgidže i sve više kupuju (i cene nekretnina rastu), pa se manje iznajmljuje i opada tražnja za iznajmljivanje, pa cene iznajmljivanja padnu. I obrnuto, kad ljudi teže uzimaju morgidže (i cene nekretnina stagniraju a ponekad i padaju), manje se kupuje pa se više iznajmljuje pa cena iznajmljivanja raste.

5 ili 10 nekretnina (ako izuzmemeo milijardere) nema niko kome biznis nije iznajmljivanje. Gradovi nisu "prostorno rašireniji" zbog te tvoje fantazije. Gradovi su u USA rašireni zbog suburbije - kuće sa dvorištima i široke ulice između. Ali ja ne bi živeo ponovo u nekim mravinjacima gde slušaš buku komšija sve vreme nema šansi, tebi niko ne brani.

Ako su cene nekretnina fiksirane niko ne bi imao motivaciju da radi renoviranja jer te pare ne bi mogao nikad da vrati. Sve bi bilo zapušteno, kao po komunjarskim gradovima. Komunjarska rešenja uvek dovode do istog.

Uostalom da ti ponovim pošto slabo razumeš, naduvane cene nekretnina su planski urađene jer to odgovara eliti. To se radi uz pomoć sledeće 2 stvari:
- napraviš kapital jeftin a cenu toga prebaciš na državu
- ograničiš ponudu idiotskim zakonima (još malo povedeš kampanju protiv džentrifikacije da naložiš somove)
To se rešava manje restriktivnim zakonima o izgradnji i tržišnom cenom pozajmljivanja kapitala (morgidž).
Ove tvoje budalaštine od predloga nisu vredne komentarisanja.
aureus aureus 04:06 27.04.2021

Re: ***

Dobro, Bene, tvoje primjedbe su svakako malo smislenije od blogera koji me podsjeća na ribu.

Samo su ti vizure skučene.

Gradovi su u USA rašireni zbog suburbije - kuće sa dvorištima i široke ulice između.

U SAD to jeste glavni razlog.

Ali u turističkim zemljama su veći i/ili zakrčeniji (ili obala više zauzeta) jer mnogi koji imaju novca žele da tu imaju stan ili kuću iako u stvarnosti žive čak u drugoj zemlji. To imaš u Španiji, a imaš i u Crnoj Gori.

Sve to otežava situaciju onima koji tu stvarno žive, planiraju da ostanu a još nisu riješili to osnovno pitanje: krov nad glavom. Ili su ga riješili ali su im skočili porezi i kojekakve takse.

Jednostavno, u postojećem sistemu stan/kuća tretira se kao i svaka roba, iako je kudikamo primarnija od većine drugih roba. Važnija je od auta. Važnija od telefona. Čovjek jednostavno ne mora baš da ima auto, ali mora negdje da živi.


Ako su cene nekretnina fiksirane niko ne bi imao motivaciju da radi renoviranja jer te pare ne bi mogao nikad da vrati.

Ovo si pogrešno razumio.
Nisam mogao baš knjigu da na blogu pišem i da ulazim u sitna crijevca (a poglavlje o stanarinama sam preskočio.)
Ako radiš renoviranje, ako proširuješ, stavljaš nove materijale, ako jeftine pločice mijenjaš i stavljaš skupe - cijena nekretnini raste, jer si originalnoj građevinskoj cijeni objektivno dodao još građevinske cijene.
bene_geserit bene_geserit 04:21 27.04.2021

Re: ***

Ali u turističkim zemljama su veći i/ili zakrčeniji (ili obala više zauzeta) jer mnogi koji imaju novca žele da tu imaju stan ili kuću iako u stvarnosti žive čak u drugoj zemlji. To imaš u Španiji, a imaš i u Crnoj Gori.
Sve to otežava situaciju onima koji tu stvarno žive,

Ti koji tu stvarno žive u najvećem delu slučajeva žive od turizma pa su i sami izgradili neke kućerdače za iznajmljivanje u sezoni, 3 puta veće nego što im trebaju. A od real estate taksi koja se naplaćuje strancima (a uvek je veća za one kojima to nije primary residence) se finansira svašta tu gde oni žive.
Jednostavno, u postojećem sistemu stan/kuća tretira se kao i svaka roba, iako je kudikamo primarnija od većine drugih roba. Važnija je od auta. Važnija od telefona. Čovjek jednostavno ne mora baš da ima auto, ali mora negdje da živi.

Interesantno kako kod vas kumunjara svako rešenje se svodi na ukidanje tržišta sa ovim ili onim opravdanjem.
Pa to što ste nešto proglasili za "ljudsko pravo" (da se otme od nekog i da drugom, zaslužio taj ili ne nebitno) ne znači da treba ukinuti tržište, naprotiv tržište je jako bitan regulator neefikasnosti državnih firmi.
aureus aureus 04:52 27.04.2021

Re: ***

Ti koji tu stvarno žive u najvećem delu slučajeva žive od turizma pa su i sami izgradili neke kućerdače za iznajmljivanje u sezoni, 3 puta veće nego što im trebaju. A od real estate taksi koja se naplaćuje strancima (a uvek je veća za one kojima to nije primary residence) se finansira svašta tu gde oni žive.

Pretpostavljam da dobro znaš da, kako god okreneš, ipak manji broj od tih koji tu žive ima kapitala da tek tako izgradi kućerdače, ali okej - ima ih.
U slučaju Crne Gore, recimo, na istoj strani se našla državna vlast kojoj je to bilo najlakše da zakotrlja ekonomiju, zatim jedan dio građana koji je naslijedio imovinu u krševima i bio srećan što mu se otvorila mogućnost da parcelu dobro proda strancu i da kupi nov stan u istom primorskom gradu ili Podgorici i naposlijetku sve opštinske vlasti koje su došle u priliku da lako napune dobar dio budžeta jer im sve ide u prilog, na svakom koraku mogu da uzmu novac, na dozvolama, na prometu nekretnina, ne prenosu vlasništva, a sad već i na porezu na nekretnine. Ko hoće nek pogleda budžete tih gradova i izvore prihoda.

No to sve ima i svoje nedostatke.

Interesantno kako kod vas kumunjara svako rešenje se svodi na ukidanje tržišta sa ovim ili onim opravdanjem.
Pa to što ste nešto proglasili za "ljudsko pravo" (da se otme od nekog i da drugom, zaslužio taj ili ne nebitno) ne znači da treba ukinuti tržište, naprotiv tržište je jako bitan regulator neefikasnosti državnih firmi.

Uz'o si mitraljez i nasumce pucaš po nevinim ljudima!

A vidi ovo:

Ono što si napisao o "fliperima", troškovima (7%), capital gain taksi itd...govori da neka regulacija postoji.
Nije se ona sama od sebe izmislila.

Ali kad ja hoću da osmislim novu, bolju regulaciju, ti mi ne daš.
bene_geserit bene_geserit 05:03 27.04.2021

Re: ***

neka regulacija postoji.
Nije se ona sama od sebe izmislila.
Ali kad ja hoću da osmislim novu, bolju regulaciju, ti mi ne daš.

Ukratko za nepismene: regulacija treba da reguliše devijacije na slobodnom tržištu - zloupotrebu monopola, previše striktna i komplikovana birokratska pravila koja dovode do nestašica, renterski kapitalizam gde prihode ne treba da imaš od naplaćivanja "mostarine" i sl. Nemam ništa protiv anti-fliperskih regulacija (oni su generalno paraziti), ali to postoji zato što elita ne želi i da populus profitira u njihovim šemama. Regulacija ne treba da ukida slobodno tržište jer je to onda komunjarska regulacija. Ta tvoja "bolja" regulacija je kako mali Perica nešto zamišlja.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana