Budućnost| Ekologija| Energetika| Gost autor

Будућност енергетике

zilikaka RSS / 30.05.2021. u 18:34

аутор: алс

У последњих двадесет година дешава се значајна трансформације у начину на који се електрична енергија производи, преноси и дистрибуира. Од настанка електроенергетских система па до краја двадесетог века, велики део електричне енергије производио се у великим и централизованим електранама, одакле је она преношена и дистрибуирана крајњим потрошачима. Током последње две деценије различити дистрибуирани извори енергије све више су се прикључивали на све напонске нивое електроенергетског система, почевши од преносне, па до дистрибутивне мреже.

Ови извори укључују различите типове дистрибуираних генератора, као што су когенерационе електране, ветрогенератори, соларни генератори, микро хидро јединице и други, као и друге видове дистрибуираних извора енергије као, на пример, управљиву потрошњу или системе за складиштење енергије. Ове значајне промене у сектору производње узрокују промене и у експлоатацији и управљању преносном и дистрибутивном мрежом.

Можемо рећи да је стари електроенергетски систем изгледао као водовод. На „врху" смо имали управљивост у водоторњу али затим до наше славине, вода је ишла мање-више неконтролисано где је сама архитектура система била једини управљач. Ако изузмемо пар великих елктрана, систем се бавио енергијом, анализирајући колико је потрошено, док се данас, како мрежа постаје управљивија, бавимо снагом, контролишући стање мреже у сваком чвору у свакој јединици времена.

Мрежа је постала контролабилна из два разлога. Први и главни је тај да се смање капиталне инвестиције и да се софтвером из мреже извуче максимум. На пример, некада се мрежа користила до, рецимо, 70 посто максималне снаге, и када се екслопатација приближи тој вредности, капиталним инвестицијама се проширивала (дода се нови вод, трансформатор, генератор), док се данас софтверски регулише и до преко 90 посто. Тако да смо релативно малим инвестицијама у технологију заменили огромне инвестиције у инфраструктуру. Други разлог је тај да подржимо обновљиве изворе који сами по својој природи нису контролабилни (сунце и ветар). Па ако не можемо да контролишемо доток горива као код нафте, гаса, воде или угља, онда ћемо да контролишемо саму мрежу око обновљивог генератора.
Модерно друштво све више зависи од сигурног напајања електричном енергијом. Електричне мреже будућности морају да иду у корак са променама у технологији, друштвеним вредностима и законима као и трендовима у напретку у очувању животне средине. Према томе, сигурност и поузданост система, заштита животне средине, квалитет електричне енергије, као и цена напајања и ефикасност се морају прилагођавати у односу на промене на слободном тржишту електричне енергије. Екстремне временске непогоде могу значајно утицати на снабдевање електричном енергијом крајњих потрошача. На пример, током урагана Катрина 2,6 милиона корисника остало је без напајања ж. Током урагана Сенди осам милиона домаћинстава остало је без напајања, 1,3 милиона позива упућено је електродистрибуцијама и 25 милијарди долара је процењена штета коју су претрпели пословни корисници због прекинуте пословне активности. Овакве ситуације су неприхватљиве за модерно друштво у којем су људи и њихова делатност све више зависни од стабилног снабдевања електричном енергијом. То се види и у податку да је чак 10.000 позива са намером куповине малих (аутономних) генератора примила једна фирма која продаје генераторе у округу Њу Џерсија пар дана пред удар урагана Сенди.

Врућа тема данас су мале хидроелрктране, које иако су обновљиви извор који не загађује директно, представљају велику претњу животној средини. Мале ХЕ доприносе веома мало укупном билансу електричне снаге, а заузимају практично целу реку у делу тока, мењајући њену природу, животно станиште и систем подземних вода. Рецимо на пример да Србија при максималној потрошњи троши око 7000 мегавата, док су мале ХЕ реда једног мегавата. Према томе, ниво у ком заробимо двадесет река представља статистичку грешку регулације активних снага, док је еколошка штета огромна. Додатно, мале ХЕ не производе поменуту снагу целе године, него зависе од водотокова, тако да је реални допринос на нивоу године још мањи. А како се природа електричне потрошње мења, па лето мења зиму као период највеће потрошње због климатизације, допринос малих ХЕ добија још један минус у дневник јер су нивои вода лети још мањи.

Са друге стране, системи великих акумулационих електрана представљају најбољи извор електричне енергије. Те електране су скупе по CAPEX али јефтине по OPEX или оперативним трошковима, гориво је обновљиво и практично бесплатно, електране у брзе и веома погодне за регулацију, а и сама чињеница да се прави слатководно језеро није лоше са климатског и геостратешког интереса. Једини проблем је биодоверзизет пошто је изграња система акумулације веома инванзивна по животну средину.

У овом моменту одржавају се протести у Албанији против градње пет брана на реци Вјоса у истоименом националном парку у настајању. Наиме циљ протеста је да се оснује национални парк на реци Вјоса и да се блокира изграња брана.

Иако веома ценим напоре који европских научника и активиста који су покренули ову акцију, у разговору са неким од њих на твитеру, покушао сам да скренем пажњу да потражња за енергијом расте и да су акумулационе хидроелектране најбољи избор међу постојећим технологијама, али нисам наишао на размевање. Неки од њих верују да је смањење потрошње решење, што се из угла система немогуће, јер сваки систем како еволуира троши све више енергије, био он социолошки или биолошки.

Како цивилизација одлучили смо да унифицирамо енергије и прогласимо струју као практично једини избор енергије, па идемо у том правцу. Електродистрибуције и електропреносни оператори се сусрећу са све већим притиском регулаторних агенција у којима се захтева смањење емисије штетних гасова због ефекта стаклене баште. Крајњи циљ у овом процесу би била производња која је у потпуности без емисије угљен-диоксида. Потражња за електрицитетом биће све већа сваког дана. Будућност морамо добро промислити јер је на улогу много више од простог економског развоја.

Иако будућност електроенергетикве видим као један Мега Грид систем, са милијардама повезаних паметних и обновљивих извора и милионима интелигентих софтверких агената, који управљају њима, до моућности да изградимо такав систем, и технички, и финансијки, и правно, и економски смо јако далеко. Којим путем ћемо стићи до тамо ће дефинисати и будућност науке, технологије, технике, па и неких целих држава.

 



Komentari (270)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

st.jepan st.jepan 20:27 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

zilikaka
Možda se radi, ne kažem. Ko zna kakva je kome računica.
I ne zameri ako sam bila gruba. To naviklo da vitla pajserom čim je o tehnici reč.Ništa lično, nego nema dobrog razmišljanja ako se ne posvađaš.

A kako bismo inače (bez svađe) brusili svoje genijalnosti?


nask nask 20:32 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Tehnika (razna) oduvek mi je hobi - vazda nešto smišljam, konstruišem, iznedravam, kadkad bogme i pravim,

Ti si umetnik pa samim time imaš razvijen taj kreativni deo kod sebe. Ne bih potcenjivao to. Drugo ako zaštitiš ideju tj. da budem precizniji concept nikad se ne zna, naravno uz uslov da to već neko drugi nije pre tebe uradio.

Inače, u međuvremenu sam skontao da bi najveći problem tog "mog" energy stogage-a bio balast koji bi spremište držao pri dnu (koliko kubika - bezmalo toliko i tona kamenja, ili već nečega, jednako teškog i ozbiljnog).

To nije problem, na tim dubinama tj. pri tim pritiscima imaš malo drugačiju zapreminu gasa nego na površini. Naravno ako sam ja dobro shvatio šta si zamislio. Ako mogu da pojednostavim tvoja ideja je ekvivalentna potopljenom balonu napunjenim vazduhom. Recimo kada se iz malo ozbiljnijih dubina vadi nešto po arhimedovom principu ne koristi se vazduh već brodsko gorivo tj. dizel pošto ne moraš da utrošiš veliki rad/energiju da bi ga pumpao na tu dubinu jer sam dizel nije stišljiv. Kad je vazduh u pitanju rad/energij nisu zanemarljivi pri istom postupku, no te se relativno lako izračuna. Kao što je Srđan predložio, jedan lep i netrivijalan zadatak za drugi srednje.

Edit
Da, kao što sam i mislio, itekako se na tome radi:
Link

E jbg, ja taman hteo da ti sračunam to, pa ako se nekada setiš ....
st.jepan st.jepan 20:40 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Svaka čast.

Hvala,
Eto, još jednom se potvrdilo staro pravilo: smislim pa nađem da je to isto neko već smislio.
Doduše, u ovom slučaju nije baš isto.
Prema onome što sam do sada video, čini mi se da je moj plan jednostavniji i jeftiniji. Mada, najverovatnije ću, kao i skoro uvek, naći baš isti kao moj.
zilikaka zilikaka 20:51 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Prema onome što sam do sada video, čini mi se da je moj plan jednostavniji i jeftiniji. Mada, najverovatnije ću, kao i skoro uvek, naći baš isti.

Ja, iskreno rečeno i dalje baš ne razumem kako si ti to zamislio al računam da će mi biti jjasnije kad proučim one slike.
magnus magnus 21:10 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

zilikaka
Možda se radi, ne kažem. Ko zna kakva je kome računica.
I ne zameri ako sam bila gruba. To naviklo da vitla pajserom čim je o tehnici reč.Ništa lično, nego nema dobrog razmišljanja ako se ne posvađaš.
đabe ne razumiju ljud elementarno fiziku

st.jepan st.jepan 21:14 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

...
st.jepan st.jepan 21:21 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

magnus
zilikaka
Možda se radi, ne kažem. Ko zna kakva je kome računica.
I ne zameri ako sam bila gruba. To naviklo da vitla pajserom čim je o tehnici reč.Ništa lično, nego nema dobrog razmišljanja ako se ne posvađaš.
đabe ne razumiju ljud elementarno fiziku

Misliš svi ovi sa Gugla?
Kolko ja vidim, već su na to sranje spizdili gomilu love.
gvozden1 gvozden1 21:36 04.06.2021

Re: A mora i okeani?


Misliš svi ovi sa Gugla?
Kolko ja vidim, već su na to sranje spizdili gomilu love.

Verovatno postoji neki zaeb, ali princip mi se čini mogućim.

Postaviš prazno crevo na dno, horizontalno. Talasima koji pokreću pumpe, znači pumpama, nekako naduvaš to crevo preko ulaznog, vertikalnog, creva sa ventilom.
Kad ti zatreba da taj vazduh koji si talasima naduvao nešto okreće, otvoriš ventil na izlazom, vertikalnom, crevu, i on, vazduh, šišti ka gore i okreće ti to nešto.

Tehnički je možda i nemoguće izvesti, ali što ne bi moglo zbog fizičkih zakona?
st.jepan st.jepan 21:44 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

gvozden1

Misliš svi ovi sa Gugla?
Kolko ja vidim, već su na to sranje spizdili gomilu love.


Postaviš prazno crevo na dno, horizontalno. Talasima koji pokreću pumpe, znači pumpama, nekako naduvaš to crevo preko ulaznog, vertikalnog, creva sa ventilom.
Kad ti zatreba da taj vazduh koji si talasima naduvao nešto okreće, otvoriš ventil na izlazom, vertikalnom, crevu, i on, vazduh, šišti ka gore i okreće ti to nešto.

Da.
Ja nisam umeo da to ob-jasnim tako jasno.
alselone alselone 21:55 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

I imas energije da grejes pilićarnik
nask nask 21:55 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

ali što ne bi moglo zbog fizičkih zakona?

Što se tiče fizike, ideja je okej. Izvodljivost, cena i rentabilnost zavise od ekonomskih zakona.
alselone alselone 22:09 04.06.2021

Re: A mora i okeani?


Što se tiče fizike, ideja je okej. Izvodljivost, cena i rentabilnost zavise od ekonomskih zakona.

Ma da. Zili je lepo na prošloj strani rekla kako se pravi rad - rad se pravi na razlici temperature, pritiska ili koncentracije. Tu sam se nadovezao sa ultimativnom konačnošću svemira i svih informacija u njemu, a to je momenat kada entropija ujednači sve temperature, pritiske i koncentracije u svemiru i dobijemo kašu osnovnih čestica. U tom momentu više ništa ne može da se pokrene, niti postoji i jedna informacija iočemu ikada. To je momenat ultimativne konačnosti svega materijlanog.

Prema tome (Dejo Savićević), nije problem u tome da se osmisli proces u kom postoji neka razlika u temperaturi, pritisku ili koncentraciji. Evo na prvu loptu - sudar slane i slatke vode. Mislim, toga ima onoliko. Problem je osmisliti jednostavan i konačan način da se taj proces zarobi i energija transformiše u nešto drugo, kao na primer kretanje generatora.

Nije Teslina trofazna mašina pobedila zato što nije bilo drugog načina da se napravi rad nego zato što je bila jeftina, efikasna i praktično neuništiva. To je moto pronalazača.
nask nask 22:20 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Tu sam se nadovezao sa ultimativnom konačnošću svemira i svih informacija u njemu, a to je momenat kada entropija ujednači sve temperature, pritiske i koncentracije u svemiru i dobijemo kašu osnovnih čestica. U tom momentu više ništa ne može da se pokrene, niti postoji i jedna informacija iočemu ikada. To je momenat ultimativne konačnosti svega materijlanog.

Morao bih da te ispravim po tom pitanju, upravo se time bavim poslednjih meseci onako za svoju dušu, ali neka se Šarski malkice odlenji pa posle milijardu godina napiše blog na temu fizike tj. smrti (ako je ima) svemira.
st.jepan st.jepan 22:21 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

alselone
I imas energije da grejes pilićarnik

I to ako pilad nije besna.
alselone alselone 22:23 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Morao bih da te ispravim po tom pitanju, upravo se time bavim poslednjih meseci onako za svoju dušu, ali neka se Šarski malkice odlenji pa posle milijardu godina napiše blog na temu fizike tj. smrti (ako je ima) svemira.


Voleo bih da čujem gde grešim.
zilikaka zilikaka 22:25 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Zili je lepo na prošloj strani rekla kako se pravi rad - rad se pravi na razlici temperature, pritiska ili koncentracije

Odnosi se na fluide jer je o tome bilo reči. Stvar je šira ako upetljaš gravitaciju elektriku il upregneš volove da vuku, te još ima vremena do totalne ravnoteže.
nask nask 22:29 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Voleo bih da čujem gde grešim.

Ne, ne radi se o grešci nego o novim (poslednjih 70 godina) uvidima o budućnosti vaseljene i svega što je njoj. Ide sve do 10^10^68 godina. Dotle sam barem stigao.
alselone alselone 22:30 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Ne, ne radi se o grešci nego o novim (poslednjih 70 godina) uvidima o budućnosti vaseljene i svega što je njoj. Ide sve do 10^10^168 godina. Dotle sam barem stigao.


Imaš li preporuku za knjigu? Za tri nedelje mi počinje godišnji. :)
alselone alselone 22:33 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Stvar je šira ako upetljaš gravitaciju elektriku il upregneš volove da vuku


Znaš kako to meni sve zvuči.

Pre par godina u Španiji naprave veliki solarni park. Dobiju subvencije i garancije od države i krenu da proizvode po povlašćenim cena i lova kaplje. Ali, ispostavi se da je manja nego što su očekivali i polakome se i nabace jedan mali dizel agregat tu u park da prži dizel i pravi struju na istoj sekciji. Opa! Love još više.

Ali ih ukebaju jedan dan kada su zaboravili agregat da ugase pa su solari pravili struju i noću.
nask nask 22:39 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Imaš li preporuku za knjigu?

Imam.
zilikaka zilikaka 22:42 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Izvini Stjepane, nisam još pogledala one slike, nego spram spuštanja gumenog creva do dole i punjenja vazduhom, nisam osnovno razmislila. Ti imaš okolinu sa vrlo promenljivim pritiskom kako ideš niže. U cevi je pritisak isti, mora tako, zakon spojenih sudova. Znači, dole ga pripuši spolja sa 70 i tebi unutra 70 i to je ok, al kako ćeš gore, tu nemaš šta da uravnoteži a ni jedna guma to ne drži?


zilikaka zilikaka 22:44 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Ali ih ukebaju jedan dan kada su zaboravili agregat da ugase pa su solari pravili struju i noću.

alselone alselone 22:46 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Imaš li preporuku za knjigu?


NIsam mogao da čekam pa sam pazario ovo upravo.
Odo da pripalim Kindle.

alselone alselone 22:47 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

nask
Imaš li preporuku za knjigu?

Imam.


Hvala ti. Uneo sam na Goodreads. Tamo čuvam dobre ideje.
st.jepan st.jepan 23:04 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

zilikaka
Izvini Stjepane, nisam još pogledala one slike, nego spram spuštanja gumenog creva do dole i punjenja vazduhom, nisam osnovno razmislila. Ti imaš okolinu sa vrlo promenljivim pritiskom kako ideš niže. U cevi je pritisak isti, mora tako, zakon spojenih sudova. Znači, dole ga pripuši spolja sa 70 i tebi unutra 70 i to je ok, al kako ćeš gore, tu nemaš šta da uravnoteži a ni jedna guma to ne drži?

Nisi pažljivo čitala.
Uočio sam taj problem, te sam stoga i napisao sledeće:
Sem cevi za upumpavanje i cevi do turbine, koje bi morale biti čelične, sve ostalo bi moglo biti od gume ili od plastike.

Umem da previdim, ali ne ovako očigledne momente.

Edit:
Inače, osnovni benefit ove ideje je da se gusto komprimovani vazduh, tj. vazduh pod ogromnim pritiskom, ne mora skladištiti u preskupim čeličnim bocama debelih zidova, već se za period bez talasa može čuvati u crevu ili balonu od relativno tanke gumene ili plastične folije. E sad, u kom je odnosu taj benefit sa problemima koje pominješ, da li ih nadilazi il naprotiv, ne mogu sada znati, jer je za mene taj koncept vrlo nov. A zadovoljan sam što vidim da se na tome u svetu uveliko i ozbiljno radi, znači sinočna dosetka mi nije bila sasvim bezvezna.
nask nask 23:07 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Pre par godina u Španiji naprave veliki solarni park.



Slikano u decembru 2012. Neverovatan prizor. Totalno mi sludelo kameru.

nask nask 23:17 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

pa sam pazario ovo upravo.

Jbt, pa sada moram i ovo da kupim. Inače Grin vodi celu priču upravo preko entropije. Bukvalno sve od Velikog praska do 10^10^68 godine.
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:33 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

Kao što je Srđan predložio, jedan lep i netrivijalan zadatak za drugi srednje.


I to Tesle, ove kolege iz mtmtčke ne bi trebalo buditi za takve sitnice...


Nego, nisam znao ovo za brodsko gorivo ili dizel za podizanje tereta. Mi smo to na kursu za master dajvera računali uvek za vazduh, što je i logično jer je to ono što nosiš (a i dubine su trivijalne), pa je tipičan ispitni zadatak bio, na primer, kontroverznom biznismenu ispadne motor od glisera jer ga nije dobro učvrstio, pola tone težak i padne na dubinu od 50 metera. Koliko ti minimalno dodatnog vazduha u bocama treba (zapremina ili pritisak) da bi mu taj motor uz pomoć onih plovaka izvukao na površinu... ili tako nekako.

nask nask 23:41 04.06.2021

Re: A mora i okeani?

I to Tesle, ove kolege iz mtmtčke ne bi trebalo buditi za takve sitnice...

Nemoj molim te da me uvlačiš u tu vašu priču. Ja sam završio X.
ili dizel za podizanje tereta.

Problem je u tome što se prilikom podizanja smanjuje pritisak u "balonu", Arhimed počinje da raste i cela priča može da prsne. Isto tako završe meteorološki (helijumski) baloni na velikoj visini, puknu.

mentol mentol 06:53 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

st.jepan

Edit:
Inače, osnovni benefit ove ideje je da se gusto komprimovani vazduh, tj. vazduh pod ogromnim pritiskom, mora skladištiti u preskupim čeličnim bocama debelih zidova, već se za period bez talasa može čuvati u crevu ili balonu od relativno tanke gumene ili plastične folije.


Zanemario su morsku faunu... Tu folija ne bi izdržala ribe od kilu, dve a kamoli neku sabljarku npr. Vazdušni mehur koji bi nastao verovatno bi pobio sve ribe koje bi mu se našle na putu.
st.jepan st.jepan 08:12 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

mentol
st.jepan

Edit:
Inače, osnovni benefit ove ideje je da se gusto komprimovani vazduh, tj. vazduh pod ogromnim pritiskom, mora skladištiti u preskupim čeličnim bocama debelih zidova, već se za period bez talasa može čuvati u crevu ili balonu od relativno tanke gumene ili plastične folije.


Zanemario su morsku faunu... Tu folija ne bi izdržala ribe od kilu, dve a kamoli neku sabljarku npr. Vazdušni mehur koji bi nastao verovatno bi pobio sve ribe koje bi mu se našle na putu.

Komentarisati, ali to što se komentariše, prethodno pročitati!
Jer već pri prvom pominjanju tog sistema, napisao sam ovo:
U goleme plastične ili gumene balone koji bi, vezani sajlama i tegovima za duboko dno, lebdeli negde između površine i tog dna, moglo bi se, pomoću pumpi pokretanih talasima, ili na neki drugi način, upumpavati ogromna količina vazduha, i taj vazduh držati pod ogromnim pritiskom, a da pri tom zidovi balona ne budu jači no što je neophodno da ih ne izbuši ona morska žgadija sa špicastim njonjama.

A nešto kasnije, i ovo:
Bitno je jedino da zidovi odole nasrtajima morske žgadije.

Kao što nočas rekoh domačići, umem da previdim, al ne ovakve očiglednosti.
mentol mentol 08:33 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

st.jepan

Izvinjavam se, nisam pročitao sve, priznajem.
Meni su odmah pali na pamet delfini. Radoznala stvorenja... Ako bi pronašli način da izbuše jedan taj mehur i na taj način love, bušili bi ih sve redom.

A ako to pukne dole iz bilo kojeg razloga šta bi bilo s nekim brodom gore? Tu se ne bi smelo ploviti iznad
st.jepan st.jepan 08:49 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

A ako to pukne dole iz bilo kojeg razloga šta bi bilo s nekim brodom gore? Tu se ne bi smelo ploviti iznad

To je zanimljivo pitnje!
Motaju mi se po glavi odgovori u dijapazonu od svašta do ništa.
Stvarno bih, kao inženjer naivac, voleo da čujem odgovor struke.

Edit:
Inženjer naivac, sic!
Što reko moj imenjak St. iz "Goribora", "ko sam, šta sam, eto to sam!"


nikvet pn nikvet pn 09:10 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

st.jepan

da čujem odgovor struke.


Свака струка стручњаку тури на главу оглав као коњу да не гледа ни лево ни десно. Зато так'а лаичка питања изазову гнев и језу због непотребног нарушавања менталног комодитета. Драгоцени су стручњаци што им није тешко промислити па аргументовано и пристојно одбацити. Или усвојити па разрадити.

Зато што управо те лаичке опичене идеје померају унапред. Милион прва упали. Онај тип што је смислио да пластичном жицом коси траву свакако да је изгледао као тешка будала.
mentol mentol 09:40 05.06.2021

Re: A mora i okeani?


st.jepan

Edit:
Inženjer naivac, sic!
Što reko moj imenjak St. iz "Goribora", "ko sam, šta sam, eto to sam!"

Dobra stvar

I pravi inženjeri da bi rešili jedan problem naprave pet novih. Eto npr. ti električni automobili... Kad te baterije odsluže svoje izvešće ih kao elektronski otpad Filipincima i praviti se ludi. Sve će to u moru završiti.
A evo vidim da ni Srbi nisu voljni da žrtvuju reke i zemlju da bi bili na putu "progresa".
st.jepan st.jepan 09:44 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

A evo vidim da ni Srbi nisu voljni da žrtvuju reke i zemlju da bi bili na putu "progresa".


Kolko ja mogu da sagledam, napori da se smanji zagađenje, mahom su usmereni i u konačnici se svode na izmeštanje zagađenja.
Auti u Amerikama, auspusi u Srbijama!
st.jepan st.jepan 10:03 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

nikvet pn
st.jepan

da čujem odgovor struke.


Свака струка стручњаку тури на главу оглав као коњу да не гледа ни лево ни десно. Зато так'а лаичка питања изазову гнев и језу због непотребног нарушавања менталног комодитета.


Hahahha, jednom sam tako zatražio mišljenje (vrlo cenjenog) stručnjaka o nekoj svojoj tehničkoj dosetki (nekakvoj otkačenoj propulziji). Odgovorio je otprilike da mi je zamisao bedastoća. Najverovatnije i jeste bila bedastoća (mada je par godina kasnije US Navy napravila prototip na istom principu), ali svakako nije bila bedastoća iz razloga koje je naveo on. Jer njegova osnovna zamerka glasila je "prevelik otpor", a cela moja ideja bazirla se upravo na stvaranju što jačeg otpora (brinuo sam čak da je možda nedovoljan). Zapanjio me, ali naravno, zahvalio sam mu se i rekao mu da je njegova analiza za mene dragocena.
kamilo_emericki kamilo_emericki 11:26 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

st.jepan
zilikaka
Izvini Stjepane, nisam još pogledala one slike, nego spram spuštanja gumenog creva do dole i punjenja vazduhom, nisam osnovno razmislila. Ti imaš okolinu sa vrlo promenljivim pritiskom kako ideš niže. U cevi je pritisak isti, mora tako, zakon spojenih sudova. Znači, dole ga pripuši spolja sa 70 i tebi unutra 70 i to je ok, al kako ćeš gore, tu nemaš šta da uravnoteži a ni jedna guma to ne drži?

Nisi pažljivo čitala.
Uočio sam taj problem, te sam stoga i napisao sledeće:
Sem cevi za upumpavanje i cevi do turbine, koje bi morale biti čelične, sve ostalo bi moglo biti od gume ili od plastike.

Umem da previdim, ali ne ovako očigledne momente.

Edit:
Inače, osnovni benefit ove ideje je da se gusto komprimovani vazduh, tj. vazduh pod ogromnim pritiskom, ne mora skladištiti u preskupim čeličnim bocama debelih zidova, već se za period bez talasa može čuvati u crevu ili balonu od relativno tanke gumene ili plastične folije. E sad, u kom je odnosu taj benefit sa problemima koje pominješ, da li ih nadilazi il naprotiv, ne mogu sada znati, jer je za mene taj koncept vrlo nov. A zadovoljan sam što vidim da se na tome u svetu uveliko i ozbiljno radi, znači sinočna dosetka mi nije bila sasvim bezvezna.

Kao neko ko 60 godina krpi razne gumene stvari, od čizama, lopti pa do biciklističkih i kamiomskih guma nisam skužio jednu stvar.
Vazduh je fluid koji u zarvorenom prostoru ima isti pritisaka u svim tačkama. Ako je na dubini od 700 metara tog gumeno-platičnog crijeva pritisak 70 bara takav pritisak je i na dubini od 10 metara. Pritisak vode na stijenke crijeva nije isti na dubini od 700 m i dubini 10 m pa mogućnost da se crijevo na manjim dubinama počne širiti je poprilična i tu mogu nastati problemi.
Ono kad se vanjska guma na biciklu rascvjeta od staračke iznemoglosti pa unutrašnja glumi zmiju koja je pojela žabu.

st.jepan st.jepan 11:31 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

Ako je na dubini od 700 metara tog gumeno-platičnog crijeva pritisak 70 bara takav pritisak je i na dubini od 10 metara. Pritisak vode na stijenke crijeva nije isti na dubini od 700 m i dubini 10 m pa mogućnost da se crijevo na manjim dubinama počne širiti je poprilična i tu mogu nastati problemi

Naravno.
Upravo zato, cevi koje vode do tog (i od tog) gumenog creva na dnu, moraju biti čelične (što sam dvaput jasno i napisao, ali eto, neki čitaju u dijagonali, pa im koješta promakne :)).
zilikaka zilikaka 11:33 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

Свака струка стручњаку тури на главу оглав као коњу да не гледа ни лево ни десно. Зато так'а лаичка питања изазову гнев и језу због непотребног

Moždabide, al eto u ovoj priči sa tim vazduhom, da zanemarimo sve tehničke probleme koji su svakako rešivi (materijal cevi, potapanje i slično), nameće se jedno osnovno pitanje:
Zašto bi neko mehaničku energiju talasa, za koju je našao način da upregne i pokreće kompresor, pretvarao u termodinamičku (sabijanje vazduha) uz sve neminovne gubitke koji su sigurno preko 50%, pa posle opet tražio način da tu energiju vazduha koriti, kad je mnogo lakše da talase direktno upregneš pa nek teraju neki recimo generator. Svakako mnogo manje gubiš jednom transakcijom nego sa 3-4.
Posebno što rekoh da sabijanje nosi neizbežnu nuspojavu grejanja(ko god je jednom korustio pumpu za bicikl to zna, i to je neuskoristivo i još plus smeta.
Odgovor da je u pitanju skladištenje možda ima smisla al mi rovito.
Da budem iskrena, ja se ne bih upustila u tu razradu, baš zbog gubitaka
st.jepan st.jepan 11:48 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

Zašto bi neko mehaničku energiju talasa, za koju je našao način da upregne i pokreće kompresor, pretvarao u termodinamičku (sabijanje vazduha) uz sve neminovne gubitke koji su sigurno preko 50%, pa posle opet tražio način da tu energiju vazduha koriti, kad je mnogo lakše da talase direktno upregneš pa nek teraju neki recimo generator. Svakako mnogo manje gubiš jednom transakcijom nego sa 3-4.

Verovatno zato što je tu, kao i u svim drugim energetskim sstemima čija produktivnost zavisi od božje volje, skladištenje neophodno. A skladištiti je najbolje tu negde, blizu generatora. I to uz što manji environmental impact, dakle u ovom slučaju, ispod morske površine. Dabome, ne mora na 700 metara dubine, može i mnogo pliće, recimo na 50 metara. I tih 5 atmosfera ima smisla, jer balon (crevo, šta god), može biti kolki hoćeš - ne vidi se, pa nikome ne smeta. Ne mora biti na dnu, i tamo smetati morskim biljkama, može na primer lebdeti na 10 metara od dna.
zilikaka zilikaka 11:54 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

Inače, nije fer ne pomenuti da po nekako sličnom principu rade skladišta prirodnog gasa.
Leti, kad je manja potrošnja a gas curi li curi, koristi se za pokretanje kompresora (gasmotor kompresori) i utiskuje se u stara kežišta gasa duboko ispod zemlje, nekoliko km. On tamo ćuti i čeka da piraste potrošnja a onda se samo lepo pusti odande u cevovod, ko da je iz bušotine.
Al to je gas koji sam po sebi vredi, lako ga iskoristiš. Ladno mu uzmeš tu energiju kompresije, da pritisak padne na kolko ti treba, pa ga ložiš gde misliš.
Vazduhu pid pritiskom jedina vrednost je upravo ta energija kompresije a sa tim nije lako raditi, a ako mu oboriš pritisak dobijaš ono čega ima svuda kolko voliš-samo vazduh .
zilikaka zilikaka 12:04 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

Verovatno zato što je tu, kao i u svim drugim energetskim sstemima čija produktivnost zavisi od božje volje, skladištenje neophodno. A skladištiti je najbolje tu negde, blizu generatora

A da recimo pustiš kabl do obale pa tamo strujom teraš vodu na visinu, praviš reverzibilnu elektranu?
Ne znam, gas pod pritiskom je zaeban ko kratko ćebe.Milion problema nosi plus je opasan tek tako. Tog se hvataš kad nemaš izbora.
Veruj mi da znam šta pričam, lebom me rani.


st.jepan st.jepan 12:15 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

A da recimo pustiš kabl do obale pa tamo strujom teraš vodu na visinu, praviš reverzibilnu elektranu?

To je naravno bolje, reverzibilne centrale su svakako najbolje rešenje, ali naći pogodnu lokaciju za akumulaciono jezero negde u planinama, nije uopšte lako. I skopčano je sa ogromnim troškovima (otkup zemljišta, dislociranje stanovništva...)
Tog se hvataš kad nemaš izbora.

Naravno.
Pitaj one što se sa svojim podvodnim storage sistemima produciraju po Guglu, zašto se uopšte time bave.
Edit: To moje bila je tek usputna amaterska dosetka - za ceo slučaj nisam naročito odgovoran.
kamilo_emericki kamilo_emericki 12:21 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

st.jepan
Ako je na dubini od 700 metara tog gumeno-platičnog crijeva pritisak 70 bara takav pritisak je i na dubini od 10 metara. Pritisak vode na stijenke crijeva nije isti na dubini od 700 m i dubini 10 m pa mogućnost da se crijevo na manjim dubinama počne širiti je poprilična i tu mogu nastati problemi

Naravno.
Upravo zato, cevi koje vode do tog (i od tog) gumenog creva na dnu, moraju biti čelične (što sam jasno i napisao, ali eto, neki čitaju u dijagonali, pa im koješta promakne :)).

Moja greška, nisam razumio da su ta gumena crijeva kmpletno položena na dno. Vjerovatno nepažljivo čitanje ali su me zbunile i te opasne životinjke. Nisam znao da na tako velikim dubinama žive takve oštrokondže.
nask nask 13:20 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

uz sve neminovne gubitke koji su sigurno preko 50%,

Kada je efikasnost energetskih pretvaranja (pretvaranje jednog oblika energije u drugi) nije bitan samo procenat (efikasnost pretvaranja) nego koliko to pretvaranje košta. Fotosinteza je jedan vrlo (energetski) nerentabilan proces, po pravilu ispod 1% (manje od 1% sunčeve energije se pretvorio u bio tj. hemijsku energiju), pa ga opet masovno koristimo pri proizvodnji biogoriva zato jer izvorna energija džabe.

Ono što Stjepan predlaže, pod uslovom da je tehnički deo sistema jeftin za pravljenje i održavanje, bez obzira na efikasnost može da bude ekonomski isplativ jer je ulazna energija bukvalno besplatna.
mentol mentol 13:31 05.06.2021

Re: A mora i okeani?


st.jepan
[, reverzibilne centrale su svakako najbolje rešenje, ali naći pogodnu lokaciju za akumulaciono jezero negde u planinama, nije uopšte lako. I skopčano je sa ogromnim troškovima (otkup zemljišta, dislociranje stanovništva...) .



Moguće je i elektrolizom proizvoditi vodonik, međutim i tu je problem skladištenje ili grejati slani rastvor u izolovanom spremniku pa u klasičnoj termoelektrani kuvati vodu...

A najbolje rešenje bi bilo drastično srezati potrošnju.
Meni ovaj tehnološki iskorak koji je čovečanstvo napravilo izgleda kao čapekov "rat ljudi i daždevnjaka".
Tehnologija nam je, umesto da nam služi postala gospodar. Da se pitaju ljudi kao onaj Mask, a pitaju se, mi bi se dobrovoljno pridružili Borgu.
Ima takvih i ovde... Ono: "bar bi se znao red". " Nemačka medicina..."


nask nask 13:42 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

To je zanimljivo pitnje!
Motaju mi se po glavi odgovori u dijapazonu od svašta do ništa.

Prvo ništa, a posle bi moglo biti svašta. Recimo da balon pukne na toj dubini, pritisak iznutra (gas) i pritisak spolja (voda) su jednaki, ovde možemo zanemariti dodatni pritisak koji nastaje zbog elastičnih sila usled samog materijala od koga je balon napravljen. Tako da je zapremina gasa u samom balonu ista zapremini tog gasa bez balona. Naravno kako se taj gasni mehur podiže kroz vodu njegova zapremina će se povećavati usled smanjenja pritiska vode, tako da kada taj mehur izađe na površinu može da ima vrlo ozbiljnu zapreminu. To je recimo kod gasnih platformi na morima/jezerima potencijalno vrlo ozbiljan problem.
st.jepan st.jepan 14:11 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

Slično sam razmišljao, ali mala je verovatnoća da balon eksplodira i skroz se pocepa, jer razlike u pririscima nema ili je minimalna. Mnogo je verovatnije da ga nešto probuši, pa da vazduh polako curka, a to ne bi izazvalo dramatične posledice (malo jače klobučanje)
nask nask 14:34 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

Da dodam, kada se pravi kontrola kvaliteta velikih guma, avionske ili za teške mašine, ne koristi se vazduh nego voda. Ako/kada prilikom kontrole guma pukne da je napunjena vazduhom verovatno bi odnelo pola pogona gde se to ispituje u vazduh, ako prsne guma napunjena vodom nema promene zapremine vode tako da to ne dovodi do nekakve havarije.
zilikaka zilikaka 14:44 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

Ono što Stjepan predlaže, pod uslovom da je tehnički deo sistema jeftin za pravljenje i održavanje, bez obzira na efikasnost može da bude ekonomski isplativ jer je ulazna energija bukvalno besplatna

Ali nije, po stoti put, ta kompresija ebe naše kokoške. Mašine su zeznute, skupe za nabavku i održavanje, bučne, masivne..
Nego da se mi pogodimo nešto?
Vi upregnete talase i dobijete nekakvu mehaničku energiju i od toga napravite struju na licu mesta.
Mi, domatjin i gazdarica od ovaj blog, ćemo tu struju da preuzmemo (al ne po povlašćenim cenama, nego tržišnim) i ćemo da tražimo kome treba, a ako ne treba, ćemo je izložimo u kW za grejanje vode u sistemima daljinskih grejanja, pa će da makar prištedimo gas, ako nas dođe jeftinije. On će napravi da se taj bojler isključi kad neko naumi da uključi velike potrošače.
I svima lakše, i nema da mislimo kako će onaj vazduh da brboće.

Doduše ne vidim baš šta bih Alsu ja tu trebala, al mi to ne bi smetalo da za skromnih 60% profita ostanem u priči. Bar kao idejni tvorac.
zilikaka zilikaka 14:51 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

kada se pravi kontrola kvaliteta velikih guma, avionske ili za teške mašine, ne koristi se vazduh nego voda.

I ne samo guma, važi za sva ispitivanja pritiskom, cevi naročito.
Na žalist, ima kad ne može vodom jer ne sme da ostane, pa mora nekim gasom. To je ono što sam pričala. Onda kreneš i drž gaće, nema druge.
st.jepan st.jepan 15:09 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

..
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:00 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

Problem je u tome što se prilikom podizanja smanjuje pritisak u "balonu", Arhimed počinje da raste i cela priča može da prsne. Isto tako završe meteorološki (helijumski) baloni na velikoj visini, puknu.


A, pa ne radi se to tako, ne može ništa da prsne. Ti baloni za podizanje tereta su slični onom zvonu za rad na dubini (kesonu). Otvoreni su sa donje strane tako da se višak zapremine vazduha, kako se ovaj širi, prosto preliva preko ivice.

To sa dizanjem tereta sa dna nije veki rocket science, mada ume da se zakomplikuje ako je to što podižeš komplikovanog oblika, sa nezgodnim položajem centra mase, i uopšte rasporedom težine, ili ako mora da se digne pod nekim određenim uglom, ili ne sme da se tumba, itd. Mi smo se sa time igrali na ronilačkom kursu, ali ništa previše ozbiljno i teško.

E, da, i ronilačke boce se testiraju baš kako si opisao - pune se vodom, potopljene u bazen ili bure sa vodom. I onda gledaju ne da li će boca da prsne, nego samo da li doživi neku malecnu plastičnu deformaciju pre i posle izlaganja pritisku, ima neka norma za to, ali sam zaboravio a mrzi me sad da kopam po knjizi.


srdjan.pajic srdjan.pajic 16:17 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

Zašto bi neko mehaničku energiju talasa, za koju je našao način da upregne i pokreće kompresor, pretvarao u termodinamičku (sabijanje vazduha) uz sve neminovne gubitke koji su sigurno preko 50%, pa posle opet tražio način da tu energiju vazduha koriti, kad je mnogo lakše da talase direktno upregneš pa nek teraju neki recimo generator. Svakako mnogo manje gubiš jednom transakcijom nego sa 3-4.



Pa zato što možeš. Poenta je da imaš na raspolaganju neke enormne količine energije okolo koja inače ničemu ne služi, pa ako i pola baciš na ta pretvaranja, opet si dobar. Naravno, bacanje često znači i podizanje cene sistema koji to pretvaranje vrši, i bolje je baciti manje nego više, ali nije to tako strašno.

Inače, ovo sa reverzibilnim elektranama,jezerima i čudima, nije to tako prosto, uzmeš pa napraviš jezero gde ti treba, iako je sam sistem po pitanju kapaciteta verovatno superioran u odnosu na sve ove naše zezalice, balone, creva i ostalo. Ne možeš ti da staviš jezero gde hoćeš, mislim, to je ozbiljan geološki problem, treba ti i reljef, i zemljište koje neće da curi ili da prokliza posle nekog vremena, i dotok vode da isto jezero možeš da držiš napunjeno, onda šta u slučaju neke katastrofe, zemljotresa, bombardovanja, itd, nije isto kad pukne brana u nekoj dolini i kad se to desi na kilometar ili dva nadmorske visine - ovde kod nas je 2013. pukla neka malecna brana od malecnog rezervoara gore u planinama i to je napravilo takvu kataklizmu dole u podnožju da se ni do danas neki delovi nisu oporavili. A ni održavanje tog sistema nije jednostavno (eno moji neki drugari silne pare uzeše tamo na Bajinoj Bašti na ronilačkim radovima, čisteći te ispuste i sranja koja vode nanese). Ne kažem da je to loše rešenje, nego samo da nije idealno i da sigurno postoje tehnički razlozi zašto ne odlažemo energiju na takav način, nego jebavamo ale sa podzemnim rezervoarima za vazduh, topljenim solima i metalima, i ovim crevima i balonima i vrelim betonima.

srdjan.pajic srdjan.pajic 16:34 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

Usput, i ja bih da pohvalim blog, baš dobra tema i lep uvodni tekst, komentari super, i niko se nije za gušu dohvatio, što je sasvim prijatna promena (mada mi je sumnjiv floki sa ovim guranjem Rusa i njihovih prodora u oblasti atomskih elektrana, kao da se ne sećamo svi koliko su bili uspešni u tome u ne tako davnoj prošlosti . Zezam se floki, nemoj odma da skačeš, svaka čast na tome što su napravili, mi ovde tu očigledno kasnimo iz raznoraznih razloga).

I mene zanima taj kontrolni deo koji je alse pomenuo, a koji kako se čini u svemu tome ima centralno mesto i to se često potencira, ali ja ne znam ništa o tome, mislim, kakav je to hardver, šta tačno radi softver i kako, zašto su neka rešenja koja meni izgledaju prosta i laka za implementirati zapravo loša ili bar neoptimalna (dobro, znam, to je zato što nemam pojma o svemu tome). Meni nije jasno ni zašto je takav neki distribuirani sistem bolji od centralizovanog, na primer, zašto je bolje da svi imamo po par kilovata solarnih panela na svojim krovovima i možda poneku bateriju, umesto da recimo utilty kompanija ima par gigavata solarnih panela i eto možda to neko jezero/bateriju u planini, koje ona kontroliše i usklađuje sa svojim ostalim kapacitetima i onda nas ona snabdeva iz čega već nađe za shodno to jest optimalno u datom momentu.

Pa se nadam nekom budućem tekstu koji će to malo dublje da pojasni.

nask nask 17:11 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

A, pa ne radi se to tako, ne može ništa da prsne.

Pa svi noviji sistemi sa gasom imaju naravno ventile za ispuštanje viška zapremine gasa ali za pumpanje vazduha na dubinu ti trebaju ozbiljni kompresori, dok ako pumpaš tečnost treba ti pumpa koja mora da savlada samo razliku u potencijalnoj energiji usled različite gustine vode i dizela. Naravno sve ono što ti napominješ oko centra mase važi za bilo koji metod i treba voditi računa otome.
Milan Novković Milan Novković 17:32 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

srdjan.pajic
Usput, i ja bih da pohvalim blog, baš dobra tema i lep uvodni tekst, komentari super, i niko se nije za gušu dohvatio, ...



Milan Novković Milan Novković 17:39 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

srdjan.pajic
...

Pa se nadam nekom budućem tekstu koji će to malo dublje da pojasni.




stemajz stemajz 21:32 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

srdjan.pajic
Usput, i ja bih da pohvalim blog, baš dobra tema i lep uvodni tekst, komentari super, i niko se nije za gušu dohvatio, što je sasvim prijatna promena (mada mi je sumnjiv floki sa ovim guranjem Rusa i njihovih prodora u oblasti atomskih elektrana, kao da se ne sećamo svi koliko su bili uspešni u tome u ne tako davnoj prošlosti . Zezam se floki, nemoj odma da skačeš, svaka čast na tome što su napravili, mi ovde tu očigledno kasnimo iz raznoraznih razloga).

I mene zanima taj kontrolni deo koji je alse pomenuo, a koji kako se čini u svemu tome ima centralno mesto i to se često potencira, ali ja ne znam ništa o tome, mislim, kakav je to hardver, šta tačno radi softver i kako, zašto su neka rešenja koja meni izgledaju prosta i laka za implementirati zapravo loša ili bar neoptimalna (dobro, znam, to je zato što nemam pojma o svemu tome). Meni nije jasno ni zašto je takav neki distribuirani sistem bolji od centralizovanog, na primer, zašto je bolje da svi imamo po par kilovata solarnih panela na svojim krovovima i možda poneku bateriju, umesto da recimo utilty kompanija ima par gigavata solarnih panela i eto možda to neko jezero/bateriju u planini, koje ona kontroliše i usklađuje sa svojim ostalim kapacitetima i onda nas ona snabdeva iz čega već nađe za shodno to jest optimalno u datom momentu.

Pa se nadam nekom budućem tekstu koji će to malo dublje da pojasni.



ма шит би био да нико ништа после чернобиља није научио, овако, супер је ко год то да ради, радиће и други, пре или касније, ако се покаже као добра ствар

и мени се овде највише допада да нуклеаени отпад може да се изрециклира да буде много безопаснији и при томе још се добије јако пуно енергије, мислим, где ћеш боље

ја бих то као обавезно наметнуо, а не овако, закопај негде нуклеарни отпад и прави се да проблем више не постоји и да си зелени...

у неко смањење потрошње енергије на глобалном нивоу не верујем, бар не док је овакав потрошачки вид економије покретач свега... и због тога ми се чини да ће све те обновљиве форе имати релативно мали удео међу свим изворима енергије, поготово на глобалном ниову...

crossover crossover 23:55 05.06.2021

Re: A mora i okeani?

nask
I to Tesle, ove kolege iz mtmtčke ne bi trebalo buditi za takve sitnice...

Nemoj molim te da me uvlačiš u tu vašu priču. Ja sam završio X.


Де си, комшо.
Да ти није неким сплетом несрећних околности можда математику у Десетој предавао Зозон?
nask nask 20:44 04.06.2021

Rat struja 2.021

Alse preporuka za blog i puno uspeha u pisanju članka.

Tehnologije postoje ali nije samo tehnologija u toj celoj priči bitna nego ko će da napravi (ogromene) pare i da bude u prilici da koristi pitanje energije kao polugu za neke druge rabote. Trebali bi naši blogo društvenjaci da se uključe malo u ovu priči pa da čujemo još interesantnih stvari.
alselone alselone 22:13 04.06.2021

Re: Rat struja 2.021

Alse preporuka za blog i puno uspeha u pisanju članka.


Hvala Nask.

Naišao sam na bolji prijem nego što sam očekivao i drago mi je zbog toga. Enegija je poslednjih godina postala sexy, mnogo više se priča o tome i mnogo više ljudi je zainteresovano. Solari, vetrenjače, baterije, električna vozila, Elon Mask i električna vozila, geotermalna energija, MHE itd, to je sve kul i menja se mnogo u infrastrukturi sveta.

A kada bismo načeli priču o softveru koji to sve pogoni i mogućnostima koje se otvaraju sa digitalnizacijom celokupnog procesa proizvodnje, prenosa, distribucije i potrošnje, siguran sam da bi se ljudi još više oduševili.

Možda se nakanim još jedan dan. :)
nask nask 22:24 04.06.2021

Re: Rat struja 2.021

Možda se nakanim još jedan dan. :)

Ovo je i ovde kod mene velika tema. Naravno već se prave ozbiljne računice ko i koliko će para da napravi i ko će sve da plati tranziciju glupog grida ka pametnom. Pominju se ozbiljne nule tako da bi meni bilo vrlo zanimljivo da saznam koliko me lažu ili koliko sam je glup na temu. Tastaturu pod prste i samo napred.
bene_geserit bene_geserit 03:27 05.06.2021

Re: Rat struja 2.021

Možda se nakanim još jedan dan

Sledeći put ubaci neku slikicu, jedna slika 1000 reči ...
kamilo_emericki kamilo_emericki 11:08 05.06.2021

Mene zanima matematika

Koliko koštaju sve te spravice i programi koji će mjesto mene sve to uključivati i isključivati, ko će to plaćati i kako će se sa tim "boriti" osobe nepismene za rukovanje takvim spravicama?
Dakle kolika je ušteda energije a kolika cijena svih tih spravica?
Isto tako gdje su granice da sa mojim potrebama upravlja neka mašina a ne ja?
Da se ne vraćamo sadržaje tanjira ili o da ne pričamo o slobodnom vremenu koje mi ostaje ako neko ili nešto radi stvari koje trebam raditi ja.
alselone alselone 11:33 05.06.2021

Re: Mene zanima matematika

Odgovore na pitanja očekujte u narednoj epizodi.
kamilo_emericki kamilo_emericki 12:26 05.06.2021

Re: Mene zanima matematika

alselone
Odgovore na pitanja očekujte u narednoj epizodi.

Unapred se radujem nastavku serije. Odlična tema, prijatna i pristojna diskusija.
Hvala za ovakav blog.
bene_geserit bene_geserit 19:36 05.06.2021

helikopter u "rancu"

bene_geserit bene_geserit 00:18 06.06.2021

Predavanje na Jejlu

Snimite ovo, predavanje na Jejlu prošlog meseca:



Par citata iz predavanja:

I had fantasies of unloading a revolver into the head of any white person that got in my way, burying their body, and wiping my bloody hands as I walked away relatively guiltless with a bounce in my step. Like I did the world a fucking favor ...

We are now in a psychological predicament, because white people feel that we are bullying them when we bring up race. They feel that we should be thanking them for all that they have done for us. They are confused, and so are we. We keep forgetting that directly talking about race is a waste of our breath. We are asking a demented, violent predator who thinks that they are a saint or a superhero, to accept responsibility. It ain’t gonna happen. ...

We need to remember that directly talking about race to white people is useless, because they are at the wrong level of conversation. Addressing racism assumes that white people can see and process what we are talking about. They can’t. That’s why they sound demented.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana