Društvo| Gost autor| Planeta| Tehnologija| Život

Kosmički Nacionalizam

docsumann RSS / 31.12.2022. u 15:31

gost (ko)autor: alselone

darkforest.gif 

 

 Mi vidimo realnije svet od jednog psa, koji vidi realnije svet od guštera, a gušter realnije od crva, zar nije tako? Opšte je uverenje, kako naučno tako i laičko, da vrste evolucijom izgrađuju svoja čula na način da vide i osete svet bliže onome što zaista jeste. 

Ipak, jesmo li potpuno sigurni u naizgled očevidnu činjenicu?


Računarske simulacije evolucije kroz teoriju igara daju suprotne mogućnosti. Ako ispravno pretpostavimo da je osnovni pogonski motor svake jedinke da se razmnoži, a da bi to uspela da se prehrani, zar onda naša čula evolucijom ne brusimo samo u ta dva pravca, sve više ignorišući delove stvarnosti nevažne za održavanje vrste?


Šta više, da li je jedinka važna ili možda nešto fundamentalnije? Važniji su geni. I možemo primetiti kako se geni prenose i sa jedniki na jedinke ali i sa vrsti na vrste. To možemo dokazati altruističkim ponašanjem nekih jedinki. Na primer, neke vrste veverica skviče pošto primete predatora. Time spašavaju leglo ali često žrtvuju sebe privlačeći pažnju predatora. Spašeno je na primer 10 gena dok je jedan žrtvovan. Uspeh. 

 

Strategije preživljavanja se prenose genima i možemo ih uporediti kod različitih vrsta. Neke od njih primenjuju “strategiju golubice” a to je slučaj u kom se odluka kome pripadaju resursi određuje mirno, dok druge primenjuju “strategiju sokola” pri čemu se sporovi rešavaju borbom. U svetu golubica optimalna strategija je biti soko, pošto prosto uzmeš sve što želiš jer se niko ne bori, dok je u svetu sokolova optimalno biti golubica koja će izbeći štetu nanešenu ratom i na kraju pokupiti plodove. Strategija se dakle menja ne samo u skladu sa okruženjem, nego i u skladu sa strategijama ostalih učesnika plesa evolucije. 


Imajući u vidu navedeno, čuvenu Hobsovu maksimu bi trebalo korigovati u - Čovjek je čovjeku i vuk i vjeverica.

No za razliku od životinja, pa i onih nama najbližih u srodstvenom smislu, čovjeku je dato da na opstajanja svojih gena utiče i društveno, a u posljednje vrijeme i tehnološki (direktnim intervencijama na genomu).

S enormnim porastom svoje tehnološke moći čovjek je sebi postao najveća prijetnja u liku alfa vuka i najveća nada kao sigma vjeverica.


Kao tehnološki progresivna vrsta naš opstanak će uskoro zavisti od pozicioniranja čovječanstva kao kosmičke civilizacije. A po Kardaševljevom kosmičkom srbomjeru mi nismo još ni civilizacija Tipa 1*. Naš index trenutno je 0,73.

(* - Civilizacija Tipa 1 bi bila u stanju da koristi svu raspoloživu energiju planete. Procjenjuje se da bi u zemaljskim okvirima to odgovaralo snazi (energija u sekundi) od 2x10na14 kilovati).

Dalji razvoj, odnosno dosezanje statusa civilizacije 2 tipa, bi podrazumjevao potpuno korišćenje  energetskih potencijala kojim raspolaže naše Sunce, odnosno konstruisanje tzv. Dajsonove sfere.

 

What-is-a-Dyson-sphere-02c9527.jpg?quality=90&resize=700,467

 

Treći korak bi predstavljao iskoračavanje u duboki kosmos i stavljanje galaskisje pod sopstvenu energetsku kontrolu.

No, šta ako među svim tim zvjezdama Mliječnog puta mi nismo sami. Šta ako i neko drugi grčevito skuplja resurese (kao u strategijskim video igricama) kako bi se apgrejdovao na kosmičkoj skali. Na našim (ukrštenim) putevima razvoja mi smo jedni drugima najveća moguća prijetnja i smetnja.

Upravo ovaj koncept je opisao Liju Cisin u svojoj poznatoj SF trilogiji Priče iz Zemljine Povijesti (aka Problem Tri Tijela), kad je u okviru Kosmičke Sociologije formulisao Teoriju Mračne Šume - Svemir je Mračna Šuma ispunjene kosmičkim vukovima (i drugim zvijerima) koje se njome šunjaju i vjeverica koje se skrivaju tehnološkim mimikrijama.

Ovom hipotetičokm teorijom Cisin je ujedno ponudio odgovor na Fermijev paradox, sižeizirano dat kroz pitanje - Gdje su ti vanzemaljci (ako su već tako napredni)?


No to bi pogled na probleme civilizacija Tipa 3 iz perspektive civilizacije Tipa 1, odnosno najvjerovatnije lišen čitavog seta naučnih i tehnoloških apdejta koji bi se u međuvremenu izdešavali.

Sasvim moguće da na određenom stepenu shvatanja prirode kosmosa problem resursa postaje trivijalan. Sad, da li će to značiti korištenje energije kvantnog vakuma ili mogućnost nelokalnog korištenja energije čitavog (beskonačno velikog) svemira ili bi to podrazumjevalo otkrivanje radikalno novih naučnih istina, to je zasada u domenu naučne fantastike. No ono što je sigurno (pod tom predpostavkom) je da  strategija sokolova u evolutivnom razvoju civilizacija višeg tipa više ne bi imala smisla.  Vjerovatno je i sam opis Kosmičke Strategije imenom životinjske vrste s jedne planete krajnje skučen i nedekvatan u svom pojmovnom značenju. Baš kao i Mračna Šuma ;)

Opet, izgleda da nam je uvijek lakše rješavati probleme iz budućnosti i tumačiti prošlost nego se baviti postojećim stanjem.


U tom trouglu shvatanja Realnosti kakva zapravo jeste, resursa koji su (bes)konačni i odgovora na pitanje Gde su više ti vanzemaljci verovatno se krije odgovor na pitanje kako zupčanici izgledaju ispod “desktopa” koji vidimo. Jer, kao što korisnik računara vidi prozore, slova i brojeve a u kućištu prolazi neka strujica i magnetišu se feromagnetski materijali (ako se i dalje ovako prave diskovi), tako i mi vidimo stilizovane reprezente stvarnosti koji su nam potrebni kako bismo uspešno rešili dva pitaja sa početka teksta. Ako budemo to saznali, time ćemo verovatno saznati i cilj evolucije i života. Cilj nije razmnožavanje, kako se obično kaže, nego je razmnožavanje samo mehanizam kojim se stiže do nepoznatog cilja.



Komentari (273)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

freehand freehand 16:36 31.12.2022

SVI VENERIJANCI

... MARŠ NAZAD NA BREG!
docsumann docsumann 16:42 31.12.2022

Re: SVI VENERIJANCI

freehand
... MARŠ NAZAD NA BREG!


pušti ti marševe, al u svom remek dijelu (ovjenčanom Hugovom nagradom) Cisin je pretpostavio i pojavu drugozemljana

EDIT: fenomen drugozemljana u 3BP je zapravo radikalan (autošovinistički) etički odgovor na pitanje kako to Mi upravljamo našom planetom. kako se ophodimo prema drugim vrstama? da li nas Zemlja zaslužuje ovakve?
oni vjeruju da će tehnološki napredniji Trisolarijanci znati bolje da upravljaju njome.

drugozemljani organizuju svoj pokret u namjeri da sabotiraju odbranu čovječanstva i invejdersima dostave što više podataka (uključujući pojašnjenje ljudske psihologije, obrazaca ponašanja...)
docsumann docsumann 16:40 31.12.2022

evolucija

bi mogla biti računarska igra u kojoj njen autor pokušava da pronađe sebe kroz simulirani kosmos
alselone alselone 16:46 31.12.2022

Re: evolucija

bi mogla biti računarska igra u kojoj njen autor pokušava da pronađe sebe kroz simulirani kosmos


Bila je igrica o evoluciji, Spore se zvala. Slavobitno najavljivana a isto tako i pukla.
vrabac_onaj vrabac_onaj 17:28 31.12.2022

Re: evolucija

docsumann
u kojoj njen autor pokušava da pronađe sebe




docsumann docsumann 17:30 31.12.2022

Re: evolucija

dobro sad, napisao sam simulacija, ne stimulacija

literatesa literatesa 17:44 31.12.2022

..

nego je razmnožavanje samo mehanizam kojim se stiže do nepoznatog cilja.


Odličan blog, baš po mojoj mjeri. Samo da nisam ovako lijena večeras, pao mi pritisak. Borim se cijeli dan sa sobom kao lav. Lav se bori protiv fakin vuka i vjeverice. :)

Svijet oko nas je predstava o ideji dobra i zla. Sve je pozorište, rekoh li. Ok, nekom, nekom buzdovanu koji misli da smo na Zemlji radi reprodukcije, svijet je sjena balvana na zidu pećine dva koraka od njega.

Odličan blog jer ovih dana proučavajući nešto drugo (ne mogu vam otkriti šta, ali mi vjerujte da sam se precjenila:) razmišljam o tumačenju onog što vidimo, otprilike ovako:

događaj (tema) - autor (narator) - predstava (izvođenje) - poruka (ideja) - gledatelj (posmatrač)

Može i drugom pravcu ali je poenta ili središte u "izvođenju", u onom što gledamo i tumačimo, i prepričavamo, lanac koji spoji događaj i gledatelja, pa je gledatelj izvođač u narednoj sceni..


I kad sam već tu, ovom prilikom čestitam Tajlanđankama i Ruskinjama Sretnu Novu godinu, ne, ne numerom Zabranjenog pušenja "Svirala sam orgulje u službi oca Ivana", npr
Jessie Buckley & Bernard Butler

"And the wind said, "Fly"
And the sea said, "Live"
And the sun says it can, it can
It will, it will fly away"


literatesa literatesa 17:46 31.12.2022

Re: ..

I ovo da se ne baci, sve ima smisla u ograničenom prostoru oko nas, makar to bila dva kraja konca od par metara. :)

"DREAMS REWIRED traces the desires and anxieties of today’s hyper-connected world back more than a hundred years, when telephone, film and television were new. As revolutionary then as contemporary social media is today, early electric media sparked a fervent utopianism in the public imagination – promising total communication, the annihilation of distance, an end to war. But then, too, there were fears over the erosion of privacy, security, morality. Using rare (and often unseen) archival material from nearly 200 films to articulate the present, DREAMS REWIRED reveals a history of hopes to share, and betrayals to avoid."

solo solo 17:55 31.12.2022

Re: ..

ovih dana proučavajući nešto drugo (ne mogu vam otkriti šta, ali mi vjerujte da sam se precjenila:) razmišljam o tumačenju onog što vidimo




Đe si ba oko ba, da,da,da.

A za pritisak provereno...



Samo da te neko dobro jami i da visiš malo na vugla.
literatesa literatesa 17:59 31.12.2022

Re: ..

Oh, evo te Solo, s lavorom hladne vode. Hm.
solo solo 18:03 31.12.2022

Lokal patriJotizam

Oh, evo te Solo, s lavorom hladne vode. Hm.





Pozdrav za Bečlije!

literatesa literatesa 18:08 31.12.2022

Re: ..

Ne, ideš u skriptu zajedno sa debilom Anđom.
docsumann docsumann 18:11 31.12.2022

u tekstu pomenuti Dajson

o nekim pitanjima koje se tiču teme bloga

predatortz predatortz 18:39 31.12.2022

...

Na primer, neke vrste veverica skviče pošto primete predatora.


Jeb'o im ja mater!

PS

Odličan blog!
gvozden1 gvozden1 19:10 31.12.2022

Re: ...

predatortz
Na primer, neke vrste veverica skviče pošto primete predatora.


Jeb'o im ja mater!

PS

Odličan blog!


Baš o tom delu razmišljam.

primer, neke vrste veverica skviče pošto primete predatora. Time spašavaju leglo ali često žrtvuju sebe privlačeći pažnju predatora. Spašeno je na primer 10 gena dok je jedan žrtvovan. Uspeh.


Malo nategnuto.

Jer ako se jedan žrtvuje zbog deset, onda ne bi imalo smisla da se majka (ili otac negde) životinja koje na svet donose jedno mladunče, izlažu opasnosti privlačenjem pažnje na sebe da bi zaštitili mladunče.

Naprotiv, više bi imalo smisla da čuvaju sebe, svoj genotip jer su oni već spremni za razmnožavanje, a ne da se žrtvuju za samo potencijalnu mogućnost širenja gena.
Jer svako mladunče prolazi kroz mnoge rizike do polne zrelosti, a odrasla jedinka je te rizike već prošla.

A opet, roditelji se izlažu riziku za potomstvo.

Biće da je samo razmnožavanje bitno po sebi.
docsumann docsumann 19:32 31.12.2022

Re: ...

Naprotiv, više bi imalo smisla da čuvaju sebe, svoj genotip jer su oni već spremni za razmnožavanje, a ne da se žrtvuju za samo potencijalnu mogućnost širenja gena.
Jer svako mladunče prolazi kroz mnoge rizike do polne zrelosti, a odrasla jedinka je te rizike već prošla.


moguće objašnjenje je da sam gen (koji tjera vjeverice da se oglašaavaju skvičanjem kad vide opasnost) zapravo štiti svoje prisustvo u populaciji.


gvozden1 gvozden1 19:42 31.12.2022

Re: ...

moguće objašnjenje je da sam gen (koji tjera vjeverice da se oglašaavaju kliktanjem kad vide opasnost) zapravo štiti svoje prisustvo u populaciji.

Moguće jeste, ali moguće je, sa istom verovatnoćom, i još mnogo stvari koje možemo da zamislimo.

Hoću reći, ne znamo o tome, mi, ljudi, ne znamo.

I zato bih ja radije da vidimo šta ćemo mi sa Rvatima i Arnautima da radimo, a o Venerijancima neka misle oni koje oni budu napali :)

Šalim se naravno, dobar vam je blog (i u pravo vreme objavljen)

alselone alselone 20:06 31.12.2022

Re: ...

Naprotiv, više bi imalo smisla da čuvaju sebe, svoj genotip jer su oni već spremni za razmnožavanje, a ne da se žrtvuju za samo potencijalnu mogućnost širenja gena.


Ne postoji najbolja strategija. Postoje samo strategije koje su manje ili više dobre u tadim okolnostima i u odnosu na strategije ostalih učesnika u igri evolucije. Nema ultimativno najbolje strategije pa kada kažeš "ovo je najbolje" onda vrsta koja to ima uspe na kraju i pobedi sve. Tako ti je i sa genima koji kodiraju strategije. Oni se bore međusovno koristeći nas kao nosioce.

alselone alselone 20:08 31.12.2022

Re: ...

Biće da je samo razmnožavanje bitno po sebi.

Razmnožavanje je veoma važno zato što unosi varijabilnost i to na dva načina, prvo kroz rekombinaciju gene a zatim i kroz mutaciju. Rekombinacijom zadržavamo globalni pravac koji imamo kao vrsta i fino ga brusimo da budemo još bolji a mutacijama probamo skroz nove pravce. Tipa izraste ti rep pa ako se pokaže da je super, eto svi imaju repove za 1000 epoha, a ako se ne pokaže onda ta jedna jedinka prosto nestane.
alselone alselone 20:11 31.12.2022

Re: ...

Da bi se razumela osnova evolucije mora se razumeti koncept lokalnih i globalnih optimuma. Dakle, evolucija je stohastički optimizacioni problem pri kom se probaju različita rešenja i ona koja trenutno upale nastavljaju da žive. To ne znači da su najbolja, nego samo da su dovoljno dobra da ostanu u životu. U matematici to zovemo lokalnim optimumima. Postoji bolje ali je i ovo dovoljno dobro rešenje.

docsumann docsumann 20:13 31.12.2022

Re: ...

da, nevjerovatno kakve sve strategija opstanka postoje.

recimo Koala je odličan primjer strategije idiota. ubjedljivo najneinteligentniji sisar koji se hrani samo otrovnim lišćem eukaliptusa ( a nije čak u stanju da prepozna otkinuti list, tj. neće ga jesti ako mu ga daš već mora sam da ga ubere).
svoju egzistenciju baziraju na ishrani lišćem otrovnim za druge životinje, pa im niko ne ugrožava izvore hrane, koju oni mogu da konzumiraju zbog bakterija koje im žive u digestivnom traktu.
hranjenje toksičnim lišćem čini ih praktično nejestivim za većinu predatora.
s druge strane ta nejestivost ima svoju cijenu - lišće koje jedu je izuzetno slabog kalorijskog sadržaja, a potrebno je dugo vremena da se svari, pa Koale spavaju i po 20 sati dnevno.
docsumann docsumann 20:24 31.12.2022

Re: ...

Tipa izraste ti rep pa ako se pokaže da je super, eto svi imaju repove za 1000 epoha, a ako se ne pokaže onda ta jedna jedinka prosto nestane.


neke promjene uslijed spoljnih uticaja se evolutivno mogu desiti i u krtkim vremenskim periodima

Swallows evolve shorter wings to avoid cars, study suggests - LINK


alselone alselone 20:38 31.12.2022

Re: ...

neke promjene uslijed spoljnih uticaja se evolutivno mogu desiti i u krtkim vremenskim periodima


Mutacijama se upravo tako i dešavaju. Odličan je onaj primer sa leptirima koji su bili braon pa pošto su okrečili drveće postali su beli posle tek nekoliko generacija.
alselone alselone 20:46 31.12.2022

Re: ...

da, nevjerovatno kakve sve strategija opstanka postoje.


Pogledaj ljudsku strategiju koliko je kul - mi usput odbacujemo sve što možemo kako bismo više mozga koristili za naprednije stvari. Odbacili smo rep, odbacili smo dlake (ja ih odbacujem as we speak) i mnogo toga drugoga kako bismo sve te sive i bele ćelije koje su upravljale njima koristili za nešto više.

Mozak je masa generalno upotrebljivih ćelija koje se kroz život specijalizuju. Postoje primeri u kojima veoma rane povrede mozga dovode do toga da drugi regioni preuzmu tu funkciju.
docsumann docsumann 20:47 31.12.2022

Re: ...

alselone
neke promjene uslijed spoljnih uticaja se evolutivno mogu desiti i u krtkim vremenskim periodima


Mutacijama se upravo tako i dešavaju. Odličan je onaj primer sa leptirima koji su bili braon pa pošto su okrečili drveće postali su beli posle tek nekoliko generacija.


znam, nego nije li to ipak previše koordinisanih "slučajnih" mutacija za šiftovanje osobine na nivou cijele populacije.
gvozden1 gvozden1 20:58 31.12.2022

Re: ...

a mutacijama probamo skroz nove pravce.

Onda su oni popriličmo glupi :)

Možda može negde i da se iščačka podatak, ali bez traženja, ogroman broj mutacija ne posluži tome, veliki deo njih je čak štetan, tzv letalne mutacijе, a samo minimalan broj, ubedljivo najmanji od tih, poboljša vrstu.

Pre će biti da se one dešavaju nasumično, bez nekog vođenja i razloga, a nekad se vrsti prosto posreći.

Ono, ideš ti Fruškom Gorom, šutiraš kamenčiće iz dosade, i jedan od miliona kamenčića koji si šutnuo a da ne znaš što si ih šutirao, bude dijamant.

I on ti popravi život.
A kamenčiće si šutirao 'nako.
predatortz predatortz 21:04 31.12.2022

Re: ...

Ono, ideš ti Fruškom Gorom, šutiraš kamenčiće iz dosade, i


Ođe mora past cenzura, jer mutacije ne nastaju šutanjem kamenčića!
alselone alselone 21:04 31.12.2022

Re: ...

Pre će biti da se one dešavaju nasumično, bez nekog vođenja i razloga, a nekad se vrsti prosto posreći.

Upravo tako.
alselone alselone 21:05 31.12.2022

Re: ...

znam, nego nije li to ipak previše koordinisanih "slučajnih" mutacija za šiftovanje osobine na nivou cijele populacije.

Nije, zato sto su braon leptiri bili pojedeni lako a beli se razmnožavao neugroženo. Posle par generacija samo su njegovi potomci naseljavali stanište.
gvozden1 gvozden1 21:08 31.12.2022

Re: ...

predatortz
Ono, ideš ti Fruškom Gorom, šutiraš kamenčiće iz dosade, i


Ođe mora past cenzura, jer mutacije ne nastaju šutanjem kamenčića!

Ma bre to je i u pesmu ušlo

Idem Gorom i šutam kamičke
Ala sam se uželeo pi...va.
:)

Ps

Ovo je za one tamo porno blogove, ajd da ovaj ne kvarimo.
docsumann docsumann 21:12 31.12.2022

Re: ...

alselone
znam, nego nije li to ipak previše koordinisanih "slučajnih" mutacija za šiftovanje osobine na nivou cijele populacije.

Nije, zato sto su braon leptiri bili pojedeni lako a beli se razmnožavao neugroženo. Posle par generacija samo su njegovi potomci naseljavali stanište.


to je polazište da su se malobrojne mutacije pod popvoljnim uslovima raširile u kratkom vremenu, pošto leptiri žive kraće i mnogo se češće razmnozavaju.

kod ptica mi to djeluje prebrzo.

recimo mačke u urabanim sredinama i dalje silno stradaju od automobila ...bar u HN


gvozden1 gvozden1 21:15 31.12.2022

Re: ...


to je polazište da su se malobrojne mutacije pod popvoljnim uslovima raširile u kratkom vremenu, pošto leptiri žive kraće i mnogo se češće razmnozavaju.

nkod ptica mi to djeluje prebrzo.

recimo mačke u urabanim sredinama i dalje silno stradaju od automobila ...bar u HN

Ajd, eksperimenta radi, probaj da sve to uklopiš u kreacionizam.
Videćeš da se sve može lako objasniti.

alselone alselone 21:18 31.12.2022

Re: ...

Mačeće razmnožavanje nije povezano sa uspehom u evoluciji. Mi ih razmnožavano bez obzira na sve. Da se razmnožavaju potpuno prirodno, verovatno bi do sada naučile.
docsumann docsumann 21:21 31.12.2022

Re: ...

Da se razmnožavaju potpuno prirodno, verovatno bi do sada naučile.



sad trebalo bi provjeriti da li se radilo o uličnim mačkama ili domaćim koje su utekle zbog parenja
docsumann docsumann 21:24 31.12.2022

Re: ...

gvozden1

to je polazište da su se malobrojne mutacije pod popvoljnim uslovima raširile u kratkom vremenu, pošto leptiri žive kraće i mnogo se češće razmnozavaju.

nkod ptica mi to djeluje prebrzo.

recimo mačke u urabanim sredinama i dalje silno stradaju od automobila ...bar u HN

Ajd, eksperimenta radi, probaj da sve to uklopiš u kreacionizam.
Videćeš da se sve može lako objasniti.



je l to ono - sve što ne možeš da objasniš strpaj pod božju intervenciju i bogteveselio


gvozden1 gvozden1 21:28 31.12.2022

Re: ...

Mačeće razmnožavanje nije povezano sa uspehom u evoluciji. Mi ih razmnožavano bez obzira na sve. Da se razmnožavaju potpuno prirodno, verovatno bi do sada naučile.

Ima logike.

Ali ako se mutacije dešavaju slučajno, zašto bi se desila ona koja im pomaže da se čuvaju automobila u uslovima, da kažemo divljeg, razmnožavanja, a nije ovako?

Čak, obezbeđivanjem uslova za razmnožavanje i kad ih u prirodi nema, plus obezbeđivanjem da veći broj potomaka preživi, povećava se frekvencija, pa bi i verovatća da se javi spasonosna mutacija trebalo da bude veća.

Razmišljam samo :)
gvozden1 gvozden1 21:30 31.12.2022

Re: ...


je l to ono - sve što ne možeš da objasniš strpaj pod božju intervenciju i bogteveselio

A i ostajebti više vremena za štelovanje srbomerta :)
predatortz predatortz 21:32 31.12.2022

Re: ...

docsumann
Da se razmnožavaju potpuno prirodno, verovatno bi do sada naučile.



sad trebalo bi provjeriti da li se radilo o uličnim mačkama ili domaćim koje su utekle zbog parenja


Pre desetak i više godina mom tastu su doveli kućnog psa, tornjaka,koji je pažen, mažen, dresiran i za boravak u prirodi, osim šetnje u parku, do tog trenutka nije znao.

Da ne dužim, bio je kućno kuče direktorke jedne velike firme, Litvanke inače. Ona dobila zadatak da ide u Grčku, da razradi neku firmu i sve bilo na vrat na nos. Želela da psa ostavi nekome kod koga će biti pažen, a moj tast je poznat po tome da voli kerove.

Elem, odvede njega deda do stare kuće, gde su držali ovce dok su mogli.

I - bingo!

Tornjak ih za dvadeset sekundi postroji kao da je ceo život samo to radio. Deda se kleo da nikad boljeg psa, boljeg čuvara nije imao, a imao je razne.

Snažan, pametan ker. I ja sam ga mnogo voleo.
Ni rođenje i život u stanu, ni kuco maco odrastanje nije uspelo da ubije prirodu u njemu, niti je ubilo sposobnost da odgovori svojoj osnovnoj nameni.

docsumann docsumann 21:35 31.12.2022

Re: ...

Ni rođenje i život u stanu, ni kuco maco odrastanje nije uspelo da ubije prirodu u njemu, niti je ubilo sposobnost da odgovori svojoj osnovnoj nameni.


naravno, promjena sredine ne može za jedan životni vjek (pa ni par...) da neutrališe generacijama kaljen genom i ono što je u njemu zapisano.
gvozden1 gvozden1 21:39 31.12.2022

Re: ...

Tornjak ih za dvadeset sekundi postroji kao da je ceo život samo to radio. Deda se kleo da nikad boljeg psa, boljeg čuvara nije imao, a imao je razne.

Eto je primer mutacije gena.

Nekad neko je selekcionisao jedinke koje su dobro čuvale ovce i dobili su vremenom mašinu za čuvane ovaca.

Još ako je gen postao dominantan, što znači da se uvek em nasleđuje, em je ta osobina izražena, pa i kad je " uprljan" nekim drugom rasom, on kad vidi ovce prosto radi ono što mora.

milisav68 milisav68 21:41 31.12.2022

Re: ...

docsumann

recimo mačke u urabanim sredinama i dalje silno stradaju od automobila ...bar u HN

To je zato što su lenje, a vole da poginu junački...

E, baš sam hteo da prokomentarišem da su mačke atipičan primer brze evolucije, jer su se pored ajkula u moru, najmanje menjale, odnosno da su najstarije životinje na planeti, ovako kako ih danas znamo.
predatortz predatortz 21:45 31.12.2022

Re: ...

Još ako je gen postao dominantan, što znači da se uvek em nasleđuje, em je ta osobina izražena, pa i kad je " uprljan" nekim drugom rasom, on kad vidi ovce prosto radi ono što mora.



Imam i drugi primer - Akita! Pas kojeg sam držao kod ženinih. Snažan, lep, pametan, privržen...

Ali - ubica!

Ništa živo, osim ljudi naravno, pored njega nije moglo opstati. Što stigne, mačku, drugo kuče, kokošku, pticu - mora da ubije!

Tako ih ukrštali.
alselone alselone 21:46 31.12.2022

Re: ...

Ali ako se mutacije dešavaju slučajno, zašto bi se desila ona koja im pomaže da se čuvaju automobila u uslovima, da kažemo divljeg, razmnožavanja, a nije ovako?

Niko ne garantuje da će se desiti. Ako se ne desi, vrsta izumre i ne bi bila ni prva a ni poslednja koja je izmurla jer se nije snašla u novom okruženju.

Evo ti još jedan dobar primer. Kažu - medvedi su naučili da se plaše ljudi. Nisu. Mi smo prosto ubijali sve medvede koji napadnu čoveka a ostavili da žive one koji imaju kombinaciju gena da beže od ljudi. I posle par stotina godina, mahom imamo medvede koji beže od ljudi. To aktivno radimo i danas. Svaki put kada medved ili vuk ili tigar u Indiji ili jaguar, šta već, napadnu čoveka, insistira se da se životinja nađe i ubije pošto takvi geni ne smeju da se prenose dalje.
alselone alselone 21:49 31.12.2022

Re: ...

Takođe, posmatrajte period u životu kada nastaje neki problem. Ako problem nastane rano u životu i spreči jedinku da se razmnoži, evolucija ima da opere taj problem lako. Ali ako se problem desi kasno, kada se jedinka već razmnožila, evolucija nema mehanizam za sprečavanje toga. Infarkt ili šlog, to su bolesti koje evolucija nikada neće rešiti jer dok dođeš u period za to, već si se razmnožio.

alselone alselone 21:52 31.12.2022

Re: ...

Tornjak ih za dvadeset sekundi postroji kao da je ceo život samo to radio. Deda se kleo da nikad boljeg psa, boljeg čuvara nije imao, a imao je razne.

Snažan, pametan ker. I ja sam ga mnogo voleo.
Ni rođenje i život u stanu, ni kuco maco odrastanje nije uspelo da ubije prirodu u njemu, niti je ubilo sposobnost da odgovori svojoj osnovnoj nameni.

Baš kul priča.

Kada pričamo o psima, mi upravo pustili i sa klincima pomalo gledamo The Call of the Wild. Sjajan film o psu i čoveku, pravljen po knjizi Džeka Londona. Overili su i plakanje već. :) Ti klasični filmovi su puni emocija.

E, da - ljudi, gledajte Avatar 2. Ja sam oduševljen.
literatesa literatesa 21:52 31.12.2022

Re: ...

To je zato što su lenje, a vole da poginu junački...

Čovječe, čovječe. :))
gvozden1 gvozden1 21:58 31.12.2022

Re: ...

. Mi smo prosto ubijali sve medvede koji napadnu čoveka a ostavili da žive one koji imaju kombinaciju gena da beže od ljudi.

Naravno da ne možemo biti sigurni, ali morao bi to da bude ozbiljan pomor.

Malo je životinja koje čoveka smatraju plenom, pre bih ja tu tražio objašnjenje zašto medvedi ne napadaju (uglavnom) ljude, nego u nekom genocidu (pravi izraz:))
docsumann docsumann 21:59 31.12.2022

Re: ...

predatortz
Još ako je gen postao dominantan, što znači da se uvek em nasleđuje, em je ta osobina izražena, pa i kad je " uprljan" nekim drugom rasom, on kad vidi ovce prosto radi ono što mora.



Imam i drugi primer - Akita! Pas kojeg sam držao kod ženinih. Snažan, lep, pametan, privržen...

Ali - ubica!

Ništa živo, osim ljudi naravno, pored njega nije moglo opstati. Što stigne, mačku, drugo kuče, kokošku, pticu - mora da ubije!

Tako ih ukrštali.


ovaj ne bi prošao na akitametru


gvozden1 gvozden1 22:01 31.12.2022

Re: ...

Ali - ubica

Postoji nešto što se zove karakter jedinke, koji ne mora da bude genetski uslovljen.

docsumann docsumann 22:04 31.12.2022

Re: ...

gvozden1
Ali - ubica

Postoji nešto što se zove karakter jedinke, koji ne mora da bude genetski uslovljen.



karakter jedinke je takođe genetski uslovljen, s tim da može biti manje više aspecifičan u odnosu na prosjek vrste.
naravno uticaj sredine, odrastanje, iskustvo... se reflktuju na konačni karakter, al opet kroz neki filter koji je genetski predisponiran (neke jedinke će teže podnositi nepravdu od drugih i sl.)
alselone alselone 22:07 31.12.2022

Re: ...

gvozden1
. Mi smo prosto ubijali sve medvede koji napadnu čoveka a ostavili da žive one koji imaju kombinaciju gena da beže od ljudi.

Naravno da ne možemo biti sigurni, ali morao bi to da bude ozbiljan pomor.

Malo je životinja koje čoveka smatraju plenom, pre bih ja tu tražio objašnjenje zašto medvedi ne napadaju (uglavnom) ljude, nego u nekom genocidu (pravi izraz:))


Razmišljaj o progresiji kada iz generacije u generaciju utičeš da se jedna osobina prenosi a druga ne.
predatortz predatortz 22:07 31.12.2022

Re: ...

gvozden1
. Mi smo prosto ubijali sve medvede koji napadnu čoveka a ostavili da žive one koji imaju kombinaciju gena da beže od ljudi.

Naravno da ne možemo biti sigurni, ali morao bi to da bude ozbiljan pomor.

Malo je životinja koje čoveka smatraju plenom, pre bih ja tu tražio objašnjenje zašto medvedi ne napadaju (uglavnom) ljude, nego u nekom genocidu (pravi izraz:))



Kad smo kod medveda, meni je zanimljiva ona priča o medvedima iz lovišta u Bugojnu. Oni su držani samo za odstrel, stranci su to papreno plaćali. Hranjeni su od strane ljudi zaposlenih u lovištu koji su im ostavljali hranu na određenoa mesta, tako od rođenja do upucavanja.

Elem, kad je krenula frka u Bosni, životinje se iz šumurina oko Bugojna razbeže.

Onda su primećeni u Sloveniji. Desio se fenomen da prilaze selima, da se ne plaše ljudi, ne beže, ne napadaju... Prilaze, očekuju hranu.

Dakle, za razliku od pomenutog tornjaka, njih je život u rutini, u kontrolisanim uslovima, promenio.

gvozden1 gvozden1 22:10 31.12.2022

Re: ...

karakter jedinke je takođe genetski uslovljen

Ne mora da bude.
Agresivnost može da bude posledica nekog spoljnih uticaja, nekog iskustva, treninga...

A da, za sve mora da postoji genetski osnov, ali karakter jedinke je uže područje od genetske osnove.

Osnova, recimo, dozvoljava da jedinka bude i pitoma i agresivna, a spolja sredina određuje šta će se ispoljiti.
predatortz predatortz 22:12 31.12.2022

Re: ...

gvozden1
Ali - ubica

Postoji nešto što se zove karakter jedinke, koji ne mora da bude genetski uslovljen.



Takva mu majka bila, braća... Ja sam ovog mog birao, ženin stric je imao ženku sa silnim nekim pedigreom. Svi štenci koje je ona okotila su bili takvi.

Inače, moram da ispričam...

Dobijem ja žestoke bolove, kamen u žuči, tamo me strefi i završim u Loznici na operaciji. To su bolovi koje čovek ne može sakriti.
Gleda on mene i plače!
Ker plače!

gvozden1 gvozden1 22:15 31.12.2022

Re: ...

Razmišljaj o progresiji kada iz generacije u generaciju utičeš da se jedna osobina prenosi a druga ne.

To implicira da je ogroman deo populacije medveda imao kontakt sa ljudima.
To mi se čini malo verovatno.

Jer ako vrsta ima neku osobinu, do promene u celoj vrsti može da dovede ili neki radikalan boljitak ( ono sa leptirima) ili drastično eliminisanje jedinki bez mutiranog gena, toliko da ih izbacuje iz prenošenja svoje kombinacije.

Opet ograda, samo mi se tako čini.
gvozden1 gvozden1 22:17 31.12.2022

Re: ...


Dakle, za razliku od pomenutog tornjaka, njih je život u rutini, u kontrolisanim uslovima, promenio.

Promenio ponašanje jedinki, njihov karakter, a daleko je to od promene genetike.
docsumann docsumann 22:18 31.12.2022

Re: ...

gvozden1
karakter jedinke je takođe genetski uslovljen

Ne mora da bude.
Agresivnost može da bude posledica nekog spoljnih uticaja, nekog iskustva, treninga...

A da, za sve mora da postoji genetski osnov, ali karakter jedinke je uže područje od genetske osnove.

Osnova, recimo, dozvoljava da jedinka bude i pitoma i agresivna, a spolja sredina određuje šta će se ispoljiti.


naravno fenotip daje definitivni karakter.

samo sam naglasio i da je osjetljivost na spoljne uticaje genetski uslovljena.
neće svaka jedinka reagovati jednako na iste uticaje.
predatortz predatortz 22:20 31.12.2022

Re: ...

gvozden1

Dakle, za razliku od pomenutog tornjaka, njih je život u rutini, u kontrolisanim uslovima, promenio.

Promenio ponašanje jedinki, njihov karakter, a daleko je to od promene genetike.


Naravno!

Ovi su bili izolovani i nisu mogli uticati na širu priču.

Ali mi je i to zanimljivo. Ipak su to u osnovi veoma divlje životinje.

Mada, eno opet onih silnih klipova gde se ludi Rusi grle sa medvedima, jedu iz iste posude...
Biće da su medvedi mnogo fleksibilniji prema čoveku nego što nam to na prvu izgleda.

docsumann docsumann 22:23 31.12.2022

Re: ...

Ker plače!


koliko su životinje koje jedemo i one s kojima se družimo emotivno slične...


milisav68 milisav68 22:23 31.12.2022

Re: ...

alselone

Razmišljaj o progresiji kada iz generacije u generaciju utičeš da se jedna osobina prenosi a druga ne.

Izostavljaš druge faktore, kao što je krčenje šuma ili zatrovanost vode i hrane.

Ne samo za medvede, nego uopšte prirode, i staništa životinja.
predatortz predatortz 22:26 31.12.2022

Re: ...

koliko su životinje koje jedemo


Pa, kad ih volimo!
gvozden1 gvozden1 22:29 31.12.2022

Re: ...


Mada, eno opet onih silnih klipova gde se ludi Rusi grle sa medvedima, jedu iz iste posude...
Biće da su medvedi mnogo fleksibilniji prema čoveku nego što nam to na prvu izgleda.

To mogu samo Rusi i Crnci :)

Išlo je svojevremeno ne ovim Animal planetima, ili tako šta, nešto o afričkim plemenima.
I lavovi, njih nekoliko uhvate nešto, antilopu neku, i pojavljuju se nekoliko crnaca sa motkama, idu prema lavovima koji komadaju ono meso, crnci odlučno idu, samo idu, ne viču, ne mašu motkama, ne trče, i lavovi u nekom trenutku ostavljaju plen i beže.

Ovi to uzimaju i nose kući.

Mislim jebiga, kolika su m*da za to potrebna, jasno je.
Ali da su divlje životinje ipak manje strašne nego što mi mislimo, ipak jesu.
docsumann docsumann 22:30 31.12.2022

Re: ...

predatortz
koliko su životinje koje jedemo


Pa, kad ih volimo!


njihov peh je što smo mi još uvijek nismo ni civilizacija Tipa 1
predatortz predatortz 22:32 31.12.2022

Re: ...

docsumann
predatortz
koliko su životinje koje jedemo


Pa, kad ih volimo!


njihov peh je što smo mi još uvijek nismo ni civilizacija Tipa 1


Ako je to uslov, ja ne želim da evoluiram!
gvozden1 gvozden1 22:34 31.12.2022

Re: ...

, ja ne želim da evoluiram

Pričasmo gore, postoje i negativne mutacije.
Doks je, jadan, izgleda to zakačio:)
predatortz predatortz 22:37 31.12.2022

Re: ...

gvozden1
, ja ne želim da evoluiram

Pričasmo gore, postoje i negativne mutacije.
Doks je, jasan, izgleda to zakačio:)


Mlad je, možda ima još nade.

Da ga napijemo i podmetnemo neki roštilj?
U dobrom društvu se i kaluđer ženi...

Samo, budi oprezan da on nama one pečurke ne podmetne!
gvozden1 gvozden1 22:39 31.12.2022

Re: ...

Da ga napijemo

Ma zajebi, ko zna kakav je kad je pijan, a ko šifonjer je.
Ne bih se ja s tim zaebavao :)
predatortz predatortz 22:41 31.12.2022

Re: ...

gvozden1
Da ga napijemo

Ma zajebi, ko zna kakav je kad je pijan, a ko šifonjer je.
Ne bih se ja s tim zaebavao :)


Mudro zboriš!
A i ja sam jak štih da nekog napijem, u pičku materinu!
alselone alselone 23:06 31.12.2022

Re: ...

Ma zajebi, ko zna kakav je kad je pijan, a ko šifonjer je.


Dobar ko leba. :)
Još pogotovo kad popije ko čovek pravu bačku rakiju od dunje.
bene_geserit bene_geserit 05:11 01.01.2023

Re: ...

ljudi, gledajte Avatar 2. Ja sam oduševljen.

ljudi, ne gledajte Avatar 2
Plot je dosadan, više je napravljen kao priprema za Avatar 3, preeedugačak za faktor 1.5x ako ne i više, neke scene kao ono kad se spašavaju iz broda bi skratio 5 puta, i pozitivci i negativci nose iste plave dresove ovaj put pa ih je teško razlikovati, kitovi su istetovirani u skladu sa današnjim vremenima.
Jedino docs neka gleda, on se prima na lajmanski budizam fore i fazone.
Ovo od velikog fana Avatara 1.
alselone alselone 08:41 01.01.2023

Re: ...

ljudi, ne gledajte Avatar 2
Plot je dosadan, više je napravljen kao priprema za Avatar 3, preeedugačak za faktor 1.5x ako ne i više, neke scene kao ono kad se spašavaju iz broda bi skratio 5 puta, i pozitivci i negativci nose iste plave dresove ovaj put pa ih je teško razlikovati, kitovi su istetovirani u skladu sa današnjim vremenima.
Jedino docs neka gleda, on se prima na lajmanski budizam fore i fazone.
Ovo od velikog fana Avatara 1.


Gle ovog bumera!

Film je fantastičan. Meni verujte, ne ovom bumeru!

Vizuelno je toliko lep da bih ga gledao i da traje 5 sati. Priča je arhetipska i okrenuta porodici i vrednosti porodice, zajednice porodice, borbe o porodici i slično. To je blago danas sresti.
alselone alselone 09:04 01.01.2023

Re: ...

solo solo 10:34 01.01.2023

Re: ...

ljudi, ne gledajte Avatar 2


Nisi mogao da okačiš bolju reklamu.

Jesi ga gledao u 4d ili obično. Da bi mogli da nastavimo proseravanje.

Milan Novković Milan Novković 17:18 01.01.2023

Re: ...

alselone
ljudi, ne gledajte Avatar 2
Plot je dosadan, više je napravljen kao priprema za Avatar 3, preeedugačak za faktor 1.5x ako ne i više, neke scene kao ono kad se spašavaju iz broda bi skratio 5 puta, i pozitivci i negativci nose iste plave dresove ovaj put pa ih je teško razlikovati, kitovi su istetovirani u skladu sa današnjim vremenima.
Jedino docs neka gleda, on se prima na lajmanski budizam fore i fazone.
Ovo od velikog fana Avatara 1.


Gle ovog bumera!

Film je fantastičan. Meni verujte, ne ovom bumeru!

Vizuelno je toliko lep da bih ga gledao i da traje 5 sati. Priča je arhetipska i okrenuta porodici i vrednosti porodice, zajednice porodice, borbe o porodici i slično. To je blago danas sresti.

I meni se mnogo svideo, iz sličnih razloga

Čak sam grubo zapamtio neka mesta gde ću, kad film dobaci do kućne kontrole, pažljivo obratiti pažnju zbog krađe ideja za kućni DIY

Ovo što Bene priča je opšte mesto u ovom i mnogim filmovima među kritičarima koji često greše oko toga šta su granice priče, koje je nemoguće definisati precizno i samo u mnogim/većino-bitnim pisanim delima kako ih definišu dve ili više osoba. Čak i ako je jedna od tih osoba autor, ili više autora - odavno ni autori nemaju poptuno vlasništvo nad značenjem. A priča se priča i vizuelnim, zvučnim, pa obrascima koji su isto tako dramatično kompleksniji u ovom proširenom "triumviratu".

Pa kontekstom, koji je neka naša civilizacijska kumulativa do trenutka kad odgledamo delo.
docsumann docsumann 19:09 31.12.2022

čovjek čije su ideje umnogome inspirisale

ovaj blog

o ključnoj postavci - kakvu sliku svijeta smo mi iskristalisali tokom evolucije.
stvaran prikaz stvari ili tek vizuelnu platformu za navigavanje kroz borbu za opstanak



pegavi_utorak pegavi_utorak 16:25 02.01.2023

Re: čovjek čije su ideje umnogome inspirisale

Odgledao sam par snimaka sa ovim čovekom, i čini se da ima zanimljivu teoriju. Nisam ni na jednom uspeo da vidim da li on ima neku ideju kako izgledaju te naše "nule i jedinice". Meni se čini da naš viđenje sveta nije baš tako daleko od realnosti, jer je čovek ipak uspeo da stvori nekakve instrumente, koji bi trebalo da objektivno izmere neke vrednosti, i čini mi se da naš subjektivni instrument uspeva da to otprati dovoljno dobro.
docsumann docsumann 16:33 02.01.2023

Re: čovjek čije su ideje umnogome inspirisale

Meni se čini da naš viđenje sveta nije baš tako daleko od realnosti, jer je čovek ipak uspeo da stvori nekakve instrumente, koji bi trebalo da objektivno izmere neke vrednosti, i čini mi se da naš subjektivni instrument uspeva da to otprati dovoljno dobro.


vidim to tako što taj interfejs (tj. prostoro vrijeme) ima neku svoju inherentnu strukturnu logiku.
ali po Hofmanu srž problema je u tome što prostor i vrijeme nisu fundamentalne dimenzije

alselone alselone 16:49 02.01.2023

Re: čovjek čije su ideje umnogome inspirisale

jer je čovek ipak uspeo da stvori nekakve instrumente, koji bi trebalo da objektivno izmere neke vrednosti, i čini mi se da naš subjektivni instrument uspeva da to otprati dovoljno dobro.


Da li možeš lenjirom da izmeriš veličinu ikonice na ekranu?
docsumann docsumann 17:03 02.01.2023

Re: čovjek čije su ideje umnogome inspirisale

alselone
jer je čovek ipak uspeo da stvori nekakve instrumente, koji bi trebalo da objektivno izmere neke vrednosti, i čini mi se da naš subjektivni instrument uspeva da to otprati dovoljno dobro.


Da li možeš lenjirom da izmeriš veličinu ikonice na ekranu?


da, ali nebitno.
ikonice imaju neka svoja druga inherentna svojstva. pravila kojima se koriste, otvaraju, prebacuju, stavljaju u folder...kako upravljaju programima, itd.

analogija nije doslovna, već da je intergejs ono što se nalazi između nas i mehanizma koji pokreće kompjuter, kao oruđe kojim mi manimulišemo mogućnostima kompjutera
alselone alselone 17:18 02.01.2023

Re: čovjek čije su ideje umnogome inspirisale

Slažem se sa tobom, nema tu spora. Pogotovo što se tiče vremena. Nema šanse da je vreme fundamentalna dimenzija. :)
docsumann docsumann 17:25 02.01.2023

Re: čovjek čije su ideje umnogome inspirisale

alselone
Slažem se sa tobom, nema tu spora. Pogotovo što se tiče vremena. Nema šanse da je vreme fundamentalna dimenzija. :)


mojih 5 centi je da je fenomen vremena skopčan sa funkcionisanjem (naše) svijesti.
alselone alselone 17:37 02.01.2023

Re: čovjek čije su ideje umnogome inspirisale

mojih 5 centi je da je fenomen vremena skopčan sa funkcionisanjem (naše) svijesti.


To možeš potvrditi iz prve ruke.
docsumann docsumann 17:46 02.01.2023

Re: čovjek čije su ideje umnogome inspirisale

alselone
mojih 5 centi je da je fenomen vremena skopčan sa funkcionisanjem (naše) svijesti.


To možeš potvrditi iz prve ruke.


to da su pojavno skopčani, takoreći sljepljeni jedno s drugim, to je nesporno. nego, pitanje je šta iz čega proizlazi?
šta je fundamentalno u toj sprezi, a šta je ono što proishodi?

EDIT: imao sam svojevremeno blog o fizici bez vremena - LINK
docsumann docsumann 19:57 31.12.2022

postoji (još) jedna manjkavost

u primjenjivanju evolucionih strategija prositeklih i brušenih u evoluciji vođenoj DNK ganetikom na aliene čija nam je biološka struktura potpuna nepoznanica.
da li oni uopšte imaju DNK ili imaju neku sasvim drugu osnovu za prenos naslednih osobina i informatičkog zapisa o vrsti.

kakve tendencije u ponašanju vrste generiše ta "gen"etika? kakvi oblici svjesti su skopčani s takvom biofiziologijom??

alselone alselone 20:41 31.12.2022

Re: postoji (još) jedna manjkavost

da li oni uopšte imaju DNK ili imaju neku sasvim drugu osnovu za prenos naslednih osobina i informatičkog zapisa o vrsti.


Postoji teorija panspermije po kojoj DNK uopšte i nije sa zemlje nego je stigla na kometama i meteorima.
docsumann docsumann 20:50 31.12.2022

Re: postoji (još) jedna manjkavost

alselone
da li oni uopšte imaju DNK ili imaju neku sasvim drugu osnovu za prenos naslednih osobina i informatičkog zapisa o vrsti.


Postoji teorija panspermije po kojoj DNK uopšte i nije sa zemlje nego je stigla na kometama i meteorima.


čak i pod pretpostavkom njene ispranosti opstaje pitanje postoje li u kosmosu druge informatičke osnove života od nje?
alselone alselone 21:47 31.12.2022

Re: postoji (još) jedna manjkavost

čak i pod pretpostavkom njene ispranosti opstaje pitanje postoje li u kosmosu druge informatičke osnove života od nje?

Ovo je veoma zanimljivo pitanje ali je na kraju pitanje tehnikaije, zar ne?
docsumann docsumann 22:10 31.12.2022

Re: postoji (još) jedna manjkavost

alselone
čak i pod pretpostavkom njene ispranosti opstaje pitanje postoje li u kosmosu druge informatičke osnove života od nje?

Ovo je veoma zanimljivo pitanje ali je na kraju pitanje tehnikaije, zar ne?


nisam siguran.
možda oni uvode potpuno nove inpute i pravila u igru evolucije.

kako se odražavaju na formiranje svijesti?

kakav je u konačnici njihov interfejs? kakve ikonice ima? koliko je daleko od hardcore stvarnosti?
alselone alselone 23:00 31.12.2022

Re: postoji (još) jedna manjkavost

Na ova pitanja niko iz SF sveta nije ni pokušao da zapravo odgovori. Svi pokušaji su bili jako naivni, kao kada je Asimov u Bogovi Lično pisao kako u tom drugom svemiru žive u trojkama. Mis'im...
docsumann docsumann 23:21 31.12.2022

Re: postoji (još) jedna manjkavost

koliko god nas sf filmovi i serije pripremali za eventualni susret sa vanzemaljskom inteligencijom to bi bio kulturološki šok samo takav.

do tada, il dok malo ne ojačamo, sazrimo i ne opametimo, naše je da se molimo da teorija Mračne Šume ne važi, il bar ne u totalu
Milan Novković Milan Novković 23:43 31.12.2022

Re: postoji (još) jedna manjkavost

docsumann
koliko god nas sf filmovi i serije pripremali za eventualni susret sa vanzemaljskom inteligencijom to bi bio kulturološki šok samo takav.

do tada, il dok malo ne ojačamo, sazrimo i ne opametimo, naše je da se molimo da teorija Mračne Šume ne važi, il bar ne u totalu

Mi smo suviše tupavi da na nas sada troše municiju

Nas mogu ladno da ostave za posle, pa usput možemo i dal se sami pobijemo, ili muški grunemo u neku regresiju gde kad nam mračni šumaši nabasaju na šta-smo-imali vrata u čudu prozbore: "Ša je ovo?!"
literatesa literatesa 06:35 01.01.2023

Re: postoji (još) jedna manjkavost

Mi smo suviše tupavi da na nas sada troše municiju

Zamisli stvarno da smo im nezanimljivi.
alselone alselone 08:59 01.01.2023

Re: postoji (još) jedna manjkavost

Zamisli stvarno da smo im nezanimljivi.


To bi značilo da tu toliko napredni a da smo mi toliko jadni i da vide kako smo u ćorsokaku evolucije u kom ne možemo nikada postati pretnja. Baš bukvalno nikada, čak ni za delić iznad nule.
literatesa literatesa 09:48 01.01.2023

Re: postoji (još) jedna manjkavost

To bi značilo da tu toliko napredni a da smo mi toliko jadni i da vide kako smo u ćorsokaku evolucije u kom ne možemo nikada postati pretnja. Baš bukvalno nikada, čak ni za delić iznad nule.


Mašta je moć predočavanja i sudeći po Ajnštajnovoj* izreci, mašta je važnija od znanja, mi jesmo u ćorsokaku evolucije.

*) na njemačkom je mašta snaga izvedbe, da ne brkamo romantiku i moć ideje..


I vanzemaljce zamišljamo sa dvije ruke i noge, i velikom glavom, kao imaju malo veći mozak od našeg pa da stane? :)
literatesa literatesa 09:49 01.01.2023

Re: postoji (još) jedna manjkavost

u ćorsokaku evolucije

Uh, što mi se ovo sviđa. :)
gvozden1 gvozden1 10:13 01.01.2023

Re: postoji (još) jedna manjkavost

alselone


To bi značilo da tu toliko napredni a da smo mi toliko jadni i da vide kako smo u ćorsokaku evolucije u kom ne možemo nikada postati pretnja. Baš bukvalno nikada, čak ni za delić iznad nule.

Odličan scenario.
Neka njih neka vilene po vasioni, neka budu najveće baje tamo, samo neka nas ostave na miru.

Dobro je nama i ovako.
docsumann docsumann 10:26 01.01.2023

Re: postoji (još) jedna manjkavost

gvozden1
alselone


To bi značilo da tu toliko napredni a da smo mi toliko jadni i da vide kako smo u ćorsokaku evolucije u kom ne možemo nikada postati pretnja. Baš bukvalno nikada, čak ni za delić iznad nule.

Odličan scenario.
Neka njih neka vilene po vasioni, neka budu najveće baje tamo, samo neka nas ostave na miru.

Dobro je nama i ovako.


kosmički izolacionizam svojstven autentičnim domaćinima

no, nažalost po vas, stvari ne funkcionišu na takav način (bar ne na ovom stepenu razvoj čovjeka).
u prirodi naše vrste je da hoće da zna, ima i može VIŠE


dok ne budemo počeli da intervenišemo po samoj suštini našeg bića, nećemo biti u mogućnoisti da se pomjerimo s tog kursa.
a on će nas ili spržiti ili napraviti bogovima

literatesa literatesa 10:32 01.01.2023

Re: postoji (još) jedna manjkavost

a on će nas ili spržiti ili napraviti bogovima

Onesvijestiću se. :)
gvozden1 gvozden1 10:47 01.01.2023

Re: postoji (još) jedna manjkavost

kosmički izolacionizam svojstven autentičnim domaćinima

no, nažalost po vas, stvari ne funkcionišu na takav način (bar ne na ovom stepenu razvoj čovjeka).
u prirodi naše vrste je da hoće da zna, ima i može VIŠE


dok ne budemo počeli da intervenišemo po samoj suštini našeg bića, nećemo biti u mogućnoisti da se pomjerimo s tog kursa.
a on će nas ili spržiti ili napraviti bogovima

Ne voli evolucija rizike, tako da intervencija u suštini bića može da bude samo svesna odluka ludog naučnika, a koji će nam krasni to?

Imamo mi s čim da se igramo ovde, da saznajemo, stičemo, i bez nadgornjavanja sa nekim opasnim bajama iz kosmosa.

Ustvari, možda je najbolje da mi za njih nikad i ne saznamo, ko zna šta bi moglo da padne na pamet tebi i Alsu ako biste se uverili da neki mali zeleni odvajaju bolje ribe i imaju bolja kola.

:)
crossover crossover 10:57 01.01.2023

Re: postoji (još) jedna manjkavost

docsumann
koliko god nas sf filmovi i serije pripremali za eventualni susret sa vanzemaljskom inteligencijom to bi bio kulturološki šok samo takav.

do tada, il dok malo ne ojačamo, sazrimo i ne opametimo, naše je da se molimo da teorija Mračne Šume ne važi, il bar ne u totalu


Mislim da do tog Susreta nikad neće doći, ne zato što Oni ne postoje već zato što jedini bliski kontakt koji ćemo možda imati biće sa njihovim mašinama tj. onim što mi zovemo roboti. I to neće nimalo izgledati kao u Spilbergovim zašećerenim melodramama. Zato mislim da je bolje, što reče Hoking, da ne galamimo mnogo po svemiru i da ne vičemo "ovde smo!". Mislim, kapiram taj saganovski zanos i idealizam, divno je sve to, ali ne bih voleo da završim kao nečija baterija od 12V. I ovako smo samo na par klikova od (samo)uništenja.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana