Bloomsday from dusk to yawn again

nsarski RSS / 16.06.2008. u 04:28

bloomsday.jpg

 

again as it always returns(!) Juneta srednjeg i još jednog (Oh, Earth, return!)

Ili na Ћирилично Методичном: кад су Џојса једном питали зашто је језик Уликса разумљивији од језика Финеганна он је рекао Зато! Leopold Bloom aka Harold Flowers se dešava danju, HCE je dogadjaj nocturni, ‘tis a dream Mighty Nora, Traum traumatisch, kao Историја/Historija/Histerija Mighty Nora iz koje ti je Desire da je zaludu Budish. Although nearvanished, Nirvanna to nije. Ni jezik isti.

Return! Od Starta do Fin-a se najavljuje «Here Comes Everybody!» ovako

riverrun, past Eve and Adan's, from swerve of shore to bend of bay, brings us by a commodius vicus of recirculation back to Howth Castle and Envorons.

Adam and Eve Mighty Nora i Oneyegoneblack kod zamka u Howth-u sapiens od njega nastao kad gledahuhuhuuuuуу! rakete. Jednoruki bludnik a nije Nelzon under the ban of our infrarational senses. Posle thankskissing i postovanje, ali greh ostade.

Na Ћирилично Методичном: читам ових дана Џојса, као што обично чиним око 16. јуна, од Почетка до јарка, где заспим и сневам Urbograd (the Urb, it Orbs, Урбоград је Орбоград је свет, like brodar and histher) and it never returns.

A san sve trpi, skribam it is what papyr is meed of.

Con Dolezza kazem zbogom i tu je Kraj. Fin.

Finn again.

Finn, again! Take. Bussoftlhee, mememormee! Till thous endsthee. Lps. The keys to. Given! A way a lone a last a loved a long the

 

Počinje Bloomsday.

P.S. Srećan Bloomsday svima!

 

All verbal donations are welcome. 

 



Komentari (67)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gordanac gordanac 04:45 16.06.2008

:))

‘tis a dream Mighty Nora, Traum traumatisch, kao Историја/Historija/Histerija Mighty Nora iz koje ti je Desire da je zaludu Budish. Although nearvanished, Nirvanna to nije. Ni jezik isti.

dobro ti Bloomdnevno jutro as well!
Počinje Bloomsday.

...opet i - nikad ne završava...
A san sve trpi, skribam it is what papyr is meed of

:))
"...i život, Leopolde, i život..." i filmovi, a o knjigama i ljudima i da se ne govori

nice one, nsarski, nice one

Oneyegone, one to go! :))
nsarski nsarski 05:00 16.06.2008

Re: :))

Zanimljivo da je Beket bio jedan od ljudi koji je za Dzojsa pravio kovanice dok je pisao Bdenje.
Verbal donations...
gordanac gordanac 05:17 16.06.2008

Re: :))

Zanimljivo da je Beket bio jedan od ljudi koji je za Dzojsa pravio kovanice dok je pisao Bdenje.
Verbal donations...

...a Semjuel je samo jedan takav primer..
posle kad ja pričam kako je moguće i živeti veliku literaturu, svi kažu "ma, daj!"
I ponekad mi bude žao kako se retko vidi da je Džojs morao da se dogodi literaturi, takvoj kakva je bila do njega, kao što je XX vek, takav kakav je, morao da se dogodi posle svih prethodnih. Nije nikakav determinizam, još manje kauzalnost - jednostavno neminovna posledica ljudskog shvatanja linearnog toka vremena...A vreme nikako nije linearno...Pesnici su to ukapirali pre ostalih (kao i obično!). I time "sa`ranili" filozofe XX veka :))
Prvi su se setili - jednostavnosti.
"..a sound and soundless, a word and wordless, a love and loveless...a human and humanless...a light and lightless...Double-in je isto što i Dablin, i zato se mora otići,....a svako se putovanje otrovom završava, rekao bi Maestro, i nijedan se svemir ponovo ne stvara..."
gordanac gordanac 05:29 16.06.2008

msleeeeem...

...najvažniju stvar zaboravim!
muzika za dusk and yawn:
(i za sve drugo, naravno! :))
nsarski nsarski 05:39 16.06.2008

Re: msleeeeem...

gordanac
...najvažniju stvar zaboravim!
muzika za dusk and yawn:
(i za sve drugo, naravno! :))

Zaboravih i ja da ostavim link za citanje;

Evo ga Finnegans Web
florian florian 07:33 16.06.2008

Re: msleeeeem...

El to sa potrebom računanja na današnji praznik zahvatilo i vas dvoje matefizika od ranog jutra? Da nije neka zaraza?
gordanac gordanac 08:06 16.06.2008

Re: msleeeeem...

...matefizika od ranog jutra...

:)
el ti ovo "tipfeler" ili - namerno? (s tobom se nikad ne zna !)
Da nije neka zaraza?

:)
mislim da nije zarazno, mada....
s Džojsom se nikad ne zna, isto...
florian florian 09:43 16.06.2008

Re: msleeeeem...

el ti ovo "tipfeler" ili - namerno? (s tobom se nikad ne zna !)

Pa znaš kako, moramo se pomiriti ( a možda i ne, no to nije od značaja za ovo Džojsovo jutro, a možda i jeste) s tim da postoje i pojmovi Ta meta ta physika.
A, kako lepa sententiae( samo za tvoje oči ovog jutra, bez grešaka u kucanju),a ne ko ova započeta samoglasnikom ( sram da me bude) .

...matefizika od ranog jutra...


Vas dvoje ovog jutra doživljavam kao matefizičare. Sviđa mi se jednoznačno određenje znalaca ove dve nauke pa sam si malo dao slobodu nemirenja sa razdvojenošću.


Ako me memorija pamćenja služi, Džojs je malo više računao od proseka, pa mi upalo smešno da dva matefizika, jedan u ponoć a drugi zorom ranom , računaju na Džojsa . Bojim se samo da nije zarazno, evo mene već izgleda pomalo počelo da fata sve sa ovim simptomima kao gore.
Kako ono reče, ako se dobro sećam, da je Uliksa napunio zagonetkama da bi profesori mogli godinama da ih odgonetaju.
ivana23 ivana23 09:51 16.06.2008

***

Spiridon Spiridon 08:18 16.06.2008

..

"Čovjek koji je gradio mostove i pisac koji ih je s nečuvenom strašću opisivao umro je na vrijeme. Sudbina je htjela da ne vidi ono što nije trebalo vidjeti."
Milan Novković Milan Novković 08:36 16.06.2008

...

...
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:50 16.06.2008

Dodirnimo Dzojsa!

Nsarski
кад су Џојса једном питали зашто је језик Уликса разумљивији од језика Финеганна он је рекао Зато!

A kada su ga neki drugi put pitali zasto je Fineganovo bdenje tako nerazumljivo (i tesko za citanje), on je odgovorio: "Da bi dokoni kriticari imali sta da rade u sledecih 300 godina".
Zar to ne lici na namcorastog knjizevnog genija Dzejmsa Dzojsa?

Nsarski, drago mi je da ste pokrenuli "Bloomsday from dusk to yawn again". Ako smem da sudim, to pokazuje lucidnost vaseg duha. Za mene licno, ovaj "Bloomsday" dolazi kao izazov, sto na zalost nikako nije bio slucaj sa vasim prethodnim postom "Najteži problem na svetu I: Poincare-ova pretpostavka". Tamo nisam umeo ni da beknem, jer takav kakav jesam, cesto uhvatim sebe kako ne umem da resavam ni obicne, svakodnevne probleme i problemcice, a kamoli da se usudim da resavam "najtezi problem na svetu"; ili bar da pokusam da ga shvatim. Iako se kaze da je glupo da covek sam sebe sazaljeva, u ovakvim prilikama mislim da je to vrlina - jer sam istinski sazaljevao sebe citajuci o Poenkareovoj pretpostavci.
A onda shvatim: ogranicenost covecjeg uma je - prirodna osobina, i nije bas slucajnost kod ljudi.
Have a nice day.
Jelica Greganović Jelica Greganović 10:00 16.06.2008

Hepi

Bloomsday!

nsarski nsarski 10:59 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Zanimljivo je da se ljudi prema Dzojsovom tekstu odnose kao prema decijoj igri. Skoro sam negde citao da odrasli ljudi sa decom citaju tekst i igraju se izvrcuci reci - deca su za to sposobnija i to ih zabavlja. Valjda zato sto im je jezik fleksibilniji. Na kraju, svi smo mi kao malo izvrtali reci, spajali nespojivo i dobijali iznenadjujuce rezuktate. U tome je, mislim, i sustina Bdenja. Kao u snu sto je sve moguce, tako su i slobodne asocijacije recima deo snevackog verbalnog kosmosa.
Nekada su dobijene konotacije mracne, nekad nisu.
U Bdenju je ocevidno ono neuroticno vracanje na proslost i ima veze sa Vico-ovom koncepcijom istorije i stepenima spavanja. Kaze se da je "proslost nocna mora iz koje pokusavamo da se probudimo", a to Dzojs u vecem delu svojih tekstova radi - pokusava da "izleti" iz nje kao Dedal iz Lavirinta (otud Stephen Dedalus). Meni je inspiraciju za onu gore konstrukciju dalo ime blogerke Mighty Nora (Mocna Nora -> Nocna Mora), a srecom i Dzojsova zena zivota se zvala Nora - i eto slobodne asocijacije da je istorija Mighty Nora koja mu je "16. juma 1904 godine otkopcala slic i nacinila ga covekom" dok su gledali rakete kod Howth zamka (Howth je malo mesto blizu Dablina).
I sam naslov kaze "svi smo mi Finegan", jer je tako napisan. Ispravno bi bilo Finnegans' Wake sa zarezom, ali ovako ispadne de je u pitanju Wake mnogih Finegana. Ubrzo zatim (u prvoj recenici) Finegan postaje HCE (Howth Castle and Environs) a potom i Here Come Everybody. Itd.
ivana23 ivana23 11:04 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

JJ Beba JJ Beba 11:47 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Joysova statua u Trstu

Hotel James Joyce
Via Cavazzeni, 7, 34100 Trieste




Joyce u Puli

nsarski nsarski 12:01 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Ah Trieste (Trća, na Latinskom) i Joyce!
Da nije bilo Dzojsa, roman Itala Zveva "Confessions of Zeno" nikad ne bio bio prepoznat kao veliko umetniko delo. Zeno je setao trscanskim ulicama i mostovima i ostavljao pusenje. Ruminirao umesto da je odleteo.
By the way, Bb, jel' to JJ u slavu velikog pisca?:)))
JJ Beba JJ Beba 12:57 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

By the way, Bb, jel' to JJ u slavu velikog pisca?:)))

yes u slavuodiseje, života ,mašte
imal šta bolje?
:)
pnbb pnbb 16:18 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Zanimljivo je da se ljudi prema Dzojsovom tekstu odnose kao prema decijoj igri.

burdzes im asuper knjige na slicnu temu, uputstva za citanje dzojsa za pocet nike, shorter finegans wake, here comes everybody

vrlo je zabavno
Jelica Greganović Jelica Greganović 20:07 16.06.2008

A da bi stigao do Trsta,

prošao je vozom kroz Ljubljanu i na kratko izašao...U njegovu čast na železničkoj stanici u Ljubljani stoji spomen na to

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:13 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

nsarski
Zanimljivo je da se ljudi prema Dzojsovom tekstu odnose kao prema decijoj igri. Skoro sam negde citao da odrasli ljudi sa decom citaju tekst i igraju se izvrcuci reci - deca su za to sposobnija i to ih zabavlja. Valjda zato sto im je jezik fleksibilniji. Na kraju, svi smo mi kao malo izvrtali reci, spajali nespojivo i dobijali iznenadjujuce rezultate.


Има цела прича како је Џојс користио вребалне петљанције своје ћерке као потку за део разуздане поетике Бдења Финегановог. Но, истину говорећи, мало је оних, чак и међу академским стручњацима (осим Нсарског ;-), који су то дело прочитали, а лично не верујем да их у Србији има преко 5-6. Боље ствари не стоје ни са Улисом, те је у Србији Џојс шире непознат писац, или, да будем прецизан, прати га слепа слава неразумевања и увезене идолатрије.
Целокупна халабука са Bloomsdayom тим је чуднија јер ни у Ирској ни у свету читаност његових најславнијих романа није бог зна како велика и сасвим је у нескладу са медијском халабуком која их прати. Можда би се статус његовог дела могао поредити са квантном физиком: мало ко је разуме, али сви о њој причају. Уосталом, свако ко се барем мало сматра литерарно упућеним и сензибилним не сме, ако има било какве претензије, себи допустити да каже да Џојса није читао. То особито важи за оне који се "професионално" баве писањем, мада то да већина њих Џојса није на прави начин читала често показује занатска незграпност њихових властитих дела. То стога јер је Улис, на пример, уџбеник који демонстрира многоструке стратегије писања, и то сасвим програмски и свесно, и чак је нека врста ауторског самохвалисања у стилу: "погледајте како се све то може написати а особито како ја то могу..."
Стога, да закључим: забавља ме та Bloomsdayovska лудница, та весела (и пијана) идолатрија иза које стоји дивљење нечему што се суштински не разуме и није истински део оног света који га пучки слави.
Џојс би у њој сигурно уживао...

nsarski nsarski 20:30 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Ecce Brajovica!
Hvala sto si se javio.
Sto se tice Bloomsday-a, mislim da je u Irskoj 2004. proslava trajala 3 dana (ranije su je slavili 1 dan).
Inace, imas pravo, mislim da ima u svemu i dosta pomodarstva, ono go with the crowd. S druge strane, nije ni to tako lose jer skrece paznju, ipak, na jednog od najznacajnijih knjizevnika 20. veka.
Bdenje nije knjiga da se cita, nego da se desifruje. Ona je, kaze Dzojs, pisana za idealnog citaoca sa idealnom insomnijom. Medju srucnjacima cak ne postoji slaganje o cemu se tacno ta knjiga radi.
Znas, ima ono automatsko i mahinalno pisanje i crtanje po praznoj hartiji, kad ljudi razgovaraju telefonom, ili prisustvuju dosadnom predavanja ili sastanku. To se zove doodling.



Nisu u pitanju crtezi, vec onako, neki ornamenti i slicno. E, Bdenje moze i tako da se vidi - kao mahinalno, refleksno slaganje reci i asocijacija bez posebnog plana i cilja. Ipak, i takav tekst nam nesto kazuje, kao Rorshakove mrlje.
pnbb pnbb 21:03 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Боље ствари не стоје ни са Улисом

evo ja priznajem da sam na pola ostavio, i to na srpskom

a nemam nikakve pretenzije

jel se to racuna kao 6.5?

il si vec uracunao?
nsarski nsarski 21:06 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

evo ja priznajem da sam na pola ostavio, i to na srpskom

Na srpskom??? To postoji? Ko je preveo? (Oh, Uliks, na to mislis, pretpostavljam.)
gordanac gordanac 21:23 16.06.2008

prevod...

...i izdanje "Zora" Zagreb, ali ne znam tačno godinu i prevodioca (valjda se računa da je hrvatski prevod, nemam pojma ili srpskohrvatski), bila je štampana na "biblijskoj" hartiji formata kao edicija ""Reč i misao". (nemam primerak, govorim po sećanju, dugo sam mislila da je imala korice ljubičaste boje, a ustvari je bilo nešto sivo-plavo, valjda)
marta l marta l 21:35 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Има цела прича како је Џојс користио вребалне петљанције своје ћерке као потку за део разуздане поетике Бдења Финегановог. Но, истину говорећи, мало је оних, чак и међу академским стручњацима (осим Нсарског ;-), који су то дело прочитали, а лично не верујем да их у Србији има преко 5-6.

procitala, znaci ima nas 7
nego, a propos cerke inspiratora za verbalne petljancije, da li je to ista cerka koja se ludo (bukvalno ludo, zavrsila u instituciji sa veeelikim travnjakom) zaljubila u Beketa?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:41 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Превођење Бдења Финегановог сасвим је немогуће. Та књига, из које је Нсарски понешто и цитирао, захтева, у ствари, поновно писање на било којем језику могућног превода, а Џојс би ту био само мелодијски кључ за нови, аутентични и до краја ауторски текст несуђеног јунака-преводиоца. Једном речју, било би то губљење времена за тог литерарног прегаоца, коме би боље било да напише нешто сасвим своје, јер Бдење, онако како је записано, може припадати само енглеском језику и Џојсу. Поврх свега, та књига захтева труд и језичку осетљивост што је мало који English native speaker поседује.
На српски (хрватски) Улис је триред преведен, али он је књига која тек покаткад измиче превођењу, што се за Бдење не може рећи: ту је ситуација сасвим обрнута (Нсарски је напоменуо проблем већ с насловом тог романа).
За утеху @pnbb-u, ни неки факултетски професори књижевности нису Улиса дочитали, мада му то дође нешто као да Горданац или Нсарски кажу да не маре за Хајзенберга.
Кишов Пешчаник је делом резултат пажљивог читања наречене књиге, Десница мора да га је читао (в. Прољеће Ивана Галеба), Настасијевић Џојса спомиње већ 1922. својим ђацима у Четвртој мушкој...
Далеко читалачки питкије су приче из Даблинаца, и с Џојсом увек треба отпочети од њих.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:47 16.06.2008

Re: prevod...

Преводиоци Улиса:
Зоран Пауновић, 2001. година
Лука Паљетак, рецимо око 1995, немам при руци издање
Златко Горјан, педесетих година, такође ми је сада недоступно то издање да проверим годину
Мислим да је на хрватском (нама блиском језику ;-) у међеувремену објављен још један превод, али везе су некако отанчале, па ћу то тек проверити.
gordanac gordanac 21:49 16.06.2008

prevodi...

...i pitanje:
Та књига, из које је Нсарски понешто и цитирао, захтева, у ствари, поновно писање на било којем језику могућног превода, а Џојс би ту био само мелодијски кључ за нови, аутентични и до краја ауторски текст несуђеног јунака-преводиоца. Једном речју, било би то губљење времена за тог литерарног прегаоца, коме би боље било да напише нешто сасвим своје, јер Бдење, онако како је записано, може припадати само енглеском језику и Џојсу.

...zar nije tako sa bilo kojim prevodom i prevođenjem uopšte?
Ja sam dugo tražila Miljkovića na drugim jezicima (našla samo nemački prevod) i zanima me zar nije i prevod poezije ("lakše" ili "teže" ustvaru uvek takvo da ti autor daje samo "melodijski ključ"?
Saglasna sam za "Bdenje", ali zašto to ne bi i u prevodu ostalo istog duha?

p.s Hajzenberg je takav da moraš da mariš za njega ako hoćeš da razumeš poeziju :)) (ako se ja pitam)
JJ Beba JJ Beba 21:51 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Na srpskom??? To postoji? Ko je preveo? (Oh, Uliks, na to mislis, pretpostavljam.)


Geopoetika, V. Bajca
Preveo s engleskog Zoran Paunović
Godina izdanja: 2003

nsarski nsarski 21:51 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Pa, izmedju ostalog, Dzojs u Bdenju koristi nekih dvadesetak jezika, tako da nije sigurno ni sta bi znacio taj prevod.
Далеко читалачки питкије су приче из Даблинаца, и с Џојсом увек треба отпочети од њих.

Definitivno. I Stephen hero, Portrait of the Artist as a young man, to su knjige za ozbiljno citanje.
Ja, sa svoje strane, preporucujem i Dylan Thomasa, Portrait of the Artist as a young Dog, posebno pripovetku "One warm Saturday".
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:52 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

marta l
Има цела прича како је Џојс користио вребалне петљанције своје ћерке као потку за део разуздане поетике Бдења Финегановог. Но, истину говорећи, мало је оних, чак и међу академским стручњацима (осим Нсарског ;-), који су то дело прочитали, а лично не верујем да их у Србији има преко 5-6.

procitala, znaci ima nas 7
nego, a propos cerke inspiratora za verbalne petljancije, da li je to ista cerka koja se ludo (bukvalno ludo, zavrsila u instituciji sa veeelikim travnjakom) zaljubila u Beketa?

Да... (Овим цитирам завршницу монолога Моли Блум)
Иначе, радује ме твоје посвећење...
gordanac gordanac 21:57 16.06.2008

:))

Да...

može ovako?
"…I was a Flower of the mountain yes when I put the rose in my hair like the Andalusian girls used or shall I wear a red yes and how he kissed me under the Moorish wall and I thought well as well him as another and then I asked him with my eyes to ask again yes and then he asked me would I yes to say yes my mountain flower and first I put my arms around him yes and drew him down to me so he could feel my breasts all perfume yes and his heart was going like mad and yes I said yes I will Yes."
nsarski nsarski 22:04 16.06.2008

Re: :))


and first I put my arms around him yes and drew him down to me so he could feel my breasts all perfume yes and his heart was going like mad and yes I said yes I will Yes."


A moze i ovako:

MISS PRICE

I will knit you a wallet of forget-me-not blue, for the
money, to be comfy. I will warm your heart by the fire so
that you can slip it in under your vest when the shop is
closed.

MR EDWARDS

Myfanwy, Myfanwy, before the mice gnaw at your bottom drawer
will you say

MISS PRICE

Yes, Mog, yes, Mog, yes, yes, yes.


(Dylan Thomas - Under Milk Wood).
You can dance to this!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:09 16.06.2008

Re: prevodi...

gordanac
...i pitanje:
Та књига, из које је Нсарски понешто и цитирао, захтева, у ствари, поновно писање на било којем језику могућног превода, а Џојс би ту био само мелодијски кључ за нови, аутентични и до краја ауторски текст несуђеног јунака-преводиоца. Једном речју, било би то губљење времена за тог литерарног прегаоца, коме би боље било да напише нешто сасвим своје, јер Бдење, онако како је записано, може припадати само енглеском језику и Џојсу.

...zar nije tako sa bilo kojim prevodom i prevođenjem uopšte?
Ja sam dugo tražila Miljkovića na drugim jezicima (našla samo nemački prevod) i zanima me zar nije i prevod poezije ("lakše" ili "teže" ustvaru uvek takvo da ti autor daje samo "melodijski ključ"?
Saglasna sam za "Bdenje", ali zašto to ne bi i u prevodu ostalo istog duha?

p.s Hajzenberg je takav da moraš da mariš za njega ako hoćeš da razumeš poeziju :)) (ako se ja pitam)

Што се тиче превођења, не, није... Неке ствари је сасвим могуће превести с минималним губицима у људству.
Рецимо, Васко Попа и сва остала поезија која почива тек делом на ритму и звучању, а више на логици језика и језика мишљења, метафоризације итсл. Други, мени омиљен пример: превод Рилкеа који је урадио покојни генијални Бранимир Живојиновић, Рилкеова последња, завршна песма: Komm du, du letzer..., што je код Живојиновића Последњи којег признајем, с ким зборим..., звучи тако добро на оба језика да ја ни данас не умем да кажем која је верзија "аутентичнија" и боља. Трипут Бог помаже, па да споменем и превод Ђорђа Поповића Даничара књиге о Витезу Тужног Лица: Дон Кихот. (Вуче ме да наведем и Винаров превод Раблеа, мада је ту више реч о успешној транспозицији.)
Кристално је преводив и Збигњев Херберт, па и Шимборска (хвала и покојном Петру Вујачићу, који их је преводио када су то били шире непознати писци), примера бих ти набројао још. На жалост, они лоши преводи су у већини (рецимо Хари Потер)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:13 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

nsarski
Pa, izmedju ostalog, Dzojs u Bdenju koristi nekih dvadesetak jezika, tako da nije sigurno ni sta bi znacio taj prevod.
Далеко читалачки питкије су приче из Даблинаца, и с Џојсом увек треба отпочети од њих.

Definitivno. I Stephen hero, Portrait of the Artist as a young man, to su knjige za ozbiljno citanje.
Ja, sa svoje strane, preporucujem i Dylan Thomasa, Portrait of the Artist as a young Dog, posebno pripovetku "One warm Saturday".

С тим што све те језике требаш ставити превасходно у окружење енглеског језика и културе, па се ствар додатно компликује.
Пикантерија: Џојс је на ирски преведен тек у другој половини седамдесетих година двадесетог века... (А којег би другог, дођавола?)
nsarski nsarski 22:19 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

С тим што све те језике требаш ставити превасходно у окружење енглеског језика и културе, па се ствар додатно компликује.

Da, slazem se potpuno. Rekao bih da je bolje potencijalnom ozbiljnom citaocu Dzojsa da nauci engleski (i sto je vise moguce anglofonske kulture) nego da trazi prevod.
Najzad, nekad se filozof nije smatrao za ozbiljnog ucenjaka ako nije znao nemacki. (Kant, Hegel i slicno na nekom drugom jeziku - da se ne salimo!:))
gordanac gordanac 22:21 16.06.2008

Re: prevodi...

превод Рилкеа који је урадио покојни генијални Бранимир Живојиновић, Рилкеова последња, завршна песма: Komm du, du letzer..., што je код Живојиновића Последњи којег признајем, с ким зборим..., звучи тако добро на оба језика да ја ни данас не умем да кажем која је верзија "аутентичнија" и боља.

Razumem.
To sam mislila kad sam rekla zar ne hvata svaki pravi prevodilac "melodijski ključ" autora da bi mi posle imali zadovoljstvo da ne možemo da se odlučimo šta je bolje.
Uvek je, naravno, bolje čitati original kad god se može.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:33 16.06.2008

Re: prevodi...

gordanac
превод Рилкеа који је урадио покојни генијални Бранимир Живојиновић, Рилкеова последња, завршна песма: Komm du, du letzer..., што je код Живојиновића Последњи којег признајем, с ким зборим..., звучи тако добро на оба језика да ја ни данас не умем да кажем која је верзија "аутентичнија" и боља.

Razumem.
To sam mislila kad sam rekla zar ne hvata svaki pravi prevodilac "melodijski ključ" autora da bi mi posle imali zadovoljstvo da ne možemo da se odlučimo šta je bolje.
Uvek je, naravno, bolje čitati original kad god se može.



Погледај Попине преводена на енглески. Нисам сигуран колико ту поезија, ако и ишта, губи. Наравно, о томе се можемо надгорњавати до зоре, али све и да се триред (ево, знам и "твој језик" :) до јутра посвађамо и измиримо, заклео бих се да је, у овом случају, истина на мојој страни;-)
Свакако, оригинал је, ко Мунзе, закон... Али види, онда, шта ћемо и са Лазом Костићем, којему је српски језик сасвим особено и непоновљиво српски. Ми га, данас, несвесно, преводимо, и то без проблема функционише...
gordanac gordanac 22:44 16.06.2008

Re: prevodi...

....али све и да се триред (ево, знам и "твој језик" :) до јутра посвађамо и измиримо...

:))))
...meni, dok čitam, ne liči na "svađanje i mirenje", više mi liči da odlično razumemo da se ljudi nikako ne mogu rukovati pesnicama :)
A volela bih da vidim dobar engleski prevod "Među javom i međ` snom", recimo, meni je zanimljivo da čitam prevode taman toliko koliko i autentičan jezik.
I još jedno pitanje:
da li multilingvalni ljudi prevode "onako tiho u sebi da niko ne čuje" dok čitaju na jednom od jezika kojeg znaju?
florian florian 22:45 16.06.2008

Re: prevodi...

18.06.2004, 20:57
Post #8





Group: Members
Posts: 102
Joined: 02.05.2004
Member No.: 7076




QUOTE(leira @ 18 Jun 2004, 18:14)
Sta mislite o prevodu? Uopste, da li ste citali original ili prevod? ja sam procitala Paunovicev prevod i od tada mi je covek idol. koliko god da je Joyce genije sto je napisao takvo delo, toliko je Paunovic genije sto ga je tako fenomenalno preveo.

Mislim da ce te zanimati da prof. Paunovic trenutno prevodi Fineganovo bdenje, ne znam sasvim sigurno dokle je stigao. I ako TO uspe da "odradi" , ja mu dizem spomenik. smile.gif

ovde
JJ Beba JJ Beba 22:48 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Predrag Brajovic

marta l
Има цела прича како је Џојс користио вребалне петљанције своје ћерке као потку за део разуздане поетике Бдења Финегановог. Но, истину говорећи, мало је оних, чак и међу академским стручњацима (осим Нсарског ;-), који су то дело прочитали, а лично не верујем да их у Србији има преко 5-6.procitala, znaci ima nas 7nego, a propos cerke inspiratora za verbalne petljancije, da li je to ista cerka koja se ludo (bukvalno ludo, zavrsila u instituciji sa veeelikim travnjakom) zaljubila u Beketa?Да... (Овим цитирам завршницу монолога Моли Блум)Иначе, радује ме твоје посвећење...


ja stavila gore link, al možda niste videli
nsarski nsarski 22:51 16.06.2008

Re: prevodi...

da li multilingvalni ljudi prevode "onako tiho u sebi da niko ne čuje" dok čitaju na jednom od jezika kojeg znaju?

Ja ne. Citam (i sanjam) direktno, mada nisam siguran da sam bilingvalan - ne znam ni srpski ni engleski, iskren da budem:)))
Neki mentalese je tu na delu.
gordanac gordanac 22:57 16.06.2008

Re: prevodi...

Neki mentalese je tu na delu.

:))))
da prevedemo onda "bdenje" na mentalese ? :)
nsarski nsarski 23:01 16.06.2008

Re: prevodi...

gordanac
Neki mentalese je tu na delu.

:))))
da prevedemo onda "bdenje" na mentalese ? :)

OK, translate this:)))), mentalese or otherwise.

The fall (bababadalgharaghtakamminarronnkonnbronntonner-
ronntuonnthunntrovarrhounawnskawntoohoohoordenenthur-
nuk!) of a once wallstrait oldparr is retaled early in bed and later
on life down through all christian minstrelsy
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:07 16.06.2008

Re: prevodi...

gordanac

da li mltuilingvalni ljudi prevode "onako tiho u sebi da niko ne čuje" dok čitaju na jednom od jezika kojeg znaju?

Уххх... тешко питање.
Ево, рецимо, питај Мештра, то јест господина Швракића. Неко је, у његовој домаћинској б(л)оговској кући, једном и споменуо "превазиђену" теорију по којој је само поимање света условљено и језиком, то јест његовом структуром и односима које он успоставља. На жалост свих романтичара и мистика, мислим да се то показало као нетачно, мада свет и језик због тога нису ништа мање привлачни.
Рецимо овако: језик не успоставља структуру мишљења ("математички језик" у целом целцатом Васиону мора бити исти), али уме да тера на мучна довијања да се по њој складно плови... (по структури, а не по Васиону ;-)
Погледај само економију немачког језика и његово могућности, па се сети онда како то изгледа када кренеш да преводиш на срБски. Или, опет, ту свеможну еластичност енглеског језика.
Борхесовски парадокс: за енглески језик је, кажу, карактеристика understatment. А ипак, његов највећи писац, Шекспир, далеко је од те особине...
florian florian 23:23 16.06.2008

Re: prevodi

And trieste, ah trieste ate I my liver!

"bojao sam se da ću umesto da progovorim, da počnem da igram pred ocem, da skačem, da se vrtim oko sebe, ili da se grčim, da se trzam, kao pas, onaj pas, nasred trga, na Piazza dell’ Unitá (okrenite sad glavu od mene ako ima još nekoga ovde gde sam ja), dok je predvečernja muzika svirala po terasama kafana, - pas izvijen u lűk, i kao grbav, taj pas tamo, na brisanom prostoru, dok su ptice letele oko njega (kao one ptice koje su letele tamo dole, oko moje majke?), trzao se, napred i nazad, ostajući u mestu, ustranu iskrenute glave, nad fantomalnom svojom obožavanom kučkom koju je, među svima nama na Piazza dell’Unita video i osećao samo on" (str. 150-1), ali bojazan je neopravdana, jer pas ostaje tamo, na brisanom prostoru, u Trstu, na Piazzi, gde je govor jedva artikulisan, naravno smislen, ali nepravilan, gde se govori telom, u grču i trzaju tela, u izvijanju tela, gde se igra i skače, vrti se oko sebe. Jer, sin i ne bi bio sin da nije sin oca, da nije odgovorio na očev zahtev da se isključivo služi jezikom, "Otac je zahtevao da se isključivo služim jezikom, da mi jezik bude jači od tela, da ne moram da se borim sa telom dok govorim, da mi jezik bude dovoljan, i to savršeno dovoljan (telo suvišno), da se usaglasim sa njim: da me najzad jezik prihvati (kao što on, otac, treba da me prihvati?), da krila, moje ruke bez mene, budu reči krila, ruke, - da imam reč krila, a ne krila: da govorim, da ne letim, da čak ne želim da imam krila..., tj. da govorim toliko dok mi telo ne nestane, tj. da ne bude sve kao da nemam telo, pa sam ja pomišljao da moj otac ne voli moje telo, da ne voli mene (ako sam ja ipak, i to telo), da moj otac više voli jezik od mene..." (str. 150).
1. Svi navodi strana upućuju na: Radomir Konstantinović, Dekartova smrt, Agencija Mir, Novi Sad 1996.



ovde
gordanac gordanac 23:23 16.06.2008

Re: prevodi...

good one! :)
The fall (bababadalgharaghtakamminarronnkonnbronntonner-
ronntuonnthunntrovarrhounawnskawntoohoohoordenenthur-
nuk!) of a once wallstrait oldparr is retaled early in bed and later
on life down through all christian minstrelsy

prevod na
otherwise.
:
finski :)))))

Luhistuminen (tututussmuiyrskylevaatharjyrtäpyörminbronjyrn-

kaarrnnyjlhyyrnsseeistonnpauhaaurrauuoordaajärrietorspäh!)

kerran parr ikälohen wallstreitin jälleenkerrotaan aamutuimaasta

ja sittemmin haiveissa elämän läpi kaiken kristillisän trubapiston.

-------------------------------------------------------------------------------------------

i još, što se tiče bilo kog pada:
(а и зато што правим пилгрим, свако мало :))



moment caught, forever :)
oneyegonedreamin` , forever
nsarski nsarski 23:42 16.06.2008

Re: prevodi...

Ih, lako je tebi kad znas finski...to je ko Madzarski samo malo Finnije:))))
nsarski nsarski 23:47 16.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

burdzes im asuper knjige na slicnu temu, uputstva za citanje dzojsa za pocet nike, shorter finegans wake, here comes everybody

Anthony Burgess je Joyce genius. Kao i moj guru - Frye:)))
Ma, i Nabokov ga je cenio, i mnogi drugi.
Samo oni strogo akademski nastrojeni (stiff necks - cold sex) su imali primijedbe:)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:21 17.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

nsarski
burdzes im asuper knjige na slicnu temu, uputstva za citanje dzojsa za pocet nike, shorter finegans wake, here comes everybody

Anthony Burgess je Joyce genius. Kao i moj guru - Frye:)))
Ma, i Nabokov ga je cenio, i mnogi drugi.
Samo oni strogo akademski nastrojeni (stiff necks - cold sex) su imali primijedbe:)

Fry who?
Мада, дође ми да те питам и за оно stiff necks - cold sex, у Србијици то не важи...
nsarski nsarski 00:30 17.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Fry who?

Sorry - Northrop Frye, kod njega sam ucio:..

Мада, дође ми да те питам и за оно stiff necks - cold sex, у Србијици то не важи...

Hm, a sta vazi?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:51 17.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

nsarski
Fry who?

Sorry - Northrop Frye, kod njega sam ucio:..

Узбудљиво, одиста...
Мада, дође ми да те питам и за оно stiff necks - cold sex, у Србијици то не важи...

Hm, a sta vazi?

Колико знам, ти се враћаш у Србију, па ћеш ad fontes све полако и изнова. Или сам погрешно обавештен?
nsarski nsarski 00:58 17.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Колико знам, ти се враћаш у Србију, па ћеш ad fontes све полако и изнова. Или сам погрешно обавештен?

Pa, vracam se, svakako, ali ne bas brzo...malo cu da zalutam do nase brace u L. Americi na neki mesec.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:05 17.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Путуј, игумане, и не брини за...
Over and out и лаку ноћ. (Ти још имаш форе, шта ћемо кад је Земља закривљена. Недостају ми она времена кад је била равна плоча:)
nsarski nsarski 01:08 17.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Недостају ми она времена кад је била равна плоча:)

Pa je Sunce obasjava celu odjednom:))))

(Ovde je oko 7 uvece - sija iz sve snage.
Kazezoze Kazezoze 08:10 17.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

Meni je inspiraciju za onu gore konstrukciju dalo ime blogerke Mighty Nora (Mocna Nora -> Nocna Mora),

fina igra rechi, ali i igra polova jer mighty nora nije blogerka nego bloger ))
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:30 17.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!


Nsarski
Zanimljivo je da se ljudi prema Dzojsovom tekstu odnose kao prema decijoj igri. Skoro sam negde citao da odrasli ljudi sa decom citaju tekst i igraju se izvrcuci reci - deca su za to sposobnija i to ih zabavlja. Valjda zato sto im je jezik fleksibilniji. Na kraju, svi smo mi kao malo izvrtali reci, spajali nespojivo i dobijali iznenadjujuce rezuktate. U tome je, mislim, i sustina Bdenja. Kao u snu sto je sve moguce, tako su i slobodne asocijacije recima deo snevackog verbalnog kosmosa.
Nekada su dobijene konotacije mracne, nekad nisu.


Naravno da je jedno od tumacenje Fineganovog bdenja na toj liniji - decje igranje uz izvrtanje reci, oniricno pricanje i slicno. Ja mislim da se Dzojs naprosto zezao kada je pisao tu knjigu. Za nju neki kazu da je jedna od onih knjiga za koju najbolju kritiku moze da napise samo neko ko je nije procitao (taj koji je procita, nece vise biti u stanju da o njoj bilo sta kaze), he, he, he...
Dzojs je hteo da prikaze Finegana u toku njegovog spavanja, dakle u snu, a ovamo je sve vreme budan.
Pada mi na pamet latinska izreka koja kaze “Sto dolikuje Jupiteru, ne dolikuje volu” . Tako, ono sto dolikuje detetu ne dolikuje matorom coveku. U mom selu, kada mator covek prica kao dete za njega se jednostavno kaze da je veselnik – posenilio.
Je li Finegan takav:
Pad olelelelebambambambambambambambambambambamtuontuontuontuontuonsuonsuonsuons
uonssuondonddonddonddonddonddondtandetandertandertande tandere rerrrrrrrrrrgrmmiiigrmgrmgrmgrmrmroooommmmromoromrom ad) pad padra-d, pa-d, pa-du, pa-du te-snozida sta/roig para ranou krevetu (p)ri;e prica i potm o tom celog zivota (p)revanje. Tad pad velikog zida ddo otkaza sorljanom Fineganu, cocehu pre valjanom, takvom glavooborenu gde sebe spremno palcem noz-nim u vis yabodenu po padu u parku gde su pomor(andze) da stavljene su da rrr(djaju) na zelenom od vrazje prve ljubavi zive….
Je li ovo deci razumljivo? Mozda. Ali odraslim ljudima izgleda kao trabunjanje.
Da je ovu knjigu napisao neki pocetnik, niko ozbiljan na nju ne bi obratio paznju. Sve je u tome: nju je mogao da napise samo Dzojs, kada je vec bio osvedoceni umetnik.
nsarski nsarski 10:56 17.06.2008

Re: Dodirnimo Dzojsa!

McLuhan ima svoju interpretaciju Dzojsovih "grmljavina". Prvi pad, na prvoj strani, je pad Hampti Damptija, ali i pad Coveka (Adama) iz raja kad je izgubio Boziju naklonost. To, skoro eksplicitno postoji u tekstu.
The great fall of the
offwall
entailed at such short notice the pftjschute of Finnegan,
erse solid man, that the humptyhillhead of humself prumptly sends
an unquiring one well to the west in quest of his tumptytumtoes:



Takvih grmljavina ima 10. Od toga, 9 od njih imaju po 100 slova, a deseta ima 101, sto se sve zajedno sabira do 1001-ocevidna aluzija na Seherezadu. Nije, dakle, u pitanju tek bezvezno kucanje po tastaturi.
jasnaz jasnaz 12:04 16.06.2008

тил ди енд

чекај ме до dawn-а и
yа ћу сигурно доћи

само ме не чекај дуго, молим те:
досадило ми да путујем оволико!

и не буди ме

više nego što je
nsarski nsarski 12:18 16.06.2008

Re: тил ди енд

чекај ме до dawn-а и
yа ћу сигурно доћи

Ili do yawn-a:))) ako ne dodjes...
ivana23 ivana23 12:18 16.06.2008

***

bindu bindu 07:59 02.07.2008

Re: тил ди енд

jasnaz
чекај ме до dawn-а и
yа ћу сигурно доћи

само ме не чекај дуго, молим те:
досадило ми да путујем оволико!

и не буди ме

više nego što je


a ko bese ovaj.....
I sta sada? Buka oko Politinikolaja ili mali insert o Praznicnoj Bili koju hapse onako bestelesno mrtvu na krevetu
od maka?
Jelena Pavlović Jelena Pavlović 14:51 16.06.2008

igra

U bre, Nenade, ti se razigra jezicki kao Dzojs. Leprsavo! Da nam ne dodje neka nova Condy? Sve ce biti isto i bez njega, ili nje. Evo, moj student da bi dobio stipendiju mora da stavi potvrdan odgovor za Selective Army Services, ukoliko ne stavii, nema nista i ako je bio odlican. Nemoral!
nsarski nsarski 15:23 16.06.2008

Re: igra

Da nam ne dodje neka nova Condy?

"Condy" se zove tako jer je njen calac zeleo da mu preambiciozna tjeurkitsa svira piano piano. Posebno je najobozavao da slusa melondije izvedene con dolezza (na srpskom "sa bolom i tugom" ja gledaaaam vas sadaaaaa.... but I digress), pa joj dao ime Condoleezza zbog filinga (za spelovanje ko mari).
Nadao se da ce ona da zauzme mesto u Beloj Kuci. E, nadam se da nece - BK ce od Novembra biti Cica Barakova Koliba. Akobogda.
vladimir petrovic vladimir petrovic 19:48 16.06.2008

Re: igra

Nsarski
BK ce od Novembra biti Cica Barakova Koliba. Akobogda.

Prvo bi BK (White House) trebalo da postane CK (Black House). Ne verujem da ce ikada postati Cica Barakova Koliba jer ne smemo zaboraviti Michelle, buducu Prvu damu, koja ne deluje nimalo uklevno i stidljivo... Dapace, sto bi rekli Hrvati, dama zna sta hoce i dobija to sto hoce. Ona se vise raduje nego Barak...
ivana23 ivana23 10:33 17.06.2008

Re: igra

BK ce od Novembra biti Cica Barakova Koliba. Akobogda.

Upravo gledam Breaking news na CNN-u: Former Vice President Al Gore endorsed Democratic presidential candidate Barack Obama on Monday, urging Americans to reject what he called the Bush administration's legacy of "incompetence, negligence and failure."

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana