Ravnopravnost i Ustav

Ženska baklja muškog roda - MDG3 RSS / 23.07.2008. u 17:22

Autorka:

Prof dr Marijana Pajvančić                                            6ProfPajvancicfotoBStojanovic.jpg

Profesorka Ustavnog prava

Pravni fakultet, Novi Sad

 

USTAVNI OKVIR PRAVA NA RAVNOPRAVNOST POLOVA 

- DOMETI I OGRANIČENJA -

 

            Način na koji se načelno ustavno garantovanje ravnopravnosti polova bliže reguliše u ustavu smatramo važnim pitanjem, jer se odnosi na ustavni status građanki i njihova osnovna ljudska prava.

            Demokratski ustav legitimiran je konsenzusom ne samo političkih aktera ustavnog procesa, već i konsenzusom najšireg kruga građana i građanki o najvažnijim pitanjima na kojima počiva zajednica u kojoj žive.

 

            1. Ustavne garancije ravnopravnosti polova - opšti okvir  

 

            Osnovne odredbe ustava i uvodne opšte odredbe u poglavljima o ljudskim pravima i slobodama sadrže više garantcija koje se ne odnose samo na ravnopravnost polova, već na sva ljudska prava i slobode koje ustav garantuje. Zato je samo u kontekstu ovih ustavnih garancija moguće suštinski sagledati i one garancije koje se neposrednije odnose na ustavna jemstva ravnopravnosti polova.

            Ovom prilikom navodimo opšte ustavne odredbe relevantne za sagledavanje sadržaja, kvaliteta i dometa ustavnog garantovanja ravnopravnosti polova:

            Koncept ustavne države. Sadržaj i kapacitet ljudskih prava koja garantuje ustav, posebno sloboda i prava koje štite kvalitet života i ona područja u kojima su žene faktički (ne retko i normativno) diskriminisane (rad, zapošljavanje, naknade za rad i dr.) u velikoj meri zavise od toga kako ustav definiše osnovne principe na kojima počiva država kao politička zajednica.To je posebno važno pitanje u zemljama tranzicije budući da su u pitanju prava koja su u predtranzicijskom periodu efektivno korišćena, a u tranziciji su prva pod udarom, ukidanjem ili bitnim restrikcijama.

            Liberalni koncept ustavne države u prvi plan ističe zakonitosti tržišne privrede i vladavinu prava kao osnovne vrednosti. Konsekvence po status ljudskih prava su liberalno shvaćena individualna sloboda, kao prostor ljudskih prava u koji država nema pristup izuzev u slučaju kada je sloboda ili pravo povređeno. Tada je intervencija države u ovo područje dopuštena. Ona je legalna i legitimna jer ima za cilj samo otklanjanje povrede koja je nan eta slobodi ili pravu.

            Liberalno demokratski koncept ustavne države uvažava zakonitosti tržišne privrede, garantuje vladavinu prava, ali ovim vrednostima dodaje još jednu ne manje važnu - socijalnu pravdu kao princip kojim se država (država blagostanja) rukovodi štiteći socijalnu sigurnost građana i građanki. Za kvalitet i sadržaj ljudskih prava to znači priznavanje i garantovanje ne samo osnovnih ljudskih i političkih prava već i socijalno ekonomskih prava kao podjednako važne grupe ljudskih prava. Načelo socijalne pravde nalaže i pretpostavlja aktivan odnos države (zakoni, mere, programi, aktivnosti) u realizaciji i efektivnom ostvarivanju socijalno ekonomskih prava. Bez toga ova prava nije moguće ostvariti. Za ostvarivanje ravnopravnosti polova ove garancije su izuzetno značajne, naročito u zemljama tranzicije.

            Politika jednakih mogućnosti kao obaveza države. Politika jednakih mogućnosti je instrument koji stoji na raspolaganju državi, koja uvažava načelo socijalne pravde da preduzima mere u pravcu ostvarivanja ravnopravnosti žena i muškaraca. Zato je sa stanovišta ustavnog garantovanja ravnopravnosti polova važno, već u osnovnim načelima ustava garantovati ravnopravnost žena i muškaraca i obavezati državu da vodi politiku jednakih mogućnosti i preduzima posebne mere koje su instrument za realizaciju politike jednakih mogućnosti.

            U ustavu treba koristiti nediskriminatornu terminologiju bilo korišćenjem i muškog (građanin) i ženskog (građanka) bilo korišćenjem neutralne forme (svako/niko).

            Odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava. Ljudska prava su univerzalne vrednosti koje se štite ne samo propisima unutrašnjeg već u sve većoj meri i propisima međunarodnog prava. U novijoj ustavnosti univerzalne garancije ljudskih prava sadržane u međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima prihvataju se i u unutrašnjem pravu i  garantuju ustavom koji između ostalog, sadrži više načela koja ukazuju na odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava. Budući da se brojnim aktima međunarodnog prava štiti ravnopravnost polova i posebno garantuju prava u određenim oblastima, za ustavno uređivanje ravnopravnosti polova odnos međunarodnog i unutrašnjeg prava ima poseban značaj.

            Neposredna primena međunarodnog prava (ratifikovanih konvencija i opšteprihvaćenih pravila međunarodnog prava). Ovde je nužno istaći posebno značaj  eksplicitnog ustavnog pravila da su nacionalni sudovi obavezni da sude ne samo na osnovu i u okviru ustava i zakona, već i međunarodnih ugovora.

            Primat međunarodnog nad unutrašnjim  pravom i usaglašavanje unutrašnjeg prava sa međunarodnim standardima.

            Pravo na zaštitu ljudskih prava pred međunarodnim telima koja uključuje dva osnovna vida zaštite: prvi, nadzor (monitoring) nad ostvarivanjem međunarodnih standarda ljudskih prava kao obavezu države sa jedne strane ali i pravo drugih subjekata (npr. NVO) da i nadziru ostvarivanje prava garantovanih merđunarodnim dokumentima; i drugi koji garantuje pravo pojedinca/pojedinke da se obrate međunarodnim telima za zaštitu ljudskih prava uključiv i međunarodne sudove.

            Obaveza države da obezbedi primenu odluka međunarodnih tela koje se odnose na zaštitu ljudskih prava. Ustavom se eksplicitno definiše obaveza države (nadležnih organa) da izvrše odluke međunarodnih tela za zaštitu ljudskih prava.

            Zabrana ograničenja prava ili slobode pod izgovorom da nisu zajemčena ustavom koju sadrže neki ustavi, takođe ukazuje na primat međunarodnog nad unutrašnjim pravom.

            Neposredna primena ustava. Za status ljudskih prava posebno je važno kojim se aktom garantuje sadržaj određenog prava ili slobode. Ako je taj sadržaj garantovan ustavom tada su u pitanju osnovna ili ustavna prava čiju sadržinu zakonodavac ne može urediti. Kada se radi o pravima čiji sadržaj ustav ne reguliše neposredno, već to prepušta zakonu tada su u pitanju zakonska prava.

            U pogledu čvrstine garancija i tretmana zaštite ustavna prava imaju ekskluzivno mesto u katalogu ljudskih prava. Zakonodavcu nije dopušteno da reguliše njihovu sadržinu. Kod zakonskih prava to nije slučaj. Zakonodavac može regulisati samo način ostvarivanja ustavnih prava, dok je kod zakonskih prava ovlašćen da uredi ne samo postupak ostvarivanja već i sadržinu prava. Zakonska prava ustav reguliše blanketnom normom koju nije moguće neposredno primeniti, već je potrebno zakonom urediti sadržaj svakog od ovakvih prava.

            Za status ustavnih prava posebno su važne tri ustavne garancije:

            Ekspricitna ustavna norma o neposrednoj primeni ustavnih odredbi o ljudskim pravima, posebno pred sudovima.

            Ustavom propisan sistem zaštite prava posebno neposredne ustavnosudske zaštite osnovnih prava pred ustavnim sudom.

            Ustavom ustanovljeni instrumenti neposredne ustavnosudske zaštite ljudskih sloboda i prava (ustavne žalbe).

            Odstupanja i ograničenja ljudskih prava. Odstupanja i ograničenja ljudskih prava garantovanih ustavom dopuštena su i samo kada do toga dolazi u ustavom propisanim slučajevima (uslovi pod kojima je ograničenje ili odstupanje dopušteno), po ustavom propisanom postupku i u ustavom dopuštenom obimu (svrha koja se želi postići ograničenjem je merilo dopuštenosti obima ograničenja).

            Ovaj princip štiti ljudska prava garantovana ustavom u osetljivoj situaciji kada se prava ograničavaju ili se odstupa od ustavnih garancija. Zato ova pravila moraju biti zapisana u ustavu. Kao zabrana za državu, grupe ili pojedinaca da preduzmu bilo koju radnju usmerenu na ukidanje ustavom zajamčenog prava ili na njegovo ograničenje veće od onog koje ustav dozvoljava i po postupku propisanom u ustavu.

            Jemstvo stečenih prava. Među opštim garancijama, jedna je posebno važna za očuvanje sloboda i prava koje su već bile dostignute, posebno u sferi rada, obrazovanja, zapošljavanja, zaštite zdravlja, porodičnim odnosima i dr. To su ujedno oblasti u kojima su postojale podsticajne mere koje su doprinosile efektivnom ostvarivanju ravnopravnosti žena i muškaraca.

            Očuvanje stečenih prava je potrebno posebno zaštititi izričitim ustavnim garantovanjem očuvanje stečenih prava. Dva su argumenta u prilog ovom stanovištu. Prvi, da su ta prava građani i građanke već koristili pa se teško može braniti stanovište prema kojem dostignuti nivo sloboda i prava treba sužavati, i drugi, da su u zemljama tranzicije upravo ova prava pod udarom restrikcija i ograničenja pozivom na evropske standarde koji su često ispod već dostignutih standarda prava u zemljama koje su na putu evropskih integracija.

 

            2. Osnovna (ustavna) prava

 

            Set osnovnih ljudskih prava garantuje se ustavom svim osobama bez diskriminacije prema polu. Nema potrebe posebno elaborirati svako pravo koje pripada kategoriji osnovnih prava (pravo na život, sloboda misli, sloboda savesti, lična sloboda i dr.) jer se ustavom svako od ovih prava garantuje svakoj osobi pod jednakim uslovima. Među osnovnim pravima izdvajamo samo ona koja se  neposrednije odnose na ravnopravnost građana i građanki kao pretpostavku ostvarivanja svih osnovnih ljudskih prava.

            Ravnopravnost žena i muškaraca i zabrana diskriminacije. Među osnovnim ustavnim pravima garantovanje ravnopravnosti žena i muškaraca je osnovna pretpostavka i uslov ostvarivanja svih drugih sloboda i prava.

            Garantovanje ravnopravnosti građana i građanki s obzirom na pripadnost polu što ujedno uključuje i bračni status, porodični status, materinstvo, roditeljstvo i seksualnu orijentaciju.

            Zabrana svake neposredne ili posredne diskriminacije na osnovu pripadnosti određenom polu takođe predstavlja vid garantovanja ravnopravnosti.  Kao što se može zapaziti ustavne garancije ravnopravnosti mogu biti određene samo pozitivno (jemstvo ravnopravnosti) ili samo negativno (zabrana diskriminacije) ili pak i pozitivno i negativno.

            Nije suvišno garantovati ravnopravnost pozitivnom ustavom normom i ujedno eksplicitno ustavom zabraniti svaku vrstu diskriminacije zasnovane na pripadnosti određenom polu. Odlučujući argument za ovakav stav je upravo u tome što je na ovaj način moguće ustavom identifikovati osnovne vidove kršenja prava na ravnopravnost (neposredna i posredna diskriminacija) i zabraniti svaku vrstu diskriminacije. U slučaju kada je norma o ravnopravnosti samo pozitivno formulisana njen sadržaj ne precizira vidove diskriminacije i u tom segmentu ostaje insuficientna.

            U ustavnim odredbama o zabrani izazivanja i širenja netrpeljivosti i mržnje primetno je da se ova zabrana odnosi samo na ugrožavanje nekih vrednosti koje ustav štiti (pripadnost određenoj rasi ili naciji) ili sloboda koje garantuje (sloboda veroispovesti, sloboda nacionalnog opredeljivanja, sloboda političkog opredeljivanja), ali se izričito ne zabranjuje izazivanje i širenje netrpeljivosti i mržnje zasnovane na pripadnosti određenom polu. Navođenjem samo nekih ličnih svojstava (rasa, pripadnost određenoj naciji) ili uverenja (verska uverenja) zanemaruju se oblici diskriminacije zasnovane na drugim ličnim svojstvima (boja kože, pol, godine starosti, psihički ili fizički invaliditet) ili uverenjima (politička uverenja).

            Pravo na azil (utočište)garantuje većina ustava. To je pravo koje stranci stiču pod uslovima koje utvrđuje ustav, a zakonodavcu delegira da uredi postupak ostvarivanja prava. Primetno je da se među uslovima zbog kojih stranac može tražiti utočište, najčešće ne navodi eksplicitno progon zbog pripadnosti određenom polu.Prilikom utvrđivanja osnova po kojima se može zatražiti i steći azil zbog progona potrebno uključiti i pripadnost polu.

            Ova, «sistematska greška» ponavlja se u ustavima i kada ustav utvrđuje razloge za zabranu rada političke stranke. Među razlozima za zabranu rada političke stranke ne navodi se diskriminacija prema polu već samo rasna, nacionalna i verska mržnja i diskriminacija. Sličan primer pružaju i odredbe o razlozima za zabranu delovanja verskih zajednica, koji uključuju samo širenje rasne, nacionalne i verske mržnje i diskriminacije, ali ne i diskriminacije prema polu.

            Jednakost pred zakonom. Iako garantovanje jednakosti pred zakonom predstavlja samo jedno područje na kome se jednakost žena i muškaraca (građana i građanki) ostvaruje, posebno garantovanje jednakosti pred zakonom ima svoje opravdanje, jer je u pitanju status pojedinca / pojedinke pred zakonom sa jedne strane, i obezbeđenje minimuma jednakopravnosti, sa druge. I u komparativnoj ustavnosti česti su primeri da opštu garanciju ravnopravnosti prate još dve posebne garancije. Jedna od njih je jednakost pred zakonom. Druga se odnosi na ravnopravnost u političkom životu i učešću u vršenju javnih poslova.

            Pored jednakosti pred zakonom sreću se i primeri posebnog garantovanja jednakost građana u zaštiti sloboda i prava. Eksplicitna garancija jednakosti u kojoj je akcenat na zaštiti ljudskih i građanskih sloboda i prava u prvi plan ističe ljudske slobode i prava kao vrednosti kojima ustavotvorac poklanja posebnu pažnju. Budući da su u pitanju vrednosti koje se garantuju svim licima, posebna ustavna garancija jednakosti individua u zaštiti njihovih individualnih i ustavom garantovanih sloboda i prava ukazuje na nameru ustavotvorca da obezbeđujući jednaku zaštitu svakoj osobi osigura efektivnu primenu ljudskih sloboda i prava, bez bilo kakvog razlikovanja.

            Naposletku potrebno je izričito garantovati pravo na delotvornu sudsku zaštitu ljudskih prava garantovanih ustavom i međunarodnim pravom. Ovako formulisano pravilo garantuje pravo na delotvornu sudsku zaštitu ljudskih prava i sloboda kao individualno pravo svake osobe čije pravo je povređeno.

            Posebne mere za postizanje ravnopravnosti. Mogućnost (ili obaveza države) da preduzima posebne mere (mere afirmativne akcije, pozitivna diskriminacija) neophodne za ostvarivanje ravnopravnosti, zaštite i napretka za lica ili grupe lica koje se nalaze u nejednakom položaju kako bi im se omogućilo puno uživanje ljudskih prava pod jednakim uslovima. Kvalitet i priroda posebnih mera, njihov sadržaj i delotvornost nesumnjivo zavise od toga da li je ustavom ustanovljena obaveza države da preduzima posebne mere kako bi se dostigla ravnopravnost žena i muškaraca ili je samo ostavljena mogućnost da se takve mere preduzmu.

            Ako se posebne mere definišu kao obaveza države, u tom slučaju one predstavljaju jedan od instrumenata vođenja politike jednakih mogućnosti u državi koja počiva na dve podjednako legitimne vrednosti: vladavini prava i socijalnoj pravdi. Ova poslednja nužno ne isključuje i nije u suprotnosti sa tržišnom privredom.

            Ustavom je nužno i eksplicitno urediti i svojstva i prirodu posebnih mera isticanjem nediskriminatornog karaktera ovih mera i temporarno dejstvo posebnih mera - dok se ne postigne cilj i zadovolji svrha zbog koje su mere uvedene - takođe je nužno urediti ustavom.

 

            3. Ustavno garantovanje prava vezanih za brak, porodicu, roditeljstvo

 

            Ova grupa prava tesno je povezana sa pravima na privatnost sa jedne strane, osnovnim ličnim pravima (pravom na slobodu izbora, opštom ustavnom garancijom ravnopravnosti muškarca i žene, pravom na život i dr.) sa druge strane i nizom reproduktivnih prava, sa treće strane. Reč je o osetljivoj i po mnogo čemu kompelskoj oblasti ljudskih prava koja su posebno važna za status žene u zajednici. Upravo zbog značaja koji ova prava imaju Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena im posvećuje posebnu pažnju.

            Slobode i prava vezana za brak. Prava i slobode koje se odnose na ustavno garantovanje garantovanje i zaštitu braka uključuju više različitih garancija među kojima su posebno:

            Opšta garancija prava na sklapanje braka

                Sloboda odlučivanja o sklapanju braka koja se u ustavu najčešće sreće u obliku pravila koje garantuje pravo na sklapanje braka na osnovu slobodno datog pristanka budućih supružnika. Iako konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena uvodi još jedan važan element slobode odlučivanja o stupannju u brak - ličnu saglasnost budućih supružnika u ustavima se to pravilo ređe eksplicitno utvrđuje.

            Ravnopravnost supružnika kao osnovni princip na kome počiva sklapanja braka, odnosi u braku za vreme trajanja braka kao odnosi koji nastaju prilikom raskida braka. U komparativnoj ustavnosti može se primetiti, da se ne retko ravnopravnost kao princip na kome počivaju odnosi u bračnoj zajednici navodi samo u vezi sa zaključenjem braka, ali ne i kao princip na kome počivaju odnosi u braku, kao i odnosi prilikom raskida braka.

            Izjednačavanje bračne i vanbračne zajednice u svim pravima što je zapravo implementiranje zabrane diskriminacije koja počiva na bračnom statusu.

            Može se zapaziti da su ustavne garancije ponekada i same diskriminatorne, jer ne uvažavaju zabranu diskriminacije s obzirom na seksualnu orijentaciju. U tom slučaju se pravo na zaključenje braka ustavom definiše kao pravo muškaraca i žena odgovarajućeg uzrasta da stupe u brak, a ravnopravnost supružnika u braku kao ravnopravnost muža i žene.

            Porodica. Ustavom se najčešće eksplicitno garantuje posebna zaštita porodice, majke i deteta opštom garancijom. Iako ova prava spadaju u zakonska prava primetno je da se u ustavima izbegava izričito propisivanje obaveze države da ovu zaštitu osigura. Često izostaje i upućivanje na zakon kojim se pravo porodice, majke i deteta na posebnu zaštitu bliže uređuje.

            Saglasno opštem pravilu da je sva zakonska prava u ustavu potrebno definisati kao obavezu države da subjektima kojima se ta prava garantuju obezbedi mogućnost njihovog efektivnog korišćenja i ovo pravo trebalo bi definisati kao obavezu države.

            Roditeljska prava. Roditeljsko pravo ustav određuje opštom normom kao jednako pravo i obavezu oca i majke. U ovom slučaju u prvom planu je princip ravnopravnosti oca i majke u roditeljskim pravima i obavezama kao vrednost koju ustav štiti. Sa roditeljskim pravima izjednačavaju se i prava zakonskih staratelja.

            Roditeljska prava mogu biti bliže određena po sadržini prava, i tada ustav navodi šta obuhvataju roditeljska prava i dužnosti (npr. izdržavanje dece, vaspitavanje i obrazovanje dece, podizanje dece, obezbeđivanje verskog i moralnog obrazovanja u skladu sa svojim uverenjima i dr.)

            Ustav reguliše i mogućnost da roditeljska prava budu oduzeta ili ograničena. Roditeljska prava mogu biti ograničena samo po odluci suda. Ograničenje se može odnositi na jednog ili oba od roditelja. Interes deteta je osnov koji dopušta graničenje. Ograničenja su moguća samo u skladu sa zakonom i u interesu deteta.

            Problem predstavlja način na koji ustavi definišu prava pre i posle porođaja.

            Najčešće se garantuju posebna prava majkama pre i posle porođaja. Ovo pravo formuliše se kao pravo majke na podršku i zaštitu u zakonom propisanom razdoblju pre i posle porođaja ili kao pravo na porodiljsko odsustvo.

            Odredbe o posebnim pravima posle porođaja (porodiljsko/roditeljsko odsustvo) koje ustav garantuje samo majci, ne i ocu, nisu u skladu sa principom ravnopravnost oca i majke u korišćenju roditeljskih prava.

            Ne retko ustav na opšti način garantuje posebnu zaštitu majke, ne definiše bliže njen sadržaj niti propis koji reguliše sadržaj i oblike posebne zaštite na koju majka ima pravo prema ustavu niti odgovornost države u realizaciji ovih prava.

            U nekim ustavima, posebna zaštita se proširuje i na samohrane roditelje sa decom do određenog uzrasta. Tako se sadržaj roditeljskih prava proširuje i uključuje prava roditelja na posebnu pomoć i zaštitu koju im pruža država.

            Sva navedena posebna prava su zakonska prava. Njihov sadržaj trebalo bi da se bliže  uredi zakonom, ali u ustavima često izostaju odredbe koje upućuju na zakonsko uređivanje ovih prava. Može se zapaziti da se posebna prava ne definišu kao obaveze države, već samo kao prava majke. Izostaje i definisanje instrumenata, sredstava i odgovornosti za njihovu realizaciju.

            Sloboda odlučivanja o rađanju.  Sloboda odlučivanja o rađanju je jedna od sloboda koja predstavlja veoma jasan indikator statusa ženskih ljudskih prava u ustavnom sistemu i stvarne spremnosti javnih vlasti (države) da ova prava garantuju u punoj meri i osiguraju njihovu zaštitu.

            Primeri komparativne ustavnosti govore da u ustavima često nema eksplicitnih garancija slobode odlučivanja o rađanju. Kada postoje primetno je da ustavne norme nisu jasne i ostavljaju širok prostor za različite interpretacije. Formulacija ove slobode pri čemu se koristi, samo na prvi pogled, neutralna forma normativnog izraza («Svako ima pravo»), ili se subjekt slobode poopštava («Čovek slobodno odlučuje...»), ili sadržaj slobode drastično sužava po kvalitetu, a ograničava po subjektima («Bračni drugovi slobodno odlučuju...»). Može se zapaziti da se ne retko uz garantovanje slobode odlulčivanja o rađanju definiše i uloga države u populacionoj politici i podsticanju rađanja što nedvosmisleno upotpunjuje sliku različitih oblika ograničenja slobode rađanja. Sve to jasno govori o praksi ustavotvoraca da izbegnu jasno i nedvosmisleno garantovanje slobode odlučivanja o rađanju dece kao prava žene.

            Ustavna garancija slobode odlučivanja o rađanju dece koja pretpostavlja istinsku slobodu odlučivanja može biti formulisana samo kao pravo žene da slobodno odlučuje o rađanju.   

 

            4. Prava na rad i u vezi sa radom

 

            Međunarodni dokumenti o ljudskim pravima akcenat stavljaju na ovu oblast u kojoj je, pored političkog života, prisutna faktička diskriminacija žena. U ustavu je potrebno garantovati osnovna prava u oblasti rada, među kojima posebno: dostupnost radnih mesta i funkcija pod jednakim uslovima; pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman u izboru zanimanja i zapošljavanju bez diskriminacije na osnovu pola; pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrednosti bez ikakve razlike; posebna zaštita na radu i posebni uslovi rada za žene, omladinu i invalide; pravo na stručnu obuku, profesionalno usavršavanje i jednake mogućnosti napredovanja na poslu; pravo na poštovanje dostojanstva ličnosti na poslu; pravo zaposlenih žena na zaštitu materinstva.

            Ustavna zaštita reproduktivnih prava uključuje posebno zaštitu radnog statusa žena prilikom prijema na rad i naročito zaštitu od otpuštanja sa posla tokom trudnoće i porodiljskog odsustva. Ovu vrstu zaštite posebno garantuje Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena. Države, potpisnice ove konvencije obavezuju se da «zabrane pod pretnjom sankcija, otpuštanje zbog trudnoće ili porodiljskog odsustva i diskriminacije na bazi bračnog stanja». Pored garantovanja posebne zaštite na radu i posebnih uslova rada neophodno je u ustavu regulisati i zabranu diskriminacije na bazi bračnog stanja i materinstva, kao i zabranu otpuštanja sa posla tokom trudnoće i porodiljskog odsustva i posebno garantovati: pravo na jednake mogućnosti i jednak tretman zaposlenih sa porodičnim obavezama; obavezu države i poslodavaca da preduzumu zakonske mere za obezbeđenje prava u vezi sa radom i na osnovu rada; zabraniti prinudnog rada i eksplicitno regulisati da se seksualno ili ekonomsko iskorišćavanje lica koje je u nepovoljnom položaju smatra prinudnim radom; obavezno socijalno osiguranje svih zaposlenih lica i članova njihovih porodica i dr.

           

            5. Pravo na obrazovanje, pravo na zaštitu zdravlja i pravo na socijalnu pomoć i zaštitu

 

            Ustav garantuje dostupnost svih oblika obrazovanja pod jednakim uslovima.

            Pored opšteg jemstva prava na zaštitu zdravlja, ustav sadrži i posebne garancije zdravstvene zaštite kao pravo koje uživaju deca, žene, trudnice i stara lica. Ova prava definišu se i kao obaveze države, a utvrđuju se i izvori sredstava (javni prihodi) iz kojih se obezbeđuje realizacija prava na zaštitu zdravlja za decu, žene, trudnice i stara lica, kao i obaveza države da, u skladu sa načelom socijalne solidarnosti, preduzima aktivno mere ekonomske i socijalne pomoći građanima i društvenim grupama koji se, iz različitih razloga nalaze u neravnopravnom položaju, sa ciljem otklanjanja ekonomskih i socijalnih prepreka za ostvarivanje jednakosti u pravima.

 

            6. Politička prava

 

            Garantovanje političkih prava (pravo na učešće u javnoj vlasti, biračko pravo, pravo na politilčko organizovanje, pravo državljana i da stupaju u javnu službu i vrše političke funkcije) pokazuje da se ova prava garantuju opštom normom jednakom za sve. To bi moglo značiti pretpostavku da se ova prava garantuju ženama i muškarcima pod jednakim uslovima kao i da ih oni efektivno koriste pod jednakim uslovima. Nasuprot ustavnoj praksi mnogi međunarodni dokumenti garantuju ova prava.

            Terminologija u vezi sa ovim pravima, po pravilu je diskriminatorna (građanin, državljanin), jer zbog sadržine ovih prava nije moguće korišćenje neutralne forme (svako, niko).

            Garantovanje posebnih mera za otklanjanje faktičke neravnopravnosti u korišćenju ovih prava izostaje.

            Ustavom bi trebalo eksplicitno garantovati ne samo na opšti način već i posebnom normom posebne mere za korišćenje izbornog prava za parlamentarne i  lokalne izbore, a u odredbama o parlamentu i vladi neophodno je garantovanje najmanje jednog potpredsedničkog mesta za manje zastupljeni pol.

 

            7. Zabrana trgovine ljudima

 

            Ustavna zabrana trgovine ljudima predstavlja važnu, moglo bi se reći čak elementarnu, garanciju ustavnog položaja žena budući da su upravo žene (i deca) žrtve trgovine ljudima. Ustavnim sankcionisanjem ove pojave država iskazuje svoju spremnost da preduzima mere i deluje u pravcu eliminisanja trgovine ljudima, uključiv i odgovarajuće sankcije kojima se kažnjava kršenje ove ustavne zabrane.

 

            U ovom kratkom pregledu naznačena su osnovna prava koja je neophodno garantovati ustavom kako bi se osigurale garancije ravnopravnosti žena i muškaraca, stvorile mogućnosti za njihov jednak tretman u privatnom, ekonomskom, političkom i socijalnom životu, i opšte ustavno pravilo o ravnopravnosti (zabrani diskriminacije) s obzirom na pripadnost određenom polu operacionalizovalo i bliže sadržinski odredilo u pojedinim oblastima.

 



Komentari (28)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mara92 mara92 17:55 23.07.2008

...

Усуђујем се да кажем, одличан текст: прецизан и јасан.

Хвала Вам што сте дали кратки приказ правног уређивања људских права, односно права на једнакост полова.



Re: ...

Postovana

Hvala na recima podrske.

S postovanjem
Marijana

Re: ...

Postovana

Hvala na recima podrske.

S postovanjem
Marijana
Željka Buturović Željka Buturović 18:16 23.07.2008

jednake mogucnosti

Politika jednakih mogućnosti kao obaveza države.

a sta radite sa cinjenicom da mogucnosti zena i muskaraca u proseku, kao i zena medjusobno, nisu uvek jednake? ako je neko visok 1.50 a neko 2 metra, drzava ce zakonom da propise spustanje odbojkaske mreze a u cilju izjednacavanja mogucnosti igranja odbojke?

Politika jednakih mogućnosti je instrument koji stoji na raspolaganju državi, koja uvažava načelo socijalne pravde da preduzima mere u pravcu ostvarivanja ravnopravnosti žena i muškaraca.

da li to znaci da treba da ocekujemo i vise zena u rudnicima ili samo vise zena direktora?

Re: jednake mogucnosti

Mogucnosti i sanse za zene i muskarce zaista nisu jednake. I upravo zato su vazne posebne mere koje ce doprineti jednakim sansama za sve stanovnike ove planete, Jer to je njihovo prirodno pravo i jedino je to pravedno.
Baklja milenijumskih ciljeva upravo treba da osveljava taj cilj.
Vlasta92 Vlasta92 10:45 24.07.2008

Zablude

Ne znam ni sama kolikom sam puta, pri pomenu istih prava na rad, čula pitanje: "Pa, šta, jel hoćete da radite u rudniku ili na građevini?" Upravo zbog toga je vredna cela ova inicijativa, da se razjasni kakva su ta ista prava, kako se do njih stiže i šta može činiti, ako su ugrožena. Koliko mi svi znamo o tome? Malo.
Ne možemo očekivati od žene, koja nije dobila posao jer je taze udata, pa se očekuje da će uskoro da zatrudni, da čita redovno Ustav. Na lokalnom nivou moraju postojati institucije koje će joj pružiti informacije i pomoć.
mara92 mara92 16:19 24.07.2008

Re: Zablude

Vlasta92
Ne znam ni sama kolikom sam puta, pri pomenu istih prava na rad, čula pitanje: "Pa, šta, jel hoćete da radite u rudniku ili na građevini?" Upravo zbog toga je vredna cela ova inicijativa, da se razjasni kakva su ta ista prava, kako se do njih stiže i šta može činiti, ako su ugrožena. Koliko mi svi znamo o tome? Malo. Ne možemo očekivati od žene, koja nije dobila posao jer je taze udata, pa se očekuje da će uskoro da zatrudni, da čita redovno Ustav. Na lokalnom nivou moraju postojati institucije koje će joj pružiti informacije i pomoć.

Слажем се Власто - не може се очекивати да сви знају каталог права гарантованих Уставом. Друго, разлика између уставних и законских права, тј. финесе које су поменуте овде познате су особама које се правом баве или су упућене у законодавни систем. Међутим, жене махом не знају (нити морају да знају) која су њихова права, а и када их знају, имамо два врсте проблема: или им није омогућено да та права уживају (како се то каже) или не знају како могу да их остваре.
Сматрам да је право решење формирање Агенције или Министарства за родну равноправност. бојим се, међутим, да смо далеко од тога...
gordanac gordanac 16:32 24.07.2008

Zablude/Informacije :)

Сматрам да је право решење формирање Агенције или Министарства за родну равноправност. бојим се, међутим, да смо далеко од тога...

Poslednjim Zakonom o ministarstrvima formirana je Uprava za rodnu ravnopravnost kao samostalan sektor u Ministarstvu za rad i socijalna pitanja.
Proces osnivanja, temeljenja i snaženja mehanizama i tela koja će kontrolisati primene Ustavnih i svih zakonskih odredbi je - tek pred nama.
Trenutno smo u fazi kojom tek otpočinje društveni (pa time i rodni) dijalog "o svemu".
Za početak - tema i Marijaninog posta je :
- kako se ustavnim odredbama boriti za zabranu ponašanja zasnovanih na stereotipima, predrasudama i nepoželjnim društvenim modelima kad je ravnopravnost u pitanju. Zakonodavac (i ustavopisac) je predložio vrlo jasne odredbe, imaju se ondaK, ili razraditi jasni mehanizmi za primenu tih odredbi ili - organizovati i dobiti podršku za njihove izmene (ili dopune). Trećeg nema.
mara92 mara92 16:45 24.07.2008

Re: Zablude/Informacije :)

Poslednjim Zakonom o ministarstrvima formirana je Uprava za rodnu ravnopravnost kao samostalan sektor u Ministarstvu za rad i socijalna pitanja.
Proces osnivanja, temeljenja i snaženja mehanizama i tela koja će kontrolisati primene Ustavnih i svih zakonskih odredbi je - tek pred nama.

Јууу,
Ја то прескочила! Признајем, нисам читала Закон о министарствима - брука!!!
Извињавам се...

imaju se ondaK, ili razraditi jasni mehanizmi za primenu tih odredbi ili - organizovati i dobiti podršku za njihove izmene (ili dopune). Trećeg nema.


пљес, пљес...
Аааа, Гоцино око Свевидеће...чик да се не приступи изради меКанизама ...

gordanac gordanac 17:12 24.07.2008

Re: Zablude/Informacije :)

Maro devojačko 92
zato što "verba volant, scripsi manent" :))), evo "scribam" jedan prepev:
"neka bude što biti mora, ćud je ženska smiješna rabota, ne slomi je - al` zube polomi!"
...dok čekamo na primenu Ustava i meKanizme u svakodnevici, i ženskoj i muškoj...:)))
Željka Buturović Željka Buturović 18:33 24.07.2008

Re: Zablude

Ne možemo očekivati od žene, koja nije dobila posao jer je taze udata, pa se očekuje da će uskoro da zatrudni, da čita redovno Ustav... Међутим, жене махом не знају (нити морају да знају) која су њихова права, а и када их знају, имамо два врсте проблема: или им није омогућено да та права уживају (како се то каже) или не знају како могу да их остваре.

ah te glupave, neobrazovane, nesposobne zene... jel na njih mislite kad se borite za 50-50 raspodelu direktorskih fotelja? ili se tu vise misli na nosioce/nositeljke baklji?
zeks92 zeks92 18:22 23.07.2008

moj plamicak,moj mali doprinos....

SELO
Dub.
Moje selo.
Moji preci,po dolasku iz Hercegovine,u 18veku,sazidali su Crkvu-brvnaru,bez i jednog eksera.
Njima tada novu,a nama potomcima-Staru Crkvu,seosku relikviju.
Moj deda,po ocu,Nedeljko bio je seljak i ratnik.Balkanski ratovi,napad AustroUgarske,
nemacki prodor,povlacenje preko Albanije,Bizerta,Solunski front,sve je preziveo u tih 6 godina.
Ali,kad se vratio,saznaje,da njegova zena-nije,umrla je pred njegov povratak,
a kcer,Stana, od 7 godina mu je ostala...
Zeni se,godinu dana potom,Stamenom,koja je iza sebe,imala brak sa dvoje
dece,koje je morala ostaviti,po tadasnjim obicajima,familiji,u ratu poginulog,prvog supruga.
Sa Nedeljkom je rodila 3 sina.Dva meseca po rodenju,najmladjeg,Djordja,moga oca,Stamena umire.
A Nedeljko je poziveo..i imao jos jedan brak...do mog rodjenja,1960,i jos par meseci potom,
kad umire u osamdesetdrugoj..........
Na selo sam isao kod strica Velisava,a na Drinu,na pecanje,vodio me stric Miroljub.
To su mi drage uspomene iz detinjstva:selo i reka.
Kao obicaj i vreme.Kao tradicija i kultura,sto se,vremenom menjaju....
...i dogadjaji sto se redjaju...
Jedne noci,kod moje strine Ruze,zene su se okipile,na prelu...
sve zene zaseoka,vrtele su vretena,uzimale sa preslice gomilice sisane,otrebljene vune,i razgovarale...
...i pomenule su sestomesecnicu,i to kako se pokojniku daje jos i cetrdesetodnevnica i godisnjica,
a da sestomesecnicu treba razobicajiti,zbog velikih troskova...
Pa su se dogovorile .....
Deca su to gledala i slusala,i ja sa njima.....
Sada,2008,kad se setim,njihove vrednoce i prakticnosti,i dozivljenih gluposti u drustvu,
(a narocito u Skupstini),u poslednjih dvadesetak, mojih srednjih godina,
pomislim,ako mi Srbi stvarno zelimo promene,NEKA ZENE VLADAJU...
krilce krilce 20:06 23.07.2008

Re: moj plamicak,moj mali doprinos....

NEKA ZENE VLADAJU..

znam da je ljudska potreba da se drvi beskonacno o necemu,iz raznoraznih razloga,ali samo slep ne moze da vidi da u Srbiji(a i u celom zapadnom svetu)vladaju zene.Preciznije receno,vizuelno privlacne zene.Znaci diskriminisani su muskarci i vizuelno manje privlacne zene.Eto,to je prava istina..
AlexDunja AlexDunja 20:12 23.07.2008

Re: moj plamicak,moj mali doprinos....

krilce
NEKA ZENE VLADAJU..

znam da je ljudska potreba da se drvi beskonacno o necemu,iz raznoraznih razloga,ali samo slep ne moze da vidi da u Srbiji(a i u celom zapadnom svetu)vladaju zene.Preciznije receno,vizuelno privlacne zene.Znaci diskriminisani su muskarci i vizuelno manje privlacne zene.Eto,to je prava istina..

volim ti pogled na svet.:)
laki ju.
tttomaz tttomaz 21:51 23.07.2008

Lepo


Fino odradjena analiza.
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 09:36 24.07.2008

Kad vidim ime Marijana

Pajvancic, ja kliknem Preporuku, pa procitam!
Dakle potpuno saglasan sa tekstom, uz preporuku prof Marijani Pajvancic da napise koju i o regionalzmu....ali ne samo iz Vojvodjanskog ugla....(naravno da nisam tendeciozan...) jer izuzetno cenim i postujem moju prijateljicu Marijanu!
poz
bkc

Re: Kad vidim ime Marijana

Hvala na podrsci. Samo yajedno sa nasim muskim saveynicima mocicemo nesto da promenimo. To jeste milenijumski cilj koji baklja koju nosimo treba da osvetli.

A kada je u pitanju regionalizam moram da priznam / umorila sam se, a nakon (oktroisanog) Ustava koji su nam nametnuli izgubila sam i svaku nadu da bi se na tom planu nesto moglo uciniti.

Ipak, tvoje pitanje je na mestu jer samo na prvi pogled ove teme nisu povezane. I u jednom i u drugom slu;aju u su[tini se radi o RASPODELI VLASTI I POLITIKE MOCI. Opste je poznato da se vladari toga nevoljno i tesko odricu i nikada to ne cine dobrovoljno.

Dakle, ostaje nam samo da poradimo na tome da im oduzmemo samo onaj deo moci i vlasti koji nam po prirodnom pravu pripada.

Marijana
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 11:50 24.07.2008

Ja kao baba o uštipcima

Po cenu da me "pljunu" mnogi zamoliću - u interesu realne borbe za ljudska/ženska prava i u cilju sprečavanja ismejavanja sasvim razumnih aktivnosti kao što su gore navedene u osnovnom tekstu autora - da se izbegavaju krajnje neprijatne "novoreči" koje označavaju ženska zanimanja.
Primenjivati nekritički recepte hrvatskih lingvista (a njihov je doprinos na mnogim tačkama smehotresan a tamo gde nije smehotresan je često bivao i tragičan) izaziva nepotrebne kontraefekte (uključujući smeh) u borbi za ljudska/ženska prava.
Mislim da su u Hrvatskoj stavili i u zakon obavezu primenjivanja ženskih naziva zanimanja!!??.

Današnja vest: "Istražni sudija u Jagodini odredio je pritvor od 30 dana ginekološkinji Doma zdravlja u Jagodini Vesni K. zbog primanja mita"

Psihološkinje i sociološkinje su na Blogu već apsolvirane i efekat je bio NULA. I dalje se takve budalaštine koriste.
krilce krilce 13:51 24.07.2008

Re: Ja kao baba o uštipcima

KRALJMAJMUNA
Po cenu da me "pljunu" mnogi zamoliću - u interesu realne borbe za ljudska/ženska prava i u cilju sprečavanja ismejavanja sasvim razumnih aktivnosti kao što su gore navedene u osnovnom tekstu autora - da se izbegavaju krajnje neprijatne "novoreči" koje označavaju ženska zanimanja.
Primenjivati nekritički recepte hrvatskih lingvista (a njihov je doprinos na mnogim tačkama smehotresan a tamo gde nije smehotresan je često bivao i tragičan) izaziva nepotrebne kontraefekte (uključujući smeh) u borbi za ljudska/ženska prava.
Mislim da su u Hrvatskoj stavili i u zakon obavezu primenjivanja ženskih naziva zanimanja!!??.

Današnja vest: "Istražni sudija u Jagodini odredio je pritvor od 30 dana ginekološkinji Doma zdravlja u Jagodini Vesni K. zbog primanja mita"

Psihološkinje i sociološkinje su na Blogu već apsolvirane i efekat je bio NULA. I dalje se takve budalaštine koriste.


da,borba za podjednaka prava zana,polako se pretvara u brainwashing..

Ja iskreno mislim,da zene nikad nece moci da se izjednace u pravima sa muskarcem,jer se ona zasnivaju na antropoloskim karakteristikama.Naucno je dokazano da su zene intelektualno nesavrsenije od muskaraca,i da je osnovni zenski input,vizuelizacija.Dakle,zene,vrednuju objekat ili individu putem vizuelnog utiska,tjs,sistem vrednosti kod zena prvenstveno pociva na estetskom izgledu,onog cega vrednuju.Kao sto normalan covek uvidja da odelo ne cini coveka(sto zene vecinom ne shvataju),tako je i jasno da zene, dok antropoloski ne razviju,osecaj za istinski kvalitet posmatranog,one se nece izjednaciti sa muskima,ili ce to izjednacavanje biti samo formalne prirode..

Voleo bih da cujem neko misljenje kompetentnih o ovome,ovde..sto ne ocekujem,,ocekujem pljuvanje i cenzuru.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 14:53 24.07.2008

Re: Ja kao baba o uštipcima

Krilce,
ne bih se baš složio sa vama. Čini mi se da su žene sa kojima ja radim intelektualno superiornije od nas malo muškaraca. A rekao bih da muškarci vrednuju objekte(ženske) uglavnom "putem vizuelnog utiska".
A i ne znam zašto ste ovo zakačili na moj komentar.
krilce krilce 15:26 24.07.2008

Re: Ja kao baba o uštipcima

KRALJMAJMUNA
Krilce,
ne bih se baš složio sa vama. Čini mi se da su žene sa kojima ja radim intelektualno superiornije od nas malo muškaraca. A rekao bih da muškarci vrednuju objekte(ženske) uglavnom "putem vizuelnog utiska".
A i ne znam zašto ste ovo zakačili na moj komentar.


muskarci vrednuju putem cula vida,kad su polni antagonizmi u pitanju.Zensko vrednovanje je uvek polne prirode..to je razlika.A sto se eksperimenata tice,i ko je intelektualno superiorniji,ta pun je internet toga..nadjite pa se uverite.Uverite se ono sto vec znate,ali ako volite da se tako kaze i ispadne dzentlmen,onda dobro..zene su pametnije..eto,da ne ispadne da mrzim zene.
mara92 mara92 16:38 24.07.2008

Re: Ja kao baba o uštipcima

Naucno je dokazano da su zene intelektualno nesavrsenije od muskaraca

Заиста? Молим Вас, укажите на на изворе. Ваш исказ је недовољан.
Kao sto normalan covek uvidja da odelo ne cini coveka(sto zene vecinom ne shvataju),tako je i jasno da zene, dok antropoloski ne razviju,osecaj za istinski kvalitet posmatranog,one se nece izjednaciti sa muskima,ili ce to izjednacavanje biti samo formalne prirode

Ово је толико небулозно, да бих могла да анализирам део по део реченице...
Voleo bih da cujem neko misljenje kompetentnih o ovome,ovde..sto ne ocekujem

Молим Вас, а шта Вас чини компетентним? Ко сте Ви? Закључујем, на основу Ваших коментара да сте асполутно некомпетентни, а ипак сте се јавили...
sto se eksperimenata tice,i ko je intelektualno superiorniji,ta pun je internet toga..nadjite pa se uverite

Где то на Интернету? На којим странама? Неких шовинистичко-конзервативних претпостављам? Друго, да сте компетентни (како инсистирате горе), знали би сте да за научну расправу Интернет никако не може да се користи као искључива и једина полазна основа...
Uverite se ono sto vec znate,ali ako volite da se tako kaze i ispadne dzentlmen,onda dobro..zene su pametnije..eto,da ne ispadne da mrzim zene.

Више пута и стално се уверавам управо у супротно. Друго, овде нико не тврди да су жене паметније, него да поседују подједнаке интелектуалне капацитете као и мушкарци.

Крилце,
Ваши коментари су заиста беспризорни и крајње увредљиви.
mariopan mariopan 21:38 24.07.2008

Re: Ja kao baba o uštipcima

krilce
KRALJMAJMUNA
Po cenu da me "pljunu" mnogi zamoliću - u interesu realne borbe za ljudska/ženska prava i u cilju sprečavanja ismejavanja sasvim razumnih aktivnosti kao što su gore navedene u osnovnom tekstu autora - da se izbegavaju krajnje neprijatne "novoreči" koje označavaju ženska zanimanja.
Primenjivati nekritički recepte hrvatskih lingvista (a njihov je doprinos na mnogim tačkama smehotresan a tamo gde nije smehotresan je često bivao i tragičan) izaziva nepotrebne kontraefekte (uključujući smeh) u borbi za ljudska/ženska prava.
Mislim da su u Hrvatskoj stavili i u zakon obavezu primenjivanja ženskih naziva zanimanja!!??.

Današnja vest: "Istražni sudija u Jagodini odredio je pritvor od 30 dana ginekološkinji Doma zdravlja u Jagodini Vesni K. zbog primanja mita"

Psihološkinje i sociološkinje su na Blogu već apsolvirane i efekat je bio NULA. I dalje se takve budalaštine koriste.


da,borba za podjednaka prava zana,polako se pretvara u brainwashing..

Ja iskreno mislim,da zene nikad nece moci da se izjednace u pravima sa muskarcem,jer se ona zasnivaju na antropoloskim karakteristikama.Naucno je dokazano da su zene intelektualno nesavrsenije od muskaraca,i da je osnovni zenski input,vizuelizacija.Dakle,zene,vrednuju objekat ili individu putem vizuelnog utiska,tjs,sistem vrednosti kod zena prvenstveno pociva na estetskom izgledu,onog cega vrednuju.Kao sto normalan covek uvidja da odelo ne cini coveka(sto zene vecinom ne shvataju),tako je i jasno da zene, dok antropoloski ne razviju,osecaj za istinski kvalitet posmatranog,one se nece izjednaciti sa muskima,ili ce to izjednacavanje biti samo formalne prirode..

Voleo bih da cujem neko misljenje kompetentnih o ovome,ovde..sto ne ocekujem,,ocekujem pljuvanje i cenzuru.

Evo moga mislljenja:
Ha ha ha ha ha ha ha ah ah
Krilce, sasvim si pogresio....ali mrzi me da redjam...od pocetka gresisi sve do kraja.
Upravo ovakvo shvatanje treba da se iskoreni jer je netacno i unizava zenski rod...onako odoka i bez argumenata.Ja sam zena, dakle kompetentna sam da ti odgovorim )))) zasmejao si me stvarno.Pozdrav i nema ljutis ;-)
chobanica chobanica 01:17 25.07.2008

Re: Ja kao baba o uštipcima

mara92
Naucno je dokazano da su zene intelektualno nesavrsenije od muskaraca

Заиста? Молим Вас, укажите на на изворе. Ваш исказ је недовољан.


Mislim da Mr krilce misli na Prof Pinkera, samo je Pinkerovo verovanje da zenski i muski mozak imaju razlicite oblasti specijalizacije uprostio ne bismo li ga mi zene razumele, te je razlicitost preformulisao kao intelektualnu nesavrsenost... to "misljenje" svojstveno je nemislecim ljudima, i moze se predstaviti ovako:

Grupa kojoj ja pripadam je savrsena, najbolja, neprikosnovena
X ne pripada mojoj grupi
X je nesavrsen(a), nizeg ranga, nize vrednosti

Univerzalna formula, primenjiva i na nebeske narode i na superiorne (nebeske?) polove...
mariopan mariopan 15:39 25.07.2008

Re: Ja kao baba o uštipcima

Zaboravih da pozdravim domacicu
Mnoge privilegije pocivaju na uskracivanju necijih prava, kako muskaraca tako i zena i obracanje paznje na sve te nepravde pomoci ce sigurno da svet bude bolji...da se sva ljudska bica postuju bez obzira na pol, fizicki izgled, boju koze, naciju ili veru...da svako dobije postovane koje zasluzuje kao ljudsko bice.
Pozdrav gospodjo Marijana.
dali_man dali_man 01:02 26.07.2008

Re: Ja kao baba o uštipcima

Nekako mi se cini da sto se vise raspravljamo o tome ko je ravnopravniji, ugrozeniji, lepsi, pametniji, to se vise udaljavamo jedni od drugih. Hajde malo da uzivamo u jedinstvu suprotnosti.
Dena Dena 17:51 26.07.2008

Profesorka,

...pozdrav!

Sjajno je citati i Vase tekstove ovde!

Nadam se da cete cesce postovati na Blogu.

Mladena Zeljkovic

Re: Profesorka,

Draga koleginice

Hvala na recima podrske. Drago mi je da moji studenti i studentkinje podrzavaju temu o kojoj u ovom tekstu pisem iy ugla struke kojom se bavim.

S postovanjem Marijana Pajvancic

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana