Ekonomske zablude u svakodnevnici

Goran Nikolić RSS / 01.09.2008. u 10:02

 

Posle, teške, poslednje decenije 20. veka građani Srbije su sve više zaokupljeni dnevnim ekonomskim temama, koje ''život znače''. Sve je više interesovanja za stopu inflacije, kretanje kursa dinara, veličinu prosečnih zarada i penzija, a u skorije vreme raste zanimanje i za akcije, budući da većina nas očekuje da dobije obećanih 1000 evra od korporatizacije šest velikih državnih preduzeća. Mnogi, naravno, ne mogu da uoče da u mnogim društvenim pojavama leže ekonomski uzroci, dok se, s druge strane, često daje preteran značaj novcu u determinisanju političkih i drugih tokova u zemlji. Mistifikacija ekonomskih (pre svega, finansijskih) motiva stvara pogrešnu percepciju stvarnosti (npr: ''svi političari su lopovi''), te ću zbog toga pokušati da razobličim neke uvrežena mišljenja.
Ekonomija je, u stvari, nauka o motivima. Ona se bavi time kako ljudi dolaze do onoga što žele, naročito kada i drugi žele to isto. Ako je moral princip po kome bi svet trebalo da funkcioniše, onda je ekonomija princip sveta onakvog kakav jeste (Adam Smit, bio je filozof, težio je da postane moralista, a postao je ekonomista, i to prvi veliki svetski ekonomista).
Ekonomski motivi nalaze se u korenu dobrog dela našeg ponašanja. Upravo je sebičnost kao osobina najviše doprinela da čovek iz pećine (mada je i priča o pećinskom homo sapiensu i našim ranijim predacima, praktično, netačna, jer se procenjuje da je tek oko četvrtine ljudi paleolita živelo u takvim postojbinama - no one su jedine sačuvane) dođe do vasionskog broda, odnosno da ostvari izvanredan tehnološki napredak, koji mu je značajno olakšao život.
Međutim, ekonomija nije sve; ekonomisti ne treba da vode čovečanstvo, odnosno da određuju šta su globalni prioriteti. Možda bi bilo bolje (kada bi demokratski sistem, u kome živimo, to omogućavao) tu ulogu, iz ruku političara i delimično biznismena i vojne elite, predati u ruke antropologa, sociologa, politikologa i ostalih intelektualaca vezanih za humane nauke (ekonomisti bi npr. svoje ideje uvek pravdali progresom, odnosno visokim ekonomskim rastom, koji zaista proističe iz smanjivanja potrošnje na uštrb investicija). Težak posao rešavanja suštinske suprostavljenosti ideja o slobodi (individualizmu) i ravnopravnosti (tj. solidarnosti), svakako, ne treba prepustiti ekonomistima, jer bi oni bili liberali i samo liberali, dok bi ideja o jednakosti (prvo utkana u religiju[1], a kasnije u ideologije), starija i od svetske civilizacije, bila skrajnuta. Zato se kao ekonomista zalažem da se odbaci slepo verovanje u sistem vrednosti isključivo uspostavljen na ekonomskim principima, i da se dovoljan prostor ostavi i za redistribuciju, čime će, pre svega, biti zadovoljni sociolozi (interesantno je da su nr. istoričari najčeše ''nagnuti'' udesno, sociolozi, po pravilu, ulevo, dok su ekonomosti liberali).[2]
Naše česte zablude
U Srbiji se vrlo frekvento pominju neke od iluzija; kao npr. da je ekonomija mogla spasiti Jugoslaviju, da je Milošević izazivao ratove i finansijsko-privredne krize da bi opstao na vlasti (najverovatnije je da je upravo to ubrzalo njegov pad) ili da će ekonomski snažna Srbija postati balkanski lider.[3]
U Srbiji su ''na snazi''brojne ekonomske zablude. Čak i neki ekonosmiti kažu da je nemoguće da imamo inflaciju i istovremeno jačanje domaće valute. Ovo je besmisleno i značilo bi npr. da uvek kada je inflacija u evrozoni viša od one u Japanu, SAD ili Kini, onda evro mora da slabi prema jenu, dolaru ili renminbiju. Treba reći da su skoro sve monete evropskih zemalja u tranziciji jačale pream evru (i dolaru, jenu..) u toku poslednje decenije (realno sve, a nominalno mnoge od njih), a da je istovremeno rast cena u tim zemljama bio znatno viši od onoga u evrozoni ili SAD. Eklatantan primer toga je slovačka čija je valuta u poslednje dve godine, pre nego što je početkom juna 2008. nepovratno vezana za evro (od janaura sledeće godine Slovačka ulazi u evrozonu), ojačala prema evro moneti za čak 21% (sa preko 38 za evro na 30 kruna za evro). Razglog je prost, to što neka valuta realno apresira prema drugoj (što je bio slučaj sa monetama Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rusije itd.), automatski ne znači je ona precenjena, već može da znači i da je ona u startu bila znatno potcenjena. I teza da bi uvođenje evra rešilo mnoge ekonomske probleme Srbije ne stoji, jer bi npr. eventualna precenjenost ostala nepromenjena. Pored toga, prelazak na evro kao zvanično sredstvo plaćanja zemlju bi dodatno izložilo eksternim šokovima, monetarna vlast tada ne bi mogla da formira svoju kamatnu stopu, utiče na cenu kredita, niti na privredne tokove u meri kao do sada. Evro bi imao neke prednosti, kao što je olakšavanje svakodnevnih plaćanja, gubitak neizvesnosti u pogledu rizika deviznog kursa, a blago bi uticao i na smanjivanje inflacije i kamata.[4]
Česte teze o neverovatnoj korumpiranosti u Srbiji mogu se lako osporiti uvidom u međunarodne studije, gde se naša zemlja ne kotira baš najbolje, ali je daleko od toga da bude ''pri vrhu''. Pored toga, ljudi su toliko zaokupljeni korupcijom, ali ona je realno daleko manji problem za srpsku ekonomiju, od priliva ino-kapitila ili finansijske stabilnosti.
Netačno je da je Srbiji skoro sve skupo. I pored visokog rasta cena poslednjih godina (izraženo i u evrima), relativni nivo cena u našoj zemlji je još uvek niži od tri petine proseka Evropske unije. Ovo je, pre svega, uslovljeno znatno nižim cenama usluga u Srbiji u odnosu na bogate zemlje, ali su i cene hrane sa 83% proseka EU, još uvek niže.
Pogrešno je i mišljenje da je apriorno loš rast spoljnog duga i uvoza. Ako se priliv kapitala preko komercijalnog zaduživanja, koji ide uglavnom preko domaćih preduzeća (i čime se povećava uvoz), produktivno investira (što je očekivano da čine privatna preduzeća, koja se samo ponašaju ekonomski racionalno) onda će koristi za zemlju od ostvarenog prihoda, rasta GDP, profita i poreza biti znatno veće od plaćenih kamata ino-kreditorima.
Priča o mineralnim bogastvima i strateškoj poziciji Kosmeta je umišljaj. Procenjena vrednost mineralnog bogatstva Kosova pre dvadesetak godina (a tu se stvari ne mogu bitnije promeniti) je, prema srpskim ekonomistima, po stanovniku bila na nivou proseka Srbije. Kada su u pitanju putni pravci svi oni zaobilaze Kosovo, tako da, praktično, nijedan kraći put prema ijednoj zemlji ne vodi preko Kosova, osim iz Srbije ka Albaniji.
Interesantna je hipoteza lansirana 80-tih o iskorišćavanju Srbije od strane severozapadnih republika SFRJ (istovremeno su one tvrdile suprotno). Referentne studije pokazuju da toga između Srbije, Hrvatske i Slovenije, faktički, nije bilo, i da je međusobna razmena bila na obostranu korist (što su, na sreću, domaći političari sada shvatili o čemu svedoči i CEFTA).
Naivne su i priče o ugledu, uticaju i ekonosmkoj snazi SFRJ (kao i JNA). Ugled naše zemlje nije bio na visokom nivo nažalost nikada, jer je ona bila komunistička (posle ''crvenog terora'' 1944. i narednih nekoliko godina, kada je samo u Srbiji bez pravednog suđenja, uglavnom na ideološkoj bazi, likvidirano nekoliko desetina hiljada ljudi, benevolentna) diktatura, ili u najboljem slučaju fragilna polu-demokratija (''diktatura bez diktatora'') za vreme kneza Pavla. Kada je u pitanju uticaj SFRJ, on je bio zahvaljujući položaju između dva bloka kao i pokreta nesvrstanosti znatno veći od stvarnih potencijala naše zemlje, ali zaista je ludo misliti da je Beograd bio grad u kome se krojila globalna ili pak i regionalna politika (npr. kada je Broz pokušao da stvara Balkansku federaciju došlo je do sukoba sa Staljinom). SFRJ je SAD služila kao dobar primer za druge zemlje komunističkog lagera i, praktično, ništa više od toga, dok je SSSR shvatio da mu Brozova dvostruka igra ne može previše naškoditi, posebno posle delimične normalizacije odnosa 1956. Priče o visokom standardu života za vreme SFRJ uglavnom su neistinite. Zahvaljujući delimičnoj otvorenosti privrede, obilnom prilivu doznaka od 1966, mogućnošću za zajednička ulaganja sa zapadnim firmama, snažnim donacijama prevashodno 50-tih od strane SAD, povojlnim kreditima Svetske banke (koja SFRJ nije tretirala kao komunističku zemlju, te ju je mogla finansirati), kao i vrlo visokom komercijalnom zaduživanju u drugoj polovini sedamdesetih[5] ostvarene su visoke stope rasta GDP-a 1950-80 (nešto preko 6%), investicija i realnih plata. Međutim, komparativno posmatrano, standard života jeste bio dobar u poređenju sa zemljama Varšavskog pakta (koja su usmeravale resurse od potrošnih dobara ka ''sredstvima za proizvodnju''), ali je SFRJ daleko zaostajala i nije smanjivala gep u odnosu na zapad kontinenta.[6]
Verovanje u svemoguću ruku tržišta, takođe, je naivno. Bez državne intervencije, posebno u kriznim situacijama, privreda bi se mogla suočiti sa ogromnim problemima i gubicima. Trenutna intervencija Vlade SAD, najveća od Velike depresije 1929, koja je usmerena na spašavanje određenih finansijskih institucija (koje su osiguravale hipotekarne kredite: Fannie Mae i Freddie Mac) potvrđuje da je i u ''zemlji kapitalizma''socijalizacija gubitaka velikih finansijskih aktera nekada neophodna (slično je i u Britaniji i Francuskoj, gde vlade spašavaju velike banke). Kako to Štiglic primećuje današnja događanja, odnosno ekonomsko usporavanje s kojim se svet suočava, dobrim delom posledica su neoliberalne ideologije, tj. gomile ideja zasnovanih na shvatanju da su tržišta samokorigujuća, da efikasno alociraju resurse i da dobro služe javnom interesu (taj tržišni fundamentalizam leži u osnovi Tačerizma, Reganomike i tzv. "Vašingtonskog konsenzusa"). Neoliberalni tržišni fundamentalizam uvek je bio politička doktrina koja služi određenim interesima; on nikada nije podržan u ekonomskoj teoriji, niti je podržan u istorijskom iskustvu.
Skrivena ekonomija!
Iznenađujuće je koliko je skrivenih ekonomskih principa u našoj svakodnevnici; odnosno kako nekada ekonomski motivi mogu da objasne naizgled čudne ili teško shvatljive pojave. Interesantan je primer Čaušeskua, rumunskog diktatora, koji je 1966. zabranio abortus (veće sledeće godine prirodni priraštaj je dupliran), da bi ga dobrim delom i ta pristigla omladina (koja je u proseku bila manje obrazovana i više kriminogena) 1989. u krvavom puču skinula s vlasti. Godine 1973. u SAD je praktično dozvoljen abortus, koji je od sredine 90-tih, doveo do snažnog 50-procentnog pada malotetničkog krinimala. Šta se desilo; ''neželjena deca'' uglavnomo su živela siromašnije, često samo s majkom, bila su manje vaspitana i obrazovana i, samim tim, sklonija kriminalu - abortus je u stvari redukovao broj takve, ''neželjene dece''.
U jednoj medicinskoj studiji utvrđeno je da akušeri u regionima gde je stopa nataliteta manja češće vrše porođaje carskim rezom, što upućuje na pomalo bizaran zaključak da lekari kada imaju manje posla češće primenjuju skuplje procedure.
Istraživanja su pokazala da preprodavci droge u SAD znatno češće nego prosečno žive s majkom; razlog je njihova mala prosečna zarada. Iako mnogi misle da se tu obrću velike pare, u suštini je zarada onoga koji nije na vrhu piramide znatno manja od američkog proseka.[7]
Interna istraživanja Mekdonaldsa ukazuju da kada bi tu kompaniju napustilo manje od deset najkvalitetnijih kadrova da bi ona ubrzo bankrotilrala.[8]Interesantno je i da je današnji prosečni automobil više kompijuterizovan nego Apolo 8, koji je 1969. sleteo na Mesec.

[1] Zola je 1886. zapisao: ''Prestali smo da verujemo u boga, ali ne i u sopstvenu besmrtnost''.
[2] Nisu svi sistemi vrednosti u saglasju sa principima zapda, rad pokreće zapad (kapitalizama i hrišćanstvo, posebno protestantizam su ''bliski rođaci'') i osnov je njegove industrijske nadmoći. S druge strane, Konfučije slavi mudrost. Budizam je sinomim za horizontalnu solidarnost, a Konfučije propoveda vertikalnu podređenost (kineska privrede je građena na principu poverenja). .
[3] Mada je teško ne složiti se sa bazičnom tezom jednog od najvećih istoričara današnjice, Pola Kenedija, pisca knjige ''Uspon i pad velikih sila'', da u dugom roku status globalne supersile zavisi, pre svega, od njene ekonomske snage.
[4] Iako inflacija i kamate ne bi bile ni blizu onima u EU; primer je Crna Gora, koja je unilateralno uvela evro, gde su kamate i inflacija duplo više od onih u EU.
[5]Usled reciklaranja petro-dolara na svetskom finansijskom tržištu postajal je visko ponuda tada povoljni, a kasnije, usled varijabilnih kamatnih stopa i rasta dolara, vrlo skupih za otplatu ino-zajmova.
[6]Razlog tome je i nisko produktivna upotreba ino-kpaitala: ''promašene investcije'', netržišna i, samim tim, neefikasna privreda itd.
[7] S. Levit, S. Dabner, Otkačena ekonomija, Mono & Manana, Beograd 2006.
[8] J. Riderstrale, K. Nordstrom, Funky Bisiness, Plato, Beograd 2004.



Komentari (212)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

stari92 stari92 10:19 01.09.2008

Bravo kolega !

Dobra analiza.


poz.Dr.Ristić
Goran Nikolić Goran Nikolić 11:21 01.09.2008

Re: Bravo kolega !

Hvala......
Budimac Budimac 10:22 01.09.2008

Fusnote

Članak bi verovatno bio ubedljiviji ako bi linkovi na i sa fusnota funkcionisali.
Pošto nije munjom u kamenu bilo bi dobro ispraviti i onda obrisati moj komentar.
Goran Nikolić Goran Nikolić 12:22 01.09.2008

Re: Fusnote

ne razumem bash tacno
antioksidant antioksidant 10:29 01.09.2008

.

Pored toga, prelazak na evro kao zvanično sredstvo plaćanja zemlju bi dodatno izložilo eksternim šokovima, monetarna vlast tada ne bi mogla da formira svoju kamatnu stopu, utiče na cenu kredita, niti na privredne tokove u meri kao do sada. Evro bi imao neke prednosti, kao što je olakšavanje svakodnevnih plaćanja, gubitak neizvesnosti u pogledu rizika deviznog kursa, a blago bi uticao i na smanjivanje inflacije i kamata


imajuci u vidu iskustva koja imamo sa nasim politikoekonomistima (raznoraznim vladama) mislim da je poenta prelaska na euro upravo u boldovanom. o kako bi divno bilo kad dinkic i ostali ne bi imali toliko uticaja na privredna kretanja u zemlji. procvat u najavi
dragan7557 dragan7557 12:09 01.09.2008

Re: mikro vs makro

Vaš prilaz neodoljivo podseća na "velikane" ekonomske misli:

M. Kalecki, 'Distribution of the National Income' in Esseys in the Theory of Economical Fluctuations, 1939 ; Theory of Economic Dinamics 1954.

I karikaturu ove teorije u produkciji
S. Weintraub (Law of k)
'A General Theory of Price Lecel,Output, Income Distribution and Economic Growth' 1959.

I da zaključim sa rečima Nl ekonomiste Jan Pen citat iz 'Income Distribution' 1971 Allen Lane The Penguin Press
U svoje vreme šef Katedre Fac. of Economics Groningen The Netherlands.

" If all income recepients-workers, shopkeapeers, businessmen, rentiers - get 10% more money, the distribution does not change at all ; simple truth, but one that is often forgotten."

'Income and Distribution' p.8

U svakom slučaju dobro je što pišete mada mi nedostaju poređenja mikro i makro ekonomije ako je namera da se
nešto nauči.
dragan7557
01.08.2008





Goran Nikolić Goran Nikolić 12:25 01.09.2008

Re: mikro vs makro

g. Dragane,
vashi citati su dragoceni,
pozdrav
Goran Nikolić Goran Nikolić 12:27 01.09.2008

Re: .

Antioksidantu,
ma nije to bash tako jednostavno
antioksidant antioksidant 12:48 01.09.2008

Re: .

Antioksidantu,
ma nije to bash tako jednostavno

jasta da nije
ali ja bih tako rado razvlastio ove nase

ja za razliku od tebe imam jako malo poverenja u nasu politicku elitu

sve sto dobro ide u srbiji (ajd; da ne generalizujem - ne sve ali vecina) ide dobro uprkos nasim politicarima a ne zahvaljujuci njima

nasi politicari liberalizam definisu kao "sve sto ne kontrolisu drugi". koncept slobodnog trzista podrazumeva "slobodu od politickih protivnika" ali...

da skratim: znam da nije jednostavno, ali ovaj korak gore pomaze. znatno

konkretno - pricamo o sledecem pasusu

Čak i neki ekonosmiti kažu da je nemoguće da imamo inflaciju i istovremeno jačanje domaće valute. Ovo je besmisleno i značilo bi npr. da uvek kada je inflacija u evrozoni viša od one u Japanu, SAD ili Kini, onda evro mora da slabi prema jenu, dolaru ili renminbiju. Treba reći da su skoro sve monete evropskih zemalja u tranziciji jačale pream evru (i dolaru, jenu..) u toku poslednje decenije (realno sve, a nominalno mnoge od njih), a da je istovremeno rast cena u tim zemljama bio znatno viši od onoga u evrozoni ili SAD. Eklatantan primer toga je slovačka čija je valuta u poslednje dve godine, pre nego što je početkom juna 2008. nepovratno vezana za evro (od janaura sledeće godine Slovačka ulazi u evrozonu), ojačala prema evro moneti za čak 21% (sa preko 38 za evro na 30 kruna za evro). Razglog je prost, to što neka valuta realno apresira prema drugoj (što je bio slučaj sa monetama Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rusije itd.), automatski ne znači je ona precenjena, već može da znači i da je ona u startu bila znatno potcenjena. I teza da bi uvođenje evra rešilo mnoge ekonomske probleme Srbije ne stoji, jer bi npr. eventualna precenjenost ostala nepromenjena. Pored toga, prelazak na evro kao zvanično sredstvo plaćanja zemlju bi dodatno izložilo eksternim šokovima, monetarna vlast tada ne bi mogla da formira svoju kamatnu stopu, utiče na cenu kredita, niti na privredne tokove u meri kao do sada. Evro bi imao neke prednosti, kao što je olakšavanje svakodnevnih plaćanja, gubitak neizvesnosti u pogledu rizika deviznog kursa, a blago bi uticao i na smanjivanje inflacije i kamata


dakle slazemo se donekle a to je da ne postoji direktna veza izmedju vrednosti domace valute i inflacije ali da li je taj dizbalans kod nas (rsd jak inflacija jaca ) utemeljen na realnoj osnovi (proizvodnji neke vrednosti) ili na doznakama iz inostranstva, zaduzivanjem (opet u inostranstvu) prihodima iz privatizacije (ogranicenim u vremenu - koliko jos imamo prodavati)?

pazi - ne pokusavam da argumentujem da eur treba vredeti xy rsd(on vredi taman onoliko koliko mu okolnosti danas dopustaju) ali cinjenica je da disbalans postoji i da postoji ogroman utisak (ovo se i ne moze argumentovati) da je on posledica politicke odluke. a to znaci da se jednog dana moze doneti druga politicka odluka i onda rsd propada. zato rsd i vredi toliko samo kod nas (zatvorenom trzistu) i nigde vise. a to nepoverenje je najlakse eliminisati ulaskom u euro zonu (naravno - ne divlje kao montenegro nego zadovoljavanjem kriterijuma)

i tu nastaje kvaka - mi kriterijume sa ovakvom fiskalnom politikom nikad necemo zadovoljiti

i posto sve ispadne tako komplikovano - ja kazem - eliminisi moc iz ruku dinkica i slicnih i cekaj (pozitivne) posledice

zvuci blesavo ali mene ledja vise ne bole

Goran Nikolić Goran Nikolić 13:06 01.09.2008

Re: .

kada je u pitanju precenjenosti dinara na kojoj insistirate,
nista se ne bi promenilo
kada bi uveli evro danas,
jer bi realna precenjenost, ako je ima
ostal potpuno ista,
jer bi relativne cene u Srbiji
(u odnosu na druge zemlje)
ostale nepromenjene.

da bi bio uverljiviji,
da cu vam primer iz Evrozone,
od 1999. relni kurs evra u Italiji,
jer znatno apresirao (buduci da su cene znatno brze rasle od proseka EU od tada),
preko 30% u odnosu na realni kurs
evra u Nemackoj
antioksidant antioksidant 13:24 01.09.2008

Re: .

kada je u pitanju precenjenosti dinara na kojoj insistirate,

ne insistiram, navodim samo kao primer nepoverenja u ekonomsku odrzivost polticke odluke.

dinar je dans takav jer je tako politicki odluceno

sutra ce se doneti politicka odluka da dinar ne vredi nista

znam da to moze svuda u svetu, ali ja sam se opekao na neznanju i bahatosti domacih politicara a i nekako verujem da je malo teze igrati se sa trzistem cele evrozone nego nasim

uostalom - vi kao primer zablude navodite pozitivne efekte napustanje rsda kao nacionalne (cuj mene nacionalne - drzavne) valute.

ja ne mislim da je to zabluda. ne mislim ni da je to dobro. mislim da je to tema za razmisljanje a kao (ja mislim jak) argument tome naveo sam "obezvlascivanje" srpskih politicara. licno - smatram da je taj argument veoma jak, ali kako kome

a primer italije i nemacke koji navodite je primer usaglasavanja cena roba i usluga (koje su verovatno na nekom mestu bile nerealne) u italiji ima dosta cehovskih monopola pa me ne cudi razlicito kretanje cena u odnosu na nemacku
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:33 01.09.2008

Re: .

ma, u sushtini,
nije loshe imati jedan vazan istrument ekonomske politike vishe
ako imate odgovorne i strucne ljude ,
eto to je.
antioksidant antioksidant 14:17 01.09.2008

Re: .

Goran Nikolić
ma, u sushtini, nije loshe imati jedan vazan istrument ekonomske politike vishe ako imate odgovorne i strucne ljude , eto to je.




vi mislite da ih imamo

ja mislim da ih nemamo

inace sa gornjom izjavom se u potpunosti slazem.

nije lose imati vise alata ako imamo majstora.

eto to je

Goran Nikolić Goran Nikolić 14:49 01.09.2008

Re: .

Verujte,
u komparaciji sa zemljama okruzenja,
mi mozda imamo veoma dobre eksperte
na vaynim polozajima (npr. ministri, NBS),
nekoliko od njih ce i kada udjemo u EU,
biti verovatno srpski predstavnici u telima EU
antioksidant antioksidant 14:52 01.09.2008

Re: .

Goran Nikolić
Verujte, u komparaciji sa zemljama okruzenja, mi mozda imamo veoma dobre ekspertena vaynim polozajima (npr. ministri, NBS),

necu verovati

srpska politicko ekonomska elita kvaliteta nema

meni niej uteha sto su komsije gore (mada po rezultatima sudeci - komsiluk nam je sve bolji)
nekoliko od njih ce i kada udjemo u EU,
biti verovatno srpski predstavnici u telima EU

na zalost
kapetan zagor kapetan zagor 11:02 01.09.2008

opsirno razmisljanje

u pero, nema sta:)

mada, kapiram, u idijotu se donesu i neki odredjeniji zakljuci petkom uvece
Goran Nikolić Goran Nikolić 11:18 01.09.2008

Re: opsirno razmisljanje

da, to posebno
gordanac gordanac 11:28 01.09.2008

:))

Fino.
Činjenicama protiv percepcije?
Dokazivom istinom (podacima) protiv "udobnih" uvreženih zabluda (stereotipa, predrasuda,....) ?
:))))
I like it!

Kad bi ti mogao da nađeš druga Sizifa i da mu ponudiš "ej, Sizif, `aj daj meni kamen, a ti radi ovo što ja pokušavam", možda bi se on i prevario i pokušao, ali bi ubrzo došao i kazao "ej, `aj vrati mi moj kamen, na ti ovo nazad, ne mogu ja to!" )))

Da bi dovoljan broj ljudi na dovoljnom broju mesta, s minimumom zabluda, vodio razgovore koji su faktografski fokusirani na teme, probleme, sektore, događaje, postupke,....šta god, tako da se "tematizuje" problem i jasno vidi kolike su mu dimenzije, ljudi moraju dobrovoljno menjati svoje percepcije, tako to ide. Često na žalost po nas mnoge koji gledamo kako se (tako potrebna, fokusirana, "tematizovana" kritika raspršava na zabludama i onda ne postiže efekat koji bi inače imala.
Dobra vest je što Srbiju tek čekaju "dobra stara vremena". :))



antioksidant antioksidant 11:32 01.09.2008

Re: :))

Dobra vest je što Srbiju tek čekaju "dobra stara vremena". :))


autor argumentovao da smo vec davno prosli tu tacku


http://blog.b92.net/text/443/Nikad%20nam%20nije%20bilo%20bolje%21/
gordanac gordanac 11:44 01.09.2008

Re: :))

Ne, nije to argumentavao u postu
Nikad nam nije bilo bolje

U tom je postu samo naglasio očiglednu činjenicu koju niko "nije hteo" da vidi (ili malo ko):
Srbija prvi put, zaista, gradi prostor političkih i ekonomskih sloboda, istovremeno.
To se nikad ranije nije dešavalo.
Vreme jednopartijske države je vreme BEZ političkih sloboda, sa SLABIM ekonomskim slobodama, a nedostatak političkih sloboda zamagljen je "sećanjem na dobar život", zabludom o činjenicama.
Vreme između dva svetska rata je podeljeno na prvih deset godina posle prvog (do Obznane) i na drugih deset godina do drugog rata.(slabe i poliitčke i ekonomske slobode, politička ubistva, statusna pitanja federalne kraljevine, ..itd)
Vreme XIX veka obeleženo je ratovima za nezavisnost, političkim odmazdama tipa "narodni odisaj" i ukidanjem formi i suština feudalizma u Srbiji, tako da istraživači mogu govoriti samo o "zamecima" modernog društva.
Meni se činilo da je to bio kontekst posta koji je naveden u linku.
antioksidant antioksidant 11:55 01.09.2008

Re: :))

Meni se činilo da je to bio kontekst posta koji je naveden u linku

ok, ali ako preko toga citamo vasu recenicu da Srbiju tek čekaju "dobra stara vremena" da li to znaci da se mi u stvari vracamo u vreme jednopartijske drzave?

salim se naravno. da ne trolujem vise o proslim temama

pozdravi
Goran Nikolić Goran Nikolić 12:33 01.09.2008

Re: :))

g. Comic,
slazem se
da,
umesto fokusirane rasprave,
precesto se odlazi u digresije i eskapade,
teme se radijalno shire, cak to moze
biti vodjeno i asocijativnim nizovima
(sto je retko produktivno),
i, naravno, dijalog postaje obesmisljen,
sto je mnogima i cilj.
Zalim one kojima to nije cilj,
ali nisu nauceni da interaktivno komuniciraju

Goran Nikolić Goran Nikolić 12:36 01.09.2008

Re: :))

g. Comic,
sto se tice vashe percepcije
moga posta,
potpuno mi je prihvatljiva
dragan7557 dragan7557 12:38 01.09.2008

Re: :))

Vreme jednopartijske države je vreme BEZ političkih sloboda, sa SLABIM ekonomskim slobodama, a nedostatak političkih sloboda zamagljen je "sećanjem na dobar život", zabludom o činjenicama.

Vi svakako spadate obzirom na datum rođenja (16 jun 1958) u Autoritet koji je lično doživeo a osobito na vlastitoj grbači Teror komunističke vlasti.
Vreme XIX veka obeleženo je ratovima za nezavisnost, političkim odmazdama tipa "narodni odisaj" i ukidanjem formi i suština feudalizma u Srbiji

Nije mi jasno kada je pronađen podatak o feudalizmu u Srbiji i koji akademik Krunskog Saveta je izneo ove podatke do sada naravno skrivene od očiju Istraživača ili to stoji u Istoriji Demokratske Stranke čiji koreni ili patrljci od korena su iskopanii na početku prošlog veka bar prema Istorijatu Stranke.
Vrlo teško bi sada razne Feudalce sa Feudima od po 30.000 hektara i više (tačni podatci nepoznati) mogli da preselimo u XIX vek osim jednog Grofa ali on ima stare grofovske korene iz inostranstva.
dragan7557
01.08.2008
gordanac gordanac 12:55 01.09.2008

Re: :))

Ne radi se o teroru, već o nepostojanju političkih sloboda., one su osnov i neophodan uslov da bi teror mogao da se organizuje, nekad ga bude više, nekad manje.
Zabrana političkog organizovanja i zabrana slobode govora su - definicije nepostojanja političkih sloboda i jednopartijski sitem u kojem smo živeli - bio je takav.
Svaka ponuda uređenja društva BEZ političkih sloboda, za mene je - ne, hvala.
Isto tako i svaka ponuda društva BEZ ekonomskih sloboda, za mene je - ne hvala.

Ustav koji je donet nakon Prvog rata u nekim svojim odredbama govori o ukidanju feudalnih struktura. (interesantna stvar je da, u suštini, govori i o ravnopravnosti polova u nekim drugim odredbama).

Dakle, ne radi se o mojim procenama (ili zabludama) već o - definicijama i pojedinim odredbama Ustava, dakle činjenicama.

Sve ostalo što ste "učitali" slikovito u činjenice koje sam nabrojala je - vaše pravo.
gordanac gordanac 13:00 01.09.2008

Re: :))

ok, ali ako preko toga citamo vasu recenicu da Srbiju tek čekaju "dobra stara vremena" da li to znaci da se mi u stvari vracamo u vreme jednopartijske drzave?

:))))
Ne, nikako.
Upotrebila sam izraz baš zato što znam da se često asocira na vreme jednopartijske države (potpuno razumljivo), ali u suštini znači tvrdnju da nas čekaju samo - dobra vremena.
U društvu koje neprestano gradi i poboljšava svoje političke i ekonomske slobode. Tako rade svi u EU, tako ćemo i mi.
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:10 01.09.2008

Re: :))

da, dobra vremena nas zaista cekaju,
iako to zvuci blesavo,
......ali mene ledja vishe ne bole
dragan7557 dragan7557 15:31 01.09.2008

Re: :))

Ustav koji je donet nakon Prvog rata u nekim svojim odredbama govori o ukidanju feudalnih struktura.

Ustav koji je donet posle WW I je Vidovdanski Ustav i nije Srpski Ustav već ustav KSHS 28 jun 1921.
Kraljevina SHS je osnovana 1918 g.

Feudalne strukture se odnose na sve osim Srbije (osobito Hrvatska i Slovenija) u kojima su postojale feudalne strukture zakržljalog tipa sa ponešto beneficija plemstvu koje je u Austrougarskoj bilo izgubilo skoro sve privilegije.
Zabrana političkog organizovanja

Formalno pravno se ova zabrana odnosila na neistomišljenike a u praksi je služila zaštiti ustavnog poretka na čemu se i dan danas svuda u svetu insistira. Da političko organizovanje nije bilo dozvoljeno je obično preterivanje novokomponovanih mesija kapitalizma po kojima je ranije sve bilo zabranjeno.
Isto tako i svaka ponuda društva BEZ ekonomskih sloboda

Ekonomske slobode su bile jedan od imperativa Marksizma i tezište stavljano oslobođenje od najamnog rada dok je eksperiment (neuspeo) krunske uspehe trebao da obezbedi samoupravljnje kroz organe upravljanja -radničke savete ( koji su zakonska obaveza preduzeća u mnogim državama EU i dan danas). Ako bi se poredilo sa današnjim dobrim vremeninima onda je svakako sigurno da ekonomske slobode tipa ratnog profiterstva, nezakonitog bogaćenja,naročito političkih stranaka tajkunizacije i privrednog kriminala nisu bile na današnjem nivou demokratskih sloboda.

Budžetsko arčenje tuđih para je bio kontrolisano za razliku od sadašnje slobode koje su toliko velike da isključuju čak i postojanje nezavisne Revizorske Kuće što je čini mi se najveća moguća ekonomska sloboda.
Izvinjavam se domaćinu zbog skretanja sa teme
dragan7557
01.08.2008
beli92 beli92 12:08 01.09.2008

OK

Ok, deo slican kao u NIN-u
Goran Nikolić Goran Nikolić 12:12 01.09.2008

Re: OK

samo manji deo
markonio92 markonio92 12:21 01.09.2008

Drž'te političara!

Goran Nikolić

Mistifikacija ekonomskih (pre svega, finansijskih) motiva stvara pogrešnu percepciju stvarnosti (npr: ''svi političari su lopovi'')

Ne vidim šta je tu pogrešno.
Goran Nikolić

Možda bi bilo bolje (kada bi demokratski sistem, u kome živimo, to omogućavao) tu ulogu, iz ruku političara i delimično biznismena i vojne elite, predati u ruke antropologa, sociologa, politikologa i ostalih intelektualaca vezanih za humane nauke

Jel' ovo meritokratija?
Goran Nikolić Goran Nikolić 12:39 01.09.2008

Re: Drž'te političara!

dobro,
znam da je ta moja zelja
naivna
ali, barem, je dobronamerna
ivana_stevanovic ivana_stevanovic 12:58 01.09.2008

Cene

Netačno je da je Srbiji skoro sve skupo. I pored visokog rasta cena poslednjih godina (izraženo i u evrima), relativni nivo cena u našoj zemlji je još uvek niži od tri petine proseka Evropske unije. Ovo je, pre svega, uslovljeno znatno nižim cenama usluga u Srbiji u odnosu na bogate zemlje, ali su i cene hrane sa 83% proseka EU, još uvek niže.


U maju sam u londonu kupila haljinu koju sam platila 32 funte, sto je u tom trenutku bilo nesto malo vise od 3.200 dinara. U junu je ista haljina u Beogradu kostala 5.000 dinara!

Sto se hrane tice, volela bih da mi autor pokaze evropsku zemlju u kojoj pakovanje spageta od pola kilograma kosta 2 eur. Ali, cak i da su cene hrane u Srbiji na 83% proseka u EU, nasa kupovna moc je, na zalost, daleko ispod tog procenta.



Goran Nikolić Goran Nikolić 13:13 01.09.2008

Re: Cene

niko nije pricao o kupovnoj moci,
vec o cenama,
inace, ne mislim da vi ne govorite istinu,
ali bitna je podnerizacija,
odnosno prosecni nivo cena roba i usluga
koji je ispod tri petine onoga u EU!!!!!!!!
Brooklyn Brooklyn 13:15 01.09.2008

Re: Cene

Sto se hrane tice, volela bih da mi autor pokaze evropsku zemlju u kojoj pakovanje spageta od pola kilograma kosta 2 eur. Ali, cak i da su cene hrane u Srbiji na 83% proseka u EU, nasa kupovna moc je, na zalost, daleko ispod tog procenta.

u srbiji je jeftinije voce i povrce (produce) i verovatno secer, brasno i ulje, a mozda skuplji neki gotovi (preradjeni) proizvodi

a usluge mnoooogo jeftinije. recimo, devojcice kod nas ko iz picke idu kod kozmeticarke "na tretmane", a u dosta razvijenih zemalja je to luksuz koji malo ko koristi, narocito ne oni koji nemaju posao.

isto tako u srbiji mozes dobiti kucnu pomocnicu da ti dolazi svaki dan da ti sprema i jos i kuva za 200-300 evra mesecno. za te pare u mnogim razvijenim drzavama mozes platiti pomoc za 1 dan.

nije sve u haljini.
ivana_stevanovic ivana_stevanovic 13:20 01.09.2008

Re: Cene

prosek je cudo, ali u njega ulazi sve i svasta. medjutim, kad dodjemo do konkretnih roba i konkretnih usluga koje svakodnevno koristimo, onda nekako stvari ne ispadaju tako kao sto su izgledale u proseku.

jesu kod nas mnogo jeftinije ugostiteljske, kozmeticke i mozda zanatske usluge. verovatno i jos neke. jeftin je i hleb, a i povrce i voce kad je u sezoni. sve ostalo mu nekako dodje skuplje... narocito kad se uporedi sa kupovnom moci (bez obzira sto ona nije bila tema ovog bloga)
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:35 01.09.2008

Re: Cene

Brukline,
dobri suvam ovi podaci
i posebno sleng
ivana_stevanovic ivana_stevanovic 13:37 01.09.2008

Re: Cene

@ brooklyn

nije sve u haljini, al je haljina zgodan primer.
slazem se za kozmeticare i voce i povrce (kad je u sezoni). sto se kucnih pomocnica tice, tih 200 - 300 eur dodju nesto malo ispod prosecne plate.
pre izvesnog vremena objavljeno je istrazivanje prema kome gradjani srbije oko 80% novca kojim mecesno raspolazu izdvajaju za hranu.
hocu samo da kazem da bi stvari trebalo stavljati u kontekst (sto bi ovde bila kupovna moc), jer bez njega brojke koje goran navodi daju laznu sliku.
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:38 01.09.2008

Re: Cene

Ivana,
ma to je deo ljudske prirode,
da primecuje u vecoj meri takve stvari
Moramo verovati statistici,
jer bi u suprtonom drustvene nauke
inache dobrim delom bazirane na stohastickim izvorima
bile prakticno mrtve
Brooklyn Brooklyn 13:42 01.09.2008

Re: Cene

prosek je cudo, ali u njega ulazi sve i svasta. medjutim, kad dodjemo do konkretnih roba i konkretnih usluga koje svakodnevno koristimo, onda nekako stvari ne ispadaju tako kao sto su izgledale u proseku.

jesu kod nas mnogo jeftinije ugostiteljske, kozmeticke i mozda zanatske usluge. verovatno i jos neke. jeftin je i hleb, a i povrce i voce kad je u sezoni. sve ostalo mu nekako dodje skuplje... narocito kad se uporedi sa kupovnom moci (bez obzira sto ona nije bila tema ovog bloga)


aha, kada su cene u pitanju, neces da koristis prosek, jer "prosek je cudo", ali kada je kupovna moc u pitanju onda je prosek ok :)

Goran Nikolić Goran Nikolić 13:45 01.09.2008

Re: Cene

ma prosek je OK
ivana_stevanovic ivana_stevanovic 13:52 01.09.2008

Re: Cene

hehe, uhvati me :)
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:54 01.09.2008

Re: Cene

Brooklyn Brooklyn 14:00 01.09.2008

Re: Cene

hehe, uhvati me :)

:)

ma dobro, ne sporim ja da je u razvijenim zemljama standard mnogo visi, ali mi idu na zivce ovi sto se ubise objasnjavajuci kako u srbiji nikad nije bilo gore.

ivana_stevanovic ivana_stevanovic 14:09 01.09.2008

Re: Cene

e, pa nisam ja bas od tih :)
razumemo se, dakle. al su mi pored tih sto se ubise da objasne da nikad nije bilo gore, malo dozlogrdili i ovi drugi, sto se ubise da nam objasne da nam je sjajno. sorry, al nije, i to bas zbog ovog o cemu prica antioksidant.
Brooklyn Brooklyn 14:16 01.09.2008

Re: Cene

ovi drugi, sto se ubise da nam objasne da nam je sjajno.

ko je ikad reko sjajno? gorance je rekao nikad nije bilo bolje. buduce da nikad ranije nije bilo sjajno, ni blizu sjajnog, onda bolje od tog pre, ne implicira sjajno.

pored toga mislim da nikad nece biti sjajno, i da sjajno nije bilo nikom nikad od postanka sveta. sto, opet, ne znaci da ne treba da se poredimo s najboljima, kao drzava i svako od nas pojedinacno.

a ne verujem da u srbiji ima mnogo ljudi koji razmisljaju: koliko sam ja produktivan? ili koliko sam ja konkurentan u svetskoj / lokalnoj ekonomiji? mislim da ima mnogo vise onih koji kukaju zasto im drzava ne obezbedi posao / vecu platu.
antioksidant antioksidant 14:40 01.09.2008

Re: Cene

gorance je rekao nikad nije bilo bolje

bez kriterijuma. cisto onako - pamfletirano (a tadic je najveci srpski politicar ikada)



taman za nin (gde su oba teksta izgleda i objavljena - prvi jeste - a i ovaj je negde gore pomenut u slicnom konceptu)
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 14:51 01.09.2008

Re: Cene

Nekad smo isli na zapad da kupujemo stvari koje nismo imali u ponudi u radnjama ovde... sada idemo na zapad da kupujemo jer je tamo jeftinije isto to sto ima i ovde... meni se cini da je to napredak...
antioksidant antioksidant 14:55 01.09.2008

Re: Cene

Nekad smo isli na zapad da kupujemo stvari koje nismo imali u ponudi u radnjama ovde... sada idemo na zapad da kupujemo jer je tamo jeftinije isto to sto ima i ovde... meni se cini da je to napredak...

nekad smo isli na zapad bez viza
sada kad krenemo na zapad prvo svratimo na cekanje u redu ispred ambasade

meni je to nazadak
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 15:02 01.09.2008

Re: Cene

antioksidant
Nekad smo isli na zapad da kupujemo stvari koje nismo imali u ponudi u radnjama ovde... sada idemo na zapad da kupujemo jer je tamo jeftinije isto to sto ima i ovde... meni se cini da je to napredak...nekad smo isli na zapad bez vizasada kad krenemo na zapad prvo svratimo na cekanje u redu ispred ambasademeni je to nazadak


Otkrili ste Ameriku...
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:04 01.09.2008

Re: Cene

potpuno se slazem,
naravno
antioksidant antioksidant 15:07 01.09.2008

Re: Cene

Otkrili ste Ameriku...

nisam ja. s istoka kinezi, sa zapada vikinzi

inace dejane, mala dopuna vase teze:

sad idemo i na istok da kupujemo jeftinije

mozda mozemo i to nazvati napretkom?
ivana_stevanovic ivana_stevanovic 15:10 01.09.2008

Re: Cene

@brooklyn

mislim da je ta prica o ocekiivanjima velikog broja gradjana srbije da im drzava obezbedi vecu platu jedan vec potrosen klise, koji se pokazao ne mnogo tacnim (osim u nekim pojedinacnim slucajevima). mislim da gradjani srbije ocekuju i kukaju da im drzava obezbedi jasna pravila igre, kako bi mogli da ostvaruju manje ili vece plate, vec prema ucinku/sposobnostima.

da potkrepim ovo jos jednim kliseom - onim o tome kako gradjani srbije dosta dobro prolaze/zaradjuju/pokazuju se vrednim kad odu u gastarbajtere, tj. kad iskoriste ta jasna pravila igre
antioksidant antioksidant 15:13 01.09.2008

Re: Cene

onim o tome kako gradjani srbije dosta dobro prolaze/zaradjuju/pokazuju se vrednim kad odu u gastarbajtere, tj. kad iskoriste ta jasna pravila igre

ali to su oni koji su otisli.

ovi sto su ostali razmisljaju drugacije

salim se naravno.

potpisujem sledeci deo posta
mislim da gradjani srbije ocekuju i kukaju da im drzava obezbedi jasna pravila igre, kako bi mogli da ostvaruju manje ili vece plate, vec prema ucinku/sposobnostima.

antioksidant antioksidant 15:14 01.09.2008

Re: Cene

s istoka kinezi, sa zapada vikinzi

u stvari surotno

sa zapada kinezi

sa istoga vikinxi

Dejan Nikolic Dejan Nikolic 15:16 01.09.2008

Re: Cene

antioksidant
nisam ja. s istoka kinezi, sa zapada vikinziinace dejane, mala dopuna vase teze:sad idemo i na istok da kupujemo jeftinijemozda mozemo i to nazvati napretkom?


Ma hajte molim vas... vasom praksom zamene teza mozemo uvesti u raspravu o ekonomskim kretanjima i to da je Zvezda bila sampion sveta a danas je na Marakani tuce Javor...

Sto se istoka tice, istok je i onomad bio jeftiniji... to je u prirodi istoka jer se tamo stvari proizvode a na zapadu koriste... da grubo pojednostavim... mi sto smo geografski zapad a mentalno istok, pa dodjemo negde izmedju gde niti imamo para da koristimo niti proizvodnju pa se oslanjamo na ugalj, bakar i svinje, je pitanje koje je vazilo vekovima unazad a cini mi se vazice i u buducnosti.
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:17 01.09.2008

Re: Cene

tako nešto...
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:21 01.09.2008

Re: Cene

istina ne mora biti na sredini
antioksidant antioksidant 15:21 01.09.2008

Re: Cene

Ma hajte molim vas... vasom praksom zamene teza mozemo uvesti u raspravu o ekonomskim kretanjima i to da je Zvezda bila sampion sveta a danas je na Marakani tuce Javor...

koja zamena teza?

da je madjarska pre 20 godina imala jos manje robe da ponudi nego sfrj a da je danas sva roba dostupna i u srbiji i u madjarskoj samo je u madjarskoj jeftinija?

i ne pricam o robi koja se u madjarskoj proizvodi, nego o prosecnim cenama u njihovim hipermarketima, restoranima...

o madjarskoj pricam jer sam pre 3 meseca proveo neko vreme tamo pa sam imao vremena uporediti troskove zivota

ps - izgleda da je nastao nesporazum oko termina istok - nisam aludirao na rusiju, nego na zemlje koje su nekada pripadale istocnom bloku a sada su isprednjacile zapadno (realno radi se o zemljama koje bi trebalo da budu nasa konkrencija - rusija kao (ne samo) energetski gigant jednostavno nije u nasoj ligi
antioksidant antioksidant 15:22 01.09.2008

Re: Cene

Goran Nikolić
tako nešto...

Goran Nikolić
istina ne mora biti na sredini

gorane, tesko vas je pratiti - naznacite na sta odgovarate
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:22 01.09.2008

Re: Cene

slazem se Brukline
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:26 01.09.2008

Re: Cene

GoranChe ostaje pri svojim stavovima
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 15:26 01.09.2008

Re: Cene

antioksidant
koja zamena teza?


Zamena teza gde mojoj konstataciji o napretku sto se tice mogucnosti kupovine u inostranstvu danas u odnosu na pre 20 ili 30 godina suprotstavljate svoju o nemogucnosti putovanja sto je nazadak kao da vasa konstatacija anulira moju. A u sustini obe su tacne.

ivana_stevanovic ivana_stevanovic 15:29 01.09.2008

Re: Cene

da je madjarska pre 20 godina imala jos manje robe da ponudi nego sfrj a da je danas sva roba dostupna i u srbiji i u madjarskoj samo je u madjarskoj jeftinija?

i ne pricam o robi koja se u madjarskoj proizvodi, nego o prosecnim cenama u njihovim hipermarketima, restoranima...


o tome i ja sve vreme...

gorane, verovatno imate neke podatke o tome sta sve od roba i usluga ulazi u taj prosek cena o kojima govorite? bilo bi lepo da ih objavite.
antioksidant antioksidant 15:30 01.09.2008

Re: Cene

Zamena teza gde mojoj konstataciji o napretku sto se tice mogucnosti kupovine u inostranstvu danas u odnosu na pre 20 ili 30 godina suprotstavljate svoju o nemogucnosti putovanja sto je nazadak kao da vasa konstatacija anulira moju. A u sustini obe su tacne.

u sustini obe jesu tacne ali moja dopunjuje vasu u smislu da je do robe sada mozda i teze doci. nekad je robe bilo samo na zapadu ali svako je mogao otici po nju. sada je ima i ovde ali po cenama koje su iznad granice prihvatljivosti u nekim slucajevima a otici po nju preko vise nije tako lako.



ivana_stevanovic ivana_stevanovic 15:30 01.09.2008

Re: Cene

mogucnosti kupovine u inostranstvu danas u odnosu na pre 20 ili 30 godina


pa i ranije smo imali mogucnost da kupujemo u inostranstvu. a trst?
antioksidant antioksidant 15:31 01.09.2008

Re: Cene

Goran Nikolić
GoranChe ostaje pri svojim stavovima

postujem naravno bez obzira sto smatram da su pogresni (narocito sto imam utisak da ste do njih stigli promisljanjem)

pozz
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 15:37 01.09.2008

Re: Cene

pa i ranije smo imali mogucnost da kupujemo u inostranstvu. a trst?


Naravno da jesmo, mogli smo svuda da kupujemo, ne samo u Trstu. Moja poenta je bila da smo tada kupovali zato sto tu robu nismo imali ovde, a sada zato sto je tamo jeftinija i to mi se cini kao prihvatljiviji izbor.

A onda je uletela rasprava o vizama i vikinzima :)
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 15:41 01.09.2008

Re: Cene

da je madjarska pre 20 godina imala jos manje robe da ponudi nego sfrj a da je danas sva roba dostupna i u srbiji i u madjarskoj samo je u madjarskoj jeftinija?


Recimo u ovo zaista nisam siguran iako sam svedok tih godina. Recimo Madjari su nesmetano kupovali kompjutere 80ih dok su kod nas bili zabranjeni a zatim pod limitom. Sto se kafe, benzina i ulja tice zaista ne znam kako su mogli da imaju manje od nas 80ih (ja se jos uvek secam bonova)... Jeste mi smo mozda imali koka kolu a oni nisu... Lee Cooper se reklamirao kod nas a kod njih bila zabranjena reklama bilo koje vrste, nasa cokolada bila lepsa od njihove a Rumun ti proda kucu za pakovanje zvaka... ali to nije predmetna rasprava ovde...
Brooklyn Brooklyn 15:41 01.09.2008

Re: Cene

mislim da gradjani srbije ocekuju i kukaju da im drzava obezbedi jasna pravila igre, kako bi mogli da ostvaruju manje ili vece plate, vec prema ucinku/sposobnostima.

uh, to je verovatno, kao i moja teza pitanje percepcije. moja (uglavnom na osnovu citanja komentara na vesti po b92 i blicu) je drugacija od tvoje. no, ako si u pravu, onda je to super i jos jedan znak da ce nam biti bolje.

ali ako citas, recimo vesti b92, naucices da se kod nas posao jos uvek "ceka". znaci do svesti prosecnog gradjanina jos nije doprlo da se posao trazi / ganja, a ne ceka, tako da nisam sigurna da si u pravu.
ivana_stevanovic ivana_stevanovic 15:43 01.09.2008

Re: Cene

Dejane, meni to ne izgleda kao napredak. ni onda ni sada nesto nisi mogao da ostvarujes ovde, pa si morao da ides tamo. promenili su se razlozi, ali je sustiona ostala ista - ne mozes da ostvarjues ovde.
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 15:46 01.09.2008

Re: Cene

ivana_stevanovic
Dejane, meni to ne izgleda kao napredak. ni onda ni sada nesto nisi mogao da ostvarujes ovde, pa si morao da ides tamo. promenili su se razlozi, ali je sustiona ostala ista - ne mozes da ostvarjues ovde.


Gresis... mozes isto da ostvaris ovde sto i napolju, samo skuplje
ivana_stevanovic ivana_stevanovic 15:51 01.09.2008

Re: Cene

uh, to je verovatno, kao i moja teza pitanje percepcije. moja (uglavnom na osnovu citanja komentara na vesti po b92 i blicu) je drugacija od tvoje. no, ako si u pravu, onda je to super i jos jedan znak da ce nam biti bolje.


mislim da velika vecina ljudi ne ume da formulise sta tacno trazi, ali da trazi bas to - jasna pravila igre i dobre uslove.

samo jedan primer - kako ocekivati od gradjana srbije da budu konkurentni na zapadnom trzistu, kad ovde u skolama cak i ne postoje predmeti/smerovi/obuka za zanimanja koja jesu konkurentna, ali zato uredno sve to postoji za zanimanja koja odavno vise ne postoje? a ovo je samo jedan mali korak ka uvodjenju reda i dobrih uslova. ima toga jos onoliko...

e, sad, dobar deo svega toga zaista nema veze sa tim sto smo siromasni ili sto se vadimo iz s. koje smo napravili devedesetih. ni sa opstim stanjem ekonomije. to ima veze iskljucivo sa politickom voljom onih koji su birani i kojima ne odgovaraju jasna pravila igre jer onda ostaje mnogo manje za njih.
ivana_stevanovic ivana_stevanovic 15:52 01.09.2008

Re: Cene

Gresis... mozes isto da ostvaris ovde sto i napolju, samo skuplje


znaci - ne mozes, ili tesko mozes, ili mozes teze nego tamo. ne menja mnogo na stvari.
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 16:06 01.09.2008

Re: Cene

ivana_stevanovic
Gresis... mozes isto da ostvaris ovde sto i napolju, samo skupljeznaci - ne mozes, ili tesko mozes, ili mozes teze nego tamo. ne menja mnogo na stvari.


To je subjektivan pogled na stvari (i moj je isto) i sasvim legitiman. Ali evo, sama si pomenula Trst. Po sta se islo u Trst? Po farmerke, kafu, cokolade, kozmetiku i pokoji digitalni rucni sat. To, i mnogo vise od Trscanske ponude, sada sve ima i ovde po cenama koje su prihvatljive vecini stanovnistva ovde jer ih stalno kupuje ovde...

Po meni to jeste bolje nego da tih stvari ima samo u Trstu.

I opet, da ne bude zabune. Ja ovde uopste ne kupujem odecu i obucu jer me uvek strefi slog kad vidim cene. Ne mogu ni stalno u inostranstvo ali kad odem potrudim se da platim dobru kaznu avio prevozniku za nedozvoljenu tezinu. Isplati se. Samo kazem, da je bolje da ima a da je skupo (a ipak dostupno velikom broju ljudi jer da nije ne bi ni bilo ponude) nego da nema uopste.
Goran Nikolić Goran Nikolić 16:28 01.09.2008

Re: Cene

pa nije bash
Goran Nikolić Goran Nikolić 16:30 01.09.2008

Re: Cene

Trst, gorica i Rijeka
bice nashi dovijeka,
pevalo se nekad.
Ma to je potpuno druga prica.....
dragan7557 dragan7557 16:34 01.09.2008

Re: Cene

ma dobro, ne sporim ja da je u razvijenim zemljama standard mnogo visi, ali mi idu na zivce ovi sto se ubise objasnjavajuci kako u srbiji nikad nije bilo gore.

A šta tek reći za one sa pravom koji očekuju da bude još gore????

Postavimo sledeće pitanje: šta kada generacija "omladinaca" do 35 godina a koja čeka na Prvo zaposlenje za trideset godina stasa za penziju sa nedostatkom radnog staža od po dvadeset godina ili još dužim???????????
Hoće li tada demokratski lideri koji kuju sudbinu države i nacije ( političari) biti u stanju da problem reše ili možemo da se uzdamo u njihove prazne priče koje redovno prodaju elektoratu kako će sutra biti bolje.

Današnji sistem se održava na vlasti dobrim delom zahvaljujući tome što velika davanja (penzioneri) učestvuju kako tako u distribuciji prihoda a socijalna bezbednost je dekretom demokrata a delimično i komunista u potpunosti ukinuta kao kategorija troškova upravljanja državom. Asocijalnost vlasti je činilo se pod S.Slobodicom bila dostigla vrhunac a njegovi naslednici boluju od iste kratkovidosti čiji je univerzalni lek opstanak na vlasti po svaku cenu???

Makro ekonomika Srbije na ovaj način na koji je sadašnji polit praktikanti vode je ne samo neodgovorna već dizastrozna po sadašnje i buduće generacije koje će morati da plate žestok račun za raskalašnu Asocijalnu politiku Stranaka danas.

Eksplozivni socijalni problemi koje vlast u Srbiji kreira već skoro trideset godina zahtevaju potpuno drukčiji prilaz ka :

- strategiji planiranja razvoja (naročito regionalnog) na 10, 20 i 30 godina
- kreiranju modela budućih problema generacija koje dolaze (Model buduće Srbije) bez idiotskih iracionalnih
planova poput (Srbija na Putu da postane Privredni TIGAR) nekih od Ministrela Demokratije.
itd.

Umesto potpuno idiotskog slogana da svi živimo u Beogradu (Č.Jovanović) i zagluplivanja a la Dinkić i državni sekretari o regionalnom razvoju, doneti planove i spoštovati ih o dislociranju državnih institucija i industrije u regije.
Samo regionalizacija može da zaustavi već poodmaklu ekonomsku propast Srbije a za to su potrebni novi ljudi sa jasnom vizijom Srbije za dvadeset godine a ne kadrovi Ekonomije Destrukcije III deo i ili Stranke koje su Srbiju dovele do prosjačkog štapa a onda očekuju da nova Evropska Imperija reši usput i svinjac koji su same svojom nesposobnošću zakuvale.

Sve navedeno je trebalo započeti pre dvadeset godina a možda i više umesto sumanute ratne opcije i ili rasipanjem nacionalnog potencijala na sulude projekte Samoobmane kao što je sada u toku.


dragan7557
01.08.2008
ivana_stevanovic ivana_stevanovic 16:37 01.09.2008

Re: Cene

o, i mnogo vise od Trscanske ponude, sada sve ima i ovde po cenama koje su prihvatljive vecini stanovnistva ovde jer ih stalno kupuje ovde...


pa ne znam bas koliko su prihvatljive, pre ce biti da je ovde stanovnistvo ucenjeno. pitanje je i koliko je dostupno. pitanje je kakve bismo podatke dobili kada bismo krenuli od potrosnje po glavi stanovnika na ovaj ili onaj proizvod - hocu da kazem cini mi se da vecina ljudi u ovoj zemlji kupuje samo ono sto mora, i to po ceni po kojoj mora (cast izuzecima).

sa druge strane, nikako da mi neko objasni zasto je to tako? ako trziste regulise sve, onda da se vratimo na tu famoznu haljinu, pa bih molila ako ima neki poznavalac stvari da nam objasni kako je moguce da ista krpica u londonu kosta 3.200 din, a u bgd 5000? Mislim, kako trziste nije regulisalo tu cenu, kad se ima u vidu kupovna moc prosecnog gradjanina bgd i prosecnog gradjanina londona?
markonio92 markonio92 17:23 01.09.2008

Re: Cene

ivana_stevanovic
ako trziste regulise sve, onda da se vratimo na tu famoznu haljinu, pa bih molila ako ima neki poznavalac stvari da nam objasni kako je moguce da ista krpica u londonu kosta 3.200 din, a u bgd 5000?


A neka meni neko objasni zašto Jogood u Makedoniji košta 46 dinara a u Maksiju 59 dinara?
A to je naš proizvod?
Verujem da u odgovoru na ovo pitanje leži i odgovor na Ivanino pitanje...
antioksidant antioksidant 20:43 01.09.2008

Re: Cene

Dejan Nikolic
pa i ranije smo imali mogucnost da kupujemo u inostranstvu. a trst?Naravno da jesmo, mogli smo svuda da kupujemo, ne samo u Trstu. Moja poenta je bila da smo tada kupovali zato sto tu robu nismo imali ovde, a sada zato sto je tamo jeftinija i to mi se cini kao prihvatljiviji izbor.A onda je uletela rasprava o vizama i vikinzima :)

ne zaboravite i kineze



dejane, argument vam je tacan ali nema nikakvog znacaja. po meni je besmisleno da srbiju poredimo sa razvijenim zemljama zapada. nasi "protivnici" tj oni sa kojima bi trebalo da se poredimo se nalaze u nasem okruzenju i svi su posavsi iz losije pozicije (ne racunajuci hrvatsku i sloveniju) otisli daleko dalje.

pricamo o zemljama koje su nekada imale manje pristupa robi i uslugama nego mi, sada imamo podjednak pristup a kod njih je jeftinije.

reci kako nekada ovde nije bilo niceg a sad ga ima ali je malo skupo me podseca na preprojavanje televizora u sovjetskom savezu 1950 i 1970 te. svet je napredovao. sad je normalno da svako domacinstvo ima televizor. to je standard i ne predstavlja nikakvu posebnu argumentaciju naseg napretka u odnosu na okruzenje
Recimo u ovo zaista nisam siguran iako sam svedok tih godina. Recimo Madjari su nesmetano kupovali kompjutere 80ih dok su kod nas bili zabranjeni a zatim pod limitom. Sto se kafe, benzina i ulja tice zaista ne znam kako su mogli da imaju manje od nas 80ih (ja se jos uvek secam bonova)... Jeste mi smo mozda imali koka kolu a oni nisu... Lee Cooper se reklamirao kod nas a kod njih bila zabranjena reklama bilo koje vrste, nasa cokolada bila lepsa od njihove a Rumun ti proda kucu za pakovanje zvaka... ali to nije predmetna rasprava ovde...
ok, mladji sam i da vam verujem na rec da je u madjarskoj uvek bilo bolje nego u sfrj, ali ako ovo nije predmet rasprave (koliko je i da li je sada 'bolje" nego pre - sta je?).

pozdrav i postovanje (ja cu dalje citati tek sutra - obaveze me odvlace od "stola"
antioksidant antioksidant 20:45 01.09.2008

Re: Cene

A neka meni neko objasni zašto Jogood u Makedoniji košta 46 dinara a u Maksiju 59 dinara?

makedonska vlada nije dala plac kod skoplja miskovicu da gradi hipermarket?

mada ja nisam siguran da je sva krivica u miskovicu. zanimljivo je uporediti cene u merkatoru u beogradu i sloveniji. ista roba - isti prodajni lanac - cene nisu tako iste?

zasto kod njih? oni nisu deo miskovicevog lanca?

ima tu jos neceg
Goran Nikolić Goran Nikolić 08:22 02.09.2008

Re: Cene

da,
i ta prica o tome koliko je bilo bolje u SFRJ od Madjarske ili Cehoslovacke
je dosta upitna kada je ekonomija u pitanju,
postojale su vece slobode sigurno......
ali svi pokazatelji GDP, inostrani i domaci govore u
prilog ove dve drzave....
naravno, ostavljam da je stvar dosta problematicna
dragan7557 dragan7557 10:18 02.09.2008

Re: Cene

ali ako citas, recimo vesti b92, naucices da se kod nas posao jos uvek "ceka". znaci do svesti prosecnog gradjanina jos nije doprlo da se posao trazi / ganja, a ne ceka, tako da nisam sigurna da si u pravu.

Naravno, ovo "prirodno" stanje se naročito vidi i kod domesiciranih životinja, recimo volovi od jutra do sutra
sumanuto vitlaju jaram koji je gazda sakrio, a nema kraja njihovoj sreći kad ga pronađu.

Magarci recimo dobijaju nervni slom bez samara dok konji ne ržu dok im se ne stavi ular, dok sa njim predu zadovoljno kao mačke.

Svi ovi dragoceni primeri ukazuju na jedno Prirodno Stanje demokratske podele Rada i slobodu ličnog izbora čak i kod ovih životinja.

Zašto čekati da vam gazda zajaše na grbaču ??????????

dragan7557
posle odlaska u penziju
jinks jinks 13:56 01.09.2008

Kad pominjete

Kada je u pitanju uticaj SFRJ, on je bio zahvaljujući položaju između dva bloka kao i pokreta nesvrstanosti znatno veći od stvarnih potencijala naše zemlje, ali zaista je ludo misliti da je Beograd bio grad u kome se krojila globalna ili pak i regionalna politika (npr. kada je Broz pokušao da stvara Balkansku federaciju došlo je do sukoba sa Staljinom).

SFRJ je SAD služila kao dobar primer za druge zemlje komunističkog lagera i, praktično, ništa više od toga, dok je SSSR shvatio da mu Brozova dvostruka igra ne može previše naškoditi, posebno posle delimične normalizacije odnosa 1956.

... postoje izgleda jos neke zablude vezane za ovaj period skorasnje istorije. Naime, izgleda da postoji, kako je vreme pokazalo (sadasnje, ukljucijuci i deceniju u kojoj je su verovatno i kulminirale sve dubioze, uvrezene zablude i iluzije o SFRJ ) jos nekoliko pogresnih uverenja vezanih za tu zemlju:

(1) da je se u to vreme desila sveopsta i totalna eksplozije obrazovanja, na svim mogucim nivoima,
(2) da je to bila obecana zemlja sto se tice ubrzanog tehnoloskog razvoja i urbanizacije ... elem da se gradilo na sve strane i na zemlji i pod zemljom i u vazduhu, na vodi, iznad vode ....
(3) da je pojam nezaposlenosti bio izbrisan iz kolektivne memorije ....

Vreme je pokazalo, gledano iz jednog ugla, da:

(1) naprimer, otkud onda 40% funkcionalno nepis...... (pogotovo kada se uzme u obzir da se pojam pismenosti menja sa vremenom ... pojavili su se racunari u medjuvremenu, naprimer, pored mnogih drugih novih znanja koja se podrazumevaju kao osnov za vecinu aktuelnih radnih mesta)

(2) naprimer, ako je ta zemlja bila gradjevinski eldorado zasto je izgradjen samo jedan pravi autoput (sa dve trake) - i to ne do kraja izgradjen vec se zavrsava tek sada - mislim, najtezu deonicu su ostavili za kasnije :). Kada su vec toliko uzeli i uzimali od svih mogli su da izgrade bar jos jedan autoput u zemlji, a ne da su i sada glavne zile kucavice magistralni putevi sa jednom trakom.

(3) ...

Naravno, uvek moze da se kaze da niko drugi nije ni toliko izgradio - ali niko toliko nije ni uzimao ... (ustvari i jeste, i to je izgleda jedino pravo nasledje koje je to vreme uspelo da ostavi iza sebe ... sve ostalo dobro, izgleda da se desilo mimo njihove volje - valjda nije tako)
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:14 01.09.2008

Re: Kad pominjete

slažem se sa vama,
nepismenost je pala 2002 u odnosu na 1991 skoro duplo,
visoko obrazovani su duplirani u isto vreme na oko 11%, sa 5,7%
i što se tiče auto puta slažem se , mada je zaista istina da zemlje istoka nisu ada imale nešto slično,
i danas solidno stojimo sa našim auto putem
Lipovac-Leskovac+BG-NS
Sepulturero Sepulturero 14:07 01.09.2008

Frogs and grandmothers

Горане, лепо сте написали текст у којем су неке ствари неоспорно тачне па изгледа да то важи за све ваше поставке. Неке од њих су, међутим, далеко од истине.

Задржао би се само на прецењеном динару јер мене као презреног гастарбајтера то највише погађа али је важно и за све оне грађане Србије који су задужени код банака јер, наравно, вештачки курс се одржава преко енормних камата.

Дакле, те камате привлаче страни капитал који доноси евре у Србију, тамо их преко тих камата оплођава и убира профит. Знамо да стране банке код нас, наших ваљда и нема више, декларишу огромне добити.

То све им омогућава Народна банка Србије, која је под контролом Г17, тиме што издаје динарске обвезнице или благајничке записе са врло великом каматом. Мислим да тако високе камате нема скоро нигде у свету, свакако не у некој озбиљној држави. Наравно, то све кошта па тако НБС из године у годину послује са не малим губитком који се надокнађује из буџета тј. из џепа пореских обвезника. Ти исти обвезници још једном плаћају банкама преко тих истих камата на кредите као што горе већ написах.

Чини ми се да све то функционише као нека пирамидална шема коју знамо из Дафининих времена само на много вишем и вештијем нивоу. Динкић се нечему и научио када је писао ону своју књигу Економија Деструкције. Значи мехур од сапунице који ће кадтад да пукне. Штета је само што они економисти који на тако нешто упозоравају не добијају (случајно?) никакав простор у медијима. Можда једино Небојша Катић у Политици.

Colateral dammage су, осим гастарбајтера и дужника, наши извозници јер са оваквим динаром не могу да буду конкурентни а извоз је једини здрав основ прилива девизног прилива. И немојте да ми сервирате ону мантру о томе да и други фактори, а не само курс тј цена, одређују конкурентност. То говоре само они који ниједан дан нису радили у некој комерцијали. Све док не постигнемо квалитет израде, испоруке, маркетинга, итд. цена остаје једини наш адут. Уосталом, како су тзв. азијски тигрови освојили светско тржиште? Прво ценом а квалитет је дошао касније. Кина се и сада свом снагом бори да одржи ниску цену своје валуте.

И на крају, као то да "јаки" динар нигде у ЕУ не може да се нити купи нити прода?
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:02 01.09.2008

Re: Frogs and grandmothers

Ako se referentna kamatna stopa NBS
koriguje za stopu inflacije i CDS (credit dewoult swop)
ona je umeren u evropskim okvirima,
dakle nije visoka i stimultivna za
špekulativni kapital.
To se vidi i po tome je što je kumulati blagajničkih zapsia NBS praktično konstatan
više od godinu dana (bio je i viši, kada je kamata NBS bila niža!!!)
i trenutno iznosi oko 242 miljarde dinara.
da je ta priča o špekulativnom kapitalu tačna,
mi bi imali neverovatn porast repo stoka
a on faktički stagnira celu 2008. godinu
antioksidant antioksidant 15:11 01.09.2008

Re: Frogs and grandmothers

a on faktički stagnira celu 2008. godinu

sto opet govori da u srpske politicke odluke poverenja nema ni spekulativni kapital

Goran Nikolić Goran Nikolić 15:19 01.09.2008

Re: Frogs and grandmothers

ali onda nema price o spekulativnom kapitalu
Dejaldinjo Dejaldinjo 14:48 01.09.2008

Ekonomske zablude u svakodnevnici

Jao, Gorane, pa većina ovog što ste napisali liči na amaterski tekst nekog kvazi analitičara iz novina tipa "24 časa".

Dajte mi jedan jedini argument da zamena valute tipa dinara evrom ne bi vrlo značajno smanjila inflaciju? Svaki, pa i priučeni makroekonomista zna da je uvođenje evra (ili dolara) jednostavan način da inflaciju svedete na ispod 5%. To ne rješava sve probleme, ali problem inflacije rješava sigurno.
Srbija jeste nevjerovatno korumpirana. Ako je vama ok biti 10 mjesta na listi TI-a iza Kolumbije i Salvadora ili 15 mjesta iza najkorumpiranije zemlje EU Bugarske, onda ok.
U Srbiji jeste sve jezivo skupo ako o skupoci govorite iz ugla čoveka iz Srbije sa prosečnom platom (čak i sa platom trostruko većom od proseka). To što smo na 60% proseka EU po cenama, ne govori ništa o tome da li je potrošaču u Srbiji nešto skupo ili ne, i pogotovo ne govori o tome da li imamo monopolizovana tržišta (kao rezultat naše "nekorumpiranosti".

Ove "zanimljivosti" o poželjnoj redukciji "neželjene dece" su neukusne i ne zaslužuju komentar.
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:56 01.09.2008

Re: Ekonomske zablude u svakodnevnici

pa zemena dinara evrom
bi stvarno smanjila inflaciju,
zbog pada inflatornih očekivanja, pored ostalog,
pale bi i kamate.....
ali smatram da su ti pozitivni efekti
manji od izgubljnih prednosti,
koje imamo usled autonomne monetarne politike.
Nrp. imate eksterni šok,
i vrlo lako kursom možete da dozirate uticaj toga šoka,
npr. ako je priliv kapitala ogroman
pustite dinar da apresira,
ako imate odliv
vaša valuta depresira.......
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 14:57 01.09.2008

Drzavna intervencija

Mislim da ste naveli potpuno pogresan primer koji ilustruje potrebu za drzavnom intervencijom na trzistu. Mislim da drzava treba da intervenise samo kada su povredjena pravila koja obezbedjuju stabilnost trzista i kada se krsi zakon k0ji regulise poslovanje. Ovde naglasavam rec pravila a ne dogadjaje (posto propast institucija poput Fannie Mae definitivno narusava stabilnost).

Kada drzava intervenise da bi poreskim novcem subvencionisala korporativne gubitke institucija i firmi koje nisu dobro poslovale ili su zrtve sopstvenih modela predvidjanja kretanja trzista... to je obicna pljacka "narodnih para".



Goran Nikolić Goran Nikolić 15:09 01.09.2008

Re: Drzavna intervencija

pomenuti primer pokazuju
da socijalizacija gubitaka
privatnih hipotekranih kompanija
postaje praksa.
Očigledno, na zapadu
uviđaju da je samokorigujući mehanizam tržišta spor i nedovoljan
i da su troškovi eventualne depresije previše skupi za društvo.
Najboljsa funkcija tržišpta je da dovoji efekasno od neefikasnog,
ali ta se funkcija nekada mora delimično korigovati
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 15:22 01.09.2008

Re: Drzavna intervencija

Goran Nikolić
pomenuti primer pokazujuda socijalizacija gubitaka privatnih hipotekranih kompanijapostaje praksa.


Slazem se, ali to ne ukida karakter pljacke pomenutoj praksi

Očigledno, na zapadu
uviđaju da je samokorigujući mehanizam tržišta spor i nedovoljan
i da su troškovi eventualne depresije previše skupi za društvo.


Interesantno je da se ovaj izgovor upotrebljava kada su u pitanju finansijske ustanove koje su u poziciju propadanja dosle ne kao zrtve trzista vec kao neko ko trzistem upravlja i koriguje ga, sto ukazuje na foul play od samog pocetka, a kada su u pitanju institucije koje drustvu donose neku drugu vrednost, poput zdravstvenog osiguranja ili obrazovnog sistema, onda se postuju iskljucivo trzisni principi a ove institucije ostavljaju da zavise od sponzora ili komercijalnih advertajzing dilova sa korporacijama.

Goran Nikolić Goran Nikolić 15:29 01.09.2008

Re: Drzavna intervencija

pa niej bash tako,
npr. SAD je među zemljama
koje najviše procentualno izdvajaju za zdravstvo
Brooklyn Brooklyn 15:35 01.09.2008

Re: Drzavna intervencija

Goran Nikolić
pa niej bash tako, npr. SAD je među zemljama koje najviše procentualno izdvajaju za zdravstvo

i to daleko najvise, oko 15% GDP-ja. Sledeca na listi je francuska sa oko 9%. i srbija je u prvih 10, mada su u srbiji ti podaci potcenjeni posto u njih ne ulazi nezvanicno izdavanje za nestandardne usluge, tj. tzv. mito.
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 15:45 01.09.2008

Re: Drzavna intervencija

pa niej bash tako,
npr. SAD je među zemljama
koje najviše procentualno izdvajaju za zdravstvo


verovatno i za obrazovanje... ali to ne negira njihovo ponasanje koje je sasvim suprotno kada u belaj zapadne neka finansijska institucija koja je temelj eksploatacije ili kad se to desi nekoj "drustvenoj" instituciji a koji dugorosno moze imati dalekoseznije posledice od recesije ili privremene krize na trzistu novca i nekretnina...

da ne bude zabune, ja sam protiv intervencija drzave u bilo kojem segmentu osim kada je u pitanju krsenje zakona i motivisanja ljudi da rade za sebe...
cvele72 cvele72 16:15 01.09.2008

Re: Drzavna intervencija

pa dobor,
vi ste neoliberal
Dejan Nikolic Dejan Nikolic 16:28 01.09.2008

Re: Drzavna intervencija

vi ste neoliberal


Aha to se tako zove znaci... a ko zna, da zivim u Skandinaviji recimo, mozda bih drugacije misljenje imao.







Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana