Može li se problem rešiti sam...ili postoji li društveni perpetuum mobile..

Drago Kovacevic RSS / 07.07.2007. u 15:24

Evo, pokušaću da se pozabavim jednom neatraktivnom temom, već godina prilično istrošenom u javnosti i znam unapred - za mnoge prilično dosadnom. To su prisilne migracije, odnosno sudbina skoro milion ljudi koji su od 1991. godine prodefilovali kroz Srbiju, a usled ratova, etničkih sukoba i raspada bivše SFRJ. U širem smislu pojma, svi ljudi koji su usled različitih opasnosti, ratova, etničkih sukoba, političkoga stava, elementarnih nepogoda, verskih ubeđenja, rasne i nacionalne pripadnosti, bez svoje slobodne volje i u opasnosti za život, napustili svoje prethodno mesto življenja mogu se smatrati izbeglicama. Međunarodno - pravno značenje ovoga pojma, zabeleženo u konvenciji UN o izbeglicama je nešto drugačije, i razlikuje slučaj ako se to događa unutar teritorije jedne države ili ako osobe pogođene prisilnom migracijom pređu na teritoriju druge država, pa se prvi zovu raseljena lica a drugi izbeglice. Postoji tu još nekih pravnih termina bitnih za regulisanje ove materije, kao što je "zemlja porekla" ili "sigurna treća zemlja", ali da sa tim ne davim jer nije toliko bitno za ono što sam hteo da kažem.

Radeći na jednom projektu vezanom za sistemska rešenja oko trajnih i održivih rešenja za izbeglice, došao sam do saznanja do kojih i nisu trebala neka osobito temeljita istraživanja. Srbija nema populacionu politiku, Srbija nema migracijsku politiku, Srbija nema integracijsku politiku za izbeglice i Srbija nema politiku vezanu za repatrijaciju izbeglica.

Evo nekih primera. Sredinom 2002. godine, Vlada pok. Zorana Đinđića donela je strategiju za zbrinjavanje izbeglica koja je podrazumevala i zbrinjavanje raseljenih sa Kosova. Strategija je sadržavala mere i korake vezane za povratak u zemlju porekla i mere vezane za integraciju u Srbiji. To je bio neophodan sistemski početak i u toj strategiji je predviđen niz zakonodavnih, budđetskih i administrativnih mera kako bi se postigao rezultat. Već 2003. godine, ta strategija je zapostavljena, a dolaskom prve Koštuničine vlade ona je, iako nikada nije ukinuta niti menjana, prosto nestala. Na sajtu Vlade Srbije to je jedini strateški dokumenat koji je skinut i na koji postoji samo neki link vezan za strategiju oko smanjenja siromaštva, za koju je opet trebalo čitava godina da je pod pritiskom EU Labus uvede u program vlade. Čak komisija koja se bavila tom strategijom nije se zvala Vladinom komisijom nego "kancelarijom potpredsednika Vlade za smanjenja siromštva" Dakle i simbolički, poruka koja je to "rupa na svirali", je više nego jasna. U isto vreme postoji Komesarijat za izbeglice Srbije, formiran 1992. godine prema nekom anahronom zakonu o izbeglice koji ne zadovoljava ni najelementarnije norme iz oblasti ljudskih prava i bilo bi veoma zanimljivo da nrki ekspert iz upravnog prava ili iz oblasti državne uprave pokuša definisati prirodu te institucije. U uporednoj svetskoj pravnoj praksi tako nešto ne postoji.

Šta je komesarijat? Nije ministrastvo, nije agencija, nije ni telo nekoga drugoga ministarstva. Donosi u prvom stepenu rešenja a organ za žalbu po tim rešenjima je MUP. On opet sa MUP-om nema formalnih ni suštinskih veza. Ima nekakve službenike na terenu,po opštinama i oni se zovu poverenici. No ti poverenici nisu državni službenici, nego službenici koje imenuje i plaća lokalna samouprava. Funcionalno,hijerhijski, teško je odrediti za koga su vezani, a obavljaju poslove za centralnu vlast.

Sarajevska deklaracija je međunarodni ugovor koji su potpisale tri države iz regiona početkom 2005. godine. SCG čiji je Srbija pravni slednik, Hrvatska i BIH. Deklaracija je regulisala načine za trajno rešavanje izbegličkog pitanja u regionu, na incijativu OSCE i drugih međunarodnih institucija te utvrdila jako precizne rokove za njihovu razradu i implementaciju. Poseban naglasak je u njoj na mogućnost povratka izbeglica i obaveza države porekla u tome smislu. Prvi korak je stvaranje tzv. mape puta koje je bila dužna da napravi svaka država pojedinačno, te da onda te mape dogovorno integrišu u zajedničku matricu koja bi bila plan akcije i redosled poteza. Hrvatska je svoju mapu uradila polovinom 2005. godine, BIH nešto kasnije, a Srbija ni dan danas. Organ zadužen za taj posao je Komesarijat za izbeglice. Objektivno, Srbija je prepreka za implementaciju sarajevskoga sporazuma.

I da više ne detaljišem jer ću vas uspavati. Posledica svega je da o izbegličkom problemu u Srbiji niko organizovano ne brine, da izbeglice služe i da se pominju uglavcnom kao predmet političke manipulacije, da najveći broj njih živi veoma teško i uz nopisive probleme, da ih je oko 70 posto nezaposleno, a da značajan broj radi u sivoj zoni uz neviđenu eksploataciju i poniženja. Da ne mogu pristupiti ranije stečenoj imovini u zemlji porekla...i da ne nabrajam. A milion tih svakodnevih problema velike mase ljudi mogli su biti prevaziđeni bez dodatnih para, uz samo osmišljeni sistemski pristup. No, o ljudima očito, na ovim našim stranama niko ne brine. Kako domaćim tako i izbeglicama...



Komentari (44)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

angie angie 16:09 07.07.2007

zemlja maceha!

Strashno i istinito. Drzava koja je te ljude dovela u tako uzasan polozaj, oduzela im sve, ljudi prosjli kroz strahote, jedva izvukli zivu glavu, vec godinama zive na granici opstanka, bez buducnosti zboravljeni od svih.
Ti komesarijati zvuche ko partizanska ilegala, a ne kao funkcionalno organizovane institucije, shto se nazalost i pokazuje tako u praksi.

Ovde u Kanadi, shto mozda nije usko vezano za temu, al' pochetak jeste, sam upoznala mnogo ljudi, koji su doshli samo sa golim zivotom i glavom na ramenu, od njihovih pricha moze knjiga da se napishe, da chovek ne poveruje koji je to put bio. Ovde se snalaze kako ko, nazad nemaju gde ili u situciju koju je Drago opisao. Vecinu njih je kandska vlada kreditirala i dala im papire, znachi vishe nego rodjena zemlja. Pre neki dan sam prochitala na vladinom sajtu da su Slovenija i Hrvatska potpisale ugovor sa Kandom o raznim uzajamnim odnosima, koji izmedju ostalog tretiraju boravak i rad ljudi u ove tri drzave ravnopravno, znachi prenos penzije, staza i svih ostalih zagarantovanih prava. Srbija tako neshto nije uradila, pa ljudi sa ovih prostora ne mogu da koriste veoma potrebne mogucnosti,(staza koji su nekada stekli, mogucnost povratka i sl.), pa su i u ovoj situaciji ostavljeni sami sebi.
Na dijasporichne se misli samo kada treba da se uplati neka donacija sa njihove srane, koja posle ni ne stigne na ciljano mesto.

A zanima me kako to da razni estradni radnici i tajkuni, koji su se obogatili najvishe zahvaljujuci nesreci ovih ljudi, nemaju potrebu da nekim humanitarni akcijama pomognu, da se izgrade naselja, pomognu deca.
cvijus cvijus 17:07 07.07.2007

Re: zemlja maceha!

angie
A zanima me kako to da razni estradni radnici i tajkuni, koji su se obogatili najvishe zahvaljujuci nesreci ovih ljudi, nemaju potrebu da nekim humanitarni akcijama pomognu, da se izgrade naselja, pomognu deca.


Zaista dobro pitanje. Kvazi-patriote kao Ceca, puna su im usta Srba i Srbije, ali nikako da odvoje nesto za te iste Srbe koji zive u kolektivnim centrima. Ceci je najbitnije da fudbalski stadio u njenoj rodnoj Zitoradji nosi Arkanovo ime, a za izbeglice ni kintu da da.
cvijus cvijus 17:03 07.07.2007

Zaista dobra clanak Drago

Ostavio si me bez reci.
Cinjenica je da u Srbiji jako malo njh zaista brine za izbeglice, da ne pricamo o zloupotrebljavanju istih za politicke svrhe.
Koliko ja znam, bivse Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je razvilo strategiju sa mogucim mogucnostima za izbeglice, a to je bilo:
- Povratak
- Integracija
- Pomoc u odlasku u trece zemlje

Mada mi to deluje kao otkrivanje tople vode, ipak je to bila jedna opcija. Sto se tice povratka, razumljiv je strah mnogih izbeglica da se vrate onima koji su ih oterali. Integracija u Srbiji je jedna mogucnost, ali znajuci ekonomske i socijalne teskoce sa kojom se Srbija suocava, sumnjam da se problem izbeglica moze resiti preko noci. Odlazak u trece zemlje, hmm... kako se Evropa vizama zabarikadirala, sumnjam.

Veoma mi je zalosno da jako malo NVO se bavi tom problemtikom, a posebno je zalosno da najglasnije NVO za ljudska prava ignorisu izbeglice (cak i dele samare).
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 17:10 07.07.2007

Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

imaju nesto zajednicko u svom odnosu prema problemu koji je tema Vaseg teksta. Video sam to kada sam radio tri filma o problemima izbeglica i raseljenih lica u Srbiji (2002 godine) - ono sto im je zajednicko je da ne brinu o tim ljudima. Obisao sam sve kolektivne centre po Srbiji i milion puta cuo istu stvar koja je te ljude ubijala vise od sudbine koju su trpeli - gradjani gradova Srbije precesto su ih dozivljavali kao napast i namet. Otuda valjda i takve Vlade Srbije i razni NVO. Otuda i takva stvarnost Srbije danas. Zbog cinjenice da ljudi u Srbiji ne vole mnogo jedni druge....
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 21:33 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Solidarnost je društvena navika, stvar izgrađenih odnosa u društvu i vrednost koja se mora sistemski graditi. To nije pitanje ljubavi ili mržnje i potpuno je nezavisna od pojedinačnog stava prema nekom problemu. Na ličnoj ravni, građani Srbije su bili solidarni prema izbeglicama. Mnogo je primera pojedinačnih akata humanosti na delu. No, to je stvar koja pomaže, ali ne rešava problem. Mi imamo sistem gde je sve važnije od čoveka i njegovog života.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 22:18 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Mi imamo taj sistem zbog toga sto se u vecini slucajeva, ljudi u Srbiji ponasaju, zive i biraju svoje politicke predstavnike kao da je trenutna "politicka korektnost" vaznija od coveka i njegovog zivota.
Otuda "demokrate" u Srbiji ne znaju mnogo o problemima svojih sunarodnika niti te probleme resavaju;
tzv. "narodnjaci" i "patriote" se ubise od ljubavi i neznanja za svoje svetinje i tradiciju koja je do juce bila "deveta rupa na svirali"; "demokratski liberali" bi da menjaju stvari tako sto bi sada okrenuli ledja onima koje bi da povedu u "bolje sutra".
Solidarnost se zasniva na zajednistvu. Zajednistvo na ljubavi i potrebi jednih za druge. To se neguje i razvija.
U zemlji gde je svaka vaska obaska - nema solidarnosti.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 22:24 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Gde si video na delu "demokratske liberale"? Koliko znam oni nisu još imali imali vlasti i prilike da pokažu to što im pripisuješ...A po onome šta pričaju, mislim da je vidljivo da su im ljudi i njihove sudbine ispred teritorija, granica i brige šta će o njima sutra pisati u udžbenicima istorije.....
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 22:31 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Nema ih na delu. O tome ti i govorim. Kapiras ?
Nema ih na delu, a mnogi od tih "demokratskih liberala" behu i na vlasti. Secas se ?
Ili tada nisu bili liberalne demokrate, vec samo demokrate ?
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 22:35 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Na vlasti? Kad su bili na vlasti?
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 22:39 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Znaci ne secas se.
Ili se mozda malo stidis tog njihovog "delanja" tokom bivanja na vlasti ?
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 22:47 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Ma ni jedno od toga...Liberali su u Srbiji poslednji put bili na vlasti za vreme Marka Nikezića i Latinke Perović. I to samo dve - tri godine, a onda su ih ukinuli.
Ne misliš valjda da su liberali Dušan Mihajlović, Nebojša Čović, Mile Isakov ili Obren Joksimović..
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 22:52 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Mislio sam na one koji danas "vode" LDP. Na Cedomira Jovanovica i savet slobodnih demokratskih mudraca. Ima tu mnogih koji su ucestvovali u vlasti. Secas se tog vremena ? Nije bilo tako davno.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 23:06 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Čedomira i kojih mnogih...budi dorečen...
Pa ne može jedan čovek u stranci koja je posle Đinđića, oličenje narodnjaštva jednakoga DSS-u ili rahmetli SPO-u, sprovoditi koncept o kome govorimo. Da je mogao ne bi pravio novu stranku....
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 23:15 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Cuj, sta se mora nije tesko.
Neka je sa srecom svima koji prave stranke da pomognu Srbiji. Sigurno ni u cemu nece oskudevati. Oni. Srbija hoce. U svemu. Tako mi se cini.
Sto se dorecenosti tice - zar da ja tebi pojasnjavam ko je sve od "vodecih" ljudi u LDP-u vec ucestvovao u vlasti.
Mislim da to nije potrebno. A, i dosadno je prilicno. Ti i onako sve to vec znas.
Nego, reci ti meni - kako se to LDP namerava da bavi ljudima koji danas u Srbiji stradaju ?
Daj neku tacku LDP programa sa preciznim upustvima na ovu temu. Molim te. Siguran sam da ima tih tacaka. Na papiru.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 23:29 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Evo, uz malo dobre volje, možeš se vrlo detaljno upoznati sa tim što me pitaš iz prve ruke..Svi programski dokumenti LDP-a su ti na njihovom sajtu. Dostupni i transparentni. To će biti mnogo bolje nego da ti ja prepričavam.
Nego, stvarno, ko je to još bio u postoktobarskoj vlasti, a sada sedi u LDP-u, ne mogu da se setim?
Da, Nataša Mićić....hrabra žena koja je imala petlju da uvede vanredno stanje nakon ubistva premijera. Svaka joj čast.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 23:41 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Ako se vec ti toga vise ne secas, evo sta bi mogao da uradis - "googluj" imena iz saveta liberalnih demokrata. Videces sta sve tamo ima i gde je sve ko bio i sta je radio.
Nego, kad si vec na Blogu pokrenuo temu o izbeglicama i raseljenim licima i njihovom stradanju i nebrizi Drzave, pomislih da ne bi bilo lose da sve nas uputis u to kako LDP namerava da se sa tim problemom nosi. Recima barem. Kada vec ne i samim delom.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 23:45 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Ma Nino, ne pišem ja ovde u ime LDP-a...zaboga.
No siguran sam da bi imao strategiju, ili bar inovirao onu iz 2002. godine.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 23:48 07.07.2007

Re: Gradjani Srbije, NVO, Vlade...

Izvini onda. Ucinilo mi se da bas pises o LDP-u.
Meni deluje da bi Savez Dobrih Muskaraca, Zena i Dece Srbije isto imao dobru strategiju.
Po svim pitanjima.
jesen jesen 01:36 08.07.2007

Drago,

..ne znam da li sam dobro skontala na bazi vaseg dosadasnjeg ucesca na blogu b92 ali mislim da ste i vi izbeglica...Iskreno me zanima, kako vi posle svega prozivljenog od 90te do danas mozete bilo kome bezrezervno da verujete...Ja zaista nemam nista protiv LDP , naprotiv.....ali mi je cudno da bilo ko u Srbiji a posebno neko ko je silom izmesten iz svoje sredine nema ni trunke sumnje kada je u pitanju jedna (bilo koja) politicka stranka...Svi koji su danas "vazni" na politickoj sceni Srbije, i u poziciji i u opoziciji, ucestvovali su u vlasti na ovaj ili onaj nacin...svi su vec vidjeni i svi su izneverili narod koji je za njih glasao....Vesna Pesic, na primer, bila je cetiri godine ambasador (negde u Juznoj Americi...ne secam se tacno gde)...a u to vreme je ambasadore postavljao Kostunica....Mogla je da se vrati kada je Djindjic ubijen ali ona je isterala ceo mandat....i ne bi to bilo nista cudno da je cutala bar neko vreme...Medjutim, mislim da se nije ni raspakovala a pocela je da izlazi u javnost sa izjavama da nasa drzava ne postoji i sl....samo se nije pitala koga je predstavljala tamo negde ako drzava ne postoji.....Reci su jedno a dela su drugo.....Zato je narod izgubio poverenje u politicare.....Narod nije slep i vidi da niko iz vrhova politickih partija ,bez obzira da li su na vlasti ili u opoziciji, nema bas nikakvih materijalnih problema godinama tj svi zive daleko iznad proseka.....Kakva je razlika izmedju Bebe i Djilasa kada su se obojica obogatili na prodaji "sekundi"....nije valjda da su se samo oni setili tog "biznisa".......Pre neki dan procitah u novinama da je "Mile protiv tranzicije" postao Djelicev savetnik za odrzivi razvoj (specijalnost-reciklaza).....Ja mislim da ni drug Tito nije tako birao kadrove....da glumac nekog savetuje u vezi odrzivog razvoja pored tolikih inzenjera raznih profila u svim strankama pa i DS-u.....Lepo ste rekli...niko ne vodi racuna o ljudima...a da li su ti ljudi oduvek u Srbiji ili ne to nije vazno...mada je sigurno ovima koji su dosli mnogo teze....
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 11:24 08.07.2007

Re: Drago,

@ Jesen...
Imam ja dovoljno negativnog iskustva a i dovoljno godina da zaista nikome bez pokrića ne verujem.
Nije mi bila namera da ova diskusija ide u nekom usko političkom pravcu.Ja temu nisam tako ni postavio, ali stvari po nekad krenu onako kako ne želimo. No, oko ovoga svakako mora biti i politike jer je izbeglička kriza posledica političkih zbivanja, ona je nastala u sferi politike a u sferi politike će se i završiti na manje ili više prihvatljiv način.
Time Bandit Time Bandit 02:31 08.07.2007

Drago, mozete li da iznesete

u glavnim crtama strategiju iz 2002 kao i Vase misljenje o odrzivosti implementacije tog pristupa?
Ako su problemi (Vas zadnji pasus) ostali isti a i njihova korelacija (prioritet problema) mozda bi ta strategija uz malo modifikovonja mogla da radi.

Ukratko, bez obzira na mali broj ljudi koji ce diskutovati na ovu temu, treba izbeci politicko bojenje ovog vrlo teskog problema sa kojim se Srbija suocava. Ovim ljudima - raseljenima treba pomoc sto pre i na najbolji moguci (odrziv) nacin nezavisno od trenutne politicke situacije.
Ovo sto je sada u Srbiji je kafanska politika, svi brane svoje stavove za jedno vece. Kada se pojave ponovo u kafani "zaborave" svoj zadnji nastup od juce ( to se odnosi i na strategiju iz 2002 kao i na druge bitne stvari).
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 11:18 08.07.2007

Re: Drago, mozete li da iznesete

@ Time Bandit
Mislim da ste vratili diskusiju u one tokove koje sam ja želeo postavljajući ovu temu. Slažem se, ovo je prekrupno društveno pitanje da bi se bojalo usko stranačkim bojama.
Dakle, strategija iz 2002. godine, ona koja je skrajnuta ima 5 poglavlja..
1. Osnovni ciljevi i pravci delovanja
2. Obezbeđivanje uslova za povratak
a) povratak u Hrvatsku i BIH
b) povratak na Kosovo
3. Obezbeđivanje uslova lokalne integracije
a) stanovanje
b) gašenje kolektivnih centara
c) zapošljavanje
4. Pravni, imovinski i informacioni aspekti integracije i povratka
a) pravni, imovinski i informacioni aspekti integracije i povratka izbeglica
b) pravni, imovinski i informacioni aspekti integracije i povratka interno raseljenih lica
5. Mere i aktivnosti Vlade Srbije u sprovođenju Nacionalne strategije

Svako od ovih poglavlja je detaljnije razrađano, iako su se neke stvari od 2002. do danas promenile i u svakom slučaju bi trebalo da se prilagode stvarnosti.
Ono što treba imati u vidu jeste činjenica da izbeglice i raseljena lica nisu obavezno socijalni slučajevi, već ljudi kojima treba otvoriti neke infrastrukturne mogućnosti i olakšati im integraciju preko pojednostavljenije procedure dobijanja građevinskih dozvola, dodele građevinskoga zemljišta, stimulisanja stambenog zadrugarstva za jeftiniji kvadrat stana, otvaranje mogućnosti povoljnijeg kreditiranja sličnoga onome koje je Dinić svojevremeno propagirao za mlade bračne parove ili skupština grada Beograda za državne i gradske službenike, mogućnosti vezane za PDV i kupovinu ili izgradnju novoga stana i slično.
Još da pomenem da je Strategiju radio Ekonomski institut i da je ona rađena vrlo temeljno i na osnovu realnih ekonmskih parametara i ekonomskih analiza.
Lionsgate Lionsgate 14:54 08.07.2007

Re: Drago, mozete li da iznesete

2. Obezbeđivanje uslova za povratak
a) povratak u Hrvatsku i BIH
b) povratak na Kosovo


Hajde da vidimo kako to izgleda u praksi ...

Muskarci mladji od 55-60 godina sa velikim oprezom se vracaju u Hrvatsku, relativno cesto se iscita neki novinski clanak kako je neki od povratnika ili "turista" u Hrvatsku uhapsen sa optuzbom da je ucestvovao u ratnim akcijama vojske RSK. Pretpostavljam da se svi oni koji su imali bilo koju funkciju u RSK, pa bili i upravnici radio stanica ili sluzbenici u vladi RSK boje odlaska u svoju postojbinu. Druga strana medalje, mozda i bitnija, je sto radno sposobni povratnici u RH imaju ekstremno male sanse na uposlenje, bilo zvanicno bilo u oblasti sive ekonomije a bez mogucnosti da privredjuju nemaju sanse ni na fizicki opstanak u postojbini. Zato u praksi to izgleda ovako: ogroman % povratnika su u sustini starci koji u Srbiji nemaju nikoga od rodbine ili koji su na velikoj smetnji istoj. Nekada sela sa osnovnim skolama danas su bez ijednog mladog, samo desetak-dvadesetak staraca u 8. ili 9. deceniji. Tamo gde je vodjena politika "spaljene zemlje" je bas tako, samo zemlja... a u gradovima bez posla tek nema opstanka.

Srbija je tek prica za sebe... nijedna vlada od 1991 pa do danas nista konkretno nije uradila za ljude za koje se tako zdusno bori u predizbornim obracanjima. Neki su davali drzavnu zemlju za izgradnju kuca, koja je bila na mocvarnom terenu, "zaboravivsi" pri tome da izgradi infrastrukturu (puteve, vodovod, kanalizaciju, elektro mrezu), neki su pisali akcione planove koji se u praksi nisu sprovodili, a neki uopste ne obracaju paznju na te ljude sve dok im ne treba njihovih par desetina hiljada glasova na izborima... sve u svemu na drzavu treba zaboraviti. Intergracija u drustvo se skoro iskljucivo sprovodi na samoinicijativnoj bazi, licnoj snalazljivosti, rodjackim i zemljackim vezama...

Treci, mozda i ponajbolji pravac za ljude koji su izbegli sa teritorija na kojima su nekad ziveli je bio iseljenje u trece zemlje, doduse to je bio pravac kojim su uglavnom isli mladji i obrazovaniji... tokom godina nagledao sam se i naslusao tih ljudi. Tuzne price koje sve lice jedna na drugu... a kad bolje razmislim, ni mi koji smo "dobrovoljno" otisli nismo imali bolju zivotnu pricu.
Brooklyn Brooklyn 15:46 08.07.2007

Re: Drago, mozete li da iznesete

zato je nabolje da batalis drzavu, kao zivotno nacelo, i vidis sta mozes sam da uradis za sebe. ali tesko je izbiti komunizam ljudima iz glave...

sto se tice uloge drzave u zbrinjavanju izbeglica, mislim da je najbolje da im se omoguci da sami stanu na svoje noge. sto znaci da se ogranici vreme u kojem mogu da borave u kolektivnom smestaju (inace se stvara naucena bespomocnost). po drugoj strani da se podstice asimilacija, uz povoljen kredite i mozda jednokratnu pomoc, da kupe kuce, zemlju, obrazovanje, zapocnu posao, whatever. ovo je uzas kad puste ljude da trunu u kolektivnom smestaju 15-20 g. pa ti vise nisu sposobni za bilo sta.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 16:05 08.07.2007

Re: Drago, mozete li da iznesete

zato je nabolje da batalis drzavu, kao zivotno nacelo, i vidis sta mozes sam da uradis za sebe. ali tesko je izbiti komunizam ljudima iz glave...

Izgleda da je u Srbiji jos teze ljudima ubaciti u glavu da Drzavu stvaraju oni. Ljudi. Kada bi RESAVANJE problema ljudi bio kriterij po kome se vrednuje rad drzavnih funkcionera i politicara, a ne GOVOR o problemima, mozda bi se stvorila Drzava koja stiti ljude, a ne Drzava koja stiti funkcionere.
Lionsgate Lionsgate 16:46 08.07.2007

Kako to izgleda u praksi...

sto znaci da se ogranici vreme u kojem mogu da borave u kolektivnom smestaju (inace se stvara naucena bespomocnost). po drugoj strani da se podstice asimilacija, uz povoljen kredite i mozda jednokratnu pomoc, da kupe kuce, zemlju, obrazovanje, zapocnu posao, whatever. ovo je uzas kad puste ljude da trunu u kolektivnom smestaju 15-20 g. pa ti vise nisu sposobni za bilo sta.


U kolektivnom smestaju su uglavnom stariji, oni bez igde ikoga, radno nesposobni, invalidi... ne moze se ni tim ljudima oduzeti pravo na bilo kakvu egzistenciju. U ovakvoj drzavi tesko im je obezbediti iole pristojniji smestaj, naci sigurne a pristojne nadoknade, socijalnu pomoc, invalidnine, penzije ili kako vec da se zove ta novcana pomoc koje im omogucava da prezive. Stoga je ukidanje kolektivnog a prinudnog smestaja veca greska nego njihovo odrzavanej do daljnjega (bar dok su zivi ti ljudi)... a oni koji su sposobni za rad odavno ne zive u tom smestaju, ili su se "snasli" u Srbiji, ili vratili ili su negde u iseljenickim zemljama.

Kako je jedna lepa inicijativa iz sveta devalvirana... svojevremeno, tokom 1999-2002, Savet za izbeglice jedne nordijske zemlje je omogucavao novcanu pomoc izbeglima sa Kosova da dodju krova nad glavom. Drzava je davala zemljiste a ta inostrana organizacija placala neophodan gradjev.materijal za izgradnju kuca za izbegle, sama izgradnja kuca je isla po starom narodnom obicaju "mobom"... posle nekog vremena su poceli svi da se ugradjuju u taj posao, pocevsi od zaposlenih, isporucilaca materijala, drzavnih sluzbi. To je nalicje jedne humane akcije.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 16:52 08.07.2007

Re: Drago, mozete li da iznesete

@ Bruk...
Migracije i izbeglice su svuda par ekselans državni posao.Od Aljaske do Australije..Možeš li zamisliti američku državu bez ureda za migacije?
U Srbiji je problem što na tom polju vlada bezdržavlje. I što ne postoji nikakva politika niti bilo kakav sistem. A ljudi, u kakve god ih uslove staviš, zavisno od svojih sposobnosti čine za sebe ono što mogu.
Brooklyn Brooklyn 16:56 08.07.2007

Re: Kako to izgleda u praksi...

pa kazem, ovi sto su ostali u smestaju vise nisu sposobni, pa je sad gotovo, mozemo samo da ih izdrzavamo dok su zivi.

sta je "moba"? da ljudi rade besplatno? kao habitat for humanity? to je moguce ako imas dovoljno dobrovoljaca, ako nemas a trebaju ti neke usloge, moras da ih kupis na trzistu. posto kod nas dobrovoljan rad bas i nema neku tradiciju (za razlliku od recimo US, gde oko 50% stanovnistva volontira), onda se bas i ne bi oslanjala na to.

ali mozda bi uspele neke sheme gde ako si primalac pomoci, se obavezes da pomoc das (u ovom slucaju u radu). to izgleda lepo radi u nekim drugim siromasnim drzavama, na nekim projektima. ne znam da li bi kod nas. mislim da bi funkcionisalo u close knit communities, kao sto su pretpostvaljam izbeglice, jer funkcionise na selima u vojvodini, i to bez formalnih ugovora.
Brooklyn Brooklyn 17:02 08.07.2007

Re: Drago, mozete li da iznesete

razumem sta mi kazes drago. medjutim u istoj toj americi, ce prosecnom coveku prvo pasti na pamet privatna inicijativa, nego sto ce cekati na drzavu. mislim da kod nas, u svim stvarima, ne samo ovoj, potcenjujemo moc privatne inicijative i previse se oslanjamo na to da drzava resava nase probleme.

pri tome ne mislim da je pogresno, ili besmisleno traziti da drzava sluzi gradjanima i sigurno da ima mesta toj vrsti lobiranja. samo kazem da kod nas ljudi uglavnom jedino znaju da ispoljavaju aktivizam tako sto zahtevaju od drzave ovo ili ono, a malo gledaju sta mogu da urade mimo drzave.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 17:17 08.07.2007

Re: Drago, mozete li da iznesete

Naravno Bruk..
Zato je Amerika to što jeste, a Srbija opet to što jeste...pored ostaloga.
Ali i bavljenje privatnim poslom i privatnom incijativom mora iza sebe imati državu, zakone, sudove i sve što predpostavlja državu kao servis i onoga ko osigurava pravila igre...Ovde još nema takve države...
Lionsgate Lionsgate 17:42 08.07.2007

Re: Kako to izgleda u praksi...

mozemo samo da ih izdrzavamo dok su zivi.


Uglavnom ih izdrzavaju oni koji placaju poreze u Srbiji, znaci mi odavde... ali to je je briga koje svako drustvo sprovodi o svojim gradjanima koji ne mogu sami da se izdrzavaju. Po vasoj Chemerici ima gomila prihvatilista za homelesse, Salvation Army je aktivan skoro na svakom cosku u siromasnijim delovima gradova... znaci, skoro svako drustvo vodi racuna o svojim bespomocnim gradjanima. Sad, pitanje je na kom nivou...

sta je "moba"? da ljudi rade besplatno?

Moba je bas to, besplatan, dobrovoljan rad na pomoci svojim sugradjanima, najcesce rodjacima, prijateljima, komsijama... koliko me secanje sluzi i USA je to cest vid pomoci sugradjanima, narocito u manjim mestima. Taj dobrovoljan rad u nasem narodu ima dugu tradiciju, etnolozi to bolje znaju, verovatno jos iz plemenskih zajednica. Volontiranje u USA nema veze sa tom vrstom samoorganizovanja medju ljudima sa posebnim prijateljskim ili rodjackim vezama, volotiranje u USA je vezano sa sitnim radovima na pomoci beskucnicima, bolesnima u vidu delenja hrane, ciscenja, skupljanja pomoci a "moba" je vid pomoci koji se ispoljava pri resavanju krupnijih stvari za pojedinca, zidanja kuce, skupljanja letine...


ali mozda bi uspele neke sheme gde ako si primalac pomoci, se obavezes da pomoc das (u ovom slucaju u radu). to izgleda lepo radi u nekim drugim siromasnim drzavama, na nekim projektima. ne znam da li bi kod nas. mislim da bi funkcionisalo u close knit communities, kao sto su pretpostvaljam izbeglice, jer funkcionise na selima u vojvodini, i to bez formalnih ugovora.


To je sasvim OK ako su ljudi koji primaju pomoc radno sposobni ali ako su u pitanju starci, invalidi, bolesni ljudi tesko da mozete zamisliti situaciju da ih saljete na njive radi "opravdanja" pruzene pomoci.
Brooklyn Brooklyn 18:18 08.07.2007

Re: Kako to izgleda u praksi...

hm, jesmo mi to sad na vi ili se obracas meni i jos nekom? :)
Lionsgate Lionsgate 18:31 08.07.2007

Re: Kako to izgleda u praksi...

Vama tj tebi... :p
angie angie 19:16 08.07.2007

Re: Drago, mozete li da iznesete

koliko ja kapiram, ovde je drzava svakako duzna da organizuje neke programe za saniranje problema, jer ih je ona u iste i dovela, kao i regrutovanim vojnicima koji su doziveli neke fizichke ili psihichke povrede i porodicama onih koji su poginuli. Kakve to sve veze ima sa privatnom inicijativom.

A evo kako ona izgleda u praksi- nekoliko strijih zena prodaje jeftinu robu iz Turske na kartonima ispred starog Merkatora i tu mogu da zamislim shta i kako zarade, a onda im u petak dodje inspektor, uzme harach i nije ga sramota.

Ili radi chovek na crno na gradjevini, prodje mesec i gazda ga ladno ne isplati, jer ovaj jadnik ne moze nishta da dokaze.

Mislim , kakvu privatnu inicijativu bi ti predlozila za ljude, koji sem svojih unishtenih zivota nemaju nishta drugo?
Brooklyn Brooklyn 19:27 08.07.2007

Re: Drago, mozete li da iznesete

pa, recimo, habitat for humanity je privatna inicijativa. a sto bi bilo ispod casti prodavati tursku robu?
angie angie 19:29 08.07.2007

Re: Drago, mozete li da iznesete

nisam ja rekla da je ispod chasti, nego da inspekcija samo te jadnike i harachi.
Brooklyn Brooklyn 19:33 08.07.2007

Re: Kako to izgleda u praksi...

dobro, ako neko nije sposoban da se brine o sebi, na drustvu je da mu obezbedi minimum egzistencije. sada ne govorim o izbeglicama. kazem minimum, jer ako mu obezbedi vise od toga, onda ce onaj koji je ceo zivot rintao i stedeo umesto da se provodi, ispasti budala. a drzava ne treba da podstice neodgovorno ponasanje.

kada smo kod neodgovornog ponasanja, mene fascinira koliko su nasi ljudi neodgovorni prema sebi. ja mislim da je to jer su navikli da ocekuju da se drzava pobrine za njih. ajde nebriga o zdravlju, pusenje i to. ali recimo, neko je postavio post o dvoje koji su otisli u dominkansku republiku bez zdravstvenog osiguranja i tamo vozili skuter bez kacige i dozveli nesrecu. ajde da kazu da nisu imali para za osiguranje pa su rizikovali, ali nisu kupili kacigu koja kosta par dolara. to se nemoze opravdati siromastvom, to je cista neodgovornost. mislim da drzava treba da podstice ljude da budu sto vise odgovorni za svoj zivot.
Brooklyn Brooklyn 19:35 08.07.2007

Re: Drago, mozete li da iznesete

eto, tu drzava moze korisno da uskoci, da im izfinansira legalizaciju njihovog posla. ili privatna inicijativa, u obliku kredita ili subvencije, za zakup mesta na pijaci. nadam se da bi ti ljudi radije radili legalno, i da je problem sto nemogu da si priuste legalizaciju, a ne sto radije rade na crno.
sentinel26 sentinel26 10:23 08.07.2007

Gavarit Maskva..

Veljiki Brat će riješiti sve vaše probljeme.
Povratak ili integracija. Većina stvarno želi integraciju a priča o nebezbednom povratku nije uvijek tačna. Malkice smo i neiskreni.
Ali hajde podjimo od pretpostavke da je glavni uzrok nedovoljnog povratka nebezbednost.
Hajde prvo pročitajte kako su mediji u Srbiji (apsolutno svi) nazvali jedan Samit koji se ovijeh dana održao u Dubrovniku.(Nešto kao "Hrvatska inicijativa". A zvanični naziv glasi: "Perspektive u procesu kreiranja i vodjenja bezbednosne politike i njenog uticaja na ekonomski razvoj i proces evropskih integracija...". Jugoistočna evropa, Balkan i Kosovo su bile teme.
Učestvovalo 8 šefova država i 40 predsednika (predstavnika) vlada.
Srbija nije poslala predstavnika. Čik da pogodine zbog čega. Nemojte slučajno da se šalite i da kažete da je to zbog učešća predsednika Vlade Kosova, Agima Čekua. Tumačeći ovu sadašnju politiku prema Kosovu, (da Kosovo ostane u Srbiji) to bi mogao valjda da bude razlog više da se ode a ne da se izostane.
Što prozivate LDP, on nije na vlasti. Što prozivate NVO, one su, em satanizovane, em nemaju ni saznanja a kamoli uticaja na trošenje novca za te i slićne svrhe.
Gavarit Maskvaa! . . . . . Gavarit Maskvaaaa.....!
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 11:31 08.07.2007

Re: Gavarit Maskva..

@ Sentinel..
Da, u medijima je ova tema potpuno neadekvatno postavljena. Jedan od uzroka jeste politička manipulacija u užem smislu i traženje samo incidentnih ili potencijalno incidentnih situacija kad je povratak u pitanju.
Stvari u smislu bezbednosti ne stoje tako loše. U BIH i Hrvatskoj ti bezbedonosni rizici su svedeni na minimalnu meru mada se povremeno dogodi kakav incident. Na Kosovu je stanje popravljeno ali još nije na zavidnoj visini i tamo je mnogo veća potencijalna opasnost, mada ne onakva kakvu možemo čuti na javnom servisu, recimo...
Ono što je za povratnike najveći problem jeste ekonomska održivost i jesu vrlo česte diskriminacije manjinskih zajednica kod zapošljavanja i pristupa nekim pravima. Naročito kod zapošljavanja povratnika u državne službe, javna preduzeća i organe lokalne uprave. čak i onda kad u lokalnoj upravi na izborima dobiju većinu.
sentinel26 sentinel26 11:41 08.07.2007

Re: Gavarit Maskva..

Uticaj bezbednosti na ekonomski razvoj je suština - srž rasprave na tom Samitu. Mi umjesto da tamo budemo najgrlatiji, inatimo se i dalje i čekamo dvoboj sa Bušovićem kod OK Turbeta uz želju da Veliki brat bude sekundant.
Ovima su te izbeglice neophodne radi dobijanja izbora i opstanka na vlasti. Su čim će pred izbore?

Time Bandit Time Bandit 17:31 08.07.2007

Sta je moguce danas uraditi

1) Raditi na osnovama postojece strategije (programa)

Stranke koje su participirale u vlasti 2002 kada je strategija uradjena i danas su u Vladi. Njih treba podsetiti da rade na tome sredstvima koja su im na raspolaganju. Ovo je humanitarno i drustveno pitanje najviseg reda i njegovo ne resavanje nas prikazuje kao neozbiljnog i nemarnog parnera medju drugim zemljama.
Sredstva koja su dostupna i na raspolaganju su:

a) Kancelarija Predsednika Republike a i sam Predsednik Republike (vec pokazao moralno / eticku odgovornost, ali sada bi trebao nesto prakticno i da radi) mogu da preuzmu odgovornost koordinacije aktivnosti u resavanju problema raseljenih i izbeglih, s obzirom na poziciju koja omogucava kontakte za vladama u okruzenju. Isti Predsednik koji je i vodja stranke moze da inicira i aktivnosti poslanika po tom pitanju u Skupstini Srbije.

b) Ministarstva Vlade Srbije, koja mogu biti u vezi sa resavanjem ovog probema (analiza dostupnih podataka i njihovo pracenje), projektovanje / proracun novcanih sredstava (budzeta) koji ce se koristiti u ovom slucaju

c) Skupstina Republike Srbije, prezentiranje problema, diskusija mogucih resenja kao i donosenje zakona vezanih za punu integraciju iseljenih i raseljenih u drustveni / privredni zivot Srbije

2) Doraditi program da sadrzi resenja za izmenjenu situaciju uocenu u periodu izmedju 2002 i danas
a) Sinhronizacija i zajednicki rad sa vladama zemalja u okruzenju (akciono i organizaciono delovanje kao i pracenje aktivnosti)

b) Aktivno pratiti (pojedinacno) povratak izbeglih i raseljenih i koristiti te podatke za doradu programa

c) Razviti programe da povratnici u BIH i CRO ako nisu u mogucnosti da partcipiraju u privredi (zaposlenje) budu vezani za maticu na privrednom nivou. Napr. povratnici u seoskim sredinama bi dobili pomoc vlade Srbije u mehanizaciji i materijalu (seme, djubrivo, itd.), a oni u gradu povoljne kredite da zapocnu samostalno neki posao.

Sve u svemu mislim da bi ozbiljniji pristup ovom problemu doneo simpatije ( mozda i novcanu pomoc EU) kao i zamalja u okruzenju.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 18:29 08.07.2007

Re: Sta je moguce danas uraditi

@ Time bandit...
Upravo ovih dana, jedna grupa NVO koje se bave izbeglicama i raseljenim licima, priprema analizu stanja u odnosu na strategiju i sa tom analizom, preporukama i predlozima koje iz nje proizilaze, namerava da upozna sve poslaničke grupe u parlamentu, skupštinske odbore kojih se tiče ovo pitanje, vladine institucije, kabinet predsednika republike, institucije pokrajine Vojvodine i velike međunarodne organizacije. U toj radnoj grupi participira Srpski demokratski forum iz Beograda, HCIT iz Novoga Sada, Amity iz Beograda, Božur iz Smederevske Palanke, Pravda iz Paraćina i U.G. Busije iz istoimenog izbegličkog naselja u zemunskoj opštini. Cilj te inicjative je da se pitanja o kojima raspravljamo počmu rešavati na odgovoran način. Zanimljivo je da Skupština Srbije, nikada do sada nije raspravljala o izbeglicama, a Srbija ih je imala i još uvek ima najviše u Evropi.
Po načinu na koji gledate ovaj problem cenim da bi jako dobro došli ovoj radnoj grupi, a ovo što ste napisali biću slobodan da im prenesem. Već za desetak dana planiraju organizovati konferenciju za štampu u medija centru, te najaviti svoje aktivnosti. ovo je sigurno i ranije trebalo raditi, ali bolje ikada nego nikada..
Pozdrav,
angie angie 21:41 08.07.2007

drago

da li mozete ovde da komentarishete?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana