Nauka| Politika

Matematika politike: indeks moci

marco_de.manccini RSS / 28.09.2008. u 06:49

 

Ovim tekstom zhelim da dam jednostavno i objektivno objashnjenje zashto je Dachic na vlasti. I da dam jednostavno i objektivno objashnjenje zashto on tu vlast, na neki nachin, zasluzhuje.

Nije ni meni drago, ali to je neka druga pricha.  

Mnogo je toga napisanog o koalicionom potencijalu ove ili one parlamentarne partije i koalicije u Srbiji. Neki tekstovi su napisani sa tachke gledishta istorijskih prilika, propushtenih prilika, sitnog kalkulanstva, krupne pohlepe, patoloshke mrzhnje, zavisiti, nepremostivih razlika, neoproshtenih grehova, ovoga, onoga, ili neke meshavine svega navedenog. Ali nismo ovde da se bavimo nichim shto je subjektivno.

Postoji objektivna razlika izmedju procenta parlamentarnih mesta koja neka partija zauzima i procenta politichke moci koja ta parlamentarna mesta obezbedjuju.

Evo da navedemo dva kompletno izmishljena, ali sasvim moguca primera. Zamislimo da su za 10 godina izbori. Recimo da Parlament broji 250 chlanova i da je 126 glasova dovoljno da se izglasaju zakoni. Tu su i dva hipotetichka rezultata:

Opcija 8%

Normalna i Fina Partija   A: 115 mesta (46%)
Normalna i Fina Partija   B: 115 mesta (46%)
Ekstremno Glupa Partija G:  20 mesta (  8%)

Opcija 22%

Normalna i Fina Partija  A:  65 mesta (26%)
Normalna i Fina Partija  B:  65 mesta (26%)
Normalna i Fina Partija  C:  65 mesta (26%)
Ekstremno Glupa Partija G: 55 mesta (22%)

Brzo, ako ne volite Ekstremno Glupe koji rezultat bi bio bolji?

Na prvi pogled, Opcija 8% izgleda veoma dobro. U njoj Ekstremno Glupi imaju skoro tri puta manje mesta u Parlamentu u poredjenju sa Opcijom 22%. Ali prvi pogled ume da prevari.

U Opciji 8% sve tri partije imaju istu politichku moc. Jednostavno, po bilo kom pitanju, ako se bilo koje dve od tri date partije slozhe, onda nije vazhno shta treca partija misli. One dve partije koje su se vec slozhile imaju dovoljno glasova da izglasaju zakon u Parlamentu (zato shto bilo koje dve partije zajedno imaju vishe od polovine glasova).

Ako ovo nije bilo dovoljno jasno, evo josh jednog objashnjenja iz drugog ugla. Recimo da ste vi u Partiji A. Da bi ste izgurali neshto u Parlamentu dovoljno je da ubedite bilo koju od druge dve partije da glasaju sa vama. Bilo koju! Znachi za vas su Partija B i Partija G jednako interesantne i vazhne kao moguci politichki partneri po bilo kom pitanju.

Dakle u ovom sluchaju sve tri partije imaju jednaku politichku moc. Ako se ukupna poltichka moc (koja je 100%) onda podeli jednako na te tri partije, svaka dobije jednu trecinu. U ovom sluchaju dakle sve tri partije imaju indeks politichke moci 33.3%.

Eh, a tako je dobro izgledalo na prvi pogled.

U opciji 22% Ekstremno Glupa Partija nema nikakvu politichku moc. Imali bi istu moc i da su bili vanparamentarna partija. Ovo je zato shto njihov glas nikada, ama bash nikada nije presudan. Kako god okrenete, da bi se neki zakon izglasao neophodno je da se dve od partija A, B, i C slozhe oko tog pitanja. A kada se to desi, shta o tome misle Ekstremo Glupi je potpuno nevazhno, zato shto one dve partije vec imaju vishe od polovine glasova.

Evo opet objashnjenja iz drugog ugla. Recimo da ste vi u Partiji A. Da bi ste izgurali neshto u parlamentu morate da ubedite bar jednu od Partija B i C da glasaju sa vama. Chak i da ubedite Partiju G to vam nishta ne vredi zato shto zajedno sa Partijom G imate 120 glasova (48%) shto je nedovoljno. Dakle chak i da se Partija G svechano zakune da ce uvek i svuda, u vechitoj i neraskidivoj koaliciji, do sledecih izbora, glasati sa vama, to bi vam bilo potpuno beskorisno. Joh uvek vam treba glas bar jedne od Partija B i C.

Znachi u ovom sluchaju partije A, B, i C imaju jednaku politichku moc, a Ekstremno Glupa Partija nema nikakvu moc. Indeks moci svake od partija A, B, i C je 33.3%, a indeks moci partije G je 0%.

E, ovo i nije tako loshe onda.

Zakljuchak je da procenat parlamentarnih mesta, sam po sebi, ni izbliza nije merilo politichke moci. Zaista, u prvom sluchaju Ekstremno Glupa Partije je imala 8% mesta, ali 33.3% moci, a u drugom 22% mesta i 0% moci. Politichka moc se dakle ne meri procentom parlamentarnih mesta vec potencijalom za stvaranje pobednichkih koalicija.

Kako izmeriti taj potencijal? Kako izmeriti politichku moc u parlamentu? U bilo kojem telu u kojem se glasa i odluchuje vecinom glasova?

Postoji nekoliko nachina, ali najpoznatiji su Shapley-Shubik Indeks, Banzhaf Indeks, Johnston Indeks, i Deegan-Packel Indeks. Necu da ulazim u precizne definicije i formule, nije previshe komplikovano, ali nije ni toliko vazhno. Poenta je da se o ovom problemu razmishljalo ozbiljno i da postoje relativno dobri metodi za izrachunavanje politichke moci.

Evo, navodim rezultate koji pokazuju indeks politichke moci za parlamentarne partije (bolje reci koalicije)  u Srbiji posle izbora 2008. Upotrebio sam Shapley Shubik Indeks (SSi u tabeli) i Banzhaf Indeks (BI u tabeli). Kolona oznachena sa % oznachava procenat mesta u Parlamentu a ne procenat osvojenih glasova na izborima (potonji procenat je nevazhan otkako se podele mesta u Parlamentu).

Mesta  %      SSI     BI       Partija (Koalicija)
--------------------------------------------------------
102     40,8   43,7   42,8   ZES
  77     30,8   19,6   18,7   SRS
  30     12,0   19,6   18,7   DSS/NS
  20       8,0   10,4   12,0   SPS/PUPS/JS
  14       5,6     3,0     3,4   LDP
    4       1,6     3,0     3,4   MK
    2       0,8     0,4     0,5   BLES
    1       0,4     0,4     0,5   KAPD

Rezultati su neumoljivi. U oba indeksa, koji daju slichne rezultate, SRS i DSS/NS imaju jednaku politichku moc u Parlamentu (bez obzira na veliku razliku u broju mesta). Slichno, LDP i Madjarska Koalicija imaju jednaku moc, kao i Boshnjackla Lista za Evropski Sandzhak i Koalicija Albanaca Preshevske Doline. A SPS/PUPS/JS ima u oba indeksa vishe od tri puta vecu politichku moc nego LDP.

Interpretirajte rezultate i brojeve po svojoj volji i nahodjenju. Slobodno argumentujte o devedesetim i slichno. Budite emotivni. Ja cu vam se pridruzhiti. Plakacu, vrishtacu, i psovacu sa vama.

Ali ne treba zhmuriti pred chinjenicama. One nedvosmisleno ukazuju da je gola politichka moc (i dakle koalicioni potencijal) Dachica u Parlamentu, ovakvom kakav je izabran, znachajna.

*************

Dopuna

Naravno, stvari se menjaju. Da pretpostavimo (i da se nadamo) da je cepanje SRS stalno i da se zaustavilo na broju 58 mesta za SRS(S) (ovde je S za staru ili Shesheljovu struju) i 19 mesta za SRS(N) (ovde je N za novu ili Nikolicevu struju. Kako se politichka moc promenila? 

Pobednik je ... ZES!

A ko je izgubio najvishe? Pogledajte dobro ... DSS/NS.

Priznajte da niste ovo ochekivali. Ali sve je logichno. Pre cepanja SRS, koalicija DSS/NS je imala povlashcen polozhaj i visoku moc (skoro 20%) u odnosu na procenat mesta u Parlamentu (svega 12%) zato shto su bili igrach osrednje velichine koji je koristan u mnogim glasanjima (ja bih naravno, lichno, rekao da je ovaj igrach bio shtetan u mnogim glasanjima, ali to je opet druga tema - misli se koristan da bi napravio vecinu). Cepanjem SRS politichka moc radikala se samo, manje vishe, podelila na te dve struje, ali je DSS/NS izgubila malo od svoje jedinstvene pozicije. Jednostavno, pojavila se josh jedna opcija slichne velichine (ako ne i dve) koja mozhe biti koristan igrach u glasanju (kakva su vremena doshla, evo i za Nikolica sam rekao da mozhe biti koristan, jao meni na onome svetu).

A Dachic i LDP? Moc Dachiceve koalicije se ovim potezom SRS-a vraca na blizu 8% shto je i procenat njihovih mesta u Parlamentu, dok je LDP u blagom dobitku.  

Mesta  %      SSI     BI       Partija (Koalicija)
--------------------------------------------------------

102    40.8    51.7    50.3  ZES
  58    23.2    11.9    13.8  SRS(S)
  30    12.0    11.9    13.8  DSS/NS
  20      8.0      8.5      7.5  SPS/PUPS/JS
  19      7.6      7.5      6.6  SRS(N)
  14      5.6      4.0      3.8  LDP
    4      1.6      3.5      3.3  MK
    2      0.8      0.5      0.4  BLES
    1      0.4      0.5      0.4  KAPD



Komentari (42)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

marco_de.manccini marco_de.manccini 06:58 28.09.2008

mea culpa

ako imam neku greshku molim vas da me uputite. popravicu. ne mislim na neoprostvu greshku davanja argumenta u prilog dachicu. mislim na greshku u faktima.

p.s. a zabave radi, mogu da izrachunam i nove indekse moci, posle podele SRS-a. samo ne znam koliko ih je sada gde. ne brojim ih svaki dan. ko zna pouzdano neka kazhe pa cemo izrachunati.
antioksidant antioksidant 08:10 29.09.2008

Re: mea culpa

p.s. a zabave radi, mogu da izrachunam i nove indekse moci, posle podele SRS-a. samo ne znam koliko ih je sada gde. ne brojim ih svaki dan. ko zna pouzdano neka kazhe pa cemo izrachunati

19 slobodni radikali

58 uskoro(?) slobodni radikali


marco_de.manccini marco_de.manccini 17:12 29.09.2008

Re: mea culpa

eno, dopunio sam gore (u tekstu) diskusiju sa brojevima posle podele SRS. pogledajte, ima interesantnih zakljuchaka.
gordanac gordanac 09:09 28.09.2008

:)

math ruleZ! :))))
marco_de.manccini marco_de.manccini 09:11 28.09.2008

Re: :)

a nazhalost i dachic.
gordanac gordanac 09:22 28.09.2008

Re: :)

ima mnogih koji bi iza tvog :
a nazhalost i......

stavljali i razne druge.....:))
i u tome nema - math ruleZ, ima samo ličnog stava

stick with math - unsolicited advice, ako prikazuješ jedan od mnogih math modela koji se "koriste" (ne samo u politici)
Budimac Budimac 09:27 28.09.2008

Re: :)

gordanac
math ruleZ! :))))

simply as that! :)))

@marco, super post.

Na žalost, živim u zemlji u kojoj gornje skoro uopšte ne važi. Svakog časa može da dođe šumar i razjuri parlamentarce. Srećom, uloga šumara se polako ograničava, ali to ide jaaako sporooo.
marco_de.manccini marco_de.manccini 09:32 28.09.2008

Re: :)

eh gordanac, pa i "analitichari" su ljudi. omakne se psovka.

u svakom sluchaju, mogu rezultati i da mi se ne dopadaju, ali necu da zhmurim pred njima.

a ko ne zhmuri, mozhe malo da prekombinuje predizborne koalicije i ponovi rachunicu i mozhe svashta da nauchi. a ko neshto nauchi, mozhe i da primeni sledeci put.

ako nije mnogo ljut.
marco_de.manccini marco_de.manccini 09:37 28.09.2008

Re: :)

Na žalost, živim u zemlji u kojoj gornje skoro uopšte ne važi. Svakog časa može da dođe šumar i razjuri parlamentarce


da tachno.

u sluchaju "igracha sa pravom veta" (kao shto je to u neku ruku vojska u turskoj - mislim da na to ciljash) rachunica je malo tezha, ali se i to radi. suvishe sve to koshta da bi se ostavilo nagadjanju i prepucavanju preko novina.
Budimac Budimac 09:46 28.09.2008

Re: :)

(kao shto je to u neku ruku vojska u turskoj - mislim da na to ciljash)

naravno, a odnedavno je i ustavni sud ušao u igru (pisao o tome Turska za početnike 2)

Citat jednog britanskog dopisnika od prošle godine: "Every country hava an army, just here army have a country."
gordanac gordanac 09:48 28.09.2008

Re: :)

eh gordanac, pa i "analitichari" su ljudi.

:))))
znam
ali onogo trenutka kada dozvole da im "emocionalna inteligencija" utiče na gledanje u "math ruleZ" - ode mas` u propas`! USA izbori su ti "case study" za taj slučaj.... :)

u svakom sluchaju, mogu rezultati i da mi se ne dopadaju, ali necu da zhmurim pred njima.

ne može biti ispravnije i pametnije!
ima (opet) mnogo primera kojima se može dokazati da svi oni koji to pravilo NE primenjuju ostaju čvrsto uz svoje strategije, bez obzira što im ne donose rezultate....a strategije (ma koliko bile lepe) moraju davati željene rezultate, inače ih treba - menjati. Neverovatan potencijal se "baca u vetar" zato što ljudi nemaju svest o tom jednostavnom pravilu koje ti navodiš - "neću da žmurim.....", jer ljudima (najčešće iz neznanja ) ne pada na pamet da kažu "ej, pa možda nemam pravo za ovu procenu....", a to se mora stalno raditi - check, check, check.....

..mozhe malo da prekombinuje predizborne koalicije....

za ovo važi druge oblasti iz "math ruleZ", ne indeksi moći
Unfuckable Unfuckable 12:28 28.09.2008

au marko

koliko cifara...!!!
a sve se happy štreber okupio, koliko vidim !!!!!! (mogao sam - bez gledanja - da sastavim spisak komentatora ovog bloga....koliko vidim - nedostaje samo još jedan ili dva štrebera ; ))))))
Budimac Budimac 12:33 28.09.2008

Re: au marko

a sve se happy štreber okupio, koliko vidim !!!!!!

:)))))))))))))))))))))))))
gordanac gordanac 12:35 28.09.2008

Re: au marko

Idi bre, Oštrooki!
:))))))))))))))))
Ode kafa kud ne treba! :))))))
Unfuckable Unfuckable 12:46 28.09.2008

Re: au marko

,,,koliko tačno procenata kafe ? Ostade li dovoljno za većinu...????
; )))))))))))
gordanac gordanac 12:52 28.09.2008

Re: au marko

,,,koliko tačno procenata kafe ? Ostade li dovoljno za većinu...????

normalno!
oš ti pokažem i račun? писофкејк za "geeky" persons :)))))
šalunastranu, samo mi je žao što većina kod nas neće poverovati da se skoro sve u politici radi na "so called science based strategies", vole ljudi da uživaju u svojim predrasudama, stereotipima i da spletke i tračeve zovu - politikom, nema tu pomoći, to je percepcija od koje se ili dobrovoljno odustaje ili se - ostaje zaglavljen u njoj...
a ti sam biraj primere, ako iko to ume, ti umeš. tako ja mislim
Unfuckable Unfuckable 13:19 28.09.2008

Re: au marko

huh, malo prevelik zalogaj za rano nedeljno popodne.... ; )))
ali - navela si ključnu reč, a meni tako omiljenu : predrasude
cifre na jednoj strani (opipljivo) - predrasude na drugoj (javlja mi se... ili, još bolje : hoću da verujem....)
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:43 28.09.2008

Re: au marko

koliko cifara...!!!


pa jednostavno, poshto ionako ljudi ne vole matematiku rek'o da svalim svu krivicu postizborne traume na nju.

od toga matematika nece postati gora, ali ce svima biti lakshe (ovo je naravno parafraza na dushka radovica).
marco_de.manccini marco_de.manccini 17:29 28.09.2008

izvor i applet

necu da dajem primarne izvore zato shto umeju da budu nechitki.

sasvim pristojan (i tachan) prikaz stvari o indeksu moci (a i drugim stvarima oko matematike politike) se mozhe naci u knjizi

"Mathematics and Politics", by Alan D. Taylor.

Evo i applet kojim se mozhete igrati i rachunati indeks moci za koje god stvarne ili izmishljene koalicije zhelite.
antioksidant antioksidant 08:18 29.09.2008

.

sve korektno i tacno samo ni jedan indeks ne meri uticaj trenutnih "potencijala politickih moci" i njihovog iskoriscenja na sledece parlametarne izbore. drugim recima, proucavanjem ovih indexa, meri se trenutno stanje u parlamentu uz zanemarivanje cinjenice da zivot postoji i u sledecem sazivu parlamenta (sto po nekim nasim parlamentarcima i nije daleko od istine).

vlada se nije mogla sastaviti bez dacica (osim neke sizofrene ds-srs kombinacije) i pitanje je bilo samo da li ce dacic sa srs-om ili ds-om. dobili smo bolju kombinaciju. sta sad sa njom?

to cemo izmeriti na kraju.

ps- i jos jedno - dacic je do svoje "politicke moci" ipak stigao izborima (i pravim predizbornim koalicijama), ali onaj-koji-je-oborio-poslednje-tri-vlade nit izbore jeo nit izbore mirisao. e to je umetnost driblinga
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:23 29.09.2008

Re: .

apsolutno je tachno da indeks trenutne moci u parlamentu ne meri nishta drugo do indeks trenutne moci u parlamentu.

ti pominjesh interesantnu temu da ponekad postoji ta greshka u drugom smeru, kad ljudi veruju brojevima previshe i koriste ih za ono shto oni nisu namenjeni. ima toga koliko volish. prvo morash da nauchish ljude da veruju kvantitativnim metodama i rasudjivanjima, a onda ponekad morash da ih nauchish i da im ne veruju slepo i da ih ne koriste za ono shto nisu namenjeni.

antioksidant antioksidant 13:41 29.09.2008

Re: .

prvo morash da nauchish ljude da veruju kvantitativnim metodama i rasudjivanjima, a onda ponekad morash da ih nauchish i da im ne veruju slepo i da ih ne koriste za ono shto nisu namenjeni.

apsolutno.

da, s tim sto je jako bitno definisati i vremenski horizont. ovo gore je dobar takticki alat. nadam se da ce biti dobro iskoriscen i strategijski (mada sam ja pesimista ali sto bi rekla krugolina - taki mi horoskop)
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 09:08 29.09.2008

Nije mi išla matematika...

...ali mi je išao procentni račun )

Moj zaključak: uvesti matematiku na Političke nauke, Prava, Medicinu. Biće višestruko korisno.
Kad čitamo intervjue sa RAZNIM društvenjacima često sretnemo iskaze (sa veselim komentarima na tu sitnu i nebitnu činjenicu - a novinar koji vodi razgovor to obično istakne kao plus u karijeri jer je i on takav!) MATEMATIKA MI NIJE IŠLA (ILI UŠLA) pa sam se odlučio za Prava, političke nauke, Medicinu, ...
A na Ekonomiji u Beogradu. beše pre par godina akcija da se SMANJI gradivo iz matematike i da se ne daju tako teški zadaci i da se tako omogući bolja prolaznost studenata!!!
A da vidite sa kakvim znanjem izlaze studenti sa nekih privatnih fakulteta!! Ne verujem da bi razumeli išta od gore napisanog.
Preporuka za tekst i nada da će se otvoriti serija tekstova o značaju matematike.
Zamislite buduće lekare koji uče nekakvu Statistiku a jedva znaju osnovne računske radnje-ali mogu da nabubaju sve što ne razumeju)
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:28 29.09.2008

Re: Nije mi išla matematika...

A da vidite sa kakvim znanjem izlaze studenti sa nekih privatnih fakulteta!! Ne verujem da bi razumeli išta od gore napisanog.


ne znam, ali ja sam pokushao da kazhem sve bez ikakve formule i komplkovanog objashnjenja. ona dva primera koje sam naveo su namerno izabrani da budu elementarni i ochigledni.

josh neshto je interesantno. nisam suguran da se matematika politike uchila na ekonomskom fakultetu i pre akcije smanjivanja gradiva iz matematike. mozhda oni imaju dovoljno matematike ali ne uche prave stvari. ne znam njihov program, tako da ne mogu da kazhem.
vishnja92 vishnja92 14:35 29.09.2008

i ovo ti je

super post.

sta ste to svi radili protekle nedelje? sedeli u kuci i pisali, svi do jednog?
moram da azuriram tri strane vip liste....
antioksidant antioksidant 14:51 29.09.2008

Re: i ovo ti je

super post.

sta ste to svi radili protekle nedelje? sedeli u kuci i pisali, svi do jednog?
moram da azuriram tri strane vip liste....

welcome back

now i'm free to go

good bye
vishnja92 vishnja92 15:07 29.09.2008

Re: i ovo ti je

heeeej :)
stani, gde ces?
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:25 29.09.2008

Re: i ovo ti je

mislim da hoce da kazhe da je morao on da patrolira po kotlarnici u tvom odsustvu. sad mozhe da odmori.
vishnja92 vishnja92 17:17 29.09.2008

Re: i ovo ti je

valjda je to :)
neka odmara.

super ti je ovaj matis, al je jos lepsa ona spontano nastala pesmica koju si ovih dana negde ponovio - ona o virecim blogerima i sirokim prostorima :)
potpuno je kako treba. nista za dodati ili oduzeti.
markonio92 markonio92 18:35 29.09.2008

Solomon

Super analiza.
Napravio bih samo osvrt na situaciju u parlamentu posle cepanja SRS. Sadašnja situacija sa dve SRS stranke je više hipotetička u odnosu na ono što će se desiti već na sledećim izborima. Sklon sam da verujem da će SRS(S) i SRS(N) imati u zbiru više glasova na sledećim izborima nego što bi ih imala cela SRS, odnosno što ih sada ima cela SRS.
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:08 29.09.2008

Re: Solomon

Sklon sam da verujem da će SRS(S) i SRS(N) imati u zbiru više glasova na sledećim izborima nego što bi ih imala cela SRS, odnosno što ih sada ima cela SRS.


markonio, slazhem se da je ovo sasvim moguce.

ono shto kazhesh je da su, cepanjem na dva dela, radikali potencijalno proshirili svoju bazu biracha. uostalom, zar nije nikolicev rejting naglo skochio posle cepanja? sasvim je moguce je da ce privuci ljude koji nikada ne bi glasali za stari SRS. pre svega neke ljude shto su ranije glasali za DSS, pa i za SPS.

ako ovo nekom nije uverljivo, evo karikiracu (do krajnje mere) markonijev primer. sigurno je da ce na sledecim izborima LDP i SPS u zbiru imati vishe glasova nego shto bi imala koalicija LDP/SPS (ako bi ovakva koalicija uopshte imala glasova?). LDP i SPS imaju vecu bazu posebno nego zajedno. pa tako i stari i novi SRS.

ali sve ovo su druge teme (svakako zanimljive i podlozhne analizi). predizborna matematika i postizborna matematika nisu iste.
antioksidant antioksidant 07:53 30.09.2008

Re: Solomon

predizborna matematika i postizborna matematika nisu iste.

postizborna matematika je alat za ostvarivanje parlamentarnog potencijala

predizborna matematika je alat za obezbedjivanje tog potencijala
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:51 30.09.2008

Re: Solomon

bash tako nekako.

u predizbornoj matematici pokushavate da osvojite shto veci procenat mesta.

ali tek u postizbornoj mozhete da vidite koliko procenat shto ste osvojili zaista vredi (i da ta vrednost zavisi na neretko neobichan nachin od nekih drugih procenata na koje nemate nikakav uticaj).

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 12:50 30.09.2008

maximize M!

http://www.lse.ac.uk/collections/EPER/vol2/no1/pesic-boricic.htm
...
To put this formally, we will use Peltzman’s equation describing the
goal function of the regulator. In Peltzman’s model, the regulator
wants to maximize a majority of votes M, generated as a difference
between political support and political opposition:
M = n·f - (N-n)·h
where
n - number of potential voters in the beneficiary group
f - (net) probability that a beneficiary will grant support
N - total number of potential voters
h - (net) probability that a voter excluded from the beneficiary
group opposes.
...
Možda autor razume šta su pisci hteli da kažu.
Ja sam samo kurir.
Preporuka.
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:11 30.09.2008

Re: maximize M!

nisam chitao ceo tekst, ali chini mi se da je sve shto su pisci hteli da kazhu ovo:

da bi se neki autokrata odrzhao na vlasti on mora da chuva onaj broj M gore u formuli shto vecim, a svakako taj broj mora biti pozitivan.

broj n je broj ljudi kojima je u rezhimu dobro (ili su izdresirani da im se chini da im je dobro). kada se pomnnozhi sa verovatnocom da ce takav da glasa dobija se ochekivani broj glasova, jednak n*f, za nasheg autokratu.

broj N-n je broj ljudi kojima je u rezhimu loshe. kada se pomnozhi sa verovatnocom da ce takav da glasa dobije se ochekivani broj glasova (N-n)*h protiv nasheg autokrate.

dakle, razlika M = n*f - (N-n)*h je ochekivana razlika u glasovima u korist autokrate.

da bi se ova razlika uchinila shto vecom (odnosno bar pozitivnom) autokrata mozhe uraditi jedno ili vishe od sledecih:

1) povecati n

ovo se mozhe uraditi dobrom propagandom - ubediti neke segmente drushtva da im je lepo ili da bi im bilo josh gore bez velikog vodje. takodje, mozhe se uraditi i davanjem nekih beneficija nekim segmentima drushtva (recimo gledanje kroz prste, uvodjenje specijalnih propisa koji su pogodni za neke, i slichno).

2) smanjiti N-n

ovo se mozhe uraditi fizichkom likvidacijom lica u opoziciji ili stvaranjem takvih uslova da se ljudi sami iseljuju.

3) povecati f

slichno kao i povecanje n, dobra propaganda, davanje beneficija, ali i organizovan nastup na izborima (organizovano glasanje)

4) smanjiti h

ovo se mozhe uraditi uvodjenjem letargichnog stanja "ionako je svejedno da li glasam" u opoziciju, zastrashivanjem potencijalnih glasacha opozicije, otezhavanjem uslova glasanja u opozicionim krajevima, i tako dalje.

kao shto se mozhe videti, sve ovo gore je vec i probano i uradjeno negde. ne secam se gde.
jeremija92 jeremija92 19:42 30.09.2008

Gedel

Odnos između matematički dokazanog i istinitog vrlo je kompleksan.
Ono što je matematički dokazano ne mora biti istinito.
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:45 30.09.2008

Re: Gedel

Ono što je matematički dokazano ne mora biti istinito.


zar nije gedel upravo obrnuto tvrdio?

ono shto je istinito ne mora biti matematichki dokazano (niti dokazivo).
antioksidant antioksidant 20:10 30.09.2008

Re: Gedel

zar nije gedel upravo obrnuto tvrdio?

ono shto je istinito ne mora biti matematichki dokazano (niti dokazivo).

tacno

narocito u politici (gde se "dokaz" jednim delom svodi na percepciju)
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:31 30.09.2008

Re: Gedel

mada, kad bolje razmislim, i jeremija i ja smo bili u pravu.

gedel je dokazao da je konzistentnost korisnih teorija nedokaziva (shto daje za pravo jeremiji kad tvrdi da dokazive stvari ne moraju biti istinite) a dokazao je i da su neke stvari nedokazive unutar korisnih i konzistentnih teorija (shto opravdabva moj iskaz gore da ono shto je istinito ne mora biti i dokazivo).

hvala gedelu za izgladjivanje ove nedoumice.
antioksidant antioksidant 21:25 30.09.2008

Re: Gedel

hvala gedelu za izgladjivanje ove nedoumice

vidi se plava krv moj lorde
marco_de.manccini marco_de.manccini 05:48 01.10.2008

Re: Gedel

sve zasluge su jeremijine. lepo je sachekao da se sam setim da je ipak bio u pravu.
antioksidant antioksidant 07:57 01.10.2008

Re: Gedel

lepo je sachekao da se sam setim da je ipak bio u pravu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana