Transglobal underground

ludvig92 RSS / 08.10.2008. u 16:44

 41X4633PB3L._SL500_SS90_.jpg

" Čuveni svetski koncertni spektakl. Transglobal underground, u muzičkoj industriji jednostavno su morali da se dese. Njihova muzika jedinstvena je u svetu i ne može se svrstati ni u jedan poznati muzički žanr, jer ih sama obuhvata gotovo sve. Oni su postavili nove norme bezbrojnim varijacijama world music-a, ubrzavajući dub, usporavajući hip-hop, fuzionišući ih sa indijskom, afričkom i arapskom tradicionalnom muzikom. Kao deo benda tokom devedesetih, uz TGU je promovisana etno-diva Natasha Atlas, dok se njihov zajednički nastup i danas prepričava kao dan kada su i najtvrđi zaplakali. Jedinstvena muzika. jedinstven doživljaj. "

Ovako su, 2002. godine, u zelenom booklet-u koji ste tada dobijali uz kartu, organizatori Exita najavili zvezde druge večeri festivala. Ovaj fantastično patetičan tekst je ustvari u skraćenoj verziji skinut sa zvaničnog sajta benda: http://www.t-g-u.com/ i trebao je da privuče što veći broj ljudi na tvrđavu te noći. Naravno da je taj, inače grafički sjajni booklet, obilovao ovakvim i sličnim bombastičnim i pretencioznim najavama bendova koji su nastupali na festivalu a koji ipak nisu bili svetske atrakcije kojima najava ne treba. Mnogi od nas tada, za mnoge od tih bendova nisu ni čuli. Slična stvar je bila i sa Transglobal Undergound. Ne previše impresionirani ovakvim izlivima komplimenata, te večeri kao ekipa, nismo ni planirali posetu glavnoj bini jer je program na tadašnjem Rock Stage-u mnogo više obećavao. Ipak, Exit je tada još uvek bio onaj savršeno naš festival, oaza odabranih koji su devet dana jednostavno uživali u muzici i pozitivnim vibracijama. Bio je to onaj festival na kojem ste mogli za dva minuta da se spustite sa rege stejdža do mejna i proverite šta se dešava, i za isto toliko se vratite nazad. Tada nismo čak svi ni imali mobilne i svake noći smo besomučno špartali između 5 bina raspoređenih po tvrđavi birajući šta ćemo da slušamo. Tako se u jednom brzopoteznom spuštanju do glavne bine desio i moj susret sa dotičnim bendom. Slučajan susret koji će se pretvoriti u moj omiljeni koncert na Exitu ever.

Ne znam kako, ali Transglobal Underground se te večeri zaista samo dogodio. Ništa više. Pojavio se niotkud, oduvao sve sa scene, i uz dubok naklon nestao. Te noći su priredili nezaboravan koncert koji se i dan danas prepričava iako o njemu ne vredi previše govoriti. Ne znam da li su usporavali dub ili ubrzavali hip-hop kako stoji u najavi. Ne znam imena pesama niti ih pamtim pojedinačno. Znam da sam više od sata koliko je trajao koncert neprekidno samo igrao. Znam da sam se prepustio. Znam da su nas poneli na putovanje kroz različite delove sveta i misli. Znam da je bilo emotivno. Znam da sam tokom godina sreo mnogo ljudi koji pamte taj koncert. Znam čak i nekoliko onih koji ga poput mene stavljaju na vrh liste Exit nastupa.

Nikada pre nisam čuo za njih. Posle se nisam mnogo interesovao. Ne stavljam ih u red omiljenih bendova. Nije ovo tekst o njima. Te večeri oni su samo svirali. Muziku. I to kakvu muziku.



Komentari (0)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana