POSTAJE LI SRBIJA DRUŠTVO SVE SREĆNIJIH POJEDINACA?

Goran Nikolić RSS / 24.07.2007. u 13:03

 

Serbia's on the Road to Happiness - Come inside!

by Goran(che) Nikolić

title translated by Gorda(na) Ninković

        ''Srećni su oni koji svoje misli fiksiraju na neki drugi objekat, a ne na samu sreću'' [1]

U evroatlantskim zemljama tzv. ''Ekonomija sreće'' postala je vrlo važna tema, čak i na državnom nivou, jer su političari (konačno) uvideli da im je džabe da govore o rastu GDP-a, ili padu nezaposlenosti, ako im birači nisu zadovoljniji nego pre četiri godine.[2] Sasvim konkretnom akcijom ''istakao'' se ''omnipotentni'' kralj Butana (siromašna država na Himalajima), koji je bizarnim aktom uveo bruto nacionalnu sreću kao glavni pokazatelj blagostanja nacije. Sreća se osmehnula i D. Kanemanu, psihologu koji je dobio ‘'Nobela'' za ekonomiju 2002, i to za merenje zadovoljstva ljudi (i koji, na neki način, barem delimično, odbacuje, tezu da  je sreća, kao ideal koji nas večito mami i pokreće, zapravo nedostižan[3]). On je, pored ostalog, pokazao da se osmeh kod srećnih ljudi više prepoznaje u očima, a manje na ustima.[4]

Šta je sa Srbijom? Postaje li naše društvo srećnije? Da li u Srbiji 2007 živi sve više srećnih pojedinaca? Da li ste, možda, primetili manje mrkih pogleda ili niži nivo agresije?

Brojna (ali ne i većina) domaćih istraživanja pokazuju da su građani nezadovoljni, i u nekim anketama većina ispitanih tvrdi da su bili srećniji ''kobnih'' devedesetih (možda i zato što su bili mlađi), u vreme kada se čak moglo i slutiti da ''bračni par sa Dedinja'' uživa u ''reality'' dramaturgiji. Sociolozi ovaj fenomen uglavnom objašnjavaju prevelikim očekivanjima ljudi od peto-oktobarskih promena kao i povećanim strahom od gubitka posla. Građani na pitanja iz upitnika u anketama ne odgovoraju na osnovu racionalnog sumiranja stanja društvenih institucija ili privrede, već neretko jednostavno iznose mišljenja na osnovu svojih emocija ili intuitivno; u svakom slučaju, viđenje i samo-ocena životnog standarda je vrlo subjektivna stvar.

Pošto nemamo previše kvalitetnih, ''licenciranih'', istraživanja ''oslonićemo se'' na međunarodno kodifikovane pokazatelje (''life satisfaction score''[5], ''feeling of happiness''[6], ''quality of life''[7], itd.), a potom ćemo pokušati da na osnovu trendova u zemljama u tranziciji, koje su prošle ''našu fazu'', pokušamo da predvidimo buduća kretanja. I na kraju, imamo nameru i da odgovorimo kada će, konačnoJ, prestati rast sreće u Srbiji.

Indikacije rasta zadovoljstva životom u Srbiji

Po World Value Survey (2007) prosečna ocena ''pokazatelja zadovoljstva životom'' za Srbiju iznosila je 5,63 (2001. za 1186 ispitanika), što je rast u odnosu na pet godina ranije, kada je isti indeks iznosio 5,56. Po istom pokazatelju od nas su nešto lošije stajale: Bugarska 5,34, Rumunija 5,23 (za 1999) i Albanija 5,17 (2002), dok je situacija kod bivših sovjetskih republika bila još gora (npr. Ukrajina 4,46 1999), kao i kod zemalja trećeg sveta (npr. Pakistan 4,85 2001). Međutim, zemlje severo-zapadno od nas imale su daleko viši nivo istog indeksa.[8] Srbija se slično kotirala i prema studiji EBRD (Sanfey P, 2005) gde je indikator zadovoljstva životom ostvario relativno mali porast u periodu 1999-2002 (prosek) u odnosu na pet godina ranije (svrstani smo negde na sredinu lestvice zemalja u tranziciji[9]).

I po ''osecanju sreće'' Srbija je imala nešto bolje rezultate 2001. u odnosu na 1996. jer je zbir ispitanika se odgovorim ''very happy'' i ''quite hapy'' bio 75% (2001), što je za skoro 4 procentna poena više nego 5 godina ranije (inače, vrlo srećnih -''very happy''- je bilo samo 12,3% što je komparativno posmatrano veoma nizak nivo, posebno gledajući zemlje ''zapada''[10]). Na sličnoj pozicija naša zemlja nalazi se i prema (nejednakošću korigovanom) indeksu sreće za period 1995-2005 (prosek), gde nešto bolje stoji od zemalja prema jugo-istoku, dok, zaostaje za, prakitčno, svim bogatijim zemljama.[11]

Najviše sreće u zapadnim društvima

Većina referentnih istraživanja ukazuje da su zemlje sa najvećim nivom GDP (ili HDI) i produktivnosti i najsrećnije (na vrhu liste su Danci i Holanđani), ali kada se ispune bazne potrebe (hrana, odevanje, stan) viši GDP ne čini društva srećnijim.[12] U bogatim zemljama nivo satisfakcije nije bitno porastao poslednjih decenija i pored značajnog privrednog rasta, što se objašnjava tzv. teorijom adaptacije, odnosno time da se ljudi lako prilagođavaju na bolje uslove života i da im je, pre svega, bitan relativni status.[13] Materijalno blagostanje utiče na osećaj sreće u relativnim odnosima: za pojedinca je najpogubnije ako mu je prvi komšija bogat. [14]

Najvažnije stvari koje nas čine srećnim  su poverenje, poštenje, jaka socijalna baza, stabilan emotivan život kao i posao koji nas ispunjava (indikativno je da su ljudi koji se mogu pohvalitti ovim ''dostignućima'' istovremeno u proseku i bogatiji). Treba reći da su sretniji ljudi bolji u ostvarivanju socijalnih kontakata, imaju uspešnije brakove, duže žive i znatno više zarađuju. S druge strane, kod nezadovoljnih radnika dolazi do niže produktivnosti rada, porasta krađa imovine kompanije, većeg odsustva sa posla[15](indikativno je da ljudi koji odu u penziju prosečno umiru ranije od vršnjaka koji rade). Gubitak posla[16] ili siromaštvo smatra se jednim od ključnih uzroka nezadovoljstva. Najmanje su sretni ljudi srednjih godina (od 35 do 55), jer nisu još realizovali zacrtane ciljeve. Pored toga, nalazi ukazuju da su generalno srećnije pripadnice ženskog pola, obrazovaniji kao i ljudi sa višim dohotkom, dok su manje zadovoljni oni lošeg zdravlja kao i nezaposleni.

Kako povećati sreću?

L. Frascati, 2006 (Does Money Buy Happiness?) ukazuje da ako koristite rast dohotka da kupite samo veću količinu roba (kumulacija bogastva) nećete postati srećniiji nego pre. Međutim, ako vam rast dohotka posluži da se oslobodite stresnog posla i ublažite presiju tada ćete zaista postati srećniji, jer ćete moći više vremena da posvetite porodici, prijateljima, seksu, fizičkim vežbama, spavanju, putovanju, kao i spremanju i konzumiranju jela, gledanju TV-a, netu, molitvi...

Nameće se zaključak da društvo treba da uloži napore da se popravi položaj grupa kod kojih je detektovano najniže zadovoljstvo životom (nezaposleni, ljudi sa neadekvatnim kvalifikacijama, stariji i bolesni, siromašni, samci), ali je jasno da je takva politika, koja bi značila povećana socijalna davanja, budžetski problematična. Kao rešenje nameće se gradnja humanijeg društva, što se čini vaspitanjem i, što bi Nemci rekli 'bildung-om' pojedinca. Društvo treba da bude kompaktnije, da se trudi da smanjuje jazove izmedju različitih grupa[17], odnosno da gradi mostove medju njima, a ne da ojačava same grupe, koje tako ostaju izolovane, zasebne jedinice, bez stvarne razmene sa ostatkom društva. Treba podcrtati bitnost svake uloge, odnosno šrafa u sistemu kao neophodnog da bi mašina radila, ne podstičući razvijanje sebičnosti. To je kao u pozorišnoj predstavi; nema male i beznačajne uloge; svaka je nužna za celinu komada i onoga što se ima reći. Može samo da bude loš glumac koji treba da prenese odredjenu ulogu.

Ono što se iz posmatranih anketa nazire je da je peti oktobar napravio ''prelom'' da i posle toga dana, barem u percepciji većine ispitanika, mnogo toga više nije bilo isto (neki su to, naravno doživeli kao negativan događaj, ne dan nade, već početak beznađa). Nesumnjivo je da je Srbija u poslednjih sedam godina napravila značajne pomake na planu ekonomskih i ukupnih društvenih reformi koje su, pored ostalog, dovele do rasta životnog standarda, odnosno plata (sa 50 na 350 evra), GDP po stanovniku (sa oko 1000 na očekivanih 5000 dolara 2007), kao i do veće izvesnosti, odnosno smanjivanja rizika u životima ljudi. Uzimajući u obzir da ''life satisfaction'' pokazuje snažnu pozitivnu korelaciju sa nivom GDP-a po stanovniku ili sa ostvarenim privrednim rastom, odnosno tranzicionim napretkom kod manje razvijenih zemalja, onda nije iznenađenje da su građani Srbije zadoljniji životom nego što su bili u vreme opšte apatije sredinom devedesetih. Očekivano je da, u skladu sa dosadašnjim kretanjem ‘'life satisfaction'' u zemljama u tranziciji (sredinom devedesetih je dostigao najnižu tačku i od tada počeo da raste dostižuči pred-tranzicioni nivo), da, zajedno sa progresom u reformama, odnosno ekonomskim rastom, dođe do nastavka porasta samo-ocenjenog zadovoljstva životom i u Srbiji.

Istraživanja pokazuju da kada se postigne nivo GDP-a od 20 000 dolara[18] po stanovniku dalji porast GDP više ne utiče na rast zadovoljstva životom. Pošto naša zemlja ove godine tek ''prelazi'' 5 000 dolara, čini se da rastu sreće neće biti kraja[19], odnosno da će potrajati još decenijama (dok ne stignemo do zemlje ''meda i mleka'', kako su je nekada, s' početka 15. veka, verovatno neopravdano, zvali[20]). Naravno, ako se ne desi neko ''neprijatno'' iznenađenje, poput, ne daj bože, rata, Velike depresije[21] ili dolaska ratobornih van-zemljakaJ.[22]


[1] reči Džona Stjuarta Mila, čuvenog ekonomiste i filozofa 19. veka, na kraju svog, ne mnogo srećnog života (pripisuje mu se i izjava: ''Bolje nezadovoljan Sokrat nego zadovoljna svinja'').

[2] Pre četiri godine britanska Vlada je publikovala izveštaj o ''životnoj satisfakciji'', u kome se zahteva državna intervencija da bi se podiglo zadovoljstvo življenja. Naime, forsiranje modela sebičnog kapitalizma (‘'Tačerizam'') učinilo je Britance nesretnima. U poslednjih sedam godina raznim javnim politikama pokušava se građanstvo učiniti sretnijim, ali se indeks sreće u Britaniji više od trideset godina nije bitnije menjao. S druge strane, zanimljivo je da evropske zemlje koje vode socijalisti sve lošije stoje kad je u pitanju osećaj sreće svojih građana. Ljudi žele neku vrstu socijalne sigurnosne mreže evropskog tipa, ali isto tako žele slobodu i priliku za rad, odnosno napredovanje.

Inače, u pomenutoj studiji britanske Vlade vrlo su neočekivani pojedini nalazi: npr. stanovnici Gane imaju jedan od najviših skorova satisfakcije životom iako su jedna od najsiromašnijih zemalja sveta; jedna od najsiromašnijih država Azije, prenaseljeni Bangladeš, se bolje kotira od Rumunije; Francuska se po nivou zadovoljstva životom kotira slično kao i Nigerija iako ima mnogostruko veći GDP po stanovniku.

[3] Naravno, uvek mogu da nađu način da isplivaju mnoge, u biti, demagoške, teorije dostizanja sreće i ostaje ogroman manevarski prostor za sve političare ovog sveta da manipulišu obećanjima, za koja svi, ako ništa, a ono podsvesno, znaju da ne mogu biti ispunjena. No, prosto, u pitanju je model funkcionisanja svih odnosa medju ljudima, koji se mogu svesti na igre u kojima svi učesnici uživaju u svojim ulogama, iako im posledice istih ne odgovaraju. To dobro analizira Erik Bern u knjizi ''Koju igru igraš'' - i ovo bi se njegovim rečnikom moglo definisati kao igra ''Srećan što može da pomogne''.

[4] Prof. Kahneman je vođa tima, koji je nedavno ''lansirao'' novi indeks koji meri nivo sreće, odnosno zadovoljstva ljudi, koji je sintetička mera koja obuhvata uživanje ljudi u različitim aktivnostima i periodima.

[5] ''Life satisfaction score'' ili ''satisfaction with your life'' (pokazatelj zadovoljstva životom) se dobija na osnovu ankete u kojoj ljudi daju odgovor na pitanje u kolikoj meri su zadovoljni svojim životom. Najnezadovoljniji mogu svoj nivo satisfakcije životom oceniti sa 1, a najsrećniji sa 10.

[6] Feeling of Happiness (osećanje sreće) dobija se, takođe, anketom i postoje četiri ocene: very happy, quite hapy, not very happy, not at all hapy.

[7] Po ''Quality of Life'' indeksu (The World in 2005), Srbija sa 5,428 poena dosta zaostaje za većinom evropskih zemalja (npr. isti indeks kod Hrvatskoe je 6,301).

[8] Npr. Japan 6,48 (2000), Italija 7,17 (1999), Finska 7,87 (2000), Češka 7,06 (1999), Hrvatska 6,46 (1999), Norveška 7,66 (1996), Britanija 7,40 (1999).

[9] Najbolje se kotira Slovenija (7,23) koja je čak nešto iznad Francuske (7,01) i, praktično, uporediva sa Nemačkom (7,42) i Britanijom (7,40). Dobru poziciju zauzima i susedna Hrvatska  (6,68) kao i Češka i Poljska. Dno lestvice drže uglavnon zemlje Zajednice nezavisnih država.

[10] Takvih je (''very happy'') u u Finskoj čak 24,3% Japanu 28,6%, Francuskoj čak 31,4%. Zemlje u tranziciji su bile bliže nama: Češka 11%, Hrvatska 13%, Mađarska 16,8%, dok su Rumunija u Bugarska ''zaostajale'' sa 3,6% , odnosno 8% (podaci za 1999, 2000 ili 2001.).

[11] Srbija (5,1), Rumunija (5,0), Bugarska (4,2), Makedonija (4,9), Rusija (4,4), Tanzanija (3,2), Hrvatska (5,9), Slovenija (6,7), SAD (7,4); prvo mesto drži Danska (8,2). Izvor: Veenhoven R, Inequality-Adjusted Happiness in 94 nations 1995-2005, World Database of Happiness, Rank Report 2006-4b.

[12] Što upućuje da se vrlo brzo naviknemo na to da imamo više i zaboravimo da koliko smo nekad imali.

[13] Npr. procenat Amerikanaca koji sebe opisuju kao vrlo srećne ljude praktično se nije promenio u poslednjih pola veka iako je u tom periodu ostvaren značajan rast realnog društvenog proizvoda po stanovniku (oko dva i po puta), radikalno je unapređena medicinska zaštita, došlo je do poboljšanja obrazovnog sistema, ostvaren je progres demokratskih institucija itd. I Japan je bio siromašna zemlja 1960. i do kasnih 80-tih GDP je porastao skoro 4 puta, ali je prosečni nivo sreće, praktično, ostao isti.

[14] ‘Opasne' su i nove tehnologije (TV, internet), jer doprinose su da postanemo svesni koliko su drugi sretniji, imućniji ili sposobniji od nas.

[15] Uvoz tzv. "team buildinga" (to je u stvari instantno rešavanje problema otuđenja) iz Amerike skoro da je besmislen u Srbiji, jer naši ljudi nisu otuđeni, rado ostvaruju kolegijalne i prijateljske odnose na radnom mestu, ispijaju kafe i razgovaraju.

[16] Budući da je Srbija dominantno patrijarhalno društvo, nezaposlen neće završiti na ulici (kao Amerikanac), već uz njega staje porodica. Srbi ne idu, kao zapadnjaci, psihijatrima, već se prvo obraćamo za pomoć rođacima i prijateljima (a, nažalost, neretko i ''magovima'' ezoterije).

[17] Anri Bergson u svojoj knjizi ''O smehu'' govori da postoje tri osnovna zapažanja ili fakta kada se govori o smešnom odnosno komičnom. Prvi je da nema komičnog izvan onoga što je čisto ljudsko. Drugi uslov je ravnodušnost, jer smeh nema većeg neprijatelja od osećanja. Po trećem inteligencija mora da ostane u stalnom dodiru sa ostalim inteligencijama; ne može čovek uživati u smešnom ako se oseti odvojenim od drugih; smehu je potreban odjek.

[18] Radi se o američkim dolarima stalne kupovne moći iz 2000.

[19]Imajući u vidu trenutno relativno nizak inciijalni nivo bazičnih determinanti sreće.

[20] U ranom petnaestom veku srpsku despotovinu, koja se na kratko ''oporavila'' posle bitke kod Angore, zvaše ''zemljom meda i mleka''. Vrlo ubrzo je propala (1439), a obnovila se na kratko samo zahvaljujući neverovatnim sposobnostima i bogastvu Đurađa Brankovića.

[21] Ekononomske ili, pak, ako, na nesreću, narodu kolektivno poraste nivo melatonina uz, istovremeni, pad adrenalina i seratonina, i slično.

[22] Naravno, ovaj tekst neko može shvatiti kao vid naučničke enigmatike kojom se može razmetati na stručnim seminarima, ali ne i kao dobru osnovu za poboljšanje situacije. 



Komentari (96)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Shumar Shumar 13:25 24.07.2007

sreca



Prava, istinska, sreca je untarnje stanje duha a ne posledica spoljasnjih faktora.

Sloboda je unutarnji osecaj, takodje.Osecati se slobodnim, moguce je cak i ako ste u zatvoru.

Isto je i sa srecom.


Mozda izgleda tesko ostvarljivo za prosecnog pojedinca, al je ipak moguce.
Jos za zivota :)
Nevena Nevena 18:01 24.07.2007

Re: sreca

''Građani na pitanja iz upitnika u anketama ne odgovoraju na osnovu racionalnog sumiranja stanja društvenih institucija ili privrede, već neretko jednostavno iznose mišljenja na osnovu svojih emocija ili intuitivno; u svakom slučaju, viđenje i samo-ocena životnog standarda je vrlo subjektivna stvar. '''


U supermarketu je sve izmereno, ili se meri.
Zivot nam je postao supermarket i cesto jedino mesto gde izlazimo.
Srecu nam mere supermarketi na njihovim vagama.
Ako nemamo zasta da kupimo ono sto vidimo i pozelimo i sto nam treba u supermarketu, nismo srecni.
Zivotni standard je tako postao parametar nase srece.
Cime drugo mozemo da merimo nasu srecu ako prolazimo pored izloga iz kojeg nam se smese rumene jabuke, narandze, zrelo grozdje, hleb, mleko.... ili pak lepo odelo, cipele.... a od otga nista ne mozemo da kupimo?
Da li mozemo da budemo srecni ako nam dete trazi igracku a mi ne mozemo da mu kupimo?

P.S. A moze i ovako. Da li mozemo biti srecni ako nas odbaci devojka/momak koja/i nam se dopada?

Ah, taj zivot (i sreca u njemu)!

Goran Nikolić Goran Nikolić 20:37 24.07.2007

Re: sreca

kazete
Da li mozemo biti srecni ako nas odbaci devojka/momak koja/i nam se dopada

ne mozete, i to je uslo u istrazivanja,
pa zar mislite da medju slucajnim,
odnosno stratifikovanim ispitanicima
nema more napushenih

znam ih ja mnogo,
mada ne verujem da su bili
ispitanici,
mozda vec podviznici

pozdrav od recentno napushenog Goran(che)ta
Nevena Nevena 20:58 24.07.2007

Re: sreca

Goran Nikolić
....
pozdrav od recentno napushenog Goran(che)ta


Uzvracam pozdrav i glavu gore.:)))))
Svet je pun devojaka a ona nije bila sudjena.
Putuj dok ne sretnes sudjenu i nadjes srecu.:))))
Goran Nikolić Goran Nikolić 10:08 25.07.2007

Re: sreca

Hvala,
(mislila si, nije bila osudjena)
to mi lichi na ono
Putuj igumane i ne misli na manastir

srdacno
beli beli 19:21 25.07.2007

Re: sreca

mozete, ako se anticipirali tako nesto
a on to uradi na elegantan nachin,
da vas ne povredi
i izmisli strashno dobar razlog

u biti ne
Ruben Ruben 13:25 24.07.2007

srecno

,,Pošto naša zemlja ove godine tek ''prelazi'' 5 000 dolara, čini se da rastu sreće neće biti kraja[19], odnosno da će potrajati još decenijama,,[b][/b]

Propali smo nacisto.Projekcija visedecenijske srece uz uslovnost -laganog napretka - dovoljno je cinicna da zapalimo po joint, ukoliko pre toga izvucemo rekreditiranje kod neke banke, smuvamo vizu i odemo do Amsterdama.
Ko uspe-njegovo!
Goran Nikolić Goran Nikolić 20:45 24.07.2007

Re: srecno

pa zaista zvuci blesavo
ali je istinito,
dakle manje stope rasta - duzi rast srece,

mada sam je za opciju
vishih stopa rasta GDP
pa nek traje do kad traje
verovatno za nashih zivota
dakle, opet , sreci nema kraja,
znate , ono su stalni dolari iz 2000,
to ce za tri decenije biti visestruko vishe dolara ili evra

nemojte se brinuti,
bar cete unucima moci da date neki dinar,
pardon evro, jer cemo biti u Evropskoj monetarnoj uniji

by Goran(che)


Shumar Shumar 14:56 26.07.2007

Re: srecno

Ruben
,,Pošto naša zemlja ove godine tek ''prelazi'' 5 000 dolara, čini se da rastu sreće neće biti kraja[19], odnosno da će potrajati još decenijama,,[b][/b]

Propali smo nacisto.Projekcija visedecenijske srece uz uslovnost -laganog napretka - dovoljno je cinicna da zapalimo po joint, ukoliko pre toga izvucemo rekreditiranje kod neke banke, smuvamo vizu i odemo do Amsterdama.
Ko uspe-njegovo!


ma evo covek zaradjuje mescno vishe od 16.000 evra ( milion i trista hiljada din), ko kaze da je Srbija nekom majka nekom maceha ?




Bilo nekad Bilo nekad 13:30 24.07.2007

Mozda 1996. godina

i nije najbolji reper za uporedjivanje. Naime, ovo je bila godina relativne stabilizacije u ekonomiji (trosio se novac od prodajet Telekoma, nije bilo rata...).
mariopan mariopan 13:45 24.07.2007

Re: Mozda 1996. godina

Ne znam kako mislite da se sreca moze izmeriti?Kakva bi merila upotrbili i sa cime biste ih uporedili ,da ,na primer,kazete da su Srbi srecniji od nekog drugog...Ne znam,ali moj osecaj srece nema veze ni sa novcem ni sa okruzenjem..ni sa drzavom u kojoj zivim. Mislim da ima veze sa unutrsnjom ravnotezom,sa zreloscu da se shvati i prihvati da na neke okolnosti svog zivota ne mozemo da uticemo,pa zasto bismo ZATO bili nesrecni....

Mislim isto kao Shumar, to je u ljudima ili nije.Imate ljude koji neprekidno pricaju o nekim svojim problemima i stalno su nesrecni zbog ovog ili onog.A sve to pricaju ljudima koji ISTE probleme imaju ali se ne zale i srecni su zbog neceg drugog lepog na sta misle ili u sta gledaju da ne videonaj ruzniji deo zivota na koji ionako ne mogu da uticu.

Ima jedna stara poslovica koja kaze : BUDITE SRECNI JER VAM SE DANAS NIJE DESILO NISTA OD LOSIH STVARI KOJE SU MOGLE DA VAM SE DESE. Dakle,budite srecni ljudi. pozzz
Bilo nekad Bilo nekad 13:51 24.07.2007

Re: Mozda 1996. godina

Ta godina mi se cini nepodesnom da bude nekakav reper jer je jedna od retkih za vreme Miloseviceve vladavine u kojoj se bar malo moglo nazreti svetlo na kraju tunela. Ako pre toga imate ratne '91. i '92, hiperinflatorne '93. i pocetak '94 i izbeglicku '95. (egzodus Srba iz Krajine), onda vam 1996. moze zaliciti cak na neku srecnu godinu.
m.agrippa m.agrippa 18:01 24.07.2007

Re: Mozda 1996. godina

I ja nekako 1996 i 1997 smatram daleko normalnijim godinama od prethodnih im. I statistika je to zabelezila.
Goran Nikolić Goran Nikolić 20:32 24.07.2007

Re: Mozda 1996. godina

pa tim jos bolje
jer jednu relativno pristojnu godinu poredimo sa 2001
i dobijamo daje post 5-oktobarska godina bolja
sto upravo potvrdjuje moje teze

pozdrav
by Goran(che)
Bilo nekad Bilo nekad 08:45 25.07.2007

Re: Mozda 1996. godina

Goran Nikolić
pa tim jos bolje jer jednu relativno pristojnu godinu poredimo sa 2001 i dobijamo daje post 5-oktobarska godina boljasto upravo potvrdjuje moje tezepozdrav by Goran(che)



Gorane,
moja teza je da bi razlika u oceni bila jos veca ako bi kao reper bila uzeta neka druga godina iz Milosevicevog perioda.
ivana23 ivana23 13:44 24.07.2007

Sreca...

Bila sam u prilici da prisustvujem nekom cestitanju, gde su svi slavljenicima zeleli puuunooo zdravlja i paaaraa,
kada je stariji gospodin lepo rekao - ma pustite to, pozelite im srecu, oni na Titaniku su imali i para i zdravlja, ali
nisu imali srece.
Sreca ima dva aspekta, licno osecanje i ono kad vas niste ni svesni koliko ste srece imali kad vas je promasila
saksija u slobodnom padu sa (npr.) petog sprata.
Goran Nikolić Goran Nikolić 20:39 24.07.2007

Re: Sreca...

pa cak i na Titaniku,
veci procenat od onih koji su se spasli,
medju muskarcima
bili su bogatiji

surovo, zar ne
ivana23 ivana23 21:34 24.07.2007

Re: Sreca...

Goran Nikolić
pa cak i na Titaniku, veci procenat od onih koji su se spasli, medju muskarcima
bili su bogatiji surovo, zar ne


Vi mora da donosite navedeni zakljucak na osnovu filma...


FARID ZAKARIJA: BUDUĆNOST SLOBODE
Ben Gugenhajm nije bio kukavica
Jedan primer na kraju može objasniti ovu promenu u našem viđenju elita u Americi. Među mnogim razlikama koje postoje između blokbaster filma Titanik i istorije jedna kazuje posebno mnogo. U filmu, dok brod tone, putnici prve klase grabe se da se ukrcaju u mali broj čamaca za spasavanje. Samo odlučnost tvrdih mornara, koji koriste puške da zadrže gramzive plutokrate, omogućuje da žene i deca uđu u čamce. U stvari, prema svedočenjima preživelih, konvencija "prvo žene i deca" bila je poštovana gotovo bez izuzetaka u višim klasama. To se jasno vidi iz numeričkih činjenica. U prvoj klasi spaseno je svako dete, kao i sve osim pet (od 144) žena, od kojih su tri izabrale da umru sa svojim muževima. Kao kontrast tome, život je izgubilo 70 odsto muškaraca u prvoj klasi. U drugoj klasi, u kojoj su takođe bili bogati putnici, bilo je spaseno 80 odsto žena, ali se udavilo 90 odsto muškaraca. Muškarci na listi prve klase Titanika zaista su sačinjavali Forbsovih 400 tog vremena. Džon Džekob Astor, koji je imao reputaciju najbogatijeg čoveka u Americi tog doba, probio je sebi put do čamca, stavio svoju ženu u njega i potom, odbijajući da sedne, odstupio i mahnuo joj zbogom. Bendžamin Gugenhajm odbio je sedište na sličan način: ustupio ga je jednoj ženi tražeći od nje samo da prenese sledeću poruku njegovoj kući: "Kažite mojoj ženi... Igrao sam pošteno i do kraja. Nijedna žena neće ostati na ovom brodu zato što je Ben Gugenhajm bio kukavica." Drugim rečima, neki od najmoćnijih ljudi na svetu pridržavali su se nepisanog kodeksa časti čak i ako je to značilo sigurnu smrt.
Autori filma promenili su priču iz dobrog razloga: niko u nju danas ne bi verovao. Mi smo naše više klase oslobodili bilo kakvog osećanja odgovornosti i one su to srećno prihvatile. U modernoj komunikaciji oni su, baš kao i bilo ko od nas, obični ljudi. Mi se ponašamo kao da je društvo toliko demokratsko i toliko dinamično da u suštini i nema neku vladajuću elitu. Ali, ono je ima. Bogati i moćni uvek će biti s nama. Mi možemo samo da tražimo da oni priznaju da s njihovim privilegijama dolaze odgovornosti. Društvene konvencije, profesionalna udruženja, moralne kritike, pripremne škole, kodeks džentlmena - sve su to bili pokušaji da se civilizuju snažni. U prošlosti, američko društvo očekivalo je od ovih ljudi i žena da se dobro ponašaju i na neki način učestvuju u javnom životu zemlje.
U blizini parka Ist Potomak u Vašingtonu, D.C, stoji jedan upečatljivi spomenik, statua čoveka raširenih ruku, poput Hrista, na čijem postamentu piše: "Hrabrim muškarcima s Titanika, koji su dali svoje živote da bi žene i deca mogli biti spaseni". Spomenik je podignut dobrovoljnim prilozima 25.000 žena širom Sjedinjenih Država. Kad su lideri društva poštovali svoje ideale, njima je ukazivana počast. Kada to nisu radili, izazivali su duboko razočaranje. Kao kontrast tome, mi danas očekujemo veoma malo od onih na položajima moći, pa nas oni retko razočaraju.
Goran Nikolić Goran Nikolić 19:10 25.07.2007

Re: Sreca...

Ivana,
bravo
obraduj me tako sto ces
napisati jos nesto

pozdrav
Temerin Temerin 13:51 24.07.2007

govor tadica u Banjaluci

Najveci dokaz srpskog preporoda je sledeci Tadicev govor:

„Srce mi puni velicanstvena emocija pred srpskim gradom Banjalukom!

U ime drevne države, u ime Srbije, ja vas pozdravljam! Pozdravljam vas svim svojim srcem!

Povericu ću vam tajnu koju ne smete ponoviti. Ovde, ove veceri, i tokom celog mog puta, osetio sam istu atmosferu kao onu za vreme odbrane od NATO agresije! I tokom moje turneje, video sam koliki ogromni trud je ulozen u napredak, u razvoj, i prema tome vlasnost koju ste postigli ovde, da uprvo ovde, u Banjaluci, moram da ovo kažem, jer ako postoji grad u bivsoj Jugoslaviji koji je uzor tranzicionog uspeha, to je vas grad! Kažem vas, a dopusticu sebi da kažem, nas grad!

Kada biste samo znali koliku veru Srbija, dizuci se posle strahovitih teskoca, ima u vas, i kada biste samo znali koliku obavezu Srbija oseca da pomogne korake koji su pred vama, da pomogne vas progres. Zbog toga su sa vladom RS, sa mojim prijateljem Dodikom ovde, potpisani ugovori po kojim Srbi s ove i s one strane Drine mogu da rade zajedno na istom srpskom projektu. I naravno, pomoć koju Srbija ovde daje, svakog dana sve vise i vise, znajuci dobro da ćete da uzvratite jer gradite najbolje fabrike, preduzeca, laboratorije, koje će zadiviti sve, i kojim ćete jednog dana, siguran sam pomoći Srbiji.

To je ono sto sam dosao ovo vece da kažem, i da ću poneti kuci sa ovog nezaboravnog ponovnog sjedinjenja u Banjaluci nezaboravnu uspomenu! Cela Srbija zna, vidi i cuje sve šta se dogadja ovde, I reci ću vam, to je za njeno dobro!

Živela Banjaluka!
Živela Republika Srpska!
Živela slobodna Republika Srpska!
I živela Srbija!”

Željka Buturović Željka Buturović 14:00 24.07.2007

kahneman (lucky & happy)

jer su političari (konačno) uvideli da im je džabe da govore o rastu GDP-a, ili padu nezaposlenosti, ako im birači nisu zadovoljniji nego pre četiri godine

a za dvadeset godina ce da uvide da im je dzabe da se bave merenjem srece, posto mi nesto govori da korelacija izmedju izmerene srece i politickog izbora (kako god merenog u praksi) ne prelazi 0.3.

Sreća se osmehnula i D. Kanemanu, psihologu koji je dobio ‘'Nobela'' za ekonomiju 2002, i to za merenje zadovoljstva ljudi (i koji, na neki način, barem delimično, odbacuje, tezu da je sreća, kao ideal koji nas večito mami i pokreće, zapravo nedostižan).

ako cemo vec da uproscavamo stvari, kahneman je dobio nobela zato sto je empirijski pokazao da su ljudi glupi tj. iracionalni. pri tome, glupost je merena odstupanjem njihovog ponasanja u odredjenim, inace potpuno neprirodnim, kontekstima od norme koja (on smatra) proizilazi iz expected utility theory.

u kom to smislu je on pokazao da je sreca dostizna?

On je, pored ostalog, pokazao da se osmeh kod srećnih ljudi više prepoznaje u očima, a manje na ustima.

gde to? inace, stimulusi u takvim istrazivanjima su obicno ekstremno neprirodni (e.g. staticne fotografije).
Brooklyn Brooklyn 14:14 24.07.2007

Re: kahneman (lucky & happy)

Pored toga, nalazi ukazuju da su generalno srećnije pripadnice ženskog pola, obrazovaniji kao i ljudi sa višim dohotkom, dok su manje zadovoljni oni lošeg zdravlja kao i nezaposleni.


SCORE!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
Sneska Sneska 20:42 24.07.2007

Re: kahneman (lucky & happy)

Nesto nisam mogla da nadjem bilo sta da je Kahneman uradio sa osmesima. Gde je to bilo objavljeno? Medjutim, drugi naucnici (kao Paul Ekman i kolege) sredinom 90-ih su pronasli da samo takozvani "Duchenne smiles" (koji ukljucuju podizanje obraza pri osmehu i samim tim pokretanje odredjenih misica oko ociju) koreliraju sa pozitivnim osecanjima u eksperimentima. Osim ako se ne radi o nekim drugim indikacijama (kao sirenje zenice), koji se ne mere EMG-om.


Ovo je apstrakt iz Science-a, jun 2006, od gore spomenutog D. Kahneman-a i kolega, sto ce reci nije sve u parama....

"The belief that high income is associated with good mood is widespread but mostly illusory. People with above-average income are relatively satisfied with their lives but are barely happier than others in moment-to-moment experience, tend to be more tense, and do not spend more time in particularly enjoyable activities. Moreover, the effect of income on life satisfaction seems to be transient. We argue that people exaggerate the contribution of income to happiness because they focus, in part, on conventional achievements when evaluating their life or the lives of others."

I na kraju, cak i izmedju zapadnih zemalja postoje razlike u tome koliko ljudi prijavljuju da su srecni,pa su recimo u Spaniji ljudi redje srecni nego u Americi po tim istrazivanjima (ali ne u tome koliko cesto su negativno raspolozeni; ima jedan clanak od Ed Deiner-a i kolega). I ja mislim da tu ima DOSTA veze sa kulturom i sa time da li je ispoljivanja odredjenih emocija vise ili manje prihvaceno od strane drustva. Cak i u 80-ima (pre svih najnovih teskoca), ja nesto ne mogu da se setim da sam videla nasmejana lica po ulicama i da su svi govorili da im je super. Kod nas cak postoji i izreka, "Sta se smejes, k'o lud na brasno." I ko je kod nas ikada govorio da mmu je "super" kada ga neko pita "kako si." Obicno je to bilo, "nije lose", "ok" itd. Ovde u USA su svi ili "good" ili "great" itd.
Goran Nikolić Goran Nikolić 10:06 25.07.2007

Re: kahneman (lucky & happy)


kazete
korelacija izmedju izmerene srece i politickog izbora (kako god merenog u praksi) ne prelazi 0.3.
to nisam znao
ali mislim da nije bitno za kontekst teksta,
inache sam se raspitao i cuo da ste vi psiholog i to
americki djak,
i, po svemu sudeci, citali ste Kahnemana
svaka cast,
bilo bi dobro da napishete nesto o tome,
naravno ako vam je tema inspirativna,

verujte ja sam se silno trudio
cak sam godinama citao o tim stvarima
i tekst je, naravno, pomeren ka ekonomiji

prijateljski pozdrav
Željka Buturović Željka Buturović 11:54 25.07.2007

Re: kahneman (lucky & happy)

korelacija izmedju izmerene srece i politickog izbora (kako god merenog u praksi) ne prelazi 0.3. to nisam znao

to nije cinjenica (ja ne znam da je pokazano da je tako), to je neka moja procena kakve rezultate moze da postigne takav program. generalno, korelacija izmedju prijavljenih introspektivnih stanja i konkretnih ponasanja (izbora) je prilicno mala i retko prelazi 0.3.

u ovom konkretnom slucaju, ima mnogo drugih potencijalnih stvari koje mogu da se takmice sa osecanjem srece u determinisanju politickog izbora. na primer, skandal (i ti cesto potpuno trivijalan skandal, kao kad je pre par godina howard dean cudno zavristao prilikom kampanje) vezan za politicara retko koga cini nesrecnim, ali ima velike sanse da tom politicaru upropasti karijeru. strah od rata, okupacije i slicno moze narod da ujedini u podrsci diktatoru a da pri tome niko nije posebno srecan. itd.

i, po svemu sudeci, citali ste Kahnemana svaka cast, bilo bi dobro da napishete nesto o tome, naravno ako vam je tema inspirativna,

pa ja sam u sustini htela vise da upozorim da kahneman tvrdi neke ne tako naivne stvari kako ste vi pomenuli (sreca je dostizna, signali srece su prisutni oko ociju itd) i da je njegov status medju ekonomistima (i uopste, njegovi stavovi) prilicno kontroverzan, bez obzira sto je dobio nobelovu nagradu.

kahneman smatra da expected utility theory (bi trebalo da) tvrdi da su ljudi maksimizatori svoje srece, i da je on uspeo da falsifikuje tu teoriju. (neki) ekonomisti smatraju da on i njegovi saradnici pogresno interpretiraju tu teoriju, da ona ne tvrdi da su ljudi maksimizatori svoje srece, vec tretira njihove konkretne izbore kao pocetnu tacku bez pretpostavke da su oni vodjeni zeljom da se sreca maksimizuje.

ono sto je manje-vise nesporno je da ljudi ne maksimizuju svoju srecu, i kahneman je odigrao znacajnu ulogu u demonstriranju te cinjenice. dakle, iako ljudi cesto tvrde da stvari rade zato sto ih one cine srecnim, ispostavlja se da to nije tacno.

e sad, njegova reakcija na taj podatak je da je (ekonomska) teorija pogresna, da je potrebna nova teorija (ima on svoju teoriju, prospect theory), i da, cinjenica da ljudi nisu u stanju da maksimizuju svoju srecu daje opravdanje uplitanju drzave u cilju te maksimizacije. dakle, ako ja uradim nesto za sta se posle pokaze da me ne cini srecnom, on smatra da je to problem i da trece lice treba ili da mi objasni sta je to sto ce me uciniti srecnom ili da se umesa i za mene napravi "pravi" izbor.

reakcija nekih ekonomista je, s druge strane, da oni nikad nisu ni tvrdili da su ljudi hedonisticki maksimizatori, da su kahnemanovi podaci u dobroj meri irelevantni za ekonomsku teoriju, da cilj ekonomije nije da leci ljude od sopstvene "gluposti", te da je njegova sopstvena teorija neupotrebljiva u ekonomiji.

sto se mene tice, ja bih rekla da su ovi ekomisti u pravu (s tim sto mislim da je on sasvim svestan razlike izmedju njihove i svoje intrepretacije expected utility theory). a inace mislim da je teza o tome da su ljudi motivisani srecom zapravo jedna primitivna teorija ljudskog ponasanja koja je nastala ishitrenom generalizacijom iz drasticnih slucajeva (e.g. ljudi bi radije da im se ne desi nego da im se desi pozar u stanu i sl).
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:20 25.07.2007

Re: kahneman (lucky & happy)



uvazena koleginice
moram da vam priznam
da vi mnogo bolje poznajete tu stvar nego ja

fascinira me teza, i njom ste me kupili,
Kehneman smatra (da je to problem i) da trece lice treba, ili da mi objasni sta je to sto ce me uciniti srecnom ili, da se umesa i za mene napravi "pravi" izbor.

dakle, iako u suprotnosti sa skoro svim referentnim ekonomskim uchenjima (skolama)
to mi je vrlo intrigantan stav,
naravno, da necu ovde nastupati sa Hajekovih ili Cikaskih polazista,
jer bi oni to isekli na komade
naravno, jer su ekonomisti,
vi ste psiholog,
i sreca je tema koja daleko vise tangentira vasu struku

ekonomija, naravno, nije lishena psiholoskih baziranih aksioma (npr. marginalni izbor)

ali ja bih vas vratio na temu,
da li se suprostavljate izneshenim bazicnim stavovima i zaključcima,
ma koliko osporavali moje znanje,
da li imate slicne predikcije kao i ja

vashi odgovori bili bi dragoceni za diskusiju
i neka budu jasni, sto jednostavniji, cesto sa da ili ne

p.s.
cesto, sa intelektualcima,
imam problem da odemo u eskapade (velike digresije),
da se nadmudrujemo itd.
a da zaboravimo nultu hipotezu,
koju samo treba odbaciti ili prihvatiti

danas vam je slicno, kada je u pitanju ekonomska politika u Srbiji,
njeni najzesci kriticari su ljudi koji nista konkretno u životu nisu radili,
i to me podseca na omasovljavanje elita krajem 19. i pocetkom 20. veka,
kada novodosli priradnicei urpavaljackog sloja nisu imali jasnu predstavu
o stvarnim mogucnostima upravljanja i redistribucije
(s tim se moze povezati i pojava fashizma i komunizma)

srdacno
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:04 26.07.2007

Re: kahneman (lucky & happy)

kazete za Spaniju
da su ljudi redje srecni nego u Americi po tim istrazivanjima (ali ne u tome koliko cesto su negativno raspolozeni; ima jedan clanak od Ed Deiner-a i kolega).

ja uvek verujem istrazivanjima, medjutim
kazu mi drugarice
koje bijahu tamo,
da su Spanci bas
karakteristicni po osmehu, raspolozenju itd.

vozdra
beli beli 14:06 24.07.2007

POSTAJE LI SRBIJA DRUŠTVO SVE SREĆNIJIH PO

sreva, radost, uzivancija
nikad kraja
Beli
tamara b tamara b 14:09 24.07.2007

preporuke autoru

bez zelje da patroniziram,
svidja mi se izbor tema, ali mislim da bi trebalo uraditi dve, tri stvari u buducim objavljenim tekstovima,
prvo drzati se forme pregleda literature (nasuprot originalnih ideja),
zatim ispolirati stil u smislu preciznijeg i preglednijeg navodjenja izabranih cinjenica (npr. tamo gdje se navodi koji je skor Srbija imala u nekim studijama na temu srece, navesti skalu rezultata - od do, ili recimo ubaciti link ka rezultatima studije),
te takodje koristiti vise analogija, kako bi poenta teksta bila lako razumljiva i nekom ko o temi nikad nista nije cuo, odlican primjer za to je Paul Krugman, ekonomista, koji je specijalizirao oblast medjunarodne ekonomije a pise popularne tekstove (izmedju ostalog i kolumnu u NY Times-u),
mislim da bi to onda pomoglo da se tekst bolje razumije i fokusiralo komentare,
kao sto rekoh izbor tema je zanimljiv, opsti zakljucak takodje podrzavam ali mislim da treba biti oprezniji kod izvodjenja specificnih zakljucaka (npr. da se zbog loseg kvaliteta EI Nis proizvoda treba dovesti u pitanje pouzdanost BDP per capita kao pokazatelja stepena privrednog razvoja),
elem nadam se da ce kritika biti konstruktivno shvacena,
pisana je u dobroj namjeri..
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:27 24.07.2007

Re: preporuke autoru

hvala,
milsim da je peporuka na mestu
ali vrlo je tesko spojiti nauku i okultizam,
shalim se naravno,
nauku i tekst za blog, koji ce se citati

by Goran(che)
Ruben Ruben 14:10 24.07.2007

sreca

-..nezadovoljni Sokrat i zadovoljne svinje-

Uzbudljivo bi bilo moci videti Srbiju kao zemlju nezadovoljnih Sokrata (u osnovi srecnih) a Zapad kao brlog zadovoljnih svinja (u osnovi nesrecnih)!
Shumar Shumar 14:17 24.07.2007

Re: sreca



Uzbudljivo bi bilo moci videti Srbiju kao zemlju nezadovoljnih Sokrata (u osnovi srecnih) a Zapad kao brlog zadovoljnih svinja (u osnovi nesrecnih)!



coool ....hahaha......bingo ( "spoznati samog sebe" je najvisha sreca u zivotu, ali ne zaboravi Sokratovo : Nicega previshe ! iznad Delfa , naravno)
Kazezoze Kazezoze 14:43 24.07.2007

recept srece

srecna butanska chorba

za ovaj recept potrebno je:

- 5 dkg najkvalitetnijih ideja komunizma
- 2 - 3 manje glavice kapitalizma
- 3 vece glavice srece
- 1/2 l ljubavi
- veca chasha budizma
- supena kashika tehnologije
- slatkih osmeha po zhelji

nachin pripreme:

komunizam i kapitalizam iseckati na kockice i proprzhiti dok ne puste boju. proprzheni kapitalizam i komunizam ubaciti u lonac sa 1/2 l ljubavi i na jakoj vatri kuhati dok ljubav ne prokljucha. dodati sitno seckanu srecu i supenu kashiku tehnologije i sve zaliti sa vecom chashom budizma i sve zajedno nastaviti da kuhate na laganoj vatri 2 - 3 godine. kada komunizam i kapitalizam potpuno omekshaju, dodati slatkih osmeha po zhelji.
servirati u cvetu lotosa
prijatno!
Shumar Shumar 15:25 24.07.2007

Re: recept srece

Kazezoze
srecna butanska chorba

za ovaj recept potrebno je:

- 5 dkg najkvalitetnijih ideja komunizma
- 2 - 3 manje glavice kapitalizma
- 3 vece glavice srece
- 1/2 l ljubavi
- veca chasha budizma
- supena kashika tehnologije
- slatkih osmeha po zhelji

nachin pripreme:

komunizam i kapitalizam iseckati na kockice i proprzhiti dok ne puste boju. proprzheni kapitalizam i komunizam ubaciti u lonac sa 1/2 l ljubavi i na jakoj vatri kuhati dok ljubav ne prokljucha. dodati sitno seckanu srecu i supenu kashiku tehnologije i sve zaliti sa vecom chashom budizma i sve zajedno nastaviti da kuhate na laganoj vatri 2 - 3 godine. kada komunizam i kapitalizam potpuno omekshaju, dodati slatkih osmeha po zhelji.
servirati u cvetu lotosa
prijatno!


zaboravio si bre PECURKEEE ...


cak i italijani imaju picu "a la fungi psihodelichi" (pecurke su inace bile Budin zadnji obrok).
I poslednji :)

Kazezoze Kazezoze 15:42 24.07.2007

Re: recept srece

pechurke ne idu u chorbu, to je jedan drugi recept;-)
Nevena Nevena 21:02 24.07.2007

Re: recept srece

Kazezoze
srecna butanska chorbaza ovaj recept potrebno je:- 5 dkg najkvalitetnijih ideja komunizma- 2 - 3 manje glavice kapitalizma- 3 vece glavice srece- 1/2 l ljubavi- veca chasha budizma - supena kashika tehnologije- slatkih osmeha po zhelji !


Recept je boli glava.
Jos kad bi se dodalo malo sosa od sira...:))))))
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:59 25.07.2007

Re: sreca

svojevremeno sam se vishe
zanimao za Sokratesa nego za Sokrata
i da vam pravo kazem slaba vam je vajda od
drevnih filozofa ili uopste mislilaca,
citajte savremene filozofe,

ovo staro sluzi nas prakticno samo da znamo iskon nashe civilizacije,
kako smo dosli dovde,
npr. Aristotel nikada nije postavio pitanje ropstva,
sto znaci da ga nije smatrao problematicnim

vozdra
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:26 26.07.2007

Re: sreca

napisite onda

Dve hiljade osamdeset cetvrta!
crnko crnko 15:15 24.07.2007

uh,

Odlicna tema,ja se zapravo bavim izucavanjem tajni srece,i do sada sto sam spoznao,sva je prilika da je sustina celog tog dozivljaja koji formulisemo kao sreca,zapravo samo jedna ublazena samoobmana.Zapravo sreca je samo ostrvce u moru bola, patnje i straha,kojim je okruzeno nase(i svakog i svaceg)obitavanje u prostorno vremenskoj koordnati..Unapred se izvinjavam ako nekom kvarim dan!
Goran Nikolić Goran Nikolić 11:43 27.07.2007

Re: uh,


zivota zbir su minusi i nule,
receh g. Teshic,
nas istaknuti pesnik

pozdrav
bocabole bocabole 16:47 24.07.2007

SRBIJA -LJUDI-SRECA

Poklanjam vam jedan moj aforizam

******

SA NASEG BRODA
JOS UVEK SE VIDI SAMO
TRT DOBRE NADE

*******
prema tome ,srecni su oni sto su se nahalamacili 90-tih ,i sada postali gazde na cija vrata kucaju oni koji su cuvali postenje i pamet a dusu dali za promene. Ali tese nas da je tako bilo u svim zemljama tranzicije,pa kao zato treba da nam je lakse.Kako da nam je lakse ,kad je kao odgovor /opet moj aforizam iz moje knjige*Shibom preko lica*

U NASIM VODAMA
JOS UVEK NAJBOLJE PLIVAJU
GOVNA


puno pozdrava iz Novog Sada
Bojana Knezevic

ervetor ervetor 18:18 24.07.2007

Re: SRBIJA -LJUDI-SRECA

SA NASEG BRODA
JOS UVEK SE VIDI SAMO
TRT DOBRE NADE


Ide preporuka...
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:56 25.07.2007

Re: SRBIJA -LJUDI-SRECA

pa nije bash sve tako crno,
neki su bili veliki opozicionari 90-tih,
ima jedan vrlo poznat iz NS,
danas je mnogo bogat,
a bio je i tada,
opoziciju su pomagali i mnogi bogati
jer su znali da ce doci na vlast
a i iz ubedjenja

neki su se obogatili posle 2000
jer su prosto sposobni , imaju preduzetnicki dar,
sto je velika stvar

dakle, gledajte stvari u pozitivnom svetlu, nisu svi lopovi
i bogati su korisni za drustvo,
inace prakticno ne bilo investicija,
sve bi potroshili,
mi, koji tako malo stedimo

i da znate nisam ja libertarijanac, neo-kons
ili anarho kapitalista

pozdrav
petar pan petar pan 13:28 25.07.2007

Re: SRBIJA -LJUDI-SRECA

Meni nekako sve ove poruke tipa "misli pozitivno" lice na neki masovni pokusaj hipnoze. Na skoro svakoj tv stanici, i u skoro svakoj emisiji se nadje neko ko bar po 5-6 puta ponovi tu recenicu. Kao za vreme 90-ih kada "nije bilo zlocina i kada je Srbija pobedila sve i svakoga"
Ne mogu da mislim pozitivno kada je sve oko mene negativno..ljudi, plate, cene...bahatost na sve strane, lopovluk na svim nivoima (od cistacice do direktora), neprofesionalizam (nadrndane salteruse, burek i jogurt na sred pulta za vreme smene, pravljenje pauza i kada nije vreme za njih, ponasanje prema klijentima kao da su oni tu zbog sluzbenika, a ne sluzbenici za njih)
Mozda ovo nekom zvuci banalno, ali to je nasa svakodnevica..vecina ljudi se sa tim susrece svaki dan...
I ove stvari dosta uticu na moju srecu..nadam se samo da ce doci vreme kada ce ova zemlja dobiti institucije, prave pravcate...kada ce sve postovati zakoni tj. kada ce se zakoni podjednako primenjivati na sve (bila to ja obicna gradjanka ili tamo neki misnistar)..kada ce kriminalci, lopovi i ubice biti u zatvorima, kada ce moci da se nadje posao bez para i bez veze (citaj kada ce se ceniti znanje)ili je to mozda moguce u nekoj zemlji utopiji?
zbunjena
Micos Micos 13:39 25.07.2007

Re: SRBIJA -LJUDI-SRECA

Kako mozes tako lako da kazes , imali ljudi preduzetnicki duh ?
Navedi mi jedan primer ekstremno bogatog coveka koji se obogatio posedujuci preduzetnicki duh, a ne kvote i kontingente, sverc, izvlacenje kapitala iz drzavnih preduzeca, bliskost politickoj vrhusci .........
Smo jedno ime, molim te !
Ovde pre svega liberalna trzisna ekonomija , koju karakterisu nikada nije postojala . U vreme diktature Slobodana Milosevica mogli su da uspesno posluju samo preduzeca koja su dobijala besplatne kredite, kvote i kontingente, koja su se bavila svercom. Ali je za sve to bilo potrebno da bude deo vladajuceg sistema tj. da njome rukovodi neko koje iz SPS-a ili Jul-a ili vrlo blizak njima, preko koga su se odradjivali poslovi ! A to je i za najglupljeg policajca vrlo providno i lako dokaziva veza i lako izvodljiv dokaz o korupciji ili o zloupotrebi sluzbenog polozaja !
Takodje se u nesto izmenjenom obliku nastavilo i posle demokratskih promena. Tenderi su uglavnom namesteni, poslove dobijaju firme koje su bnliske vladajucim garniturama ili su cak osnovane od strane samih partija. Niko od onih koji su napunili dzepove dok je narod bombardovan i dok je trpeo sankcije nije krivicno gonjen, vec im je omoguceno da legalizuju ogroman kapital koji su stekli i postanu ugledni biznismeni ! I gde je tu preduzetnicki duh ?Nema ga ovde je na delu lopovski duh, jer samo lopov ulazi u poslove koji su u sukobu sa zakonom.
U nasoj zemlji se postenje kaznjava, a lopovluk nagradjuje ! Sramota !
Brooklyn Brooklyn 13:40 25.07.2007

zbunjena

pa dobro, ne moras ti da mislis ni pozitivno ni negativno, misli proaktivno, kao sta mozes da uradis da malo popravis to sto ti ne valja..
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:56 25.07.2007

Re: SRBIJA -LJUDI-SRECA


kazete
nadam se samo da ce doci vreme kada ce ova zemlja dobiti institucije, prave pravcate...kada ce sve postovati zakoni tj. kada ce se zakoni podjednako primenjivati na sve (bila to ja obicna gradjanka ili tamo neki misnistar)..kada ce kriminalci, lopovi i ubice biti u zatvorima, kada ce moci da se nadje posao bez para i bez veze (citaj kada ce se ceniti znanje)ili je to mozda moguce u nekoj zemlji utopiji?

pa ja zaista mislim da to vreme vec dolazi,
ali mi to necemo da primetimo,
jer ono sto imamo i ne primecujemo
recimo , Srbija, nema velike probleme sa pijacom, zdravom vodom

pozdrav
petar pan petar pan 15:13 26.07.2007

Re: zbunjena

Brooklyn, aktivna sam ja u svojoj okolini...i priznajem da covek moze svasta da uradi da promeni sebe i svoje navike ...kao i da doprinese svojim ponasanjem da i ljudi oko njega to isto ucine....al nekako mi ta aktivnost u vezi promene sistema vrednosti kod drzavnih sluzbenika nema efekta...ipak ja mislim da to treba da uradi njihov poslodavac tj. drzava...mozda neki seminari vezani za vestine komunikacije, timskog rada ili tako nesto...
pozdrav
Brooklyn Brooklyn 15:23 26.07.2007

Re: zbunjena

Brooklyn, aktivna sam ja u svojoj okolini...i priznajem da covek moze svasta da uradi da promeni sebe i svoje navike ...kao i da doprinese svojim ponasanjem da i ljudi oko njega to isto ucine....al nekako mi ta aktivnost u vezi promene sistema vrednosti kod drzavnih sluzbenika nema efekta...ipak ja mislim da to treba da uradi njihov poslodavac tj. drzava...mozda neki seminari vezani za vestine komunikacije, timskog rada ili tako nesto...
pozdrav


a ja opet mislim da je najefiksaniji nacin da drzava bude sto manja, i tako ce po prirodi stvari biti manje korupcije i nezadovoljstva zbog rada drzave. a jos ce i drzava manje ljudima uzimati na ime poreza.

pozdrav
petar pan petar pan 15:30 26.07.2007

Re: SRBIJA -LJUDI-SRECA

Gorane,
slazem se sa Vama da se u Srbiji dosta stvari promenilo na bolje...takodje se slazem da neke stvari koje imamo i ne primecujemo. Meni nekako sve ove stvari koje sam navela mnogo "bodu oci" pa mozda i ne obracam previse paznje na neke druge podjednako vazne.
Mozda je moja profesionalna deformacija da obracam paznju na to sto se zakoni primenjuju selektivno ili se uopste ne primenjuju..mozda je moj licni problem to sto mi smeta kada se zaposleni u vecini drzavnih institucija ponasaju prema klijentima kako se ponasaju (iako od poreskih obveznika dobijaju plate) kao i to da je u privatnim firmama odnos prema klijentima daleko profesionalniji
Ipak mislim da stvari mogu da budu dosta bolje, i da mozemo da se krecemo dosta brze..i kao jedan od kljucnih elementata svega toga vidim prihvatanje odgovornosti (svakog pojedinacno za sve sto radi)....i malo vise rada na samom sebi, zarad dobrobiti svih.
pozdrav
petar pan petar pan 15:36 26.07.2007

Re: zbunjena

[
a ja opet mislim da je najefiksaniji nacin da drzava bude sto manja, i tako ce po prirodi stvari biti manje korupcije i nezadovoljstva zbog rada drzave. a jos ce i drzava manje ljudima uzimati na ime poreza.

pozdrav


fenomenalno
ivana23 ivana23 17:42 26.07.2007

Re: zbunjena

petar pan
[a ja opet mislim da je najefiksaniji nacin da drzava bude sto manja, i tako ce po prirodi stvari biti manje korupcije i nezadovoljstva zbog rada drzave. a jos ce i drzava manje ljudima uzimati na ime poreza.pozdrav

fenomenalno


Pa osnovna Marksova teza je i bila da je potrebno da dodje do odumiranja drzave.
DejanOz DejanOz 17:53 26.07.2007

Re: zbunjena

ivana23
Pa osnovna Marksova teza je i bila da je potrebno da dodje do odumiranja drzave.

Sto bas nije isto sto i minimalna/mala drzava/vlast, pogotovo ne verujem da je Marx imao u vidu slobodno trziste, sto je podjednako neophodno za minarhizam (zasta mi se cini da je Brooklyn).
Brooklyn Brooklyn 18:23 26.07.2007

Re: zbunjena

da, ja se zalazem za 2 stvari: mir u svetu i slobodno trziste :)
skyspoter skyspoter 17:47 24.07.2007

interesuje me

da li mogao tako lepo i optimisticki da pises a da ne koristis statistiku?
Goran Nikolić Goran Nikolić 20:29 24.07.2007

Re: interesuje me

i ovo sto sam napisao jedva
sam nekako
pa nisam ja poeta

ja sam samo hteo da
jednu tako nadnaravnu i mistifikovanu,
istina opravdano, stvar,
kvantifikujem, odnosno pokusham tako nesto,
i da vam kazem ljudi
radujte se
proslo je najgore u nashem drustvu,

e sad, sto se tice nashih zivota
tu je stvar na dugi rok, kako rece Kejns, suprotna,
ali,
ponavljam se, zar ideja o besmrtnosti
nije jedna od najopasnijih
koja je civilizacija izmislila

pozdrav od
indisponiranog Goran(che)ta
gorran gorran 18:18 24.07.2007

Još malo nauke

Naučna istraživanja pokazala su da
a) tvrdoća penisa polako ali sigurno opada tokom godina, i to za 1,72% godišnje, i
b) da postoji pozitivna korelacija između Globalnog Obrasca Visine Nacionalnog Oduševljenja (skraćeno: GOVNO), i Apsolutne Tvrdoće Penisa.
Iz ova dva rezultata naučnici izvode pesimističke zaključke u vezi mogućnosti da nivo parametra GOVNO značajnije poraste u budućnosti. Mada nas svakodnevno iskustvo uverava u suprotno, tj da nivo svakodnevno i brzo raste.
Što bi bio veliki razlog za optimizam.
S druge strane, rezultati istraživanja o vezi između apsolutne veličine penisa i sreće začudo nisu konkluzivni. Veliki Penis nije jednako Velika Sreća. Jedan od naučnika koji je primetio ovu neobičnu pojavu, došao je međutim na revolucionarnu ideju da u istraživanje uključi i ispitanikovu okolinu. Ispostavilo se da bi to mogao biti pravi put i možda nagoveštava novi naučni prodor. Naime, pokazalo se da osobe u okolini velikog penisa jesu srećnije od osoba iz kontrolne grupe. I to, stepen sreće je proporcionalno veći ukoliko je velićina penisa izraženija.
Dodatno istraživenje pokazalo je međutim izvesne anomalije u ovoj distribuciji sreće. Pokazalo se da, dok je među ženskom populacijom ova distribucija sreće u okolini velikog penisa ravnomerno povećana, dotle je ta raspodela među muškom populacijom paradoksalna: dok je jedan muškaraca u okolini velikog penisa broj utvrđeno povećanje Ukupne Količine Sreće Po Centimetru Dužine, dotle kod drugog, i to izgleda većeg broja, nije ustanovljeno apsolutno nikakvo oduševljenje. Štaviše, znatan broj se izgleda osećao dosta šugavo u datom okruženju.
Goran Nikolić Goran Nikolić 20:23 24.07.2007

POSTAJE LI SRBIJA DRUŠTVO SVE SREĆNIJIH PO

kazete- Pokazalo se da osobe u okolini velikog penisa jesu srećnije od osoba iz kontrolne grupe. I to, stepen sreće je proporcionalno veći ukoliko je velićina penisa izraženija.
Dodatno istraživenje pokazalo je međutim izvesne anomalije u ovoj distribuciji sreće. Pokazalo se da, dok je među ženskom populacijom ova distribucija sreće u okolini velikog penisa ravnomerno povećana, dotle je ta raspodela među muškom populacijom paradoksalna: dok je jedan muškaraca u okolini velikog penisa broj utvrđeno povećanje Ukupne Količine Sreće Po Centimetru Dužine, dotle kod drugog, i to izgleda većeg broja, nije ustanovljeno apsolutno nikakvo oduševljenje. Štaviše, znatan broj se izgleda osećao dosta šugavo u datom okruženju.


zvuci cudno,
kao one sasvim slucajne korelacije
u statistici,
ali ipak, moram da vam odam priznanje
ima tu i kreativnosti

ja se ubio od posla
angazovao i ljude od estetike
a vi puni sardonizma

ne pristajem, protestujem

tuzni Goran(che)
G r o f G r o f 23:20 24.07.2007

hm..

Srbi su, na svom vekovnom, stradalačkom putu, razvili jedan zapanjujuće jak, mehanizam samoobmane.
Podsvesno,oni, čak i političare biraju po ključu boljeg obmanjivača.
Upravo zbog toga, ankete nisu odraz realnog stanja, već svesnog zatvaranja očiju pred realnošću.
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:50 25.07.2007

Re: hm..

Ankete, posebno licencirane
nisu bash neozbiljna stvar
a da vam Pravo kazem
srpska politcka elita trenutno i nije tako losha
cak mislim da se tu uguralo i dosta intelektualaca

a ljudi u anketama bash zele da se istresu
jer Srbi bash nisu strasljivi,
pa 4 puta su rekli ne u 20. veku

dakle, Srbi nisu od onih koji ne znaju reci ne

pozdrav srdacan
ananka ananka 23:47 24.07.2007

pitanje

Zdravo živo, veseli Goran-če. Mada u suštini pišeš o jednoj intuitivno jasnoj stvari – bogata društva su, u načelu, srećnija– ostalo mi je nešto nejasno, a to bi možda bilo zanimljivije za analizu.
Vidi:
Većina referentnih istraživanja ukazuje da su zemlje sa najvećim nivom GDP (ili HDI) i produktivnosti i najsrećnije (na vrhu liste su Danci i Holanđani), ali kada se ispune bazne potrebe (hrana, odevanje, stan) viši GDP ne čini društva srećnijim.[12] U bogatim zemljama nivo satisfakcije nije bitno porastao poslednjih decenija i pored značajnog privrednog rasta,

Ali:
u pomenutoj studiji britanske Vlade vrlo su neočekivani pojedini nalazi: npr. stanovnici Gane imaju jedan od najviših skorova satisfakcije životom iako su jedna od najsiromašnijih zemalja sveta; jedna od najsiromašnijih država Azije, prenaseljeni Bangladeš, se bolje kotira od Rumunije; Francuska se po nivou zadovoljstva životom kotira slično kao i Nigerija iako ima mnogostruko veći GDP po stanovniku.

Da li to znači da “skor satisfakcije” ne samo da stagnira od određenog momenta ekonomskog razvoja, već i (drastično?) opada? Ili nam to govori da ovakva ekonomska simplifikacija problema sreće kakvu si ponudio ipak ne može objasniti postojeće stanje? I još – da li je ok ne uzimati faktor nezaposlenosti u obzir kada se govori o Srbiji? Jer, po svemu sudeći, Srbija u tom segmentu nije napredovala.

Najzad - radoznala sam - šta kaže ta britanska studija za Kubu?

Ostaj mi veselo i cekam brzi odgovor.
Ana
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:46 25.07.2007

Re: pitanje

odgovora nema,
jer ga ne znam
ja ne znam puno o sreci, jer sam i licno nesrecan,
zato sam valjda i pisao o sreci

i nemam omni-kauzalni lek
za nase probleme,
trudim da unesem optimizam,
zamisli, ja to radim

eto gospodicna
ziva bila
ananka ananka 00:10 26.07.2007

Re: pitanje

i nemam omni-kauzalni lek
za nase probleme,
trudim da unesem optimizam,
zamisli, ja to radim


A postao si i pesnik iako si se vajkao...
Btw, sta bi bio "omnikauzalni" lek - sveuzročni?
I u čije ime si sročio ove egzistencijalističke stihove ("nase probleme", nije valjda kao sapatnik nacije?
beli beli 10:56 25.07.2007

SRBIJA i sreca

pa naravno da smo srecniji
u proseku,
ali to mora neko da nam kaze
sasad sasad 11:57 25.07.2007

sreca

Sreca je individualna stvar. Svakako, dobro je da postoje i odredjeni pretpostavke, posebno ekonomske prirode, da bi se osecaj srece upotpunio.

Tema je dobra, zasluzuje razmisljanje i iniciranje nekih novih ideja na globalnom nivou, ali ipak ostaje ona stara izreka " Svako je kovac svoje srece"
Goran Nikolić Goran Nikolić 12:24 25.07.2007

Re: sreca

kazete
Svako je kovac svoje srece
pa zasto bi onda bilo toliko nesretnika,

ili , pak, mozda i tu nesto ima,
i u osecanjima tuge ima nesto,
u svakom slucaju preferiram tugu
u odnosu na indiferentnost

vozdra
Micos Micos 13:48 25.07.2007

Re: sreca

Svako jeste kovac svoje srece, ali kada je celo drustvo postavljeno na trulim temeljima, kada su odnosi u samom drustvu neravnopravni, kako onda mozemo ocekivati zadovoljstvo kod ljudi ?Kako ?
Naravno da covek treba da se raduje malim stvarima, ali ako svakog dana nailazite na nepravde, onda zaista ne mozemo ocekivati visok steoen srece ! A coveka muce svakodnevni egzistencijalni problemi i onda procita da stecajnom upravniku po uredbi vlade sledi nagrada za posao koji radi i pored plate koju je primao za taj posao i to u iznosu od 50.00-1000.000 evra, kako da ne poludite ? Pa za te pare vrhunski hirurg radi deset godina !! A ova gospoda nagradu dobiju za rutinski posao od nekoliko meseci !
A takvih primera je na hiljade ! I sta reci ?
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:01 25.07.2007

Re: sreca

Celo drustvo nije postavljeno na trulim temeljima.
Slazem se da se cesto nailazi na nepravde.

Žao mi je sto je nepravda nepravedna prema pravdi.
Ali , nekada je bilo gore.

I ne zaboravite ‘’civilizacijski sloj’’u Srbijij, jos je suvise tanak, da bi ga i jakim rečima ugrožavali. Cenite slobodu koju smo 5. 10. 2000. postigli. Naši preci je nikada nisu imali.

by Goran(che)
Micos Micos 14:26 25.07.2007

Re: sreca

Kako nije na trulim temeljima ?
Kako nisu truli temelji i nepravda sto je nekom pre deste godina poklonjen stan za par hiljada evra, a danas covek mora da ceo zivot otplacuje stan ???
Kako nije nepravda to sto je neko 40 godina izdvaja 10% svojih primanja ,a nikada nije dobio stan, vec ga je kupio . Dok su drugi, a narociti vrhuska na vlasti otkupili stanove za po 50 maraka ? Pa pobogu, zar to nisu trule osnove, ?
Sta je sa ljudima kojima je oteta imovina ? Ostali su bez igde icega i umesto da njima vrati otetu imovinu i ispravi nepravdu drzava je podelila na hiljade vila i stanova ! Pa samo je Dana Draskovic podelila oko 1000 stanova , a bila je tzv. opozicija, samo je ona otudjila otetih oko 50 miliona evra ! Uzela od jednioh i dala drugima ! A gde je tu pravda, pravila igre ili jednaki uslovi za sve na kojima pociva svaki ispravan, odrziv i razvojni drustveni sistem ? Gde cemo mi doci ako ne postoje jasna pravila igre iu drustvu, ako ne postoje zakoni koji vaze za sve, ako ne postoje jednaki uslovi za sve !
A toga ovde definitivno nema ! Samo mi navedi jedan primer u poslednje tri godina gde je neko postsvljen na neko visok polozaj u drzavi, nekom javnom preduzecu, pa cak i u privatnom zbog svoje strucnosti . Ja neznam za takav primer, samo se vrte partijski kadrovi, rasporedjuju, rotiraju sa mesta nea mesto !Najvaznije je biti clan stranke ili blizak rodjak, zena, sin, cerka i eto nekke rukovodece pozicije sa ogromnim primanjima , aiza toga nula od strucnosti !
tom tom 14:44 25.07.2007

Re: sreca

Slažem se sa komentarom...

Inače moja teorija je da su severnjaci srećniji zato što su vredniji, radniji i kulturniji, a otud i bogatstvo društva. Sreća je u radu i ostvarivanju ciljeva koje si čovek zada. Mi smo nesrećni jer smo apatični, lenji, mislimo da ništa ne može da se promeni, ništa ne pokušavamo, nemamo svest o zajedničkom dobru.

Ljudi su jednostavno na višem stupnju razvoja svesti od nas i tu nema pomoći osim evolucije.....(ne revolucije)
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:30 25.07.2007

Re: sreca

da,
samo evolucija,
u stvari revolucija se jedino može pokazati uspešnom,
kada se prelazi iz nekog sistema, koji je bio nazadan za dato društvo,
i ako je sistem koji ''dolazi' je daleko civilizacijski napredniji,
i u skladu sa preferencijama elite revolucuonarnog drustva

otuda uspesi ''revolucija'' posle pada Berlinskog zida,
to su retke revolucije u istorji koje su dale nesumnjive rezultate,
mislim da je Srbija bila 5. oktobra u slicnoj situaciji
i daje zato postignut uspeh

naravno ima još nekih slucajeva,
demokratizacija Čehoslovačke posle 1918,
Finske, delimično Gruzije, Ukrajine ............
ali to su ipak bile blage revolucije,
nije bilo radikalnih i korenitih promena
igipop igipop 15:49 25.07.2007

tacno

....
tom tom 11:19 26.07.2007

Re: sreca

Nemam ništa protiv radikalnih i korenitih promena ali to uspeva i teško ulazi u svest ljudi. Npr. političari odluče da menjaju zakon, donesu novi zakon, i otprilike tu je kraj. Obično nema mehanizama za njegovu primenu, ili ga nakaradno primenjuju ili se uopšte i neprimenjuje ili ga ljudi toliko nepoštuju da on jednostavno ostane mrtvo slovo na papiru (npr. zakon o zabrani pušenja na javnim mestima, TV pretplata). Dok to sidje tamo gde treba..........Potrebno je menjati stvari odozdo prema gore. Sve dok mi kao narod ne rešimo da živimo bolje, da budemo vredniji, pošteniji, iskreniji itd. mala je vajda od parola i izjava. Ne kažem, treba i političari da pričaju i edukuju narod, da postavljaju ciljeve i daju vizije ali i na nama je odgovornost, svako u svom dvorištu....
Godzila Godzila 12:32 25.07.2007

Basara

Izgleda niko nije citao Basarinu Istoriju Parkinsonove bolesti. Kaze Basara, sreca je precenjena i najvaznije stvari su nastale iz nesrece. Valjda kao ono bez muke nema nauke. Eto utehe za nesrecnog autora.
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:50 25.07.2007

Re: Basara

mozda je to puna istina,
ljudi se bave naukom
jer ne znaju sta bi, inace, radili
dokoni i zaludni po vasceli dan

naravno, nesrecnost se podrazumeva,
sta bi nas pokretalo,
nece valjda cvrkut ptichurina

vozdra tebra
DejanOz DejanOz 04:17 26.07.2007

Gorane

Cestitke na blogu, kao i na vrlo elegantnim, gotovo poetskim komentarima. Kakvo prijatno osvezenje!

Za jedan razlicit, svakako kontraverzan, osvrt na srecu, pogledati Johana Norberga. Kaze on, "ko kaze da novac ne kupuje srecu?" Takodje ce i nekima na blogu koji ocekuju (kako rekose na drugoj temi) "od drzave da pomogne pojedincu" biti mozda zanimljiv njegov tekst The Scientist's Pursuit of Happiness u kome je emfaticno utvrdio da nas "vlada tj drzava ne moze uciniti srecnim". Interesantno je da to dolazi od jednog Svedjanina, imajuci u vidu sve idealizacije skandinavskog "socijalizma", tako popularne u nekim krugovima.
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:00 26.07.2007

Re: Gorane

brate,
mislim da vlada jednoumlje
glede nas dvojice

vozdra
gordanac gordanac 09:49 26.07.2007

norberg

...u kome je emfaticno utvrdio da nas "vlada tj drzava ne moze uciniti srecnim"....

Tačno....ali može i mora kreirati, ulagati u i po utvrđenim pravilima odgovarati za ljudsku bezbednost i sigurnost kao prvom uslovu kojim od postojanja države imate neke koristi, može služiti, ne mora nervirati bahatošću i selektivnom primenom zakona one koji su osetljivi na nepravde koje proizilaze iz lošeg funkcionisanja javne administracije. To su ključni problemi država u tranziciji.
Sreću ne može kreirati, nerviranje i nesreću - može. Lošim političkim projektima i lošim upravljanjem na javnim poslovima.
Zato je Vaš komentar i ceo post Gorana Nikolića odličan. Kod nas se još uvek slabo vidi kolika ogromna razlika je u moći države da napravi nesreću i njenog potpunog odsustva moći da "pravi" sreću ikome i ičemu. Ogroman broj ljudi još uvek ima očekivanja "da se država brine o svemu što mi treba" ne razmišljajući o tome da postoje jasne liste onoga o čemu TREBA da brine uspešna država i onoga o čemu TREBA da brine pojedinac/pojedinka da bi bio/bila uspešan/uspešna i srećan/srećna.
Ima puno primera da razni ljudi koji u suštini žele uređenu i uspešnu državu nehotice čine lošu uslugu procesu kojim se ona gradi govoreći o sreći ili moralu umesto o odgovornosti ili kontroli primene zakona.
U Srbiji nema (još uvek) jednorečnog prevoda za reč "accountability" ili dvorečni prevod za "policy making" i ta činjenica se retko pominje - čega nema u jeziku, teško da ga ima u realnosti.Zato se i zovemo zemlja u tranziciji, a ne srednje razvijena uređena zemlja. I zato je jako važno imati prave parametre i sonde kojima možete meriti tok i trendove procesa tranzicije. I, naravno, onda govoriti, debatovati o tome., proveravati kvalitet parametara.
Goran Nikolić Goran Nikolić 11:54 26.07.2007

Re: norberg

Kada kažete
Ogroman broj ljudi još uvek ima očekivanja "da se država brine o svemu što mi treba"

Podsetili ste me na dve opozitne izjave
i to najmladjeg predsednika u istoriji SAD (Kenedi)
i najvećeg ekonomiste druge polovone 20. veka (Fridman).

Prvi je rekao (parafraziram).
Razmišljaj o tome šta ti možes da učinis za državu, a ne ona za tebe.....

A Fridman (zajedno sa svojom suprugom Rouz)
je svoju čuvenu ’’Slobodu izbora’’
počeo upravo najoštrijom kritikom takvog stava

ko je u pravu?
jasno je
pozdrav

kamichak kamichak 15:49 26.07.2007

Re: norberg

gordanac
U Srbiji nema (još uvek) .... dvorečni prevod za "policy making" i ta činjenica se retko pominje - čega nema u jeziku, teško da ga ima u realnosti.


ne znam kako vas, ali mene ovo cini narocito nesrecnom.
gordanac gordanac 17:04 26.07.2007

kamichak

...a kad bi samo znali koliko vremena besmisleno troši! vreme, kao najdragoceniji resurs, baca se u nepovrat dok opisno objasniš šta to ustvari znači, zašto je važno i koliko dobrog čini! da imam vremena, i ja bih zbog toga bila veoma nesrećna! srećom - nemam kade.....od objašnjavanja :((
kamichak kamichak 18:13 26.07.2007

Re: kamichak

gordanac
...a kad bi samo znali koliko vremena besmisleno troši! vreme, kao najdragoceniji resurs, baca se u nepovrat dok opisno objasniš šta to ustvari znači, zašto je važno i koliko dobrog čini! da imam vremena, i ja bih zbog toga bila veoma nesrećna! srećom - nemam kade.....od objašnjavanja :((


kazete jos i ovo:

gordanac
Ima puno primera da razni ljudi koji u suštini žele uređenu i uspešnu državu nehotice čine lošu uslugu procesu kojim se ona gradi govoreći o sreći ili moralu umesto o odgovornosti ili kontroli primene zakona.


pa kad me vec vucete za jezik, da vam kazem.

upravo taj, neprevodivi policy argument ova drzava (ukljucujuci sudove ! ) OBILATO koristi u svakoj situaciji u kojoj je potrebno iskriviti , ili pre silovati, ono sto jeste pravna norma.

banalne stvari, kao sto je pitanje da li se protivpravno izrucenje organima druge drzave u kojoj je rat moze smatrati uzrokom svega sto dalje taj izruceni (fatalno) trpi, deformishu se sa stanovista policy-ja, e ne bi li se postigao "dobar i pravichan" rezultat.

koncepti koje su nasi sudovi decenijama brusili stavljaju se na stranu jer u konkretnoj situaciji ne proizvode zeljeni cilj. to vam je policy.

cinjenica da ja placam skolovanje dece koja nisu drzavljani ove zemlje ali JESU srbi - to vam je policy koji je USTAVNOM NORMOM u ovoj zemlji legitimisala vasa partija.

prema tome, molim vas, ne gubite vreme na objasnjavanje politike (as in policy). idite na pecanje.


gordanac gordanac 18:29 26.07.2007

brkanje

Stvari koje ste izneli u komentaru nalaze se pod: selektivna primena zakona, a ni u jednom delu NISU "policy making".
I nije reč o objašnjavanju rezultata politike, uopšte. "Policy making" je proces vezan za institucije za vreme donošenja odluka, a ne kontrole njihove primene.
Pobrkali ste dve, u tranzicionim zemljama, krhke stvari:
- kontrolu neselektivne primene zakona (što nisam pominjala, a za ogorčenost selektivne primene potpuno saglasna sa Vama)
- vidljivost procesa donošenja zakona, određivanje prioriteta i odgovornost predlagača i donosioca odluka u tom procesu (o ovome sam govorila-pisala komentar)
mixmasterche mixmasterche 18:39 26.07.2007

Re: norberg

Slozio bih se da drzava ima veliku moc da cini nesrecu ali i da je isto tako nemocna da utice na osecanje srece kod gradjana. Setite se podataka koje je izneo autor, a posebno su me iznenadili podaci o zemljama zapadne Evrope. Ako je vec tako, proizilazi da je sreca individualna kategorija. Ergo, svako mora da kreira svoju srecu. Da bi se do toga doslo potrebno je da se drzava sto manje mesa u zivot pojedinca. Drzava je prvenstveno nastala zato sto su ljudi shvatili da je jedino tako moguce donekle imati kolektivnu i licnu bezbednost, ne zbog toga da bi nekoga ucinila srecnim. Zato ja mislim da moramo napraviti veliki otklon prema neoliberalnom konceptu drustva, jer je on pod izgovorom bas te kolektine srece, najpogodniji za zloupotrebu onih kojima do te srece uopste nije stalo. Ovo unajkracem. Zeleo bih da cujem Vase misljenje, kao i misljenje samog autora. Za ovo svoje imam dosta argumenata.
kamichak kamichak 18:41 26.07.2007

Re: brkanje

ne bih rekla da sam bilo sta pobrkala.
ja nisam govorila o selektivnoj primeni zakona vec o sistemskom sprovodjenju politike (koja mozda i nije jasno artikulisana, ali postoji jedinstvo u njenom sprovodjenju). recimo u gradjanskim postupcima u kojima se utvrdjuje odgovornost drzave za tamo neke zrtve - postoji sistemska tendencija sudova da odgovornost drzave ne zasnuju na gresci/krivici drzave nego na cinjenici da je rat opasan, sistemska tendencija da se u obiter dicta spomene da su xy bili paravojna formacija a ne primaoci iz naseg budzeta, tendencija da se za etnicku pripadnost vecinskoj naciji vezuje ova ili ona pogodnost (iako to ne garantuje norma - ili bar nije garantovala do vaseg ustava), etc.
sve su vam to politike, one svuda i uvek postoje. kad jednu stvar mozete da kvalifikujete na dva nacina, treba da odlucite koji je bolji. ako tu odluku donosite na osnovu nekakve agende, makar ona bila i neartikulisana, vi imate policy - iako mozda nemate srpsku rec za ono sto cinite.

ali, sve je ovo ionako potpuno off topic.
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:46 27.07.2007

Re: norberg


kazete
Zato ja mislim da moramo napraviti veliki otklon prema neoliberalnom konceptu drustva, jer je on pod izgovorom bas te kolektine srece, najpogodniji za zloupotrebu onih kojima do te srece uopste nije stalo. Ovo unajkracem.

Goran(che) nije tako gadljiv na liberalizam
kao Vi uvazeni g. sa slicnim prefiksom u nik-nejmu
mislim da Srbija i tu treba da
prati evropske kontinentalne trendove

inace sam rezistentan na kreativnost i eksperimente

proslo je vreme kada je bilo bolje
doktorirati na Kardelju nego na Harvardu

srdacno
IvanM IvanM 00:35 27.07.2007

Da

Konacno neki tekst koji vredi procitati na B92 blogu...hvala Bogu :)
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:29 27.07.2007

Re: Da

Ivane,
hvala,
drago mi je da ti se svidjaju moji tekstovi

pozdrav
Carlo Ponti Carlo Ponti 01:02 27.07.2007

Gramatička nesreća

Goran Nikolić: "L. Frascati, 2006 (Does Money Buy Happiness?) ukazuje da ako koristite rast dohotka da kupite samo veću količinu roba (kumulacija bogastva) nećete postati srećniiji nego pre."

Da li su pismeni ljudi srećniji od polupismenih i nepismenih? Zašto ekonomisti ratuju s gramatikom? Da li su oni srećni?
Zbirna imenica "roba" po definiciji nema plural, pa bi ispravan prevod gornje rečenice glasio: "...Ako rast dohotka koristite samo na to da kupite više robe, nećete postati srećniiji nego pre".

Brooklyn Brooklyn 01:13 27.07.2007

Re: Gramatička nesreća

a nije ko ono na eng sa fish i fishes? :)
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:28 27.07.2007

Re: Gramatička nesreća

tacno.
kaze se robe,
i to stalno greshim

pozdrav
Brooklyn Brooklyn 01:54 27.07.2007

nego goran(che)

jel mozes da me podsetis koliko su ono doznake iz inostranstva godisnje (mrzi me da trazim gde si to rekao). i jos vaznije, jel imamo neke podatke (neki link) o tome kada se salju (kao redovno mesecno, ili za novu god ili sta), ko ih salje, kome, zasto i na sta se trosi. unapred zahvaljujem.
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:27 27.07.2007

Re: nego goran(che)

doznake ove godine oko 3,5 milijardi dolara
ako nisi sarkastican

pozdrav, ipak
Brooklyn Brooklyn 12:54 27.07.2007

Re: nego goran(che)

nisam sarkasticna. ozbiljno me zanima da li ima neka studija, kako se, agregirano potrosi taj novac i kome ide. treba mi da znam. svaka pomoc dobrodosla.
Brooklyn Brooklyn 12:59 27.07.2007

Re: nego goran(che)

mislim, pretpostavljam da uglavnom idu penzionerima (roditeljima emigranata) ili porodicama gastosa, i da se uglavnom trose na hranu i svakodnevne potrepstine, ali mi trebaju precizniji podaci od mojih pretpostavki, pa sam mislila ako znas neku studiju :). hvala
Rolna Rolna 01:12 02.08.2007

Kineska medicina

Treba nam, mozda jedini u Beogradu, lekar kineske medicine, inace Kinez. Znamo da je Smiljka njegov prevodilac sa kineskog na srpski, a nemamo ni njen broj telefona.
Unapred hvala.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana