31. Oktobar - Dan Reformacije

Nikola Knežević RSS / 31.10.2008. u 10:04

Martin_Luther_by_Lucas_Cranach_der_%C3%84ltere.jpegNa današnji dan datum širom sveta proslavlja se Dan Reformacije. 31. Oktobra 1517. godine Martin Luter zakucao je svojih čuvenih 95. Teza na vrata crkve u Vitembergu. Ovaj događaj pokrenuće niz drugih događaja koje će kasnije usloviti stvaranje Protestanske crkve i period Reformacije. 

Ukratko bi osvrnuo na neke istorijske činjenice koje su prethodile ovom događaju. Pored simonije - prodavanja činova u crkvenoj hijerarhiji, jedan od niza stvari koje su pogađale tadašnju Rimokatoličku crkvu bila je prodaja oproštajnica. "Indulgencije" ili oproštajnice su bili dokumenti koje je Rimokatilička Crkva u 16. veku radi otkupa greha prodavala narodu. Da budem precizniji, oproštajnicom su se mogle otkupiti godine koje upokojena duša treba provesti u čistilištu, mestu u kojem se prema Rimokatoličkoj soteriologiji (nauci o spasenju) čovek iskljupljava za grehe koje za koje se nije pokajao u toku ovozemaljskog života.

Iza toga je stajao jasan i nedvosmislen motiv finansijske i lične prirode, tadašnjeg poglavara Rimokatoličke crkve pape Leona X, koji je hteo tim novcem prikupiti sredstva za obnovu velelepne bazilike Sv. Petra u Rimu i time u simboličkom smislu ostati zapamćen kao obnovitelj Rimokatoličke vere. Papa je zaista započeo period "duhovne obnove" ali to neće biti ono što je on očekivao. Agresivna i manipulativna kampanja koju u periodu između 1516-17 širom Nemačke povodom prodaje John_Calvin_2_in_Library_1-708209.jpgoproštajnica vodio papin izaslanik Johann Tetzel izazvala je snažan protest jednog nemačkog sveštenika avgustinijanskog reda - Martina Lutera. Izražavajući svoj protest ovakvoj zloupotrebi crkvenog autoriteta i nizom drugih pitanja dogmatske prirode, zakucao je 31. oktobra 1517. godine na vrata crkve u Wittenberg-u. Ovo je kasnije uslovilo njegovom ekskomunikacijom tri godine kasnije, nakon čega počinje stvaranje Luteranske - Evangeličke crkve. Kasnije mu se pridružuju i ostali reformatori poput Urliha Cvinglija i Žana Kalvina. Nakon Nemačke, Reformacija zahvata Svajcarsku, najpre preko Urliha Cvinglija a posle i Žana Kalvina. Nakon toga ona zahvata Holandiju, Češku, Englesku, Skandinavske zemlje, Mađarsku, zatim u Francusku. Zanimljivo je pomenuti da reformacija zahvata i naše krajeve još u 16. Veku, posebno u Slavoniji.

Reformacija je sama po sebi proizvela niz društvenih i poličkih promena na evropskom kontinentu. Donela je mnogo značajnih promena i uticala je na razvoj društvenog uređenja i hrišćanstva uopšte. Nije tajna da je upravo ona utrla put stvaranju republika - stvaranju modernih evropskih država.



Komentari (62)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

MilutinM MilutinM 10:13 31.10.2008

Ženeva

Ženeva, koju inače zovu "Vatikanom protestantizma", ima odličan muzej Reforme. Mom kolegi Rumunu je to najzanimljivije mesto u gradu. Odavno se kanim da ga obidjem. Ovaj tekst mi je odličan šlagvort za to - odoh sutra.
Nikola Knežević Nikola Knežević 10:25 31.10.2008

Re: Ženeva

Možda će biti i nekog posebnog događaja, budući da je Festival Reformacije u toku.
MilutinM MilutinM 10:35 31.10.2008

Re: Ženeva

Bilo bi lepo. Prva nedelja u mesecu je dan otvorenih muzeja pa možda dobijem duplu korist ))
ivana23 ivana23 10:17 31.10.2008

95 Teza

Nikola Knežević Nikola Knežević 10:26 31.10.2008

Re: 95 Teza

vladimir petrovic vladimir petrovic 10:26 31.10.2008

Hvala

Nikola, bas mi je drago sto ste nas podsetili na Martina Lutera. (Donekle mi je zao sto niste bili malo opsirniji, ali to nije umanjilo moje zadovoljstvo citanja ovog posta).

P. S. Voleo bih ako biste se jednom, makar i kratko, osvrnuli na licnost Paula Tiliha (Paul Johannes Tillich, 1886 – 1965) nemacko-americkog teologa i 'hriscanskog egzistencijalistickog filozofa'.
Nikola Knežević Nikola Knežević 10:31 31.10.2008

Re: Hvala

Hvala Vladimire, to je dobra ideja. Mogao bih da napišem neki tekst Bultmanu, Tilihu i Slajermaheru - tzv "liberalcima".
jeremija92 jeremija92 10:28 31.10.2008

Prvo čestitam...

.... VIP status. Propustio sam to na prošlom postu.:)
Drugo, indulgencije su bile samo povod reformacije, uzroci su dublji.
I treće jedno pitanje, ako može, zašto su i protestanti, pored pape, proganjali amiše?
Nikola Knežević Nikola Knežević 10:34 31.10.2008

Re: Prvo čestitam...

jeremija92
.... VIP status. Propustio sam to na prošlom postu.:)
Drugo, indulgencije su bile samo povod reformacije, uzroci su dublji.
I treće jedno pitanje, ako može, zašto su i protestanti, pored pape, proganjali amiše?


Hvala na čestitkama. Ja sam se samo osvrnuo na neke činjenice, nisam spomenuo ni Jana Husa i Viklifa koji su bili preteče reformacije i druge podatke, može o tome dosta da se piše, ali zato su tu komentari čitalaca koji će siguran sam na lep način upotpuniti ovaj tekst.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 10:38 31.10.2008

luther

lepa tema...
gledao sam film Luther iz 2003. Nie lose da se pogleda...cestitke za VIP :)

[/url]
Nikola Knežević Nikola Knežević 10:42 31.10.2008

Re: luther

Hvala Aleksandre, gledao sam film, po meni malo više idealizuje Lutera, nego što je to stvarno bio slučaj, ali u svakom slučaju preporučujem.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 10:44 31.10.2008

Re: luther

da, slazem se da se idealizuje Luther, ali to je i bilo malo ocekivano...
medjutim92 medjutim92 11:01 31.10.2008

Re: luther

Meni tada vrlo slabo upucenom u Luterov rad posle filma jedino nije bilo jasno zasto je covek osnivao svoju crkvu kad je vec postojala druga, potekla iz istih korena, gde je kao pop mogao da se zeni, gde nije bilo oprostajnica, gde se nije priznavala vrhovna vlast Vatikana, gde je Biblija prevedena na razne jezike (doduse ne narodne, ali kasnije se doslo i do tog..)

I danas recimo Anglikanska crkva po dogovoru moze da vrsi bogosluzenja u objektima SPC tamo gde nema svoje, i obrnuto (sto, jel'te, nije smetalo modernim turbovernicima da napadnu anglikansko svestenstvo u Beogradu pre neku godinu i da proglasavaju neke crkvene velikodostojnike za izdajnike jer to dozvoljavaju)

Film jeste ublazio dosta toga oko Luterovog zivota, i vise je propagandno nego kriticki nastrojen; nije bas religijska reklama kao Mali Buda, ali ima takav prizvuk.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 10:42 31.10.2008

antisemita

inace, malo je poznato da je Martin Luther bio antisemita, cisto da ga ne hvalimo previse na svim frontovima:)
Nikola Knežević Nikola Knežević 10:45 31.10.2008

Re: antisemita

Da, nazalost jeste. Zato sam i spomenuo maločas da su u filmu malo više o njemu govorili u superlativu, ima on i svojih "nedostataka". Imam negde kolekciju njegovih antisemitskih izjava :(
antioksidant antioksidant 11:09 31.10.2008

Re: antisemita

inace, malo je poznato da je Martin Luther bio antisemita, cisto da ga ne hvalimo previse na svim frontovima:)

kontekst vremena?

skorije je neko na blogu zamerao aristotelu sto se nikada nije ogradio od robovlasnistva

luter je pokrenuo nesto veliko suprostavljajuci se sistemu bez obzira na cenu koja mu je mogla biti naplacena
jeremija92 jeremija92 11:24 31.10.2008

Re: antisemita

Da, ne treba ga previše hvaliti. Evo kako veliki reformator Martin Luter, 1526.godine piše u svom delu Ob Kriegsleute auch in seligen stande sein kunten , pozivajući u borbu protiv nevernika: «Ruka koja drži mač nije više ljudska ruka, već Božja ruka, i da to nije čovek, već da Bog veša, gazi i obezglavljuje, ubija i ratuje, sve su to Božja dela i Njegova suđenja».

Ali, bitan je kontekst vremena i događaja, kao što reče antioksidant.
drug.clan drug.clan 15:39 31.10.2008

Re: antisemita

antioksidant
inace, malo je poznato da je Martin Luther bio antisemita, cisto da ga ne hvalimo previse na svim frontovima:)

kontekst vremena?

skorije je neko na blogu zamerao aristotelu sto se nikada nije ogradio od robovlasnistva

luter je pokrenuo nesto veliko suprostavljajuci se sistemu bez obzira na cenu koja mu je mogla biti naplacena


Luter je u stvari bio konzervativni reformator koji se pobunio protiv napretka katolicke crkve koja je tada bila pod vodjstvom veoma progresivnih i naprednih ljudi i tako u stvari sprecio reformu katolicke crkve koja se tada zbog reformacije vratila svojim najmracnijim delovima.

On bi se maogao nazvati antireformatorom jer je u stvari vrsio reformu da bi spasao hriscanstvo a ne da bi ga promenio.
medjutim92 medjutim92 10:50 31.10.2008

Cestitka NAVIP :)

Lepo je kad VIP dobije neko ko ima sta da kaze, ume to da napise, i nikome ne rusi sneska :)

Prosle nedelje bio u Pragu, i tamo slusao o Janu Husu, koji NIJE bio protestant, ali je pokusao da uradi slicnu stvar kao i oni samo malo ranije, i sve bi bilo ok da nije trazio da crkva bude siromasna, e tu su ga malo spalili.. pa se bas setio Lutera u toj prici.. Zanimljiv lik, uradio pametne stvari..

Stoji da je Katolicka crkva povratila najveci deo svog uticaja i ponovo pokatolicila vecinu Srednje Evrope, ali da ih Luter nije poterao, veliko je pitanje kad bi se makli od svog najcrnjeg perioda.. Bilo je ljudi koji su se protivili Vatikanu iz raznih razloga, ali retko ko je bio toliko sposoban, cenjen, pismen, i sa tako malo pepela na glavi kao Luter..
Nikola Knežević Nikola Knežević 11:15 31.10.2008

Re: Cestitka NAVIP :)

Hvala medjutim92. Jan Hus je bio preteca. Hteo je da reformise Rimokatolicku crkvu ali je to nazalost rezultiralo njegovm mucenickom smrcu. No to nije ostalo bez traga. To je uslovilo Husitskim pokretom koji je kasnije prihvatio protestantizam.
Jelena Milić Jelena Milić 11:32 31.10.2008

cetitke

na statusu :) i na dobrom izboru tema

hocete li se izjasnjavati-pisati o noovm izvestaju EC mislim da ima deo koji bi mogao vas da zanima.

inace, ne mogu da odolim, pitam se sve, oce li neko jednom neki takav spisak da zakuca na vrata nase skupstine

medjutim92 medjutim92 11:37 31.10.2008

Re: cetitke

Jelena Milić
inace, ne mogu da odolim, pitam se sve, oce li neko jednom neki takav spisak da zakuca na vrata nase skupstine


uf, sad mi skoro dodje krivo sto sam se zarekao da necu da se bavim politikom, a ovo je tako dobra ideja..
ivana23 ivana23 11:57 31.10.2008

Re: cetitke

Jelena Milić
inace, ne mogu da odolim, pitam se sve, oce li neko jednom neki takav spisak da zakuca na vrata nase skupstine

Pa hajde! Imamo primer Krugoline, nek neko "krene u boj", mi cemo se pridruziti...

Izvinjavam se Nikoli na trolu.
Nikola Knežević Nikola Knežević 12:06 31.10.2008

Re: cetitke

Hvala Jelena na cestitkama. Nisam jos uspeo da pogledam izvestaj, pogledacu ga. Ideja za skupstinu je odlicna :)))
medjutim92 medjutim92 12:58 31.10.2008

Re: cetitke

Jelena,

a da pokrenete blog da se usaglasimo oko teza? :)
Nikola Knežević Nikola Knežević 13:00 31.10.2008

Re: cetitke

Ja sam saglasan. :)
dunjica dunjica 13:00 31.10.2008

Čestitke na VIP

Drago mi je, Nikola, bilo je odavno vrijeme da te vidimo na naslovnici!

Danas se moji klinci "oštre" za večernji lov po susjedstvu na slatkiše (Halloween), a ja se pitam kako je došlo do toga da Halloween i Dan reformacije padaju u isti dan?

Iako je Luther pokrenuo značajne promjene, ne samo vjerske, nije moj favorit reformacije, iz razloga od kojih su neki navedeni u drugim komentarima.
ivana23 ivana23 13:07 31.10.2008

Re: Čestitke na VIP

dunjica
ja se pitam kako je došlo do toga da Halloween i Dan reformacije padaju u isti dan?


Desavaju se poklapanja. Neki put i Uskrs, a sutra se obelezavaju i Svi Sveti i Zadusnice.
Nikola Knežević Nikola Knežević 13:19 31.10.2008

Re: Čestitke na VIP

Hvala Dunjice na čestitkama, ja se baš oštrim da uveče gledam jedan dobar horor klasik "The Shining", jedva čekam. :)))
antioksidant antioksidant 13:34 31.10.2008

Re: Čestitke na VIP

The Shining"

king je inace nezadovoljan filmom


Nikola Knežević Nikola Knežević 13:38 31.10.2008

Re: Čestitke na VIP

Pa malo je filmova koji su Kingove romane ekranizovali na autentican nacin. Knjiga je ipak knjiga. Usudio bih se da kazem da je ovo master peace horora ali i najbolje ekranizovan roman Stivena Kinga.

Oprastam sam sebi na trolu :)))
antioksidant antioksidant 13:43 31.10.2008

Re: Čestitke na VIP

ali i najbolje ekranizovan roman Stivena Kinga.

meni je ipak ovo broj 1
dunjica dunjica 13:54 31.10.2008

Re: Čestitke na VIP

ivana23
dunjica
ja se pitam kako je došlo do toga da Halloween i Dan reformacije padaju u isti dan?


Desavaju se poklapanja. Neki put i Uskrs, a sutra se obelezavaju i Svi Sveti i Zadusnice.

To je drugo, Uskrs je tzv. klizni praznik; ako si mislila na Uskrse po gregorijanskom (zapad) i julijanskom (neke pravoslavne crkve) kalendaru. Svi sveti su uvijek 1.11., kao što su pomenuta dva "praznika" uvijek 31.10. Ne znam kako je sa Zadušnicama?
antioksidant antioksidant 13:59 31.10.2008

Re: Čestitke na VIP

Ne znam kako je sa Zadušnicama?

kako kojim
ima ih 4

edit

Zadusnice su dan kad se secamo nasih pokojnika, i za njihove duse se molimo. Zadusnice su dan za duse (preminulih). Nasa Crkva je propisala posebne dane, Zadusnice, i to cetiri puta godisnje, kada se posebno molimo za pokoj dusa u Gospodu usnulih. Zimske zadusnice su u subotu, pred Mesne poklade, u subotu pred Duhove su letnje zadusnice, miholjske su u subotu pred Miholjdan, a jesenje, mitrovske zadusnice u subotu pred Mitrovdan. Tog dana se posecuju i uredjuju grobovi nasih dragih, obavlja se parastos ili pomen, osvecuje se zito, svestenik prekadjuje i preliva vinom grob, pale se svece za pokoj dusa, a ako su nam srodnici sahranjeni daleko i nije moguce otici na groblje, onda se u crkvi sluzi pomen.

gornji tekst je ovde
drug.clan drug.clan 14:43 31.10.2008

Re: Čestitke na VIP

dunjica
ivana23
dunjica
ja se pitam kako je došlo do toga da Halloween i Dan reformacije padaju u isti dan?


Desavaju se poklapanja. Neki put i Uskrs, a sutra se obelezavaju i Svi Sveti i Zadusnice.

To je drugo, Uskrs je tzv. klizni praznik; ako si mislila na Uskrse po gregorijanskom (zapad) i julijanskom (neke pravoslavne crkve) kalendaru. Svi sveti su uvijek 1.11., kao što su pomenuta dva "praznika" uvijek 31.10. Ne znam kako je sa Zadušnicama?


to su u stvari isti praznici Halloween i Svi sveti samo ga protestanti slave vece uoci praznika kao sto i bozic slave na Cristmas eve.
MilutinM MilutinM 14:57 31.10.2008

Re: Čestitke na VIP

meni je ipak ovo broj 1

Za najbolji horor film svih vremena, u izboru koji je napravio distributer HMV, upravo je proglašen "Isterivač djavola". Slede Shining, Alien, itd. Najstariji na listi 10 najboljih je Nosferatu. Evo liste najboljih 10:
1.The Exorcist. William Friedkin (1973) 8.8 per cent
2.The Shining. Stanley Kubrick (1980) 7.6 per cent
3.Alien. Ridley Scott (1979) 5.8 per cent
4.The Silence of the Lambs. Jonathan Demme (1991) 5.7 per cent
5.Saw. James Wan (2004) 5.4 per cent
6.Halloween. John Carpenter (1978) 4 per cent
7.A Nightmare on Elm Street. Wes Craven (1984) 3.9 per cent
8.Ring (Ringu). Hideo Nakata (1998) 3.3 per cent
9.The Wicker Man. Robin Hardy (1973) 3.1 per cent
10.The Omen. Richard Donner (1976) 3 per cent

Lista ostalih do broja 50 je u vesti na ovoj adresi

PS Ovo je ipak trebalo da ide na onom blogu u Halloween-u.
antioksidant antioksidant 15:03 31.10.2008

Re: Čestitke na VIP

PS Ovo je ipak trebalo da ide na onom blogu u Halloween-u.

mozda ali trol je trola.
inace br 3 i 4 na listi me zbunjuju (u mojoj knjizi ti filmovi nisu spakovani u poglavlje horora)

MilutinM MilutinM 15:09 31.10.2008

Re: Čestitke na VIP

Not my cup of tea

Nisam baš ljubitelj, ali naleteh na vest pa, ko velim...
drug.clan drug.clan 14:19 31.10.2008

celom svetu?

Na današnji dan datum širom sveta proslavlja se Dan Reformacije. 31. Oktobra 1517.



Nisam bas siguran u ovo.
Posto je katolicka crkva jos uvek zvanicna ili najmocnija u vecem delu hriscanskog sveta ovaj praznik se slavi samo u manjem delu sveta.

Osim toga na kraju se ispostavilo da su najveci reformatori u stvari ispali najveci verski fundamentalisti, protivnici drugih vera, konzervativci, kocnicari napretka, i antisemite.
dunjica dunjica 14:34 31.10.2008

Re: celom svetu?

Posto je katolicka crkva jos uvek zvanicna ili najmocnija u vecem delu hriscanskog sveta ovaj praznik se slavi samo u manjem delu sveta.

Brojčano manje, ali po rasprostranjenosti vjerske zajednice protestantske tradicije ni malo ne zaostaju.


Osim toga na kraju se ispostavilo da su najveci reformatori u stvari ispali najveci verski fundamentalisti, protivnici drugih vera, konzervativci, kocnicari napretka, i antisemite.

Na koga misliš, može li nešto više o tome?
drug.clan drug.clan 15:19 31.10.2008

Re: celom svetu?

dunjica


Osim toga na kraju se ispostavilo da su najveci reformatori u stvari ispali najveci verski fundamentalisti, protivnici drugih vera, konzervativci, kocnicari napretka, i antisemite.

Na koga misliš, može li nešto više o tome?



ovde mislim na evandjeliste, baptiste, amise i druge anabaptiste, konzervativne adventiste, pentekostalce, kasnije pojavu restoracionizma tj. mormonizma...
dunjica dunjica 16:32 31.10.2008

Re: celom svetu?

drug.clan
dunjica


Osim toga na kraju se ispostavilo da su najveci reformatori u stvari ispali najveci verski fundamentalisti, protivnici drugih vera, konzervativci, kocnicari napretka, i antisemite.

Na koga misliš, može li nešto više o tome?



ovde mislim na evandjeliste, baptiste, amise i druge anabaptiste, konzervativne adventiste, pentekostalce, kasnije pojavu restoracionizma tj. mormonizma...

Zanimali bi me argumenti u prilog tvrdnji da su navedene vjerske zajednice
najveci verski fundamentalisti, protivnici drugih vera, konzervativci, kocnicari napretka, i antisemite.

dunjica dunjica 11:34 01.11.2008

Re: celom svetu?

@drug.član

ovde mislim na evandjeliste, baptiste, amise i druge anabaptiste, konzervativne adventiste, pentekostalce, kasnije pojavu restoracionizma tj. mormonizma...

Zanimali bi me argumenti u prilog tvrdnji da su navedene vjerske zajednice
najveci verski fundamentalisti, protivnici drugih vera, konzervativci, kocnicari napretka, i antisemite.

bertold bertold 14:55 31.10.2008

Man o Luteru na Peščanik.net

http://pescanik.net/content/view/2216/58/
Luterova reformacija
Tomas Man
31.10.2008.

31.oktobra 1517. nemački sveštenik Martin Luter zakucao je na vrata katedrale u Virtembergu slavnih 95 teza o reformi crkve. Četiri veka kasnije, posle iskustva sa nacizmom, Tomas Man objašnjava zašto ne voli Lutera.

Martin Luter, džinovska inkarnacija nemačkog bića, bio je izvanredno muzikalan. Ja ga ne volim, otvoreno to priznajem. Čisto nemačka kultura, ono separatističko anti-rimsko, anti-evropsko, meni strano i kada se javlja kao evangelička sloboda i duhovna emancipacija, specifično luteranska, kolerično-grubijanska grdnja, pljuvanje, bešnjenje, ono robusno, povezano sa masivnim sujeverjem, verom u demone, duhove i čudesa – sve to izaziva u meni instinktivnu odbojnost.

Ne bih poželeo da sam gost za Luterovom trpezom. Osećao bih se kao u kući zmaja ljudoždera iz bajke. Uveren sam da bih sa Leom X, Đovanijem de Medičijem[1], ljubaznim humanistom, koji je za Lutera bio »ta đavolova svinja, taj papa«, daleko bolje izašao na kraj. Isto tako ne prihvatam kao neminovnu suprotnost između snage naroda i građanske pristojnosti, antitezu o narodskom Luteru i pedantu Erazmu[2]. Gete je prevazišao tu suprotnost, izmirio je. On je uljuđena snaga naroda, urbana demonija, duh i krv ujedno, naime umetnost. Sa njim je Nemačka u ljudskoj kulturi načinila silan korak napred – ili je mogla da ga učini, jer se uvek više držala Lutera nego Getea.

Ne poričem da je Luter bio velikan u najnemačkijem smislu i stilu, veliki i nemački u dvojakom značenju: kao oslobodilačka i retardirajuća snaga, kao konzervativni revolucionar. On nije samo regenerisao crkvu, on je spasio hrišćanstvo. Uobičajilo se u Evropi da se nemačkom duhu upućuje prekor da je nehrišćanski, paganski. To nije tačno. Nemačka je hrišćanstvo shvatila vrlo ozbiljno. U Nemcu Luteru je hrišćanstvo, na jedan detinji i seljački način, shvaćeno ozbiljno u vreme kada više nigde nije uzimano ozbiljno. Luterova revolucija je konzervirala hrišćanstvo – kao što je Nju dil[3] konzervirao kapitalističku privrednu formu, iako to niko ne priznaje.

Ne osporavam veličinu Martina Lutera! Njegova zasluga ne sastoji se samo u tome što je svojim velikim prevodom Biblije stvorio nemački jezik, koji su onda Gete i Niče doveli do savršenstva, nego i u tome što je razbijanjem sholastičkih okova i obnovom savesti omogućio slobodu istraživanja, kritike, filozofske spekulacije. Time što je vaspostavio autonomiju čovekovog odnosa prema Bogu, unapredio je evropsku demokratiju, jer načelo »svako svoj sveštenik« uistinu je demokratija. Nemačka idealistička filozofija, profinjavanje psihologije putem pietističkog ispitivanja savesti, te, konačno, samoprevazilaženje hrišćanskog morala iz morala, iz najradikalnije istinoljubivosti – jer to je bilo delo (ili nedelo) Ničeovo – sve to dolazi od Lutera. On je bio junak slobode – ali u nemačkom smislu, jer on nije bio u stanju da razume slobodu. Ne mislim na slobodu hrišćanina, nego na političku slobodu, slobodu državljanina, građanina – prema njoj ne samo da je ostao ravnodušan, nego su mu njena nastojanja i zahtevi bili odvratni iz dna duše.

Četiri stotine godina posle njega, prvi predsednik Nemačke Republike, jedan socijaldemokrata, izgovorio je sledeće reči: »Mrzim revoluciju kao greh«[4]. To je čisto luteranska, čisto nemačka izjava. Tako je Luter mrzeo ustanak seljaka koji bi, onako evangelistički inspirisan, da je pobedio, celu nemačku istoriju mogao da usmeri u srećnijem pravcu, u pravcu slobode; ali Luter u njemu nije video ništa drugo do kompromitaciju svoga dela, duhovnog oslobođenja, pa je, koliko god je mogao, pljuvao po njemu i obasipao ga kletvama. Rekao je da seljake treba pobiti kao besne pse, a kneževima je poručio da ubijanjem i tamanjenjem seljačke stoke mogu da osvoje nebesko carstvo. Za tužan ishod ovog prvog pokušaja nemačke revolucije, za pobedu kneževa sa svim njenim posledicama, dobar deo odgovornosti snosi Luter, nemački čovek iz naroda.

Njegovo antipolitičko podaništvo, taj proizvod muzikalno-nemačke introvertnosti i zatvorenosti nije samo za naredna stoleća odredilo podaničko držanje Nemaca pred kneževima i svakom drugom vlašću. Ono je pre svega zaslužno za monumentalan i prkostan, čisto nemački raskorak između nacionalnog impulsa i ideala političke slobode. Jer reformacija je, kao i kasnije pokret protiv Napoleona, bila nacionalistički oslobodilački pokret.

Zašto nemačka težnja za slobodom uvek mora da se izmetne u unutrašnju neslobodu? Zašto je na kraju morala da se pretvori u atentat na slobodu svih ostalih, na Slobodu samu? Zato što Nemačka nikada nije imala revoluciju i nije naučila da pojam nacije objedini sa pojmom slobode. »Nacija« je rođena u francuskoj revoluciji, ona je jedan revolucionaran i slobodarski pojam koji uključuje čitavo čovečansko, pa u unutrašnjepolitičkom smislu podrazumeva slobodu, a u spoljnopolitičkom Evropu. Sva prijemčivost francuskog političkog duha počiva na ovom srećnom jedinstvu, a sav nemački patriotski entuzijazam, sa svojom skučenošću i odbojnošću, zasniva se na činjenici da se to jedinstvo nikada nije ostvarilo. Može se reći da je sam pojam »nacija« u svojoj istorijskoj povezanosti sa pojmom slobode sasvim stran Nemcima. U tom smislu Nemci nisu nacija. Pogrešno je na njihovu otadžbinsku strast primeniti reč »nacionalizam« - to znači govoriti u francuskom duhu i stvarati nesporazume. Ne bi trebalo dve različite stvari nazivati istim imenom. Nemačka ideja slobode je narodnjačko-antievropska, uvek veoma blizu varvarskog, ukoliko se baš otvoreno i deklarativno ne preokrene u varvarstvo, kao što je to slučaj ovih dana.

Uzmite čuvenu osobinu Nemaca koju označavamo sa teško prevodivom rečju Innerlichkeit. Ona znači: nežnost, duboko osećanje, potpunu povučenost od sveta, obožavanje prirode, najčistiji oblik mišljenja i savesti. U njoj su sadržane sve bitne crte visoke lirike i svet ima mnogo toga da zahvali toj nemačkoj Innerlichkeit. Iz nje izviru nemačka metafizika, nemačka muzika, a naročito ono čudo od nemačkog Lied’a. Veliko istorijsko delo nemačke Innerlichkeit bila je i Luterova reformacija – nazvali smo je oslobodilačkim delom, pa je, znači, ipak bila nešto dobro. Ali očevidno je da je tu svoje prste umešao i đavo.

Reformacija je Zapadu donela religijsko raspolućenje, što je nesumnjivo nesreća, a Nemačkoj Tridesetogodišnji rat koji ju je opustošio i u kulturnom pogledu unazadio, načinivši od Nemačke, usled nemorala i širenja pošasti, nešto sasvim drugo i gore nego što je ona bila u srednjem veku. Erazmo Roterdamski, koji je napisao Pohvalu ludosti, jedan skeptični humanista sa malo sklonosti ka Innerlichkeit, dobro je uviđao probleme reformacije. »Kada budeš video da je u svetu nastala strašna zbrka«, rekao je, »onda se seti da ju je Erazmo predskazao.« Ali po svom duševnom sklopu, nasilni grubijan iz Virtemberga nije bio pacifista; bio je ispunjen onom nemačkom spremnošću za afirmaciju tragične sudbine i izjavljivao da je spreman da krv koja će poteći »primi na sebe i svoju savest.«

Odlomak iz predavanja »Nemačka i Nemci« Tomasa Mana, održanog 29. maja 1945. u Vašingtonu.
Biblioteka Nesanica, Vršac, 1999, sa nemačkog preveo: Tomislav Bekić

____________________________________

[1] Đovani de Mediči (Giovanni de Medici) bio je pod imenom Leo X papa od 1513. do 1521, bio je odgovoran za trgovinu oproštajnicama u korist Crkve u Rimu, što je, između ostalog, Martina Lutera podstaklo da istupi sa svojim tezama. Od trenutka kada je 1520. spalio papinu bulu kojom je bio anatemisan, za Lutera je papa otelovljenje Antihrista.
[2] Erazmo Roterdamski (1469-1536) napisao je protiv Lutera svojuDiatribe de libero arbitrio (1524), na koju je Luter odgovorio svojim spisom De servo arbitrio (1525)
[3] Program socijalne i finansijsko-privredne reforme koje je predsednik SAD F. D. Ruzvelt sproveo u razdoblju 1933-1938.
[4] Te reči izgovorio je 1918. predsednik Nemačke Republike Fridrih Ebert (Friedrich Ebert)
dunjica dunjica 16:48 31.10.2008

Re: Man o Luteru na Peščanik.net

Luterova reformacija
Tomas Man

Kamo sreće kada bi se i neki drugi narodi mogli pohvaliti intelektualcima koji su zbog ljubavi prema vlastitome narodu i željom za njegov boljitak, odgovorno koristili slobodu i obavezu da ga kritički preispituju! Tu Nijemci u Europi mogu poslužiti za primjer.

S druge strane smo svjedocima hiperprodukcije mediokriteta koji na nepromišljenim i pojednostavljenim ocjenama Drugoga stvaraju lažni osjećaj vlastite veličine i značaja. Sa žaljenjem pratim žar kojim se s vremena na vrijeme na Blogu govori o "Švabama", a koji prevazilazi i diskurse poslijeratne (WW II) ideologije.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 16:57 31.10.2008

Re: Man o Luteru na Peščanik.net

Kamo sreće kada bi se i neki drugi narodi mogli pohvaliti intelektualcima koji su zbog ljubavi prema vlastitome narodu i željom za njegov boljitak, odgovorno koristili slobodu i obavezu da ga kritički preispituju! Tu Nijemci u Europi mogu poslužiti za primjer.

S druge strane smo svjedocima hiperprodukcije mediokriteta koji na nepromišljenim i pojednostavljenim ocjenama Drugoga stvaraju lažni osjećaj vlastite veličine i značaja. Sa žaljenjem pratim žar kojim se s vremena na vrijeme na Blogu govori o "Švabama", a koji prevazilazi i diskurse poslijeratne (WW II) ideologije.
*novo

potpisujem, bravo dunjice!
drug.clan drug.clan 17:37 31.10.2008

Re: Man o Luteru na Peščanik.net

dunjica
Luterova reformacija
Tomas Man

Kamo sreće kada bi se i neki drugi narodi mogli pohvaliti intelektualcima koji su zbog ljubavi prema vlastitome narodu i željom za njegov boljitak, odgovorno koristili slobodu i obavezu da ga kritički preispituju! Tu Nijemci u Europi mogu poslužiti za primjer.

S druge strane smo svjedocima hiperprodukcije mediokriteta koji na nepromišljenim i pojednostavljenim ocjenama Drugoga stvaraju lažni osjećaj vlastite veličine i značaja. Sa žaljenjem pratim žar kojim se s vremena na vrijeme na Blogu govori o "Švabama", a koji prevazilazi i diskurse poslijeratne (WW II) ideologije.



Jel to Tomasa Mana nazivas mediokritetom ili sam ja nesto pobrkao?
Doctor Wu Doctor Wu 18:56 31.10.2008

Re: Man o Luteru na Peščanik.net

Loš tekst velikog pisca.
matityahu matityahu 14:56 01.11.2008

Re: Man o Luteru na Peščanik.net

excellent, dunjice, i prvi i drugi pasus!
ulven ulven 15:47 31.10.2008

Otac nemackog jezika i ....

Kada ce protestanska crkva u celini (ukljucujuci i reformisane crkve i i ine denominacije) da se izvini za Lov na vestice u toku i posle tridesetogodisnjeg rata? Neki su to uradili, ali to NIJE dovoljno, jer se vecina svestenika javno odrekla, odgovornosti , zaboravljajuci na suspidijarnu odgovornost koju je priznavao cak i pravni poredak Habzbusrkog carstva.

Luter je ucinio i dosta losih stvari, ma koliko onaj propaganda film (blago ocajan inace) sa Dzozef Fajnsom, zeli da ga predstavi kao renesansnog vizionara. Moramo biti realni, on je bio samo jako proracunat Svaba.

Luter je bacao mastilo na Satanu, krivio je Vestice i ostale, tako da smatram da je vreme da se okaju gresi, katolici su vec krenuli u tom smeru, pa mogli bi i protestanti, posebice, sto neke evangelisticko luteranske crkve imaju amneziju po tom pitanju.

drug.clan drug.clan 15:52 31.10.2008

Re: Otac nemackog jezika i ....

ulven
Kada ce protestanska crkva u celini (ukljucujuci i reformisane crkve i i ine denominacije) da se izvini za Lov na vestice u toku i posle tridesetogodisnjeg rata? Neki su to uradili, ali to NIJE dovoljno, jer se vecina svestenika javno odrekla, odgovornosti , zaboravljajuci na suspidijarnu odgovornost koju je priznavao cak i pravni poredak Habzbusrkog carstva.

Luter je ucinio i dosta losih stvari, ma koliko onaj propaganda film (blago ocajan inace) sa Dzozef Fajnsom, zeli da ga predstavi kao renesansnog vizionara. Moramo biti realni, on je bio samo jako proracunat Svaba.

Luter je bacao mastilo na Satanu, krivio je Vestice i ostale, tako da smatram da je vreme da se okaju gresi, katolici su vec krenuli u tom smeru, pa mogli bi i protestanti, posebice, sto neke evangelisticko luteranske crkve imaju amneziju po tom pitanju.


On je u stvari sprecio reformu katolicke crkve koja je tada bila pod upravom najnaprednijih ljudi evrope.
ulven ulven 02:24 01.11.2008

Re: Otac nemackog jezika i ....

Mislis na avgustijance kojima je i sam pripadao? Doduse bilo je vise frakcija. U celoj prici je papa Lav najvise zabrljao jer je besan u buli napisao " Divlji vepar je upao u vinograd nas, Boze...", a to je emblem Habzburga, eto idite na Kalis pa vidite sami (Leopoldova kapija).

No, mogu protestanti da peru Lutera kolko hoce, nikada se on nije izjasnio o seljackom ratu na onaj nacin koji odgovara politickoj korektnosti. Osudjivao je seljake za bunjenje, a knezeve za mlaku reakciju, lepo je Spalatin za njega rekao- Luteri olovkom radi ono sto inkvizicija nije vatrom. Plus njegova Biblija je uticala na kraj niskonemackog (inace dosta lakse varijante ) kao knjizevnog i uvodjenje visokog kao glavnog sredstva pisanekomunikacije

Es tut mir leid, ali on definitivno ne spada u Heroje (ako ste hriscani onda i velikomucenike i ostale). Tacka.
loader loader 18:22 31.10.2008

Samo ljubav je život

" To zato što putem dela ljubavi – ljubav raste i čovek postaje bolji, dok oprostom ne postaje bolji, samo slobodniji od kazne. " M.L.King
Черевићан Черевићан 00:25 01.11.2008

прича опрстену

могло би се нашироко, но компримоваћу коментар, 1962 је, у кеве јевросиме улици ,београдској, станујемо по препоруци код гђе олге удове богатог предратног трговца, врањанца.осиромашена конфискацијом троспратнице , издаје део свог мансардног смештаја студентима. Дубоко зашла у године али духа ведрог неизлази нигде сем што по кровној тераси цвеће одржава и једва чека да се ми снаставе вратимо па да заседнемо и новости јој испричамо. Приликом једне такве седељке на којима смо обично гледали њене фотосе одкадгод а она нам причала о том времену показа нам 1 антик златан прстен ( приказ распећа Исусова мајсторски филигрантски обрађеног са рубином поврх главе) и кад га испробасмо на прсту малко и завирисмо те открисмо излизан али назирући текст . . . 1525, Katharen D Мartino Luthero . . .што мом цимеру и мени није много казивало . но скицу му направих, томе склон. рече наша газдарица да јој је то одмужа остало ,неко му дао у залог за новац позајмљен тик пред други свецки рат .муж јој у шесто априлском бомбардовању погибе, хаос рата њу са пар куфера драгоцености усмери уврање 1945 се вратила у бгд али јој је кућа била заузета те јој по души добар мајор црногорац који се сместио у њеном огромном стану на првом спрату додели мансарду за боравак .како деце нису имали ,оставши сама сместиласе на кровној тераси и . . . ту је и упознасмо . по поменути прстен у залог дат нико се никад вратио ние. . . . идилу становања нам након пар месеци прекиде смрт гђе олге, пристиже даља фамилија који нам становање отказаше те смештај у дому нађосмо . . .

прошло је отих догађања једно две деценије кад набасах у штампи како је музеј реформатора Мартина Лутера у витенбергу скоро опљачкан те је украден и прстен његове жене катарине, био приложен и фотос. Чисто се жацнух. Па тај исти (?) сам прстен ја у шакама претурао . . има томе? Недорек ми до данас остаде . . . .

На приложеном фотосу- портрета Катарине (фон Бора) , жене Лутера а кои 1526 уради Lucas Cranach на кажипрсту се поменути Прстен уочава . . .
ulven ulven 02:27 01.11.2008

Re: прича опрстену

Da kli je ta gospodja Olga imala dva kredenca u ampir stilu (znam da previds epitam, ali cuh price od dede, koji je iz tog kraja)? Jerbo su i oni itekako posebni. Mozda ista Olga, nikad se ne zna.
Nikola Knežević Nikola Knežević 08:47 01.11.2008

Re: прича опрстену

G. Čerevićan, zaista interesantan događaj, jel znate možda šta je dalje bilo sa tim prstenom, jel vraćen možda?
Черевићан Черевићан 15:04 01.11.2008

оно

чега се присетих ,а то су догађања од пре 46 година (пуно и написати) у мојем коментару указах.томе неби могао ништа додати. г ulven у том стану у мансарди неуочих (в)ампир креденце но да ли су они били у њеном конфискованом стану, то незнам.
г Knežević-у о судбини прстена незнам ништа но остао ми у сећању догаћај који ето испровоциран Вашим едукативним постом се спонтно јавнуо измрака главе.

ето . да и још ово, не мање битно, честиткуВам за статус ВИП-а, уз извињење зарад кашњења, ево упућуем.
3opan_opao 3opan_opao 19:53 01.11.2008

31. Oktobar - Dan Reformacije

Drugo, indulgencije su bile samo povod reformacije, uzroci su dublji.
I treće jedno pitanje, ako može, zašto su i protestanti, pored pape, proganjali amiše?


Pre svega treba da se podsetimo da su drustva po svom karakteru sve do tog vremena bila sakralna. Luter se zalagao za nacelo kompozitnosti svega desetak godina, slicno kao i njegovi istomisljenici u drugim krajevima (npr. Cvingli). Zasto?
Odgovor lezi u tome sto je bilo potrebno vreme da se mrak srednjeg veka rastera novom svetloscu, a to se i dogodilo postepeno, kao kada se oci naviknute na tamu susretnu sa jakim svetlom.
U protestantizmu je postojao jedan front koji nije odustao od nacela kompozitnosti, ljudi jakih ociju, spremnih da gledaju u svetlost, pa su neukost i zaslepljenost svojih sunarodnika i savremenika platili progonstvom koje je bilo razlicitog inteziteta, od slucaja do slucaja. To su bili jednim imenom anabaptisti, kao i drugi koji su iza njih beskompromisno sledili ove napredne ideje o slobodi savesti i veropispovesti.
Anabaptisti su u ono vreme bili nosioci otpora prema zloupotrebi vlasti u verske svrhe, pa su se nominalni protestanti preduzimali protiv njih razne drzavne mere. Ovaj trend je vremenom splasnuo kada su se sve oci naviknule na svetlost.
Kao sto je lanac onoliko jak koliko i njegova najslabija karika, tako je i lanac protestantizma bio oslabljen realnim okolnostima i teskim srednjovekovnim nasledjem.

Meni tada vrlo slabo upucenom u Luterov rad posle filma jedino nije bilo jasno zasto je covek osnivao svoju crkvu kad je vec postojala druga, potekla iz istih korena, gde je kao pop mogao da se zeni, gde nije bilo oprostajnica, gde se nije priznavala vrhovna vlast Vatikana, gde je Biblija prevedena na razne jezike (doduse ne narodne, ali kasnije se doslo i do tog..)


Film jako lose predstavlja sustinsku ideju reformacije, zato sto je savremeni protestantizam tu ideju u velikoj meri pogazio. Film predstavlja reformaciju kao da je ona nastala zato sto katolici nisu bili doslednu svom sopstvenom verovanju, umesto da ukaze na ono sto je bit problema katolicanstva, a to je ucenje koja iskrvljenom interpretacijom jevandjelja kroz rituale pruza pastvi samo psiholosko zadovoljenje u svom nereformisanom, zatecenom stanju pri cemu im omogucuje da grese slobodnije nego da nisu religiozni. U tradicionalnom hriscanstvu religiozni rituali nemaju simbolicnu funkciju kao u Svetom pismu i protestantizmu, vec se imaju funkciju da promene njegova osecanja, ali njegove karakter nije promenjen. On napusti crkveni hram sa osecanjem poboznosti, ali njegov duh i motivi nisu promenjeni. A da se zaista pokajao za svoje grehe, imao bi cistu savest, i svi ti rituali mu ne bi bili potrebni. Bio bi zadovoljan jednostavnom verom u Hristove zasluge, pa ne bi pokusavao da se iskupi dobrim delima, vec bi dobra dela cinio iz ljubavi, rasterecen od neciste savesti. Da ne bi shvatio svoju igru sa samim sobom i sa Bogom, svestenstvo se isprecilo izmedju njega i Svetog pisma, i oduzelo mu je pravo da misli svojom glavom, jer bi u tom slucaju shvatio svoju zabludu. Za razliku od takvog shvatanja, protestantizam je pozvao coveka da sam misli svojom glavom, da sam tumaci Sveto pismo, pa je na takav nacin ustao protiv autroritarnog ispiranja uma koje odlikuje tradicionalne crkve iz naseg okruzenja.
Uostalom, stvaranje Anglikanske crkve, na sta aludira gornji komentator u Nemackoj ne bi imalo smisla, jer je ona Protestanska crkva Anglikanaca, a Nemci to nisu. Uz to, nama je danas mozda tesko zamisliti da u tom vremenu Engleska i Nemacka realno nisu mogle biti toliko bliske da bi to moglo da dovede do stvaranja zajednicke Protestantske crkve. Retka putovanja, jezicka prepreka, i nerazvijenost sredstava komunikacije samo su neki od razloga zasto se to nije dogodilo.

…Luter je u stvari bio konzervativni reformator koji se pobunio protiv napretka katolicke crkve koja je tada bila pod vodjstvom veoma progresivnih i naprednih ljudi i tako u stvari sprecio reformu katolicke crkve koja se tada zbog reformacije vratila svojim najmracnijim delovima.

On bi se maogao nazvati antireformatorom jer je u stvari vrsio reformu da bi spasao hriscanstvo a ne da bi ga promenio….


Voleo bih da cujem argumente u korist navedene tvrdnje da je Katolicka crkva pod tadasnjim vodjstvom bila napredna – pri cemu shvatam da se nasi kriterijumi mogu razlikovati. Ako pod naprednoscu podrazumevamo arhitekturu, onda bi se neko i mogao sloziti. Opis koji su Luter i njegovi savremenici ostavili o stanju u njoj, narocito Luter u svom zapisu prilikom putovanja u Rim, samo su opravdali pokretanje reformacije.


Osim toga na kraju se ispostavilo da su najveci reformatori u stvari ispali najveci verski fundamentalisti, protivnici drugih vera, konzervativci, kocnicari napretka, i antisemite.
Ovde mislim na evandjeliste, baptiste, amise i druge anabaptiste, konzervativne adventiste, pentekostalce, kasnije pojavu restoracionizma tj. mormonizma...


Prosto je nemoguce nazvati pobrojane zajednice i njihove pristalice “protivnicima drugih vera” jer se navedeni upravo i najvise zalazu za nacela slobode savesti i veroispovesti, sto upravo znaci slobodu za druge vere.
Tvrdnja da se medju njima nalaze najveci kocnicari napretka takodje ne stoji. Pogledajte spisak nobelovaca i utvrdicete da su to sve mahom protestanti ili jevreji iz zemalja gde je uticaj protestantizma dominantan. A posto protestantske zemlje pruzaju Jervejima najbolje uslove (bez razlike i ostalima), tvrdnja o anitsemitizmu jos jednom otpada.
Uostalom “fundamentalizam” u protestantskom vokabularu ima sasvim drugaciji prizvuk i znacenje nego kada su u pitanju neki drugi verski pravci.


inace, malo je poznato da je Martin Luther bio antisemita, cisto da ga ne hvalimo previse na svim frontovima:)


Njegovi antisemtiski stavovi nisu imali nikakav uticaj u to vreme na samu protestantsku ideju, koja je rezultovala reformom ljudskog karaktera u upravo pruzila utociste prognanim Jevrejima.

Jevreji su se masovno selili iz katolickih zemalja u protestantske, zato što su u njima nalazili postovanje svojih prava vise nego igde drugde na svetu. Luterov govor protiv Jevreja kod samih protestanata nije mogao da pobudi mrznju, zato su one osnovne temeljne istine reformacije cuvale njihove vernike od mrznje, i uskoro rezultovale pravom oazom za ljude razlicitih veroispovesti, pa i za same Jevreje.

Nasuprot tome govori iz tradicionalistickih crkava o ljubavi prema neprijatelju nikada nisu mogli da rezultuje tolerancijom, zato što su temelji takve religioznosti u pobudjivanju i manipulisanju ljudskom krivicom i sujetom. Krivica kod ljudi izaziva strah od neprijatelja koji ih ugrozava, a sujeta ljude čini sujetno uvredljivim i zato sklonima neslozi, sukobljavanju sa drugima i mrznji.

Takozvani tradicionalni hriscanski svet je i danas prozet mrznjom prema Jevrejima. Pogledaj samo obimnu literaturu koja je prozeta antisemitizmom gde npr. Jovan Zlatousti kaze: „Jevreji su pali u stanje niže od najgadnijih životinja. Razvrat i pijanstvo ih je dovelo do nivoa pohotne koze i svinje. Oni znaju samo za jedno: da zadovolje svoje stomake, da se napiju, da ubiju i da isprebijaju jedni druge kao što to čine pozorišni zlikovci i kočijaši.” („Homilies Against the Jews”, Patrologia Graeca, Paris: Garnier, str. 843-942)

A kakve su posledice protestantske reformacije na stav danasnjih protestanata prema Jevrejima?

Vodja nemackih Jevreja je uspeo da u Saksoniji „pomoću mišljenja hrišćanskih teologa, te na osnovu vlastitih dokaza, izdejstvuje ponistenje značajnog broja protijevrejskih dekreta u ovoj protestantskoj zemlji, čak uprkos Luterovim savetima.” (Sarl Etinger, Istorija jevrejskog naroda), str. 254) Zamislimo da je neki vodja bogumila pokusao da uz pomoć argumenata zdravog razuma i pozivanjem na autoritet Svetog pisma izdejstvuje ponistenje dekreta o istrebljenju bogumila u nasim krajevima? Kako bi prosao?

O potonjoj ravnopravnosti Jevreja sa ostalim gradjanima u protestantskom svetu obilno govore istorijski izvori. Protestantski narodi su primali progonjene Jevreje iz katolickih zemalja. „Tako je, na primer, brandenburski izborni knez 1671. godine dozvolio grupi od pedeset jevrejskih porodica, proteranih iz Austrije, da se nasele u njegovoj državi, i to u prestonici Berlinu. Dao im je siroke povlastice i dozvolio da se, bez ikakvih ogranicenja, bave trgovinom na teritoriji cele zemlje.” (Sarl Etinger, Istorija jevrejskog naroda), str. 287)

Pogledajmo sledeći izvestaj iz Istorije jevrejskog naroda od Sarla Etingera o Jevrejima u Holandiji:

„Kada su februara (1941.) nacisti napali jevrejsku četvrt u Amsterdamu, holandski radnici požurili su Jevrejima u pomoć. ... U znak solidarnosti s njima u Amsterdamu je planuo radnički štrajk, koji se postepeno pretvorio u generalni štrajk, ali ga je ugušila vojska. Slučaj u Amsterdamu bio je jedinstven događaj ovakve vrste u nacistima okupiranoj Evropi.” (Šarl Etinger, Istorija jevrejskog naroda 474)

Kako je u okupiranom Amsterdamu Jevrejima bio zabranjen pristup u kafane, kad god bi neki nemački oficir ušao u holandsku kafanu, svi Holanđani bi u znak protesta i saosećanja sa Jevrejima izašli napolje.

Holandska princeza je spomenula krvnu bliskost Nemaca sa Holanđanima i zatim izjavila „Šta vam smeta da bar petnaestak minuta provedete sa nemačkim vojnicima zajedno u kafani?” Od tada, kad god bi neki nemački oficir ušao u kafanu, Holanđani bi stavili sat na sto, i posle petnaest minuta bi svi izašli napolje iz kafane.
thefreak thefreak 20:37 01.11.2008

Re: 31. Oktobar - Dan Reformacije

Kad smo vec kod rimokatolicke crkve...
Pre nekoliko dana u Bechu, od uzasno teske bolesti umro je jedan mlad covek koji jos ni posteno nije udahnuo vazuh zivota.Covek ziv i zdrav, u roku od 3 nedelje od otkrivanja bolesti otisao u vecna lovista.Neka mu je laka zemlja, bio je dobar prijatelj.Sahrana je bila pre nekoliko dana takodje u Bechu, na insistiranje roditelja da bi mogli da cesce posecuju grob.Na sahrani umesto pravoslavnog svestenika, opelo ili kako se vec zove taj cin, ocitao katolicki svestenik iako je zelja cele porodice umrlog i prijatelja bila da to bude pravoslavni svestenik.Mladic je bio Srbin, rodjen u Austriji pa najverovatnije zbog toga nije krsten u pravoslavnoj crkvi, ali ni u jednoj drugoj.Mladic je iako nije krsten cesto odlazio u pravoslavnu crkvu u Bechu gde su cene svega sto kupite od sveca i kalendara do ikona toliko velike da vam se mozak obrne.Naravno, ostavljao je svoj novac sto zbog sveca koje je kupovao i palio sto zbog donacija ispred ikona kojih ima preko 15.Nikada nije zalio pare koje je ostavio tamo.Na zalost crkva nije zelela da njihov svestenik odrzi opelo na sahrani zato sto nije bio krsten u SPC ni na insistiranje svih mogucih uticajnih ljudi, katolicka je prihvatila bez pogovora iako nije bio ni Austrijanac poreklom, a jos manje katolik.

Ne favorizujem ni katolicku niti bilo koju drugu crkvu, ali je pravi greh crkve odbijanje drzanja opela ma koje vere covek bio, a ni onih koji nisu krsteni.
Nikola Knežević Nikola Knežević 20:38 01.11.2008

Re: 31. Oktobar - Dan Reformacije

Hvala Vam Zorane na ovako detaljnom komentaru.
dunjica dunjica 21:00 01.11.2008

Re: 31. Oktobar - Dan Reformacije

Ne favorizujem ni katolicku niti bilo koju drugu crkvu, ali je pravi greh crkve odbijanje drzanja opela ma koje vere covek bio, a ni onih koji nisu krsteni.


Mislim da se radi na kraju krajeva o individualnoj odluci duhovnog lica hoće li ili neće sahraniti nekoga tko ne ispunjava pisane ili nepisane kriterije.

Suprotno navedenom, znam obrnute slučajeve (pravoslavni svećenik sahranio katolika) i veći broj slučajeva kada je protestantski pastor sahranio (na zahtijev porodice pokojnika) pokojnike katoličke odn. pravoslavne vjeroispovijesti. Razlozi su bili razni, poput ovog u Beču, pa neredovito plaćanje crkvenih davanja, ali i poštovanje odluke pokojnika koji iz protesta/razočaranja nije želio biti sahranjen po obredima Crkve u kojoj je kršten (npr. moja pok. majka).

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana