plitka pamet

Željka Buturović RSS / 12.11.2008. u 21:49

zasto su novine, televizije, forumi i blogovi u toj meri politicki polarisani - zapravo, u meri da enciklopedijski clanci o televizijama i novinama ukljucuju i informacije o njihovoj politickoj orjentaciji?

pomislilo bi se da je pristrasnost medija rezultat drzavne kontrole. takvih primera svakako ima, ali ova polarizacija nastaje i spontano, i najpopularniji mediji su cesto najpristrasniji. za uredjivacki eklekticnu "politiku", na primer, se tvrdi da jo je tiraz katastrofa, a zbog svoje niske gledanosti otkazan je i ideoloski nekonzistentan "tucker". s druge strane, iskljucive i jednostrane emisije i kanali poput olbermana i fox-a imaju, relativno govoreci, zavidnu gledanost.

razlog je, u osnovi, u prirodi ljudske potrebe za informacijama. suprotno nekim ekstremno racionalistickim vidjenjima coveka, ljudi ne teze samo objektivnim informacijama vec, u velikoj meri, i onima koje potvrdjuju prethodno zauzete stavove. ovo je zapravo samo specijalan slucaj opste fenomena ljudske percepcije - cinjenice da ona nije pasivna refleksija stvarnosti vec rezultat slozene interakcije cinjenica koje stizu iz spoljnog sveta i nasih teorija o tome svetu, koje su cesto implicitnog karaktera.

na primer: kad ljudi citaju, oni malo citaju a malo nagadjaju, sto, u slucajevima kad su pozicije teksta razlicite od pozicija citaoca, dovodi do mnogih nesporazuma. dijalog je tezak zato sto je slusati tesko, jer se i samo slusanje oslanja na svrstavanje pozicija sagovornika u od ranije poznate kategorije. bez takvog svrstavanja razumevanje ne bi ni bilo moguce, jer novi sadrzaji ne bi mogli da se povezu sa prethodnim znanjem. medjutim, ako u konkretnom slucaju takve kategorije ne postoje, dolazi do potrebe za iskrivljavanjem teksta koje ce ga uprostiti do nivoa na kojem moze da se podvede pod vec poznato (e.g. "jos jedan nacos", "druga srbija").

psiholozi su odavno primetili da ljudi svoje stavove dozivljavaju kao svoj posed - kad im neko protivreci, ljudi reaguju bukvalno kao da taj pokusava da im nesto ukrade. i taj gnev, iako u nekom smislu neopravdan, igra vaznu i korisnu funkciju - formiranje svakog stava zahteva trud i vreme, i, ako bismo od njih olako odustajali brzo bismo ostali bez ikakvog misljenja. a u tom slucaju, ne samo da nista ne bismo znali, vec ne bismo znali ni gde pripadamo, buduci da je jedna od funkcija stavova obelezavanje grupne pripadnosti.

mnoge intelektualce svest o nezaobilaznim ljudskim manama ne navodi na preispitivanje sopstvenih ogranicenja, vec, naprotiv, povecava elan da se tudje ponasanje ispravi i prosvetli na bazi "ekspertskog misljenja" i "naucnih cinjenica". medjutim, kao i u mnogim drugim slucajevima, prividna ljudska "glupost" je zapravo neophodni element ljudske pameti. osoba koja bi bila potpuno otvorena za sve moguce informacije nikad ne bi mogla da ima misljenje ni o cemu, a to znaci, izmedju ostalog, da nikad nista ne bi mogla da odluci i uradi.  to sto intelektualci ne mogu da smisle adekvatan model ljudske pameti govori vise o pameti tih intelektualaca nego obicnih ljudi.



Komentari (112)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Namaste

Evo ga
Does yoga sit well with christianity
slazem se sa tobom
Milan Novković Milan Novković 23:25 14.11.2008

Re: Beating on the scaffold

"Consciousness is the singular, of which the plural is not known".

Mišljenje o svesti je često slično ukusu po tome što ga je teško porediti sa tuđim mišljenjem u prostoru sa iole definisanom metrikom. Tj nije lako reći koje je mišljenje bolje, iz možda nekog fundamentalnog razloga je teško definisati metriku, definicije se dobrim delom u taotuloškom maniru oslanjaju na self'-referencijalnost.

Ima puno fundamentalno različitih mišljnja.

Možda je to sve s razlogom. Polazeci on nekih ranih, verovatno manje tačnih ali ne trivijalnih mišljnja da je dovoljno da nam se otkače sva čula i da više nemamo svest. Naime, ako je svest mnogo jednostavna pojava, a mi samo toga nismo svesni, onda, naravno, imamo beskonačno mnogo načina da naduvamo kompleksniju definiciju.

U osvrtu na Šredingera. Meni, npr, su i pojmovi jednine i množine problematični u osvrtima na entitete koji su duboko fluidni. Uzmimo granični primer - voda, šta je jednina a šta množina. Ti kažeš, primer, jedna kanta je jednina, dve su množina. A ja mogu onda da kažem zaboravi kante, pričamo o suđenoj datosti vode, uspem obe kante vode u jednu veću i imam jedninu. A mogu i da prospem po livadi, šta imam onda?

Dekonstruisati prostoro vremenski multiplicitet tako što zamrznemo i prostor i vreme, bez solidnog poznavanja šta su prostor, vreme i kauzalnost, nema mnog smisla.

I meni je Šredingerovo mišljenje atraktivno, ali samo malo promeniš aksiome, s punim pravom, pa je to mišljenje tautološko, pa onda isto tako možeš da kažeš da entiteti uopšte ne postoje u multiplicitetu u kojem se javlja i pojam čoveka nego je sve jedno. Ima samo jedan entitet, nazovimo ga kako hoćemo.

Tj ako ne postoji plural za svest nego su razlike samo različiti aspekti jedne svesti u prostor-vremenu onda možeš da kažeš da ne postoji ni čovek, nego različiti aspekti atoma u univerzumu, koji je, for the sake of simplicity, jedan.

Razumeo sam vašu poentu, nego je moja stem-cell paralela (jedna klarifikacija - sve više obećava instraživanje gde se diferencirane ćelije guraju nazad u stem state, fascinantno) ide ovako:

Zamisli (neki veruju, neki ne, a niko ne mora da veruje) da je dosta istine u tome tome da je veliki deo svesti u stvari kompozicija vrlo "prozaičnih" komponenti:
- Čula
- Sećanja, manje ili više parametrizovanih
- Električna aktivnost u mozgu moderirana donekle "bazičnom" hemijom.

Ja verujem da nad sve tri grupe imamo dovoljnu kontrolu pa da u životu pravimo mentalne scaffolds, na kojem će da nam "kuca" duh, kao što kuca srce, sa solidnom slobodom i širokim prostorom.

- Čula - jedan primer, ogroman broj ljudi jede prebrzo, intenzivno razmišlja o nečem drugom i ne uživa u hrani za vreme obroka ni priblišno koliko bi mogli. Dovoljna je prosta želja i akcija u obraćanju pažne na ukus, miris, teksturu pa da hrana dobije novu dimenziju. Dobra volja

- Sećanja - malo nas je imalo nesreću takvu da ni sa iskrenim trudom u svesnom i racionalnom vraćanju na nesreću ne možemo da ugasimo tu nesreću kao osnovni ritam u našem emotivnom životu. Dobra volja, opet.

-Hemija - smešan primer, ali nema broja načinima da hemiju letargičnog sedenja u fotelji, npr, indirektno zameniš skakanjem u neku jednostavnu akciju - odeš na pecanje, iznenadiš ženu novim jelom, uzmeš kjnigu, uradiš 20 sklekova, pustiš glasnu muziku i igraš u sobi itd - opet dobra volja.

I vrednost sume je, siguran sam, veća od suma vrednosti. Imamo solidnu kontrolu nad onim šta i kako sabiramo.

Tako, ja mislim, mnoga patnja (ne svaka, naravno) je izbor pojedinca koji pati, ako uopšte pati. Ono što pojedninac vidi kao demone društvenog kanona nisu nikakvi demoni, imaju privlačnu snagu nad tim pojedincem, ne odbojnu, materijalizacija su ne društva nego naše želje.
mirelarado mirelarado 23:28 14.11.2008

Re: noble savage

Trebalo bi onda da sinhronizujemo terminologiju...:) Moguce je da pricamo o istim stvarima.


:)) Moguće. Nismo uspostavili ono što se u filozofiji i lingvistici zove "Principle of Charity". Naime, da bi razgovor bio moguć, potrebno je da ustanovimo šta tačno obuhvataju pojmovi kojima baratamo. Eto, ipak se ne može sve izraziti brojevima, ima nešto i u rečima... :))
nesha92 nesha92 13:51 13.11.2008

zasad i bez dobrog naslova

zasto su novine, televizije, forumi i blogovi u toj meri politicki polarisani

Zato sto je i obicna informacija pisana/gledana/slusana predstavljena u formi marketinga - negativnog ili pozitivnog vec zavisi od opredeljenja medija.
Poslednji vidjeni primeri informacija bez ili sa dozom marketinga nalaze se u udzbenicima /knjigama ( gde je nivo marketinga uglavnom sveden na piscevo opredeljenje ili poimanje stvarnosti).
Tako na primer ako citate ili slusate vest o elementarnoj nepogodi - naravno da cete cuti da je "vlada " uradila sve/ili nije prstom mrdnula da predupredi ili sanira nastalu stetu - a opet odgovarajuci na nase prvo pitanje po poimanju informacije- "koliko je stradalih ili kolika je steta".
Naravno pomenuti primer je toliko ljudski da nemam nista protiv da budem "procitan" i cujem i dodatnu informaciju i da pokusam da ignorisem upadicu o krivici...
Naravno svi ostali - drasticniji primeri informacija - idu i mnogo dalje od toga vredjajuci zdrav razum osoba koje primaju informaciju , a u sklopu zelje namerne ili ne da od jedne informacije naprave 5-minutnu vest ili napisu pola strane.
Da li tih 5 minuta ili pola strane mogu biti politicki nepolarisani - tesko je odgovoriti - ipak zivimo u politickom a ne PINK - pardon idiotskom drustvu. ( ili nije tako)
Kvalitet 5 minutnog politickog polarisanje ne zaostaje u opste za kvalitetom 5 minutne PINK idile.








dzomba81 dzomba81 14:32 13.11.2008

Pitanje

Ali, zar vi, Zeljka, ne pravite istu gresku pisuci ovaj blog kao i intelektualci? Sta cete postici ovim blogom? Ljudi koji se sa vama slazu ce postovati i likovati nad zaludnim i zbunjenim amaterima/umetnicima/gradjanima, dok ce oni na koje se kritika zapravo odnosi (recimo B. Srbljanovic) vas blog potpuno ignorisati. VI kao da zelite da promenite ljudske predrasude, bas kao i intelektualci.
Željka Buturović Željka Buturović 16:17 13.11.2008

Re: Pitanje

Ljudi koji se sa vama slazu ce postovati i likovati nad zaludnim i zbunjenim amaterima/umetnicima/gradjanima...

nisam sigurna da se ljudi koji ovde pisu uopste slazu sa mnom. jedna od osnovnih teza teksta je da su mediji pristrasni zato sto ljudi vole medije koji su pristrasni, ne zato sto pristrasnost namecu velike korporacije, zli politicari i urednici sl. druga teza je da je ta ljudska pristrasnost u osnovi adaptacija koja zivot cini mogucim.

a treca i najmanje razradjena teza je da intelektualci ne shvataju niti univerzalnost ovih ogranicenja niti njenu adaptivnu vrednost. pa tako prvo krenu sa nekim hiper-racionalnim vidjenjem coveka kao racionalnog glasaca/donosioca odluka koji pazljivo vaze objektivne informacije, a kad se takve teorije pokazu kao potpuno nerealne, onda se predje na ideju da su ljudi suvise glupi za demokratiju i slobodno trziste. ali ovo se zapravo vise odnosi na americke intelektualce nego na domace buduci da se, koliko pratim, kod domacih zapravo sve vreme podrazumeva da je narod glup.
Sofroniye Sofroniye 16:57 13.11.2008

Re: Pitanje

Željka Buturović
Ljudi koji se sa vama slazu ce postovati i likovati nad zaludnim i zbunjenim amaterima/umetnicima/gradjanima...

nisam sigurna da se ljudi koji ovde pisu uopste slazu sa mnom. jedna od osnovnih teza teksta je da su mediji pristrasni zato sto ljudi vole medije koji su pristrasni, ne zato sto pristrasnost namecu velike korporacije, zli politicari i urednici sl. druga teza je da je ta ljudska pristrasnost u osnovi adaptacija koja zivot cini mogucim.

a treca i najmanje razradjena teza je da intelektualci ne shvataju niti univerzalnost ovih ogranicenja niti njenu adaptivnu vrednost. pa tako prvo krenu sa nekim hiper-racionalnim vidjenjem coveka kao racionalnog glasaca/donosioca odluka koji pazljivo vaze objektivne informacije, a kad se takve teorije pokazu kao potpuno nerealne, onda se predje na ideju da su ljudi suvise glupi za demokratiju i slobodno trziste. ali ovo se zapravo vise odnosi na americke intelektualce nego na domace buduci da se, koliko pratim, kod domacih zapravo sve vreme podrazumeva da je narod glup.


Hahahhaahha ovo poslednje mi se narocito svidja. Prvo moram da te pohvalim zaista uzivam u citanju tvojih tekstova i vidim da se tvoj cinizam a i pronicljivost nisu promenili od dana Petnice (mala sala)))

Dve stvari. Delimicno se slazem s tobom vezano za to da ljudi vole stvari koje potvrdjuju njihovo misljenje. Ali mislim da mediji i oblikuju misljenje uz pomocoh raznoraznih instituta, udruzenja itd. Zasto i s kojim ciljem ne znam a i ne zanima me mnogo, kratak je zivot Druga stvar, americki "intelektualci" takodje misle da je narod glup samo umeju da to lepse oblikuju i ne kazu eksplicitno jer nisu naivni kao nasi

Od svih ovih tekstova i diskusija i citavog ovog bloga mene najvise nervira kako su te liberalne snage (svuda ne samo kod nas) toliko self-righteous i toliko ubedjene da je to jedini put a koliko ja znam nigde nije dokazano ( a sumnjam i da moze) da je to "bolji" nacin.
dzomba81 dzomba81 19:21 13.11.2008

Re: Pitanje

Vi ste stavili rec intelektualci pod navodnike, sto, cini mi se, govori dovoljno o nameri vaseg bloga. Hocu da kazem, niste napisali tri teze o ljudskom ponasanju i pozvali ljude na naucnicku diskusiju: stalo vam je da ubedite , to jest, promenite duboko ukorenjene i rasirene predrasude.
Ako primenite tri teze na vas slucaj - Z.B. pise blog sa patosom, usmeren protiv predrasuda grupe XY : Intelektualac pise blog sa patosom, usmeren protiv predrasuda XY - ispada da pravite istu gresku kao i mete vase kritike.

DejanOz DejanOz 20:08 13.11.2008

Re: Pitanje

dzomba81
Vi ste stavili rec intelektualci pod navodnike, sto, cini mi se, govori dovoljno o nameri vaseg bloga.
Koliko ja vidim, rec intelektualci (u tekstu bloga) nije pod navodnicima.
ivana23 ivana23 20:20 13.11.2008

Re: Pitanje

DejanOz

dzomba81 Vi ste stavili rec intelektualci pod navodnike, sto, cini mi se, govori dovoljno o nameri vaseg bloga.
Koliko ja vidim, rec intelektualci (u tekstu bloga) nije pod navodnicima.

Mislio je na Sofroniya, al' je umesto komentar napisao blog.

trol - petnicari

Hahahhaahha ovo poslednje mi se narocito svidja. Prvo moram da te pohvalim zaista uzivam u citanju tvojih tekstova i vidim da se tvoj cinizam a i pronicljivost nisu promenili od dana Petnice (mala sala)))

Ja sam na nekih 16-17 godina izgubila veze sa Petnicom, sve do prosle godine. Uvek se obradujem kad naletnim na nekog iz Petnice.
Ko je od vas i kad bio tamo?
Out of Beirut Out of Beirut 19:19 14.11.2008

otvorenost informacijama

mnoge intelektualce svest o nezaobilaznim ljudskim manama ne navodi na preispitivanje sopstvenih ogranicenja, vec, naprotiv, povecava elan da se tudje ponasanje ispravi i prosvetli na bazi "ekspertskog misljenja" i "naucnih cinjenica". medjutim, kao i u mnogim drugim slucajevima, prividna ljudska "glupost" je zapravo neophodni element ljudske pameti. osoba koja bi bila potpuno otvorena za sve moguce informacije nikad ne bi mogla da ima misljenje ni o cemu, a to znaci, izmedju ostalog, da nikad nista ne bi mogla da odluci i uradi. to sto intelektualci ne mogu da smisle adekvatan model ljudske pameti govori vise o pameti tih intelektualaca nego obicnih ljudi.


Ovo nisam razumeo. Ne prima mi mozak ove informacije... Jer, ono sto se u argumentaciji i u demonstracijama nudi, nisu "sve moguce informacije", vec ono na sta ti sagovornik ukazuje da obratis paznju (i sto on, ako je dovoljno prosvetljen, moze da ponavlja, iznova i iznova, u raznim varijacijama).

Inteligencija je, recimo, kapacitet za adaptacije u novim okolnostima. Recimo da je jedan mentalni filter informacija vezan za pripadnost jednoj drustvenoj grupi. Sta bi bilo ako niko ne bi imao menjac izmedju jednog i drugog filtera? Montecchi i Capuletti. Pripadnost jednoj grupi ne iskljucuje kapacitet za osecaj pripadnosti nekoj drugoj grupi - trik je u tome sto se pripadati moze na mnogo nacina.

Ali vi, naravno, hocete da govorite upravo o slucaju gde intelektualci odbijaju da nauce informacione filtre drugih ljudi, pa svoju (prima facie apsurdnu) nemoc pripisuju tudjoj zatvorenosti.- nezavisno od toga je li ta tudja zatvorenost zaista postoji i u kom je stepenu prisutna.

Nema puno odvratnijih situacija od onih u kojima se skolovani i neskolovani medjusobno posmatraju sa neopravdanom arogancijom.

Inteligencija je (valjda) u procenjivanju je li u datim okolnostima potrebno biti otvoren nekim informacijama, ili ne. Za ovaj zadatak je zaista potrebna mentalna robustnost.

mozda sam zagrizao vise nego sto mogu progutati.

kad ljudi citaju, oni malo citaju a malo nagadjaju, sto, u slucajevima kad su pozicije teksta razlicite od pozicija citaoca, dovodi do mnogih nesporazuma. dijalog je tezak zato sto je slusati tesko, jer se i samo slusanje oslanja na svrstavanje pozicija sagovornika u od ranije poznate kategorije. bez takvog svrstavanja razumevanje ne bi ni bilo moguce, jer novi sadrzaji ne bi mogli da se povezu sa prethodnim znanjem. medjutim, ako u konkretnom slucaju takve kategorije ne postoje, dolazi do potrebe za iskrivljavanjem teksta koje ce ga uprostiti do nivoa na kojem moze da se podvede pod vec poznato


Postoji alternativa za to. Mislim da se jednom recju naziva misticizam. Trima recima, uzivanje u misteriji.

("Dolazi do potrebe"?? Potreba nije bas tako objektivna kategorija.)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana