Literatura

Prevodjenje, čemu?

vladimir petrovic RSS / 04.02.2009. u 18:15

                                                            Prevodjenje je najvažniji svetski posao (Gete)

            Nisam imao u planu da ovih dana pišem post o prevodjenju, ali me je poslednji Jeremijin post inspirisao da iznesem neka svoja vidjenja na tu temu. 

            Neka mi se ne zameri što se usudjujem da se, prilično na brzinu, bavim tako važnom temom kao što je prevodilaštvo, ja koji faktički nisam iz te profesionalne "fele", i koji sam sebi delujem, kada sam u najboljem raspoloženju, samo kao fini, skromnije obdareni pesnik (nekako kao "veliki talent drugog reda", he, he, he). Pri tome, polazim od toga da je zanimljivo ponekad čuti i stavove jednog autsajdera, koji računa da će njegovo pisanje na ovom blogu biti obogaćeno adekvatnim komentarima.

            Nesporno je da je prevodjenje stranih književnih dela nasušna potreba, te da se bez toga ne može. Neka nas u tome ne pokoleba poznata italijanska izreka "Traduttore - traditore", koja doslovno znači «prevodilac-izdajnik», odnosno «prevodilac-previdilac». Ona je umnogome tačna (kaže se da se to više oseća kod poezije nego kod proze), ali pošto ne možemo svi čitati ono što želimo - u originalu, moramo se pomiriti sa prevodima, s tim što je naše pravo da tražimo da ti prevodi budu što bolji. Ovde mi pada na pamet ona stara grčko/latinska izreka «da je nužno ploviti, a živeti nije nužno» (Navigare necesse est, vivere non est necesse); dakle, mora se prevoditi s jednog jezika na drugi, a živeti i nije baš obavezno...

             Naša mudra književnica Isidora Sekulić, koja se i sama bavila književnim prevodjenjem, rekla je: «Prevodi uvek imaju karakter ogleda; svaki ogled zove novi ogled... Prevodi su neizbežna potreba; prevodi su i bela i crna nužda; prevodi isteraju ponekad specifične domete, pa i lepote, ali, u osnovi osnove, prevodi su apsurdna stvar». Prevodi se mogu shvatiti kao «apsurdna stvar» samo ukoliko se podje od činjenice da bi najbolje bilo da možemo strana književna dela čitati u - originalu. Medjutim, svi mi koji manje-više znamo strane jezike ne možemo biti prevodioci, naročito ne -  književni prevodioci. Sve je u tome. Kamo sreće da možemo zaobići prevode i čitati dela koja nas interesuju direktno u originalu, ali ne možemo, bar ne velika većina ljudi...

            Jedan naš drugi vrli pisac, Ivo Andrić, jednom prilikom je rekao: «Više vredi s uspehom prevesti neku dobru knjigu nego napisati pet-šest prosečnih romana». Drugim rečima, prevod se uzdiže na visok nivo stvaralaštva.

            Sve je u tome da se u prevodjenju dobro biraju reči. Za to je potrebno dobro, čak izvanredno poznavanje maternjeg jezika, pre nego poznavanje stranog jezika sa kojeg se (ili na koji se) prevodi.

            A dosta se lako uoči da li je neki prevod dobar ili loš. Zapravo, pre se uoči da je neki prevod loš nego da je dobar. S tim u vezi, Branimir Živojinović, jedan od naših najboljih prevodilaca s nemačkog jezika, s pravom je rekao: "Kad sve prevedem dobro i tačno, to se ne vidi; kad je prevod na nekoliko mesta loš i netačan, svi odmah vide; i najzad, opet niko ne vidi kad je sve netačno i loše.... Medjutim, ko god loše prevodi, negde u sebi to zna".

            Poželjno je, naravno, da prevodi budu što bliži originalu, da se prevodioci ne osmele previše, pa da njihova rukotvorina u priličnoj meri odskoče od orignala s kojeg su slobodno prevodili. S druge strane, ima, naravno, mada dosta retko, prevoda koji čak bivaju bolji - od originala, kada stvaralačka moć prevodioca dodje najviše do izražaja. S tim u vezi, poznata je Borhesova izreka: «Original nije veran prevodu»...

            A da li se baš sve može prevesti s jednog jezika na drugi? Smatram da ne može, neke specifičnosti u pojedinim jezicima (a ima ih itekako) se jednostavno ne mogu prevesti, ali se mogu interpretirati, pa se, stoga, nikako ne sme odustajati od - prevodjenja. Isidora Sekulić je govorila, na primer, da se Njegošev «Gorski vijenac» nikako ne može prevesti na strane jezike, ali se može - prepevati.           

            Ne mogu a da, na kraju, ne pomenem slučaj japanskog pisca Jukija Mišime (Yukio Mishima), koji je meni veoma drag, a koji važi ne samo za «najvećeg japanskog pisca XX veka», već i za najprevodjenijeg japanskog pisca (što je, naravno, povezano jedno s drugim).

            Japanska književnost, tvrde neki dobri poznavaoci japanskih prilika, do nedavno nije bila upućena celokupnom čovečanstvu (kao druge velike književnosti), već isključivo - Japancima. Naime, iz japanskog straha od nerazumevanja stranaca, smatralo se da oni ne mogu da je na odgovarajući način prevedu na svoje jezike, a osim toga, verovalo se da neće ni hteti da je dostojno ocene, pa je dekuražirano svako prevođenje. Zato je ona tako sporo prodirala u domove i biblioteke Zapadnjaka.

            Takav je donekle bio i Jukio Mišima. Medjutim, kada se lično uverio da su neki prevodioci njegovih knjiga na engleski bili izvrsni poznavaoci japanskog jezika, on je prevodiocima iz zemalja van engleskog jezičkog područja preporučivao da se ne trude da prevode njegova dela direktno sa japanskog, nego neka to čine - sa engleskog jezika. Polazio je, dakle, od pomenute urodjene japanske skepse po kojoj je strancima mnogo lakše da upoznaju i dobro govore engleski nego japanski jezik. Tako imamo slučaj prevoda sa - prevoda, umesto sa originala. Mi danas imamo situaciju više Mišiminih knjiga prevedenih na srpski sa engleskog jezika (jedna - «Mornar koji nije voleo more» - je čak prevedena  s - nemačkog), dok je samo jedna jedina knjiga prevedena direktno sa japanskog («Zlatni paviljon», u prevodu Dejana Razića). S tim u vezi, zabeležena je Mišimina izjava: «Imajući u vidu da, skromnost po strani, ja pišem prilično lako, to se čudim ponekad kad vidim da prevodioci mojih dela na engleski jezik, sa kojima sam najviše u vezi, imaju teškoća sa prevođenjem. Moj je stav da budem tolerantan i prema sitnim pogreškama prevodilaca, jer shvatam da su moje poruke prvenstveno namenjene mojim zemljacima, dakle Japancima, a da ih stranci, i u najidealnijem prevodu, ne mogu na pravi način shvatiti».

                Ovde želim da pomenem i to da slične slučajeve imamo i među evropskim piscima koji su pisali na tzv. malim jezicima. Naime, češki pisci Pavel Kohout i Vaclav Havel, dok su bili disidenti (Kohout u egzilu, Havel u zatvoru), zahtevali su da se njihove knjige prevode s -  nemačkog, a ne sa češkog jezika, na kome su pisane).

                Evo nekoliko trivijalnosti:

                Postoje prevodi koji se smatraju umetničkim delima i čije vrednosti ostaju priznate i u slučajevima novih prevoda istih dela u pitanju. S tim u vezi navešću tri primera:

            - Zbirka arapskih priča "Hiljadu i jedne noći" (Les Mille et Une Nuits), prevedena na francuski na prelazu izmedju XVII i XVIII veka, od strane Antoana Galana (Antoine Galland, 1646-1715), i danas se smatra najboljim francuskim prevodom, iako je nakon Galanovog bilo još nekoliko prevoda.

            - U Vel. Britaniji imamo slučaj "Autorizovane verzije kralja Džejmsa" (The Authorized King James Version of the Holy Bible"), iz XVII veka, kao najbolji prevod Biblije na engleski jezik (prevod su izvršila 47 prevodilaca po direktnom nalogu kralja Džejmsa), i taj prevod je i danas u upotrebi.

            - Mi u Srbiji imamo prevod Svetog pisma (Biblije) od strane Vuka St. Karadžića (Novi Zavet) i Djure Daničića (Stari zavet), iz XIX veka,  koji je i danas u upotrebi, mada je bilo novijih prevoda. 

             Na kraju, da dodam još i ovo:

             - Kolja Mićević, poliglota i briljantan prevodilac iz Banja Luke (kome se i tradicionalno skeptični Miroslav Krleža divio za prevode Balada F. Vijona na srpsko-hrvatski jezik), preveo je Danteovu "Božanstvenu komediju" na francuski (prva rimovana verzija na tom jeziku) i na srpski jezik. Prevodio je direktno sa toskanskog jezika, na kome je Danteovo famozno delo bilo napisano. Kažu da mu je trebalo za ta dva prevoda (francuski i srpski) oko dvadeset godina. 

                 - Ja koji govorim francuski i engleski, čitam najradije knjige u srpskom prevodu, ali pritom volim da imam pri ruci i original, tek da bacim pogled kada mi nešto zapne, odnosno nije mi potpuno jasno prevodiočevo stvaralaštvo.



Komentari (150)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

miloradkakmar miloradkakmar 18:37 04.02.2009

Одличан текст


Одличан текст, поготово што се преводилаштвом , од критичара и теоретичара ретко ко бави , као " равноправним " књижевним радом и родом. Преводиоци су " физички радници " књижевности, бар сам тако чуо на једној давној књижевној трибини.
Када читамо страног писца , не можемо да појмимо колико преводилац улаже напора, знања , рада и труда , он мора да познаје не само језик, већ и теорију књижевности , писца кога преводи и читалачку публику.

Свакако да је поезију теже преводити , па се она препевава.
niccolo niccolo 18:43 04.02.2009

Re: Одличан текст

Da, kao po običaju Vladimir ima odličan tekst
Naročito se slažem sa ovime
Za to je potrebno dobro, čak izvanredno poznavanje maternjeg jezika

miniko63 miniko63 18:47 04.02.2009

Re: Одличан текст

Ma ne odličan naslov hahahhahaah

Ps zbog naslova sam dala preporuku
miloradkakmar miloradkakmar 18:58 04.02.2009

Re: Одличан текст

miniko63
Ma ne odličan naslov hahahhahaah

Ps zbog naslova sam dala preporuku


Чему ... ?
miniko63 miniko63 19:03 04.02.2009

Re: Одличан текст

Чему ... ?


Ovo je klasičan primer pravilne uptrebe reči "ČEMU" Vaše "čemu" u ovom slučaju ima pravilno značenje i smisao.
vladimir petrovic vladimir petrovic 19:21 04.02.2009

Re: Одличан текст

Ovo je klasičan primer pravilne uptrebe reči "ČEMU" Vaše "čemu" u ovom slučaju ima pravilno značenje i smisao


Ne dirajte mi moje "Čemu?"
Ja sam se toliko uobrazio da smatram da imam nekakva autorska prava na tu reč u naslovljavanju mojih postova, pa ne bih voleo da je vidim u naslovima kolega blogera.
miniko63 miniko63 19:28 04.02.2009

Re: Одличан текст

Izvinite gosin petroviću to ne mogu da vam obećam. Ja jako često koristim tu reč. To je jače od mene, to je postalo takoreći nešto kao uslovni refleks kod mene.
miloradkakmar miloradkakmar 20:08 04.02.2009

Re: Одличан текст

vladimir petrovic
Ovo je klasičan primer pravilne uptrebe reči "ČEMU" Vaše "čemu" u ovom slučaju ima pravilno značenje i smisao


Ne dirajte mi moje "Čemu?"
Ja sam se toliko uobrazio da smatram da imam nekakva autorska prava na tu reč u naslovljavanju mojih postova, pa ne bih voleo da je vidim u naslovima kolega blogera.



Немам ја ништа с тим , само сам претпоставио на шта циља минико.
Никад више нећу споменути ту реч , измислићу неку другу .
vladimir petrovic vladimir petrovic 20:13 04.02.2009

Re: Одличан текст

Miniko
To je jače od mene


Samosavladjivanje je bitna osobina svih nas. Pokušaj malo jače, ali u pravom pravcu.

Inače, u suprotnom, angažovaću nekog dobrog advokata da me zaštiti...

Imam u vidu jednog harizmatičnog i vrlo uticajnog kolegu sa ovoga bloga... Ako se ukaže potreba, stupiće u akciju...
miniko63 miniko63 20:28 04.02.2009

Re: Одличан текст

Samosavladjivanje je bitna osobina svih nas. Pokušaj malo jače

slažem se


u pravom pravcu.
i sa ovim se slažem

ali


E toga "ali" nema gosin petroviću mislim da je to zaista važno....suština
Alava Alava 19:27 04.02.2009

Jer je i prevođenje umetnost...

Sve je u tome da se u prevodjenju dobro biraju reči. Za to je potrebno dobro, čak izvanredno poznavanje maternjeg jezika, pre nego poznavanje stranog jezika sa kojeg se (ili na koji se) prevodi.

Ovo je skroz tačno. Pored poznavanja stranog jezika, ono što od prevodioca čini umetnika jeste upravo izvanredno poznavanje maternjeg jezika.
Ona je umnogome tačna (kaže se da se to više oseća kod poezije nego kod proze)

Možda zato što se poezija ne može opisno prevoditi. Teškoće prevođenja poezije iskusio je svako ko je pokušao da prevede makar omiljenu pesmu nekog muzičara koga voli.
A da li se baš sve može prevesti s jednog jezika na drugi? Smatram da ne može, neke specifičnosti u pojedinim jezicima (a ima ih itekako) se jednostavno ne mogu prevesti, ali se mogu interpretirati, pa se, stoga, nikako ne sme odustajati od - prevodjenja.

U potpunosti se slažem. Baš zato je Dejan Stanković moj idol od kada je preveo Andrića na portugalski. Treba se izboriti sa tolikim turcizmima u našem jeziku. To su upravo te specifičnosti, mada, naravno, nisu jedine.

U svakom slučaju, tekst je odličan!
A da ga sad prevedeš na, recimo, francuski?
vladimir petrovic vladimir petrovic 20:07 04.02.2009

Re: Jer je i prevođenje umetnost...

Alava
A da ga sad prevedeš na, recimo, francuski?


Čemu?
niccolo niccolo 20:11 04.02.2009

Re: Jer je i prevođenje umetnost...



E pa ne može...ja taman rešim neću da trolujem, kad ono niko drugi ništa i ne radi osim trolovanja...Kako treba da razumemo ovaj
skromnije obdareni pesnik
deo teksta?
miloradkakmar miloradkakmar 21:08 04.02.2009

Re: Jer je i prevođenje umetnost...

niccolo


E pa ne može...ja taman rešim neću da trolujem, kad ono niko drugi ništa i ne radi osim trolovanja...Kako treba da razumemo ovaj
skromnije obdareni pesnik
deo teksta?


Прочитај први коментар и огради се. Није потребно извињење.
niccolo niccolo 01:22 05.02.2009

Re: Jer je i prevođenje umetnost...

Ne razumem?
miniko63 miniko63 01:23 05.02.2009

Re: Jer je i prevođenje umetnost...

Ne razumem

to je u ljudskoj prirodi
niccolo niccolo 01:26 05.02.2009

Re: Jer je i prevođenje umetnost...

Aha, sad sam ukapirao miloradkakmar . U pravu si...
miniko63 miniko63 01:29 05.02.2009

Re: Jer je i prevođenje umetnost...


U pravu si


A da ti ipak proveriš
miloradkakmar miloradkakmar 19:20 05.02.2009

Re: Jer je i prevođenje umetnost...

niccolo
Aha, sad sam ukapirao miloradkakmar . U pravu si...


Све је ОК .
scabies scabies 21:40 04.02.2009

prevod

"Prevod je kao zena... Kad je dobra-nije verna. Kad je verna-nije dobra..."
crossover crossover 22:42 04.02.2009

Re: prevod

"Превод је као жена. Ако је леп, онда није веран. Ако је веран, онда сигурно није леп." - Јевгениј Јевтушенко

"Превод је као жена. Ако је леп, кога брига да ли је веран" - Crossover
maksa83 maksa83 00:48 05.02.2009

Re: prevod

"Превод је као жена. Ако је леп, кога брига да ли је веран" - Crossover

Crossover : Jevtušenko - 1 : 0.
miniko63 miniko63 00:53 05.02.2009

Re: prevod

Crossover

Preći preko kolko se ja razumem u engleski
Unfuckable Unfuckable 21:45 04.02.2009

Ponovo perfektan tekst

Pižone
Mnogi od nas, dok čitaju, veoma malo obraćaju pažnju na prevod , sve dok nešto baš "ne zapara uši" ili logiku. Prevodioci mogu dati ali i uzeti dušu tekstu...
Mislim da se ovde, kako si odlično primetio, krije najveća tajna :
Sve je u tome da se u prevodjenju dobro biraju reči. Za to je potrebno dobro, čak izvanredno poznavanje maternjeg jezika, pre nego poznavanje stranog jezika sa kojeg se (ili na koji se) prevodi.


Sećam se Budimčevih sjajnih komentara o prevodu - Pamuka, čini mi se.
Takođe primećujem pojavu novog starog sporta : prevođenje žednih preko vode.
Ima...baš - stručnjaka za to...
Milan Novković Milan Novković 22:07 04.02.2009

Re: Ponovo perfektan tekst

Takođe primećujem pojavu novog starog sporta : prevođenje žednih preko vode.
Ima...baš - stručnjaka za to...

Jel postoji takva stvar kao što je korektan i nadahnut prevod zednog preko vode ? :)
Unfuckable Unfuckable 22:08 04.02.2009

Re: Ponovo perfektan tekst

odlično pitanje, prijatelju !
Zavisi iz kog ugla se posmatra...
112358oo 112358oo 20:12 05.02.2009

Re: Ponovo perfektan tekst

Jel postoji takva stvar kao što je korektan i nadahnut prevod zednog preko vode ? :)

kako bi glasio prevod, recimo na engleski jezik, poznate sportske rečenice:

"ostavio je srce na terenu"...? :)
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:11 05.02.2009

Re: Ponovo perfektan tekst

kako bi glasio prevod, recimo na engleski jezik, poznate sportske rečenice:

"ostavio je srce na terenu"...? :)


Moramo da čekamo Ozone da to reši... Sećaš se, do skoro su po gradu bili bilbordovi sa bukvalnim engleskim prevodima poslovica ili izreka kao što su BETTER SPARROW IN HAND THAN PIGEON ON BRANCH, WHO PLUMS YOU, IT IS HARD TO PUSH FROG INTO WATER i slično....
miniko63 miniko63 21:43 05.02.2009

Re: Ponovo perfektan tekst

Mislim da svi vi, zaljubljenici u jezik treba i dalje da se zaljubbljujete. To je smisao. Morate neprestano da tragate za istinom, dobrotom. Vi možete da obojite ovaj svet mnogo lepšim bojama. Ako boje uošte mogu biti lepše. Jako ste važni preko vas se prenose poruke. To je razlog koji od vas zahteva preciznost, ususdjujem se da kažem, možda i manogo veću nego što to mora da ima neurohirurg. Ja vam se divim, i divim još više kada vidim da stremite sve boljem i boljem. To podržavam svim srcem. Zaboravite na sujetu i bavite se jezikom ljubljavu koju vi i jedino vi razmete.
Oprostite ako sam nešto propustila da kažem. Dodaćete vi, jer vi se perfektno razumete u jezik. Ispravka na kraju teksta: jezike
dunja73 dunja73 21:54 04.02.2009

prevodjenje

Govorim pored maternjeg ( srpsko -bosansko -hrvatskog ) i nemacki jezik i poznajem dobro svapski nemacki dijalekt. Prevesti sa dijalekta na nemacki adekvatno ,nije moguce .

Istog sam misljenja po pitanju prevodjenja sa nemackog na srpski jezik .Medjutim mene sve vise fascinira slicnost nemackog i srpsko-hrvatskog jezika . Na prvi mah to izgleda apsurdno ,medjutim nije tako .

Jedan naš drugi vrli pisac, Ivo Andrić, jednom prilikom je rekao: «Više vredi s uspehom prevesti neku dobru knjigu nego napisati pet-šest prosečnih romana». Drugim rečima, prevod se uzdiže na visok nivo a


Slozila bih se sa Ivom u potpunosti.

prevod za mene :

Za mene je dobar prevod - transparentnost ( popularno da se izrazim) u bukvalnom smislu te reci.

dali76 dali76 22:38 04.02.2009

Re: prevodjenje

“popularno da se izrazim) u bukvalnom smislu te reci.”
Izvini Dunja ja ovaj djelic ne razumijem ;popularno se izraziti u bukvalnom smislu te rijeci?
Eto dobra prilika za poznavaoce srpsko bosansko hrvatskog da ovo prevedu…

dunja73 dunja73 23:42 04.02.2009

Re: prevodjenje

Za mene je dobar prevod - transparentnost ( popularno da se izrazim) u bukvalnom smislu te reci.





Vidi se da ne zivis u Evropi ..

Naime, kako se koja drzavica pripremala ulasku u EU ( pre prikljucenja) ,ista bi rec , bila jedna od " top popularnih" ..

Nadam se da svi znamo sta je bukvalan prevod ove reci.
za tebe samo :Transparenz (von lateinisch trans „(hin)durch“ und parere „sich zeigen, scheinen“)

“popularno da se izrazim) u bukvalnom smislu te reci.”




Izvini Dunja ja ovaj djelic ne razumijem ;popularno se izraziti u bukvalnom smislu te rijeci?
Eto dobra prilika za poznavaoce srpsko bosansko hrvatskog da ovo prevedu…



kasapin --mesar - metzger





Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:56 04.02.2009

Последњи којег признајем..

dunja73
Istog sam misljenja po pitanju prevodjenja sa nemackog na srpski jezik

Ово што следи је мени омиљена Рилкеова песма, написана две недељу пре његове смрти, која се извесно приближавала јер песник зна да болује од леукемије. Ја због Рилкеа и натуцам то нешто немачког, он је био мој први разлог зашто сам сео да учим тај језик, и себи сам, потом, био дао на вољу читајући га у оригиналу. Како год било, до Рилкеа ме довео његов сјајни преводилац Бранимир Живојиновић… Волећи их обојицу, песника и певодиоца, седео сам и упоређивао оригиналне песме и преводе. Пуританцима се следеће неће допасти: Живојиновић је каткад већи Рилке него сâм Рилке. Наравно, само условно речено.

Нек зналци немачког упореде. Они који тај језик не знају, нек пробају да ишчитају песму у оригиналу, како би чули њен звук и ритам, и потом се врате на српски превод.

Већ сам једном гњавио пучанство сличном причом. Не сумњам да ћу се још који пут "исказати".


Последњи којег признајем, с ким зборим,
безлечни боле у телесном ткиву,
приђи: кô што у духу горех, горим
у теби; да на твоју ватру живу
пристане, дуго противило се дрво,
а сад те храним, твој сам плам и сев.
Овдашњу моју благост сву је схрвô
неовдашњега пакла гнев.
Сав чист, сав лишен будућега плана
на паћења се ломачу упутих,
знајућ да нема сутрашњега дана
за ово срце, где залиха ћути.
Ко то нераспознатљив гори? Ја?
Не увлачим овамо успомене.
О, живот, живот: Изван мене.
А ја у огњу. Никог ко ме зна.


Komm du, du letzter, den ich anerkenne,
heilloser Schmerz im leiblichen Geweb:
wie ich im Geiste brannte,sieh, ich brenne
in dir; das Holz hat lange widerstrebt,
der Flamme, die du loderst, zuzustimmen,
nun aber nähr' ich dich und brenn in dir.
Mein hiesig Mildsein wird in deinem Grimmen
ein Grimm der Hölle nicht von hier.
Ganz rein, ganz planlos frei von Zukunft stieg
ich auf des Leidens wirren Scheiterhaufen,
so sicher nirgend Künftiges zu kaufen
um dieses Herz, darin der Vorrat schwieg.
Bin ich es noch, der da unkenntlich brennt?
Erinnerungen reiß ich nicht herein.
O Leben, Leben: Draußensein.
Und ich in Lohe. Niemand der mich kennt.

dunja73 dunja73 00:35 05.02.2009

Re: Последњи којег признајем..

Hm ... hm...
безлечни боле у телесном ткиву,




[
heilloser Schmerz im leiblichen Geweb:




Padezi su krivci za ovako dobar prevod ...Zato mi to cujemo kao Zauber

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:42 05.02.2009

Re: Последњи којег признајем..

dunja73
Padezi su krivci za ovako dobar prevod ...Zato mi to cujemo kao Zauber

Падежи у рукама чаробњака.
Језик у рукама чаробњака.

Могао бих исто да ти покажем које је песме Живојиновић "написао" боље од Рилкеа. Наравно, и обрнуто.

А кажи ми која је песма лепша?
Она немачка или она српска?
miniko63 miniko63 00:44 05.02.2009

Re: Последњи којег признајем..

Она немачка или она српска

Sve su pesme lepe
dunja73 dunja73 00:59 05.02.2009

Re: Последњи којег признајем..


А кажи ми која је песма лепша?
Она немачка или она српска?



Tesko ,citam upravo obe naglas .

Moja podloga je srpski jezik -naravno da meni ( nama ) - es klingt himmelisch

Ne bih se smela izjasnjavati ,drugacije je sve to nekome ,kome je maternji (podloga) nemacki .

Ostavimo ovako kako jeste ..

Zivojinovic - volela bih ,napisi


dunja73 dunja73 01:21 05.02.2009

Re: Последњи којег признајем..

DAS HEIMATLIED

Vom Feld klingt ernste Weise;
weiß nicht, wie mir geschieht...
«Komm her, du Tschechenmädchen,
sing mir ein Heimatlied.» -

Das Mädchen läßt die Sichel,
ist hier mit Husch und Hui, -
setzt nieder sich am Feldrain
und singt: «Kde domov muj»...

Jetzt schweigt sie still. Voll Tränen
das Aug mir zugewandt, -
nimmt meine Kupferkreuzer
und küsst mir stumm die Hand.

Aus: Larenopfer (1895)
teodorakaze teodorakaze 22:52 04.02.2009

prevodjenje

"Sve je u tome da se u prevodjenju dobro biraju reči. Za to je potrebno dobro, čak izvanredno poznavanje maternjeg jezika, pre nego poznavanje stranog jezika sa kojeg se (ili na koji se) prevodi."

Ziva istina. I nije pitanje samo u recima, vec narocito u konstrukcijama i duhu jezika. (Jedan moj prijatelj odbija da cita knjige ako u prevodu prepozna jezik sa koga je tekst preveden.). Meni se cesto desavalo da mi se fraze jednog i drugog jezika pomesaju dok prevodim, pa je proof-reading neophodan nebrojeno puta. U zavisnosti od teksta, nekada je jako tesko, ili gotovo nemoguce preneti sve konotacije odredjenih reci, fraza ili citavih recenica. Prosto zato sto jezik u sebi nosi citavu kulturu, tradiciju i duh naroda koji ga koristi. Kada su ti cinioci razliciti, ili cak nepostojeci u drugom jeziku, prevodilac ima pred sobom jako tezak zadatak, i/ili puno “prim.prev.-ovanja”.

Slazem se da je posao prevodioca jako mukotrpan, ako se ozbiljno shvati. Osim odlicnog poznavanja jezika, potrebno je podjednako poznavanje i svih ostalih faktora koje sam pomenula

“Zapravo, pre se uoči da je neki prevod loš nego da je dobar.”

Kod nas takodje postoji i jako puno nestrucnih prevodilaca, koje izdavaci zaposljavaju jer ih placaju manje nego strucne. Rezultat je potpuna unakaradjenost teksta.

Sto se poezije tice, problem je jos veci, jer tu dolazimo u susret i sa metrikom (koja je najcesce od velikog znacaja za pesmu), pa je cesto potpuno nemoguce ispostovati i metriku i znacenje. Srpski jezik, na primer, ima potpuno drugaciji ritam od engleskog, pa je cesto nemoguce dosledno sprovesti metricke obrasce u prevodu (Laza Kostic je cak izmisljao nove reci da bi bio metricki dosledan u svojim prevodima).

Sve u svemu, prevodilac o mnogo cemu mora da odluci i oko mnogo cega da se pomuci da bi prevod bio dostojan originala.

Ja sam bas oduzila, izvinjavam se, ali mi je bas prijala tema. Hvala!
vladimir petrovic vladimir petrovic 23:22 04.02.2009

Re: prevodjenje

Teodorakaze
Sto se poezije tice, problem je jos veci, jer tu dolazimo u susret i sa metrikom (koja je najcesce od velikog znacaja za pesmu), pa je cesto potpuno nemoguce ispostovati i metriku i znacenje. Srpski jezik, na primer, ima potpuno drugaciji ritam od engleskog, pa je cesto nemoguce dosledno sprovesti metricke obrasce u prevodu (Laza Kostic je cak izmisljao nove reci da bi bio metricki dosledan u svojim prevodima).


Slažem se. Dobro je što ste pomenuli muke Laze Kostića.

Ja znam za slučaj Anice Savić-Rebac, prilikom prevodjenja tzv. "Partizanskih pesama" na engleski jezik, odmah posle oslobodjenja Jugoslavije, dakle nakon II sv. rata. Bio je to izuzetno težak posao, o čemu je nadahnuto pisala Isidora Sekulić. Anica je bila izvrstan poznavalac engleskog jezika, ali se mnogo mučila da prevede, recimo, stihove kao: "Suzama se boj ne bije, već se vrela krvca lije".

Ona je to prevela ovako: "No battle ever by tears was won,
But the heart must endure and the warm blood run",


što bi, ako se ponovo prevede na srpski, bilo:
"Nijedna bitka nije suzama dobijena,
Srce ima da izdrži (istraje) i vrela krv da teče".

Navodim ovo kao primer koliko prevodjenje poezije može da bude kompleksno, kao i da čovek nikada ne bude siguran da li je dobro uradio.
miniko63 miniko63 00:31 05.02.2009

Re: prevodjenje

Onako OK
mirelarado mirelarado 02:45 05.02.2009

Eko o превођењу

Поред тога што је урадио неколико превода са француског на италијански језик, Умберто Еко је написао и књигу Kазати готово исту ствар, у којој превођење посматра као процес тумачења текста и као својеврсно преговарање о смислу. Преводилац нужно изналази компромисна решења, полазећи од ауторове намере, намере коју намеће изворни текст и могућности које пружа циљни језик превода. Ево шта каже на крају те књиге, а у одбрану "неверних преводилачких лепотица":

Извикана „верност“ превођења није искључиво мерило које ће нас довести до једино прихватљивог превода (стога ваља преиспитати чак и надмено и ниподаштавајуће гледање на преводе који су „лепи али нису верни“). Верност је пре склоност да верујемо како је превод увек могућан ако изворни текст тумачимо са заносом и истинским удубљивањем, верност је настојање да одредимо оно што је за нас дубински смисао текста и способност да у сваком тренутку преговарамо о решењу које нам се чини најприкладнијим.
Ако погледате у било који речник, видећете да међу синонимима за верност нигде нема речи тачност, али зато су ту оданост, честитост, поштовање и смерност. (У. Еко, Казати готово исту ствар)


dunja73 dunja73 03:00 05.02.2009

KIS

Ja bih pomenula Danila Kisa .
miniko63 miniko63 10:12 05.02.2009

Re: KIS

Ja bih pomenula Danila Kisa

Ja mislim da on zasluzuje mnogo visei to mnogo vise
vladimir petrovic vladimir petrovic 11:45 05.02.2009

Re: Eko o превођењу

Mirelarado
...гледање на преводе који су „лепи али нису верни“


Ovo može da bude vrlo zanimljivo. Ja na prevod koji je "lep, ali nije veran" gledam kao na svojevrsno stvaralaštvo, kao nekakvu nadopunu i prilagodjavanje tudjeg teksta svom sopstvenom poimanju . Da li se time umanjuje značaj tudjeg teksta? Ne mora da bude tako, jer neki originalni tekst bukvalno preveden na tudj jezik može da zvučio bledo, neubedljivo.

Drugim rečima, ja jesam pre za lepo nego za - verno.

Da dodam još nešto, što je po sebi već drugo pitanje.

Jukio Mišima, budući japanski pisac koji je veoma dobro poznavao evropsku književnost, nije se zadovoljavao prevodima nekih dela, makoliko su ti prevodi bivali dobri, već je vršio - adaptacije. To je naročito radio kod pozorišnih komada, jer on sam je bio značajan pisac pozorišnih komada - tako je adaptirao i za japansku scenu postavio Vajldovu "Salome", Rasinovog "Britanikusa" i još nekoliko dela kojih u ovom trenutku ne mogu da se setim.
mirelarado mirelarado 22:09 05.02.2009

Re: KIS

Re: KIS #LinkJa bih pomenula Danila Kisa
Ja mislim da on zasluzuje mnogo visei to mnogo vise


Када већ говоримо о Кишу и Еку, занимљиво је да су обојица превели Кеноове Стилске вежбе, као и да Еко од југословенских писаца (јер он и даље нашу књижевност посматра у тим оквирима) највише цени управо Данила Киша, њих двојица су се и дружили у Паризу. Поред Киша читао је и преводе Андрићевих дела, чија га историчност привлачи.
crossover crossover 22:40 05.02.2009

Re: KIS

mirelarado
Када већ говоримо о Кишу и Еку, занимљиво је да су обојица превели Кеноове Стилске вежбе, као и да Еко од југословенских писаца (јер он и даље нашу књижевност посматра у тим оквирима) највише цени управо Данила Киша, њих двојица су се и дружили у Паризу. Поред Киша читао је и преводе Андрићевих дела, чија га историчност привлачи.

Кад већ говоримо о Кишу и Еку, ’оћеш још дуго да нас мучиш овако на парче или ћеш да напишеш нешто уцело. Или да почнемо да те смарамо к’о Брајовића док ти не досади, па да напишеш блог? Бре, све трчкам за тобом и надам се са’ ће. ’Ајде напиши нешто да се и ми цигани радујемо :)
Мислим, чекање, чему?
mirelarado mirelarado 23:04 05.02.2009

Re: KIS

Кад већ говоримо о Кишу и Еку, ’оћеш још дуго да нас мучиш овако на парче или ћеш да напишеш нешто уцело. Или да почнемо да те смарамо к’о Брајовића док ти не досади, па да напишеш блог? Бре, све трчкам за тобом и надам се са’ ће. ’Ајде напиши нешто да се и ми цигани радујемо :)
Мислим, чекање, чему?


:))) Имам и ја неких црногорских корена, није ту Предраг усамљен. Написаћу чим смислим нешто што би било занимљиво, а и некако сам изнервирана ових дана због наших блогоколега који су прохујали са вихором.
Ево, и Владимир је баш лепо написао овај текст. Камо среће да је више таквих љубитеља ствари књижевних.
miniko63 miniko63 23:09 05.02.2009

Re: KIS

твари књижевних


Ja bih ovo pre ovako nazvala. A vi sada opovrgnite. Bilo bi mi veliko zadovoljstvo

VLJK
mirelarado mirelarado 23:20 05.02.2009

Re: KIS

Ja bih ovo pre ovako nazvala. A vi sada opovrgnite. Bilo bi mi veliko zadovoljstvo


Можеш то да назовеш како ти драго, твар је хрватски израз за материју, ја сам парафразирала Киша, он је то тако називао. Шта да се ради, такви су преводиоци, туђе мисли мисле, туђе речи говоре. ;-)
vladimir petrovic vladimir petrovic 23:30 05.02.2009

Re: KIS

Mirelarado
...Имам и ја неких црногорских корена, није ту Предраг усамљен. Написаћу чим смислим нешто што би било занимљиво, а и некако сам изнервирана ових дана због наших блогоколега који су прохујали са вихором.
Ево, и Владимир је баш лепо написао овај текст. Камо среће да је више таквих љубитеља ствари књижевних.


Ja nemam sreću kao vi i Petar Brajović da vučem crnogorske korene.
Ovo drugo (hujanje s vihorom) je i mene dotaklo.
Hvala na komplimentu.

Voleo bih da nadjete volje i vremena i ispričate nam nešto ovde, na blogu, o Umbertu Eku. Hvala unapred.

Da bih vas ankuražirao reći ću da sam se nedavno glasno nasmejao kada sam naišao na ovu izjavu engleskog književnika Entonija Bardžisa (Anthony Burgess), izrečenu za Umberta Eka: «No man should know that much»! Da, da, Umberto Eko nije smeo i ne sme toliko da zna...

crossover crossover 23:48 05.02.2009

Re: KIS

а и некако сам изнервирана ових дана због наших блогоколега који су прохујали са вихором.

Знам, и мени стоји кнедла у грлу због тога, а не бих баш да псујем... Потпуно те разумем.

Владимирови текстови су одлични, а овај је перфектан.
То и ја мислим, књижевна секција блога има значајан потенцијал, што би рекли ономад друштвено-политички радници, али није достигла пуну афирмацију :) Мени су много су интересантнији блогови о књижевности, и о уметности уопште, него све оно остало. Пиши, и дај неку препоруку за читање, нама љубитељима, аматерима.
miniko63 miniko63 00:07 06.02.2009

Re: KIS

твар је хрватски израз за материју


Bilo bi bolje da sam rekla materije književne. Onda bi bilo u redu? Ili ne?

U potpisu VLJK

Prim.prev. na poslednjem blogu Jelice grganovic
mirelarado mirelarado 00:35 06.02.2009

Re: KIS

Bilo bi bolje da sam rekla materije književne. Onda bi bilo u redu? Ili ne?

U potpisu VLJK

Prim.prev. na poslednjem blogu Jelice grganovic


Mинико,
у чему је проблем? Ако ти се допада, можеш да кажеш твари књижевне, што да не?
Што би се неко мешао у твој начин изражавања? То код Јелице нисам разумела.
Поздрав.
miniko63 miniko63 00:40 06.02.2009

Re: KIS

у чему је проблем

Ja nisam pravila nikakav problem upotrebila sa reč tvari.

То код Јелице нисам разумела


Vama je očigledno stran pojam "Vaš ljubazni komšija"

Ne mislim da je to zaista tako, jer sam ubedjena da prevodioci najviše od svih ljudi na svetu znaju.
Vi ste to samo, mislim većina je zaboravila to zančenje

VLJK

PS inače KIS je moj omiljeni omiljeni.....
mirelarado mirelarado 00:52 06.02.2009

Re: KIS

Мени су много су интересантнији блогови о књижевности, и о уметности уопште, него све оно остало. Пиши, и дај неку препоруку за читање, нама љубитељима, аматерима.


Чек', чек', Crossover, твоји коментари ми не делују баш аматерски. :)
crossover crossover 01:29 06.02.2009

Re: KIS

mirelarado
Чек', чек', Crossover, твоји коментари ми не делују баш аматерски. :)

Ма јок, тотални аматер. Само сам одрастао у финој кући, с’ клавиром. Нисам нажалост имао гувернанту, као Владимир, ал’ смо имали кућну помоћницу. Декадентна пропала буржоазија, шта ћеш, докона па чита књиге :)
miniko63 miniko63 01:35 06.02.2009

Re: KIS


ал’ смо имали кућну помоћницу

Lepo, em zaposlili ženu u kući punoj knjigaa, em ti nisi morao da čistiš po kući, nego si imao više vremena za citanje.

VLJK
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:02 06.02.2009

Re: KIS

Crossover
Ма јок, тотални аматер. Само сам одрастао у финој кући, с’ клавиром. Нисам нажалост имао гувернанту, као Владимир, ал’ смо имали кућну помоћницу. Декадентна пропала буржоазија, шта ћеш, докона па чита књиге :)


Hm.
Guvernanta, kućna pomoćnica ili teta koja nas čuva... Imena nisu važna. Važniji je materijal od kojeg smo sačinjeni nego majstorica koja nas je brusila, ha, ha, ha...

Kamenoresci kažu da postoji kamenje (uključujući mermer) koje se veoma dobro brusi, dok je neko drugo kamenje teško (ili uzaludno) brusiti.

Nota bene:
Ovo sa amaterstvom je nekako "triki".
Mnogi ne vole amatere, čak im daju pežorativno značenje, i smatraju da njih treba izbegavati...
Stoga je ponekad bolje ne isticati amaterstvo, makoliko ono može imati plemenitu konotaciju...
Znam o čemu govorim, verujte mi..
crossover crossover 14:42 06.02.2009

Re: KIS

vladimir petrovic
Ovo sa amaterstvom je nekako "triki".
Mnogi ne vole amatere, čak im daju pežorativno značenje, i smatraju da njih treba izbegavati...
Stoga je ponekad bolje ne isticati amaterstvo, makoliko ono može imati plemenitu konotaciju...
Znam o čemu govorim, verujte mi..

May God bless gouvernante!

Јесте, не ваља се много хвалити аматерством, одмах делујеш некако... сумњиво.
mirelarado mirelarado 22:09 06.02.2009

Re: За Crossa и Vladimira

Није ни Еко баш толики ерудита, премда оставља такав утисак. Поседује, свакако, велика знања, али је још вештији у проналажењу и преузимању добрих идеја. Омакне му се, каткад, и покоја грешка, а када га улове, само весело одврати да је тај податак нашао у том и том извору и да га није проверио.

Али, важно му је какви ће бити преводи његових романа, стога пише упутства преводиоцима, где објашњава шта је битно пренети у неком делу текста, одакле су цитати, чиме се могу заменити. Неко би помислио да таква упутства имају призвук наредбе, коју „физички радници“ морају слепо следити. Није тако, оно што код Ека највише волим јесте његов смисао за хумор, играрију и несташлук. Тако се, рецимо, у упутствима за Фукоово клатно, налази и реченица: „У случају да је преводилац пијан, pastore tedesco на 462. стр. није немачки поп (што би овај израз могао значити) већ вучјак." А у упутствима за Баудолина нуди се награда преводиоцу који први открије зашто Гавагаи, име једног јунака (измишљеног бића заправо) нипошто не сме да се мења. Разлог се крије у Квајновој теорији непреводивости. Та је теорија налик на Зенонову апорију са корњачом и зецом, јер шаљивџија Квајн каже да, ако се нађемо у неком непознатом племену и неки припадник тог племена нам прстом покаже зеца који јури и узвикне „гавагаи“, никада не бисмо могли са сигурношћу да тврдимо да реч гавагаи значи зец, највише што бисмо смели да закључимо јесте да гавагаи представља „неидентификоване летеће делове зеца“. Ову теорију многи оспоравају, али на Божанској мрежи има и раздраганих следбеника.

Напослетку, свашта се Еку, као писцу, с правом може замерити: и да су му романи развучени и гломазни, на махове досадни, и да су тек вешта контрукција, а не права књижевност, али му се врхунски смисао за хумор и иронију не може одрећи. У човекој способности да се подсмехне пре свега сам себи, па онда и свету око себе, Еко види исходиште вечитог трагања за слободом и смислом. На то указује и замишљена друга књига Аристотелове Поетике, књига о комедији, у Имену руже, где монаси заправо страдају у борби за право на смех. И главни јунак Фукоовог клатна, иако свестан да ће га присталице теорије завере обесити о то клатно, не може да се одрекне свог права да им се подсмева. И одиста, у свету чији смо тек случајни и привремени део, шта нам друго преостаје него да се, каткад сетно, а каткад ведро, насмејемо и себи и другима.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:13 06.02.2009

Re: За Crossa и Vladimira

Је ли, Мирела, а што теби нико не честита награду? ;-))))
mirelarado mirelarado 23:30 06.02.2009

Re: За Crossa и Vladimira

Је ли, Мирела, а што теби нико не честита награду?



Каква те награда спопала? Је л' за правилно транскрибовање италијанских имена?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:39 07.02.2009

Re: За Crossa и Vladimira

mirelarado
Је ли, Мирела, а што теби нико не честита награду?



Каква те награда спопала? Је л' за правилно транскрибовање италијанских имена?

Ма Клајнов прелазни пехар. Којег си мени отела.

П.С.
Био сам убеђен да сам у новинама нешто такво прочитао. Мада... не стижем ни новине да читам ко човек.
mirelarado mirelarado 01:01 07.02.2009

Re: За Crossa и Vladimira

Био сам убеђен да сам у новинама нешто такво прочитао. Мада... не стижем ни новине да читам ко човек.


Нећеш ми веровати, али драгом колеги и мени стигла је честитка од колега из Словеније, а ми не знамо о чему је реч. Новине готово да и не читам, само онај магазин, норррмално. ;-)

А за Клајнов пехар, има дана, једном ћемо дићи револуцију и изборити се за врло често логичније Ћ.
Уххх, још ме боли извесна Чечилија из Клатна, тако одбојно звучи.
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:07 07.02.2009

Re: За Crossa и Vladimira

Mirelarado
...Каква те награда спопала? Је л' за правилно транскрибовање италијанских имена?


Kazu da je mladi A. Zid (Gide) prizeljkivao da mu ljudi unapred cestitaju za knjizevna dela koja je - tek trebalo da napise.

Tako ja vama, Mirela, cestitam nagrade koje cete tek - dobiti.... There is something in the air...
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:12 07.02.2009

Re: За Crossa и Vladimira

Mirelarado
... Није ни Еко баш толики ерудита, премда оставља такав утисак.


Bio ili ne bio erudita, ne znam, ali u svojim knjigama Eko ostavlja bas takav utisak. A to je vazno nevinim citaocima.

Ja i dalje verujem da je Entoni Bardzis bio u pravu kada je za njega rekao "No man should know that much"!
crossover crossover 15:08 07.02.2009

Re: За Crossa и Vladimira

mirelarado
Али, важно му је какви ће бити преводи његових романа, стога пише упутства преводиоцима, где објашњава шта је битно пренети у неком делу текста, одакле су цитати, чиме се могу заменити.

Баш ме чуди овакав Еков приступ, веома неочекивано од једног професора семиотике :)))
Мирела, хвала ти за овај behind the scene драгуљ. Већ видим да сад овде многи цупкају од нестрпљења да читају још оваквих текстова :)
mirelarado mirelarado 01:17 08.02.2009

Re: За Crossa и Vladimira

Али, важно му је какви ће бити преводи његових романа, стога пише упутства преводиоцима, где објашњава шта је битно пренети у неком делу текста, одакле су цитати, чиме се могу заменити.
Баш ме чуди овакав Еков приступ, веома неочекивано од једног професора семиотике


:)) Још мање ће те зачудити да у упутствима увек има и илустрација, рецимо планински венац који га је инспирисао за неки опис, па подземне цариградске цистерне, жар птица, итд... Упутства за последњи роман, Тајанствени пламен краљице Лоане, унео је у електронску интегралну верзију текста и тако послао преводиоцима.
Веома воли и свој професорски позив, каже да му рад са младим људима помаже да и даље буде живог духа, сушта је супротност надувеним академским \"ходајућим споменицима\". Пуно путује и држи предавања по свету, а како сви знају да је библиофил, стално му поклањају књиге. Добар део тих књига он после прослеђује својим студентима у Болоњи.
mirelarado mirelarado 01:40 08.02.2009

Re: За Crossa и Vladimira

Mirelarado
... Није ни Еко баш толики ерудита, премда оставља такав утисак.

Bio ili ne bio erudita, ne znam, ali u svojim knjigama Eko ostavlja bas takav utisak. A to je vazno nevinim citaocima.

Ja i dalje verujem da je Entoni Bardzis bio u pravu kada je za njega rekao "No man should know that much"!


Мени је Еко још дражи управо због тога што му се деси и да погреши, што уме да призна грешку, да открије своје изворе, јер то значи да је жив човек и да себе не схвата сувише озбиљно. А то што је свет пун ловаца на његове грешке само указује да је народ у праву кад каже "за добрим се коњем прашина диже".
mirelarado mirelarado 01:54 08.02.2009

Re: За Crossa и Vladimira

Tako ja vama, Mirela, cestitam nagrade koje cete tek - dobiti


Не обраћај, Владимире, пажњу, то се Предраг нешто измотава са мном, осилило се то. ;-)
Много би ми драже било да има више нових, младих преводилаца, којима би награде биле подстицај да квалитетно раде.
topcat topcat 03:30 05.02.2009

Sjajan tekst

& preporuka.

Pocet cu od kraja. Znacajnim prevodima bi dodala onaj Martina Lutera (Novi Zavjet na njemacki). Spomenuti Karadzicev imam i jako volim, mada poprilican broj rijeci naravno ne koristim. Izdanje se vrlo tesko nalazi u Hrvatskoj, eventualno u antikvarijatima (Vuk nije popularan, zaboravljaju tko je Danicic i nema apokrifnih spisa sto se odredjenim institucijama nekako ne svidja).

Dobro si rekao o japanskom prijevodu. Naime, radi se o totalno drugacijoj kulturi, "zapadnjacima" cesto nepojmljivoj, tako da doslovan prijevod bez nekakvog dodatnog kazala ili fus note nece puno objasniti.
Nama je vec neobicno sto se u japanskoj kuci izuvas...a kamo li da razumijemo njihove obicaje, sve one rituale oko caja, rize...kad koji kimono i zasto...itd...itsl.

Sve je u tome da se u prevodjenju dobro biraju reči. Za to je potrebno dobro, čak izvanredno poznavanje maternjeg jezika, pre nego poznavanje stranog jezika sa kojeg se (ili na koji se) prevodi.


Ovdje cu se ostaviti knjizevnog prevodjenja i skrenuti na ono - sudskih tumaca!
Recimo, vecina "engleza" uopce nije bila u engleskom govornom podrucju tako da su im prijevodi sramotni.
Svojevremeno je za ovdasnji Univerzitet trebalo prevesti sve domace dokumente i moram priznati da je citajuci nase prevedene diplome i papire (a sve s ovjerom "strucnjaka" ) ekipa PADALA od smijeha. Bilo je tu kojecega, a nagradu za najglupost je odnio moj dragi prijatelj u ulozi "neozenjenog profesora" sa diplomom iz "koncentracije" ( ne, ne znam sta je to)
Komentar je bio: You know...this is bad English...very, very bad!

Sto me posebno nervira su lose i sturo prevedeni filmovi. Titlove ne citam - smetaju mi, a i neke "lokalne fore" su cesto ispustene. Film koji sam nedavno ponovo gledala i recimo ne slazem se s prijevodom je Dancing with Wolves. Kod nas je preveden kao Ples s vukovima, a mislim da bi trebao biti - Pleshe s vukovima.

Sigurno cu se jos necega sjetiti.


bauer. bauer. 05:05 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Sto me posebno nervira su lose i sturo prevedeni filmovi. Titlove ne citam - smetaju mi, a i neke "lokalne fore" su cesto ispustene. Film koji sam nedavno ponovo gledala i recimo ne slazem se s prijevodom je Dancing with Wolves. Kod nas je preveden kao Ples s vukovima, a mislim da bi trebao biti - Pleshe s vukovima.

Ja nekako ne mogu da izdržim, pa kad ima titlova, ja ih čitam. Srećom, ovde gde smo, nema ih mnogo. A Dancing with Wolves bi preveo kao Plesati sa vukovima? Pleše sa vukovima bi bilo - Dances with Wolves
teodorakaze teodorakaze 06:24 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Sto me posebno nervira su lose i sturo prevedeni filmovi. Titlove ne citam - smetaju mi, a i neke "lokalne fore" su cesto ispustene. Film koji sam nedavno ponovo gledala i recimo ne slazem se s prijevodom je Dancing with Wolves. Kod nas je preveden kao Ples s vukovima, a mislim da bi trebao biti - Pleshe s vukovima.


A Dancing with Wolves bi preveo kao Plesati sa vukovima? Pleše sa vukovima bi bilo - Dances with Wolves


Zapravo bi bilo Plesuci s vukovima.

Filmove uglavnom prevode brat od strica daktilografkinje i sestra od ujaka kafe-kuvarice, a i najcesce ih ocigledno ne prevode na osnovu transkripta, vec onoga sto cuju. Nekada mozes sit da se ismejes sta im sve pada na pamet
bauer. bauer. 06:32 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Zapravo bi bilo Plešuci s vukovima.

Može , zavisi od konteksta, ali može.
teodorakaze teodorakaze 06:38 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Može , zavisi od konteksta, ali može.




Sad mi pade na pamet jedan od bisera: 'hard to get' - 'tvrd za dobiti'


A pade mi na pamet i ovaj tekst:

bauer. bauer. 06:52 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Gde su sada Kosta i Nada Carina? Bilo je vremena kada su prevodili sve što se po našim televizijama davalo...
dunja73 dunja73 12:30 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Sto me posebno nervira su lose i sturo prevedeni filmovi. Titlove ne citam - smetaju mi, a i neke "lokalne fore" su cesto ispustene. Film koji sam nedavno ponovo gledala i recimo ne slazem se s prijevodom je Dancing with Wolves. Kod nas je preveden kao Ples s vukovima, a mislim da bi trebao biti - Pleshe s vukovima.





Odlicno . Ja uvek ,ali uvek kritikujem sinhronizaciju u Nemackoj .Od jednog holivdskog filma , postaje sinhronizovana prica ,a ako se jos prati titl - i tu su oscilacije od sinhronizacije .

Najsmesnija mi bude sinhronizacija Kusturicinih filmova ..e to je onda bas kasap-mesar-metzger .

Medjutim ,ti ljudi su naviknuti i njima to ne smeta, i prodata im je "fora" da je sinhronizacija bolja za razvijanje govora i uopste elokventnosti.. (ja sam ipak za varijantu titl -pa citaj ,a izvorno -slusaj )

No ,hiljade i hiljade radnih mesta i strucnjaka koji rade na ovome ( pa bi bilo cinicno osporiti lepotu sinhronizacije)

Alava Alava 12:57 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

dunja73
Sto me posebno nervira su lose i sturo prevedeni filmovi. Titlove ne citam - smetaju mi, a i neke "lokalne fore" su cesto ispustene. Film koji sam nedavno ponovo gledala i recimo ne slazem se s prijevodom je Dancing with Wolves. Kod nas je preveden kao Ples s vukovima, a mislim da bi trebao biti - Pleshe s vukovima. Odlicno . Ja uvek ,ali uvek kritikujem sinhronizaciju u Nemackoj .Od jednog holivdskog filma , postaje sinhronizovana prica ,a ako se jos prati titl - i tu su oscilacije od sinhronizacije .Najsmesnija mi bude sinhronizacija Kusturicinih filmova ..e to je onda bas kasap-mesar-metzger .Medjutim ,ti ljudi su naviknuti i njima to ne smeta, i prodata im je "fora" da je sinhronizacija bolja za razvijanje govora i uopste elokventnosti.. (ja sam ipak za varijantu titl -pa citaj ,a izvorno -slusaj )No ,hiljade i hiljade radnih mesta i strucnjaka koji rade na ovome ( pa bi bilo cinicno osporiti lepotu sinhronizacije)

Ja sam žestoki protivnik sinhronizacije.
Ovaj argument da se sinhronizacijom postiže elokventnost mi je smešan, u stvari mi je bolji kontraargument da se bez sinhronizacije brže nauče strani jezici, pod jedan, a pod dva deca brže nauče da čitaju kad ih naterate da sami čitaju titlove. Treće, ne mogu da zamislim da gledam filmove, a da nikada u životu nisam čula kako zaista zvuči neki poznati glumac.
Zamislite da ne nikada niste čuli I'll be back u debilnom izvođenju Švarcenegera.

EDIT: Pre par godina, dok moj brat još uvek nije mogao da čita titlove u crtaćima, kad god bih ga vodila u bioskop čitala sam mu, naravno šapatom, nagnuta nad njega. Posle desetak minuta filma, deca koja sede na desetak sedišta od nas samo zamole da čitam glasnije
Alava Alava 13:00 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Najsmesnija mi bude sinhronizacija Kusturicinih filmova ..e to je onda bas kasap-mesar-metzger .

Xex, baš bih volela da čujem kako Nemci kažu Đinđi Rinđi Bubamaro... axaxaxaxa
reanimator reanimator 13:02 05.02.2009

sinhronizacija

Doživljeno u Turskoj, pre nekih 20ak god :
prva scena - ulazi Klint Istvud u salun, dotakne obod šešira i kaže : Merhaba
druga scena - Klint Istvud zagledan u grob prijatelja, cakli mu osveta u uglu oka, povlači poslednji dim, lansira pikavac i kaže : jzak.
Alava Alava 13:04 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Sad mi pade na pamet jedan od bisera: 'hard to get' - 'tvrd za dobiti'

Što bi onda značilo da onaj film nije Umri Muški nego - Umri tvrd! Loodilo...
Ja ne volim kad prevode Almodovara pa ubacuju eufemizme... sve samo dođavola i bestraga... time mu samo uzmu dušu...
Alava Alava 13:09 05.02.2009

Re: sinhronizacija

reanimator
Doživljeno u Turskoj, pre nekih 20ak god :prva scena - ulazi Klint Istvud u salun, dotakne obod šešira i kaže : Merhabadruga scena - Klint Istvud zagledan u grob prijatelja, cakli mu osveta u uglu oka, povlači poslednji dim, lansira pikavac i kaže : jzak.


Pa to ti pričam!!!
Ja na tim nekim nemačkim kanalima najvolem da pogledam kad puštaju Bollywood. Sinhronizovano sve naravno. To mi je posebno uživanje...
dunja73 dunja73 13:11 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Xex, baš bih volela da čujem kako Nemci kažu Đinđi Rinđi Bubamaro... axaxaxaxa



Pa sinhronizuju i to ispadne " smece" . Ljudi koji vole film iznajmljuju dvd bas zbog originala i citaju (jer pisano na nemackom je vec -nesto drugo)

ps

Ili psovke kad sinhronizuju ,i neke lokalne fore (lepo topkat gore napisa) to je -uzas
topcat topcat 15:02 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

He is dancing with wolves - kaze Indijanac u filmu.
Iz toga vadim Plese s vukovima.
Mislim da je i dalje u pitanju prezent, ali drugi oblik (posto ga je Indijanac snimio "tada", a ne "inace" ) u krnjem izdanju.

U svakom slucaju prijevod Ples s vukovima je off.
Nisam lingvista, pa sam moguce i ja off.

miniko63 miniko63 15:06 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

pa sam moguce i ja off


Šta je ovo svi jedan po jedan off
topcat topcat 15:07 05.02.2009

Re: sinhronizacija

reanimator
Doživljeno u Turskoj, pre nekih 20ak god :
prva scena - ulazi Klint Istvud u salun, dotakne obod šešira i kaže : Merhaba
druga scena - Klint Istvud zagledan u grob prijatelja, cakli mu osveta u uglu oka, povlači poslednji dim, lansira pikavac i kaže : jzak.


A Schwarzenegger na Ceskom????
Dolazi misicava masa sa izbacenom vilicom, pod punom ratnom spremom i procvrkuce: cotojeeeeee
Ili recimo John Wayne na njemackom...Clint na talijanskom...
topcat topcat 15:10 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

dunja73


Ili psovke kad sinhronizuju ,i neke lokalne fore (lepo topkat gore napisa) to je -uzas


Iz Undergrounda:
Rige ringe raja
Here comes uncle Paja

Budimac Budimac 17:58 05.02.2009

Re: sinhronizacija

reanimator
Doživljeno u Turskoj, pre nekih 20ak god :
prva scena - ulazi Klint Istvud u salun, dotakne obod šešira i kaže : Merhaba
druga scena - Klint Istvud zagledan u grob prijatelja, cakli mu osveta u uglu oka, povlači poslednji dim, lansira pikavac i kaže : jzak.


doživljeno, dakako...

No, da li je neko video strane filmove na Azerbejdžanskoj TV?
Tamo se ne sinhronizuje. Tamo jedan glumac(spiker?) čita tekstove svih likova u filmu. Naravno, bez bilo kakvog glumatanja i/ili oscilacije glasa... Pri tome je kompletan originalni ton na ivici čujnosti... M'sl'm to je vrh... Obožavam ponekad (u malim dozama do pola sata, tek da me zaboli stomak od smejanja)...
Unfuckable Unfuckable 21:39 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Gde su sada Kosta i Nada Carina?

a...Marta Malagurski ?
ivana23 ivana23 21:54 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Unfuckable
a...Marta Malagurski ?

Zar ona nije bila na TV Zagreb?
Unfuckable Unfuckable 22:21 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

jeste
mada je to tada bilo pod "kapom" JRT

ps : gde si bre ti, nema te ovijeh zanimljivih dana
btw, logovanje je postalo pravi test strpljenja
ivana23 ivana23 22:44 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Unfuckable
jestemada je to tada bilo pod "kapom" JRTps : gde si bre ti, nema te ovijeh zanimljivih dana btw, logovanje je postalo pravi test strpljenja

Kako me nema? Eno slicica i linkova kod Jelice, nsarskog, dalija, Snezane Mihajlovic...
Nego tebe nema, pa kao...
Ja nisam nesto imala problema sa ulaskom na blog, a ne menjam komp. pa se i ne logujem, pamti me.
Samo mi je malo dosadno , nema onog zezanja...sad smo...
Unfuckable Unfuckable 22:48 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

e ako si se ulogovala - onda ništa
ivana23 ivana23 22:58 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Unfuckable
e ako si se ulogovala - onda ništa

Vidi kako pojedini "divljaju" kod Nikole! Bice opet frke...

V.P. Izvinjavam se zbog trola, moram, hocu da puknem.
mirelarado mirelarado 23:43 05.02.2009

Re: Sjajan tekst

Zar ona nije bila na TV Zagreb?


Марта Малагурски је била дугогодишњи преводилац са енглеског на РТБ-у. Познавала сам је.
ivana23 ivana23 00:08 06.02.2009

Re: Sjajan tekst

mirelarado
Zar ona nije bila na TV Zagreb?
Марта Малагурски је била дугогодишњи преводилац са енглеског на РТБ-у. Познавала сам је.

Moja greska.
Ne znam kako sam je povezala sa Zg.
mirelarado mirelarado 01:05 06.02.2009

Re: Sjajan tekst

Ne znam kako sam je povezala sa Zg.


Све време мозгам, сигурно је била нека водитељка на ЗГ сличног имена. Ал' не могу да се сетим...
А Марта је стварно била онако права змај-жена.

П.С. Оно код НК је неподношљиво. Докле?!
ivana23 ivana23 01:14 06.02.2009

Re: Sjajan tekst

П.С. Оно код МК је неподношљиво. Докле?!

Ne znam, stvarno...
miniko63 miniko63 01:21 06.02.2009

Re: Sjajan tekst

Оно код МК

Ako nije problem, recite ko je zapravo MK?

VLJK


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana