Američka privreda mora da krene sa mrtve tačke

Glas Amerike RSS / 04.02.2009. u 20:49

Američki Kongres, a samim tim i javnost, podeljeni su kada je reč o merama za podsticanje domaće privrede. Oni levo od centra, dakle demokrate i njihove pristalice, smatraju da je najbolje da država uloži velike pare u javne radove koji bi otvorili nova radna mesta, najviše za one najugroženije. A nabavka materijala i opreme za te javne radove podstakla bi proizvodnju u drugim granama privrede.

 Oni desno od centra, pristalice republikanaca, kažu da je bolje da država vrati deo već naplaćenog poreza i smanji buduće poreze građanima i privatnim biznisima. Oni kažu da bi država proćerdala pare, da bi se od tih para obogatili samo pojedinci, dok bi građani sa vraćenim novcem pohrlili u prodavnice, a biznisi ulagali u proširivanje poslovanja i zapošljavanje dodatne radne snage.

Mnogi Amerikanci misle da je ovaj drugi metod bolji. Nije čudo. U ovim teškim vremenima nekako je lepše imati vrapca u ruci nego goluba na grani. Nezgodno je samo to što niko zapravo ne zna koliko bi od novca vraćenog građanima otišlo na kupovinu robe, a koliko na plaćanje dugova nagomilanih na kreditnim karticama ili na vraćanje pozajmica iz fonda za školovanje dece. To se desilo kada nam je bivši predsednik, Džordž Buš, prošle godine svima vratio po nekoliko stotina dolara naplaćenog poreza. Kao što znamo, to nije pokrenulo američku privredu.

Osim toga, ako neko od vraćenog poreza ode i kupi novi haj definišn televizor, na kome pozadi piše Made in China, da li se te pare vraćaju američkoj ili nekoj drugoj privredi? I najzad, ako se porez vrati privredi da li će ona imati inicijativu da proizvodi više i otvara nova radna mesta, ako njene proizvode nema ko da kupuje?

S druge strane, izgradnja i opravka puteva, škola i drugih javnih objekata podstakla bi i domaću i inostranu proizvodnju, jer se mnoge od potrebnih sirovina i mnoga oprema proizvode i u Americi i van nje.

Kako je rekao čuveni britanski ekonomista Džon Majnard Kejnz: „Država bi trebalo da plaća ljude da kopaju rupe i da ih ponovo zatrpavaju.“



Komentari (50)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

kresan kresan 20:59 04.02.2009

of utomst importance is to get 34 usd / bl


na 34 usd se okrece svet- nije tajna.Pojasnjenje jeste - sdacn pozdravi

2008

January
$84.70
July
$126.16

February
$86.64
August
$108.46

March
$96.87
September
$96.13

April
$104.31
October
$68.50

May
$117.40
November
$60.50

June
$126.33
December
Estim 55 USD



2008 Average*
$101.55


2007

January
$46.53
July
$65.96

February
$51.36
August
$64.23

March
$52.64
September
$70.94

April
$56.08
October
$77.56

May
$55.43
November
$86.92

June
$59.25
December
$83.46



2007 Average
$64.20




2006

January
$58.30
July
$66.28

February
$54.65
August
$64.93

March
$55.42
September
$55.73

April
$62.50
October
$50.98

May
$62.94
November
$50.98

June
$62.85
December
$54.06



2006 Average
$58.30




2005

January
$42.21
July
$52.13

February*
$42.91/$41.11
August
$58.07

March*
$48.55/$47.80
September
$58.56

April*
$46.63/$46.38
October
$55.12

May*
$43.27/$43.02
November
$51.18

June*
$49.56/$49.80
December
$52.31



2005 Average*
$50.04


2004

January
$30.87
July
$36.25

February
$31.03
August
$40.67

March
$33.48
September
$41.25

April
$33.08
October
$48.71

May
$36.31
November
$44.30

June
$33.80
December
$39.20



2004 Average
$37.41




2003

January
$29.44
July
$27.39

February
$32.13
August
$28.33

March
$30.26
September
$25.14

April
$25.22
October
$27.07

May
$23.61
November
$27.66

June
$27.23
December
$28.83



2003 Average
$27.69


2002

January
$16.65
July
$23.69

February
$18.88
August
$24.90

March
$20.97
September
$26.28

April
$22.83
October
$25.38

May
$23.79
November
$22.92

June
$22.16
December
$25.25



2002 Average
$22.81


2001

January
$28.66
July
$23.58

February
$26.72
August
$24.08

March
$23.96
September
$20.82

April
$26.77
October
$19.04




May
$25.44
November
$16.45

June
$24.27
December
$16.21



2001 Average
$23.00


2000

January
$24.11
July
$27.17

February
$26.54
August
$28.27

March
$27.44
September
$30.88

April
$22.99
October
$30.01




May
$26.06
November
$31.16

June
$28.57
December
$25.50



Yearly total Average
$27.40



miniko63 miniko63 21:03 04.02.2009

Re: of utomst importance is to get 34 usd / bl

"Američka privreda mora da krene sa mrtve tačke" Slazem se!
flipper58 flipper58 21:47 04.02.2009

Re: of utomst importance is to get 34 usd / bl

ahaa
Milan Novković Milan Novković 21:39 04.02.2009

Jump-start

..Nezgodno je samo to što niko zapravo ne zna koliko bi od novca vraćenog građanima otišlo na kupovinu robe, a koliko na plaćanje dugova nagomilanih na kreditnim karticama ili na vraćanje pozajmica iz fonda za školovanje dece. To se desilo kada nam je bivši predsednik, Džordž Buš, prošle godine svima vratio po nekoliko stotina dolara naplaćenog poreza. Kao što znamo, to nije pokrenulo američku privredu...

Velik broj ljudi lako zaboravlja jednu prostu činjenicu - ekonomija ima odgovarajuću masu i inerciju, slično kao u klasičnoj mehanici, i ne može da se prebrzo zaustavi i ili da joj se promeni kurs.

Ako kolima idemo 100 na sat prema zidu, kad dođemo na deset metara od zida možemo da budemo sigurni da ćemo udariti u zid ma kako kočili.

Tako, potezi se potežu dovoljno unapred da bi doprineli rešenju problema.

Vraćati novac narodu da ga troši je ubedljivo najbolji nači da se novac šalje tamo gde je najpotrebniji. Nema ni približno dobre alternative.

Centralno planiranje, kao onomad u Sovjetskom savezu, gde "država" zna koliko olovaka za prodaju treba da bude u kojoj robnoj kući, koliko kaputa i koje boje, je dovodilo do tragi-komičnih situacija gde se u robnoj kući zadesi samo jedan model kaputa, ružno-prljave boje i neatraktivnog kroja, u svim veličinama i u velikom broju, akoje niko neće da kupuje.

Mi ne znamo da se nešto posebno dobro desilo kad je taj novac vraćen građanima US. Ali je velika verovatnoća da se u velikom broju desilo sledeće - uzmimo primer firme, prodavnicu mesa koja zaposljava 10 ljudi. Većina nas jede meso ali je skupo i u krizi možemo bez njega. Zamislimo da je ta prodavnica ubrzavala ka bankrotstvu, ali nije još bankrotirala, deo ovog vraćenog novca je otišao u prodavnicu i ona je pregurala krizu.

Mi sa strane ne vidimo nikakvu promenu, ali je, ja sam ubeđen, ovakvih situacija bilo na hiljade, na desetinje hiljada zaposlenih nije dobilo otkaz koji bi inače dobili.

Promenu sa strane je izuzetno teško primetiti čak i profesionalnim ekonomistima-statističarima pošto je ekonomski sistem izuzettno kompleksan sistem i analitički možemo samo da predvišamo moguće buduće puteve ekonomije i da im svakom prilepimo po verovatnoću da će se desiti. A i put nije jedan nego ih ima mnogo manjih a paralelnih.

Naravno, postoje strategijske, temeljne industrije i faktori i u redu je da im država posvećuje posebnu pažnju, npr bankarstvo, pa se samo vraćamo na poznato da je rešenje kompleksnog problema u kompleksnom sistemu i samo kompleksno i slojevito. Ono što je nezamenjivo u rešenju je da država poteže što bolje makro poteze i moderira nas pojedince da u proseku potežemo što bolje mikro poteze.

Evo kako danas u londonskom FT-ju piše Martin Wolf, pametan i dobro povezan čovek koji ima pristup i onima što kroje UK politiku, a donekle utiču i na svetsku. Principi izlaska iz krize po njemu (moja interpretacija i objašnjenja):

1. Usredsrediti svu pažnju na zaokret koji bi sprečio kolaps potražnje umesto na gubljenje vremena na promene u globalnoj finansijskoj arhitetkuri i ekonomiji. Ovo je taktički princip, kao onaj što kaže da ako nam gori kuća prvo gasimo vatru pa posle razmišljamo o protivpožarnosti.

2. Uoptrebiti nesrazmernu silu i iznenađenje u menjanju ekonomske politike koja je dovela do krize

3. Doneti izvodljiv plan za buduću normalizaciju fiskalne i monetarne politike. Tj čuvati se lepih, neizvodljivih želja.

4. Raditi koordinirano na međudržavnom nivou

5. Izbegavati protekcionizam pošto on rađa i protekcionalizam kod drugih, brzo kida tokove za koje je posle potrebno dugo vreme da se ponovo uspostave i destruktivna je petlja, uopšte, u strategijskom smislu, iz koje ne ,može posle preko noći da se izađe.

6. Pojačati mogućnost globalnim institucijama da pomognu najslabijima.

flipper58 flipper58 21:52 04.02.2009

Re: Jump-start

Sta mislis o zameni testosteron-filled musakaraca sa reality-friendly zenama?

Male trader at centre of 'female hormones'

SAC hedge fund denounces allegations that a male trader was forced to take female hormones to curb his aggression
Milan Novković Milan Novković 22:00 04.02.2009

Re: Jump-start

Gde ima puno novca ima svašta, ne bi me iznenadilo da je trader u pravu.

Ali, "...reality-friendly..." i "...curb..agression..." može da kaže samo onaj ko nije imao ni minimum vremena za žene u životu :)
Doctor Wu Doctor Wu 22:26 04.02.2009

Re: Jump-start

Čini se nije pitanje centralna ili tržišna ekonomija (jer će i država kao investitor posao dati contractoru koji najbolje odgovori na uslove tendera) nego da li će američko tržište tokom oporavka biti otvoreno ili zatvoreno za međunarodne igrače. Obama je, izgleda, imao ideju da zatvori tržište (u Ekonomistu piše da je tokom kampanje pričao da će pocepati NAFTu, a i Biden ga je u tome podržavao jer su mu, izgleda, američki steel produceri tapnuli neku kintu), ali su ga republikanci, Kanada i EU naterali da back out.

Međutim, u ovom trenutku je za njega politički najvažnije da preživi ovaj sleaze sa Daschlom. Inače, levičari su se već odrekli Obame (izneverio ih je na svim planovima i oko Rick Warrena, i oko ostavljanja Gatesa i oko imenovanja staffa koje je sve samo ne ono koje obećavao i oko otezanja oko Guantanama, imenovanja pregovarača sa Iranom, prećutkivanja izraelskih zločina- već ga zovu hawk in closet), a sa desničarima još nije uspostavio veze. Nema veze, neće mu biti dosadno.
aquariusoptimist aquariusoptimist 23:40 04.02.2009

Re: Jump-start

6. Pojačati mogućnost globalnim institucijama da pomognu najslabijima


Da li biste poblize definisali najslabije?
Da li je to Kina i njeni sweatshopovi, ili ona zemlja na L. gde gusenice dnevno prelaze 60 km.?
Drugo pitanje,
u cemu bi se ova mogucnost ogledala?
Milan Novković Milan Novković 00:38 05.02.2009

Re: Jump-start

Da li biste poblize definisali najslabije?
Da li je to Kina i njeni sweatshopovi, ili ona zemlja na L. gde gusenice dnevno prelaze 60 km.?
Drugo pitanje,
u cemu bi se ova mogucnost ogledala?

Nažalost nemam sad tekst pri ruci da bih proverio piščeve konkretne reči, ali ja to doživljavam ovako:

- Staro je pravilo ako ne pomognemo partneru u preozbiljnoj nesreći (bez obzira na odnose koji umeju, i često jesu, vrlo nepravedni) onda je izvesno da sutra nećemo imati partnera.

- Tako, ne mislim da se radi o Kini (u Kinu gledaju kao veliki deo mogućeg rešenja, po prirodi njenih ogromnih deviznih rezervi pa potencijala za povećanu potražnju-potrošnju), nego o onima koji su u opasnosti da banktrotiraju.

To je moje mišljenje.

A mogućnost je u davanju resursa najugroženijima.

Ovo je, naravno, idealizovano pošto se svetska politika vrti oko interesa, iako je zajednički neprijatelj uvek i, bar delimično, prilika da se razmišlja u novom-širem kontekstu.

U EU, na primer, Evro i politika Evro kursa je usrednjavanje svoje vrste, jedna od jedinstvenih karika inače poprilično nejedinstvenim ekonomijama gde se mešaju visko produktivne i nisko produktivne nacioanlne ekonomije. Tako, sad kad više ne mogu da koriste devizni kurs lokalne valute kao instrument za povećavanje konkurentnosti ekonomski slabije EU zemlje su u ozbiljnim problemima, pa je Italiji, Grčkoj, Španiji, Portugaliji i sličnima skup Evro istovremeno i "smrtna" opasnost.

Jedino što im je skuplje od korišćenja Evra kao valute u ovoj krizi je napuštanje tog istog Evra pa se sad polako ubacuju u "system" ideje da EU pomaže slabijim zemljama kešom, direktnim ili indirektnim.

Naravno, postoji cena u gubljenju suveriniteta gde bi tim zemljama EU diktirala neka pravila igre, gde su među prvima veličina i raspodela nacionalnih budžeta.

Tako, ove zemlje ne mogu sa Evrom, ne mogu bez Evra i ako ne prihvate ovako neku pomoć konkurentnost mogu jedino da postignu obaranjem cena, nižim platama, i tu ih vrebaju socijalni neredi. Teško je reći kako će da se završi u bar jednoj od ove 4 zemlje koje sam naveo.
Doctor Wu Doctor Wu 00:48 05.02.2009

Deficit i suficit sunca

U EU, na primer, Evro i politika Evro kursa je usrednjavanje svoje vrste, jedna od jedinstvenih karika inače poprilično nejedinstvenim ekonomijama gde se mešaju visko produktivne i nisko produktivne nacioanlne ekonomije. Tako, sad kad više ne mogu da koriste devizni kurs lokalne valute kao instrument za povećavanje konkurentnosti ekonomski slabije EU zemlje su u ozbiljnim problemima, pa je Italiji, Grčkoj, Španiji, Portugaliji i sličnima skup Evro istovremeno i "smrtna" opasnost.

Milane, izgleda da smo čitali isti report, :). Ne upada li vam u oči da sve države koje su u njemu označene kao one sa neefikasnom radnom snagom imaju višak sunčanih dana i topla mora?
Milan Novković Milan Novković 01:09 05.02.2009

Re: Deficit i suficit sunca

Ne upada li vam u oči da sve države koje su u njemu označene kao one sa neefikasnom radnom snagom imaju višak sunčanih dana i topla mora?

Da :) Slično, skoro identično je i moje iskustvo na jurenju EC R&D para, pa radu kad te pare dobijemo (to moramo da radimo u timu sa intitucijama iz više EU zemalja)
aquariusoptimist aquariusoptimist 01:20 05.02.2009

Re: Jump-start

Tako, ne mislim da se radi o Kini (u Kinu gledaju kao veliki deo mogućeg rešenja, po prirodi njenih ogromnih deviznih rezervi pa potencijala za povećanu potražnju-potrošnju), nego o onima koji su u opasnosti da banktrotiraju


Svakako znate, zato ih i pominjem, da je zahvaljujuci sweatshopovima tj. robovlasnickom izrabljivanju radne snage ukljucujuci i decu u velikom broju, Kina uspela da formira tako znacajan devizni potencijal o kome govorite.
Medjutim, radnicka klasa u Kini pocinje da se budi, sinoc je npr. bio izvestaj na BBC.
Jos koliko dugo ce Kina moci da uziva svoju nadmoc zasnovanu na ovakvim uslovima?
U ovom kontekstu vas pitam da li pod najslabijima podrazumevate i Kinu jer nas istorija i praksa uce da se i najjaci faktor moze pretvoriti u najslabiji i uzrokovati raspad sistema.
Sto se ostalih najslabijih tice, da su najrazvijeniji uistinu hteli da im pomognu ucinili bi to kad su imali mnogo vise raspolozivih resusra nego sad. Dakle, ostaje po starom.
Milan Novković Milan Novković 10:11 05.02.2009

Re: Jump-start

Svakako znate, zato ih i pominjem, da je zahvaljujuci sweatshopovima tj. robovlasnickom izrabljivanju radne snage ukljucujuci i decu u velikom broju, Kina uspela da formira tako znacajan devizni potencijal o kome govorite.
Medjutim, radnicka klasa u Kini pocinje da se budi, sinoc je npr. bio izvestaj na BBC.
Jos koliko dugo ce Kina moci da uziva svoju nadmoc zasnovanu na ovakvim uslovima?
U ovom kontekstu vas pitam da li pod najslabijima podrazumevate i Kinu jer nas istorija i praksa uce da se i najjaci faktor moze pretvoriti u najslabiji i uzrokovati raspad sistema.
Sto se ostalih najslabijih tice, da su najrazvijeniji uistinu hteli da im pomognu ucinili bi to kad su imali mnogo vise raspolozivih resusra nego sad. Dakle, ostaje po starom.

Ne, ja Kinu ne stavljam među najslabije. U kontekstu ove krize ih stavljam među najjače.

Tačno je to što pričate o izrabljivanju. I neće nestati preko noći, dok bude novca neće nestati uopšte pošto će uvek biti ljudi koji će da jure novac po svaku cenu. Samo:

- Kina je prošle godine po kupovnom paritetu na nivou države izbila na drugo mesto u svetu, pretekla Japan. Tako, ima sad, po mnogim merilima, više opcija da se bori protiv krize.

- Mislim da su oni uvek mogli da računaju na bar 50 miliona nezaposlenih, i u najbolja vremena, sad ih ima mnogo više i konkurentnost zasnovana na jeftinoj radnoj snazi će još dugo trajati.

- Iako je država bogata prosečan Kinez je jako siromašan pošto ih ima puno, to je tačno. Samo ja mislim da je Maovo vreme još uvek žestoko prisutno u kolektivnoj svesti Kineza, to nije bilo tako davno, a to je ličilo, koliko ja iz malo čitanja zaključujem, kao vanredno loš roman čak i piscima vanredno loših romana. Oni su napravili ogroman, nadrealan napredak, i pod procesom "gajenja" nacionalne svesti su dovoljno svesni svog napredka.

- Kako svet kolektivno postaje sve bogatiji tako će i prosečan Kinez bez da previše kompromituje konkurentnost na svetskom tržištu.

Što se tiče ostalih ja ne mislim da su se namere bogatih prema siromašnima značajno promenile, nego se ova kriza fundamentalno tiče svih, i najbogatijih. Martin W. samo priča o što bržem izlasku iz krize.
Goran Vučković Goran Vučković 21:41 04.02.2009

Uspomena

Kako je rekao čuveni britanski ekonomista Džon Majnard Kejnz: „Država bi trebalo da plaća ljude da kopaju rupe i da ih ponovo zatrpavaju.“


U zdravom telu zdrav duh.

Kopači će da kopaju, zatrpavači da zatrpavaju, a država da štampa pare dok ne izduva kreditni balon, a sa njim i penzione fondove.

Što mi je to nešto poznato...

Milan Novković Milan Novković 21:55 04.02.2009

Re: Uspomena

Što mi je to nešto poznato...

Plaćeno mlaćenje prazne slame ima i drugu stranu, kad plate dolaze sa strane :)

Platu na kraju trošimo, uglavnom u zemlji gde živimo, znači dobro je za domaću ekonomiju.

A prazna slama ide investitorima, onima što su nam platili plate :)

Da ne potežem ponovo konspiraciju gledanja kroz prste kreditno nesposobnima mnogo godina pre krize :)
drug.clan drug.clan 22:52 04.02.2009

Re: Uspomena


Kopači će da kopaju, zatrpavači da zatrpavaju, a država da štampa pare dok ne izduva kreditni balon, a sa njim i penzione fondove.



U da je bar stampanje para, bar bi taj papir nesto vredeo. Stampane pare cine samo oko 5% ukupne novcane mase koja se menja dodavanjem nula na nekom racunaru u nekoj privatnoj banci. Ovde ima slika koja to pokazuje
aquariusoptimist aquariusoptimist 22:09 04.02.2009

?

Oprostite Glasu Amerike ,
ko god da ste,
ali naslov teksta je problematican.
Americka privreda jeste u recesiji, ali nikako nije na mrtvoj tacki, jer kako bi smo u tom slucaju okarakterisali srpsku?
Sto se kopanja tice, gradjevinarstvo jeste usporilo, ali se i dalje gradi, prolazim pored gradjevinskih sajtova svakog dana.
Sto se televizora tice , ne znam konkretnu cenu kostanja u Kini,
ali imam jedan drugi primer koji bi mogao da posluzi za uporedu:
bila je na Tv emisija o proizvodnji brandiranih jinseva u Kini i cena kostanja jednog para farmerki u Kini kosta 99 centi.
U Lord&tayloru se prodaje po ceni od 50 $.
Sta mislite gde je razlika, u Kini ili USA?
Gonzo92 Gonzo92 22:13 04.02.2009

svemoguca drzava

smatraju da je najbolje da država uloži velike pare u javne radove


Cije pare?
U vezi "kopanja i zatrpavanja rupa" mislim (zapravo nadam se) da je figurativno receno. Da bi drzava ulozila pare, treba prvo da ih uzme. Prema tome, ne finansiranje javnih radova je vec ekvivalentno ulaganju iste kolicine para u trziste, koje ce daleko bolje odrediti gde su te pare najpotrebnije. To jest, odredice ljudi koji te pare poseduju, potrosice ih na sta oni zele a provreda ce reagovati na potraznju.
Željka Buturović Željka Buturović 22:20 04.02.2009

the broken window fallacy

„Država bi trebalo da plaća ljude da kopaju rupe i da ih ponovo zatrpavaju.“

bas lepo sto ste osnovno nacelog svog rezonovanja ovako koncizno sumirali.
aquariusoptimist aquariusoptimist 22:22 04.02.2009

Re: the broken window fallacy

Željka Buturović
„Država bi trebalo da plaća ljude da kopaju rupe i da ih ponovo zatrpavaju.“bas lepo sto ste osnovno nacelog svog rezonovanja ovako koncizno sumirali.



Kopaju veruj, i to dosta.
Popravljaju puteve, napravi se zastoj u saobracaju, pa ljudi kasne na posao.
Kazezoze Kazezoze 23:15 04.02.2009

Re: the broken window fallacy

Željka Buturović
„Država bi trebalo da plaća ljude da kopaju rupe i da ih ponovo zatrpavaju.“

bas lepo sto ste osnovno nacelog svog rezonovanja ovako koncizno sumirali.

a da im poshaljemo velju, chovek je struchnjak za kopanje i zatrpavanje rupa.
Doctor Wu Doctor Wu 23:22 04.02.2009

Re: the broken window fallacy

Željka, kao prvo .

Kao drugo, vidim da koristiš omiljenu poštapalicu Ivana Jankovića, ali, ja sam ga to pitao a on mi, naravno, nije odgovorio (čovek ima maniju proganjanja i, barem na Tržišnom rešenju, odgovara samo na dopise od "proverenih" nikova), da li je BWF zaista fallacy? Naime, ako shopkeeperu neki klinac razbije prozor, onda će shopkeeper ne samo kupiti novi prozor (i zaposliti stakloresca) nego će ugraditi i alarme i prateći sigurnosni sistem. Onda to neće uraditi samo on nego će uraditi i njegove komšije tako da će svi prodavci na high streetu zbog jednog polomljenog prozora pokrenuti tehnološki ciklus. Ceo sistem je OK dok god neki klinac ne nađe način da crackuje sigurnosni sistem, kada dolazi do novog tehnološkog napretka i sistem kreće u sledeću iteraciju.

Mislim, nije li se zamena freona u frižiderima i čitava automobilska industrija tokom 90-tih pokretala upravo na ovaj način? Neko je smislio da freon uništava ozonski omotač (frka je bila veoma slična ovom globalnom zagrevanju) i onda su svi našli brže bolje da zamenjuju freon. Slično se desilo i sa testom severnog jelena koji revolucionisao proizvodnju kola. Prema tome, da li je the BWF zaista fallacy?
Željka Buturović Željka Buturović 23:33 04.02.2009

Re: the broken window fallacy

Naime, ako shopkeeperu neki klinac razbije prozor, onda će shopkeeper ne samo kupiti novi prozor (i zaposliti stakloresca) nego će ugraditi i alarme i prateći sigurnosni sistem. Onda to neće uraditi samo on nego će uraditi i njegove komšije tako da će svi prodavci na high streetu zbog jednog polomljenog prozora pokrenuti tehnološki ciklus.

problem je sto je pokretanjem tog ciklusa istovremeno zaustavljen jedan drugi ciklus, a to je ciklus koji bi zapoceo viskom novca koji je zbog prozora dat staklorescu. na primer, ovim novcem trgovac je mogao da plati frizera sto bi navelo njegovog komsiju da i on ode kod frizera, sto bi potaklo sve sto trosi frizer (specificne industrije i opstu potraznju). dakle totalna kreirana vrednost je skoro ista tj. u slucaju razbijenog prozora manja upravo za taj prozor.

Mislim, nije li se zamena freona u frižiderima i čitava automobilska industrija tokom 90-tih pokretala upravo na ovaj način?

pa o toj istorijskoj epizodi ne znam dovoljno tako da ne mogu da sudim. ali sustina price je u tome da je cena pokretanja jedne industrije stagnacija neke druge u koju su resursi mogli da se uloze. trziste tj. cene su osnovi signal gde je to ulaganje najprobitacnije.
Doctor Wu Doctor Wu 00:00 05.02.2009

Re: the broken window fallacy

problem je sto je pokretanjem tog ciklusa istovremeno zaustavljen jedan drugi ciklus, a to je ciklus koji bi zapoceo viskom novca koji je zbog prozora dat staklorescu. na primer, ovim novcem trgovac je mogao da plati frizera sto bi navelo njegovog komsiju da i on ode kod frizera, sto bi potaklo sve sto trosi frizer (specificne industrije i opstu potraznju). dakle totalna kreirana vrednost je skoro ista tj. u slucaju razbijenog prozora manja upravo za taj prozor.

Pa, kako, kada je pokrenuta industrija alarmnih uređaja? To znači da je slamanjem prozora samo preusmereno trošenje para, odnosno uticalo se na kretanja na tržištu kroz stvaranje nove potrebe. Prema tome, jeste zaustavljen jedan ciklus (u ovom slučaju frizeraj), ali je započet drugi (proizvodnja alarmnih uređaja). A totalna kreirana vrednost je zapravo veća jer shopkeeper sada ima bezbednu radnju (barem dok proverbijalni klinac ne dođe u posed bombe) iako ima malo dužu kosu. U stvari, važnije od toga je da iako je shopkeeper na gubitlu, čitava ekonomija je na dobitku, neka vrsta paradox of thrift.
Željka Buturović Željka Buturović 14:17 07.02.2009

Re: the broken window fallacy

A totalna kreirana vrednost je zapravo veća jer shopkeeper sada ima bezbednu radnju (barem dok proverbijalni klinac ne dođe u posed bombe) iako ima malo dužu kosu.

ali bezbedna radnja je vrednost samo ako postoje klinci koji razbijaju prozore. ako ne postoje (ili ako ih ima manje od nekog minimuma), onda je to suvisno. po vasoj logici, treba da se radujemo bolestima, jer da nema bolesti ne bi bilo lekara, bolnica i lekova koji ovako predstavljaju veliku drustvenu vrednost. ali da nema bolesti, oni ne bi predstavljali nikakvu vrednost.

U stvari, važnije od toga je da iako je shopkeeper na gubitlu, čitava ekonomija je na dobitku, neka vrsta paradox of thrift.

ali ja i pricam o celoj ekonomiji, a ne o pojedincu, koja je na gubitku - za jedan prozor (to je naravno zanemarljivo, ali pricamo o principima).
drug.clan drug.clan 22:50 04.02.2009

bojim se da nije tako

Naime americka privreda kao i privreda vecine zapadnih zemalja vec skoro 30 godina pociva na fundamentalno pogresnom principu sto skoro potpuno onemogucuje oporavak iz ovako duboke rupe u koju je pala. Naime ekonomija amerike pociva na finansijskom sistemu i hipotekarnim kreditima a ne proizvodnji te ulaganja u puteve i infrastrukturu koja bi pokrenula proizvodnju nikako ne mogu da ozive ekonomiju i pokrenu proizvodnju jer se u americi skoro nista i ne proizvodi (osim lekova, oruzja i hrane - rat sirih razmera ili epidemija bi mozda mogli izvuci ekonomiju).

Americki finansijski sistem pak pociva na "poverenju" (tj obmani koju su stvorili bogati da bi izrabljivali siromasne), sto domacem: poverenju gradjana u bankarski sistem, sto stranom poverenju investitora u americki investicioni sistem. O ovome sam skoro pisao ovde. I jedno i drugo poverenje je jako naruseno i trebace jos mnogo vremena da se povrati. "Bogatstvo" amerike u stvari ne posotoji vec postoji samo poverenje da ce jednog dana dugovi amerikanaca biti vraceni a hartije "od vrednosti" ustvari imati neku vrednost.

Americku ekonomiju iz rupe moze izvuci samo promena sistema a zakrpe koje su koristili proteklih 30-tak fodina da bi ekonomiju odrzavali u zivotu vise ne mogu pomoci. Sada je rupa ogromna tj trup se skoro prepolovio i trebace ga menjati. Nazalost cini mi se da ni politicari (vecina njih na Obaminu i zalost naroda) a ni americki narod nisu spremni na radikalne promene u kojoj bi drzava imala bitniju ulogu. Politicari zato sto im sadasnji sistem odgovara a narodu zato sto je nakon vise decenija zloupotreba od strane drzave potpuno izgubio poverenje u drzavu kao instituciju. Narod bi najradije da se drzava ukine i da radi ko kako zna i ume jer misle da je bolje i tako nego da ih drzava unistava.
Ovaj plan - stimulus je smesan pokusaj da su unutar fundamentalnog pogresnog sistema pokusa uraditi nesto a da bi ironija bila jos veca to pokusavaju da urade na nacin koji je doveo do propasti. Spasavaju camac ubacujuci vodu u njega.

Jednom recju Americkoj (i svetskoj-zapadnoj ekonomiji) predstoji ili fundamentalni preokret (potpuna promena sistema i pravila) ili potpuna propast. Bojim se da je ovo drugo realnije jer je moc onih koji zele promenu sistema veoma ogranicena za razliku od onih kojima ovaj sistem jako odgovara. U zapadnim demokratijama (kao i u Srbiji) narod je izgubio moc a izbori su postali folklor.
Gonzo92 Gonzo92 23:39 04.02.2009

Re: bojim se da jeste tako

Naime americka privreda kao i privreda vecine zapadnih zemalja vec skoro 30 godina pociva na fundamentalno pogresnom principu



...dok su istocnoevropske privrede pocivale na zdravim nogama, i cvetaju i dan danas.
aquariusoptimist aquariusoptimist 00:35 05.02.2009

Re: bojim se da jeste tako

cvetaju i dan danas


...narocito srpska.
drug.clan drug.clan 13:57 05.02.2009

Re: bojim se da jeste tako

Gonzo92
Naime americka privreda kao i privreda vecine zapadnih zemalja vec skoro 30 godina pociva na fundamentalno pogresnom principu



...dok su istocnoevropske privrede pocivale na zdravim nogama, i cvetaju i dan danas.


A gde sam ja rekao da su bile dobre? Ja kazem da zapadnoj sledi propast zbog sistema koji je uveden u poslednjih par decenija. Zasto to niste konstatovali za azijski socijalisticko-komunisticki model u Kini?

Danas i istocnoevropske ekonomije leze na tom zapadnom sistemu samo jos nisu dostigle taj nivo brutalnosti kao americka.
A i za vasu informaciju ocekuje se da samo istocno evropske ekonomije (pored azijskih vecinom komunistickih) nastaviti da rastu i tokom ove globalne recesije samo sporijim tempom.

Mozda ne znate ali bivsa SFRJ u vreme Titoistockog socijalzima (od 1950 do 1980) je imala samo jednu recesiju (sredinom 60-tih) dok je amerika imala 6 recesija u istom periodu.
drug.clan drug.clan 13:58 05.02.2009

Re: bojim se da jeste tako

aquariusoptimist
cvetaju i dan danas


...narocito srpska.



Cvetala bi i srpska da za nju rade milijarde azijata za 10 centi na sat!
Gonzo92 Gonzo92 19:03 05.02.2009

Re: bojim se da jeste tako

Zasto to niste konstatovali za azijski socijalisticko-komunisticki model u Kini?


Jedino sto valja u Kini je surovi kapitalizam. Dok ga nisu uveli, gladovali su.

Mozda ne znate ali bivsa SFRJ u vreme Titoistockog socijalzima (od 1950 do 1980) je imala samo jednu recesiju (sredinom 60-tih) dok je amerika imala 6 recesija u istom periodu.


Broj recesija nije pokazatelj (ne)uspeha sistema. Da ne sirimo pricu, uporedite SAD i SFRJ 1950-te i 1980-te.
aquariusoptimist aquariusoptimist 02:28 06.02.2009

Re: bojim se da jeste tako

drug.clan

aquariusoptimist
cvetaju i dan danas...narocito srpska.Cvetala bi i srpska da za nju rade milijarde azijata za 10 centi na sat!


Eh kad bi, kao sto ne...
inace, ne verujem ni da bi joj to pomoglo, u kakvom je rasulu.
soylentgreen soylentgreen 23:40 04.02.2009

kreacija i eksploatacija

Neki od najvecih uspeha americke privrede su se desili upravo zahvaljujuci drzavi i velikim firmama koje su poslovale kao male drzave. Dva primera vezana za komunikacije i racunare:

DARPA je razvila osnove racunarskih komunikacionih tehnologija (IP izmedju ostalog) sa parama poreskih obveznika, dala ih NSF-u, koga takodje finansiraju poreski obveznici, koji je te tehnologije ucinio dostupnim firmama kroz NSFnet, ostalo je istorija - mislim na Internet.

XEROX PARC (Palo Alto Research Center) je izmislio koncept windows-a (prozora na ekranu), mouse-a i Ethernet za lokalnu komunikaciju. Posle su dosli IBM PC, Intel, Microsoft i ostali.

I ako vam danas pojam Interneta ili PC-a na kome skacu prozori sa kojima manipulisete misem deluju ocigledno, te stvari nisu postojale dok ih pomenute institucije, pomocu para od poreza, nisu izmislile, napravile i promovisale. I to se nije desilo za godinu ili dve dana, vec je trebalo par decenija, i svo to vreme su racun placali poreski obveznici.

To su bila vremena velikih investicija baziranih na koncentraciji kapitala kroz drzavne ili ekonomske gigante, da ne kazem monopole. Rezultati tih investicija su bili prilicno revolucionarni i videli smo ih spektakularno u 80-im i 90-tim godinama. To je bilo doba kreacije.

Sa okretanjem na iskljucivo trzisnu privredu i potrosacku ekonomiju ovakvi razvojni projekti su jednostavno nestali. Doslo je vreme eksploatacije. Google, Yahoo, Cisco, Microsoft i ostali nisu nista fundamentalno izmislili, to je bila samo poslovna primena poznatih stvari.

Ne treba se zavaravati da ce povecana kupovina televizora ili automobila dovesti do bilo kakvih strukturalnih promena. Malo veci ekrani, malo udobnija kola ili nova pasta za zube nece nista promeniti. Za pokretanje americke ekonomije je potrebno oziveti kreaciju u fundamentalnom smislu. Sledeca renesansa moze da se desi samo ako se pojavi nesto sto nam danas izgleda kao sto bi Internet izgledao 70-tih. Prakticno nezamislivo, mada je sva tehnologija u principu vec postojala u laboratorijama. A snagu za takvu vrstu fundamentalnog razvoja danas ima jedino drzava. Potpuno je iracionalno misliti da ce biznisi ili potrosaci kroz manje poreze, radeci isto sto su radili zadnjih par decenija, pokrenuti stvar sa mrtve tacke.

Da ponovim - do ekonomskog procvata nece doci zbog novog web site-a, novog mobilnog koji pravi kafu, ili novog lanca brze hrane. Do njega moze da dodje samo kroz razvoj novih fundamentalnih tehnologija, a to kosta i traje, i nece biti ni blizu gotovo za vreme (prvog) mandata Baraka Obame.
Kazezoze Kazezoze 00:05 05.02.2009

Tehnoloshki bum

ameriku u ovom trenutku mozhe izvuci samo nekakav radikalan tehnoloshki bum, neshto slichno, kao shto se desilo '90 tih kada je kompjuterska revolucija uspela odlozhiti ekonomski kolaps u kojem se sad nalazi.
i plus da se taj tehnoloshki bum pametnije iskoristi, nego shto se iskoristio onaj iz '90-tih, posle kojeg je i pochela shpekulativna politika vodecih banaka.
maksa83 maksa83 00:33 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

XEROX PARC (Palo Alto Research Center) je izmislio koncept windows-a (prozora na ekranu), mouse-a i Ethernet za lokalnu komunikaciju. Posle su dosli IBM PC, Intel, Microsoft i ostali.

Ovo nije tačno.
Prvi demo takvog interfejsa je izveo Doug Engelbart u Menlo Parku (Stanford). Doug Engelbart 1968 Demo.

Koncept savremenih računara (sve sa umreženošću) je pre svih njih opisao Vanevar Bush još 1945. godine u članku As We May Think.

Zamajac tehnološkog razvoja su vojna i finansijska industrija.

Nadam se da nećeš sad napisati kontrablog o tome i zatvoriti ga za komentare.
Doctor Wu Doctor Wu 00:37 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

Zamajac tehnološkog razvoja su vojna i finansijska industrija.

Da, još i medicinska istraživanja (poslednjih 15-ak godina). I, naravno, farmaceuti.
NeuroRadoznalost NeuroRadoznalost 00:52 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

Ma nije bitno ko je prvi teoretski zamislio internet ili misa.
Ili ko je pisao SciFi o tome.
Bitno je da je covek (soylentgreen) potpuno u pravu.
Amerika, Evropa i Japan su mozak ove planete.
Sve kreacije su potekle od njih i odatle je i njihova ekonomija.
A Kina i Indija su previse neobrazovane i glupe nacije da bi mogle bilo sta da izmisle.
Ali sad ovaj neoliberalizam im dozvoljava da proizvode tudje patente bez placanja centa da zaboga ne bi ostali gladni jer su siromasni.

Kad se kreacija,produkcija i eksploatacija vrate u jednu kucu odakle su i potekle onda ce i kriza prestati.
soylentgreen soylentgreen 01:24 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

maksa83
Prvi demo takvog interfejsa je izveo Doug Engelbart u Menlo Parku (Stanford).


Stanford lab je tako odprilike kilometar od PARC-a, isti ljudi su radili zajedno (ball mouse napravio par godina kasnije u PARC-u isti covek koji je radio sa Engelbart-om), i sto je najvaznije moja pisa je veca od tvoje.
Doctor Wu Doctor Wu 08:31 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

Da ponovim - do ekonomskog procvata nece doci zbog novog web site-a, novog mobilnog koji pravi kafu, ili novog lanca brze hrane. Do njega moze da dodje samo kroz razvoj novih fundamentalnih tehnologija, a to kosta i traje, i nece biti ni blizu gotovo za vreme (prvog) mandata Baraka Obame.

Dobro, to važi za velike stvari kao što je na pr. hladna fuzija. Ali šta ćemo sa stvarima kao što je stem cell research? To je sve venture capital, tu država uopšte nije potrebna.
soylentgreen soylentgreen 10:29 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

Doctor Wu
Dobro, to važi za velike stvari kao što je na pr. hladna fuzija. Ali šta ćemo sa stvarima kao što je stem cell research? To je sve venture capital, tu država uopšte nije potrebna.


VCs se do sada generalno nisu pokazali kao katalizatori dubokih promena. Retko kad se dinamika razvoja fundamentalnih tehnologija pogodi sa dinamikom VC investiranja. Svaki konkretni VC fund obicno ima vek od 3-5 godina i ocekivanje je da donese profit od 20-30% godisnje. U life sciences to obicno znaci da ce biti finansirani projekti od kojih ce imati koristi imucni starci, posto samo to trziste moze da opravda IPO ili acquisition u tim rokovima.
Kazezoze Kazezoze 10:33 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

Da, još i medicinska istraživanja (poslednjih 15-ak godina). I, naravno, farmaceuti.

medicinska istrazhivanja su pod patronatom farmaceutske industrije (farmomafije), zato nisu nishta znachajno ni uradili, osim shto su povecali broj otrova na trzhishtu.
Doctor Wu Doctor Wu 11:11 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

medicinska istrazhivanja su pod patronatom farmaceutske industrije (farmomafije), zato nisu nishta znachajno ni uradili, osim shto su povecali broj otrova na trzhishtu.

a i produžili prosečan ljudski vek za nekih 100% u 20. veku (i to pored svih ratova, klanja i ubijanja)
Kazezoze Kazezoze 12:21 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

Doctor Wu
medicinska istrazhivanja su pod patronatom farmaceutske industrije (farmomafije), zato nisu nishta znachajno ni uradili, osim shto su povecali broj otrova na trzhishtu.

a i produžili prosečan ljudski vek za nekih 100% u 20. veku (i to pored svih ratova, klanja i ubijanja)

Doktore, smrt je kao tachka na kraju rechenice.
Nije vazhno koliko je rechenica bila duga nego da li je imala smisla.
Doctor Wu Doctor Wu 13:04 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

Uf, sine, kakav si ti ničeovac & ibermenšovac! Samo se nadam da tebi, takvom elitisti, ne smeta previše to što se produžavanjem životnog veka i povećanjem životnog standarda omogućava mnogom većem broju ljudi da nalazi svoj smisao (bez obzira da li će ga on naći u jednoj rečenici, romanu ili čitavom zidu knjiga).
drug.clan drug.clan 14:41 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

NeuroRadoznalost
Ma nije bitno ko je prvi teoretski zamislio internet ili misa.
Ili ko je pisao SciFi o tome.
Bitno je da je covek (soylentgreen) potpuno u pravu.
Amerika, Evropa i Japan su mozak ove planete.
Sve kreacije su potekle od njih i odatle je i njihova ekonomija.
A Kina i Indija su previse neobrazovane i glupe nacije da bi mogle bilo sta da izmisle.
Ali sad ovaj neoliberalizam im dozvoljava da proizvode tudje patente bez placanja centa da zaboga ne bi ostali gladni jer su siromasni.

Kad se kreacija,produkcija i eksploatacija vrate u jednu kucu odakle su i potekle onda ce i kriza prestati.


Ovo kao da je napisao neki truli kapitalista koji poseduje fabrike u Aziji u kojima izrabljuje radnike tako sto rade za 10 centi na sat, 16 sati dnevno i bez ikakvog odmora. Dok ameri lepo zive jer za njih skoro za dzabe rade ti siromasni ljudi u Aziji? A zasto su siromasni (zato sto su glupi?, zato sto nemaju prirodne resurse? ili zato sto ne rade nista?) Pre bih rekao zato sto im neko ne da! Ali nece to jos dugo, dogorece i njihova.

Amerika, Evropa i Japan su mozak ove planete? Nisam bas siguran! pogresili ste dva od prva tri:
Amerika, Koreja, Kina,

Da li znate da je Kina prosle godine pretekla Japan u kolicini sredstava ulozenih u naucna istrazivanja i tako dosla na trece mesto u svetu? Da li znate da je na drugom mestu Koreja koju ce Kina ubrzo prestici a potom ubrzo preteci i Ameriku? Kineska drzavna ulaganja u istrazivanje rastu stopom od 20% godisnje

Da li vi znate da Kina godisnje odskoluje 9 puta vise (600000) inzenjera godisnje nego amerika (70000) a 4 puta je veca, u isto vreme amerika ogranicava broj inzenjera koje americke firme mogu uvesti. U indiji se godisnje odskoluje oko 350000 inzenjera. Uz to broj zavrsenih inzenjera u Kini i Indiji brzo raste dok u Americi opada (Evropa je svoje studije skresala na 3 godine pa sada stancuje nekvalifikovane radnike)

Americka "nova tehnologija" u poslednjih 10 godina su facebook-ovi i myspace-ovi koji "vrede" desetine milijardi a nemaju nikakav drugi smisao osim zabave. Jedino industrija zabave moze da cveta ukoliko se neka drzava osloni samo na privatnu inicijativu. Danasnjim kapitalistima je bitno da zaradde danas i niko nije spreman da ulozi milijardu dolara u nesto sto moze da donese veliku korist za 10 godina to je suvise veliki rizik te se danasnji kapitalisti okrecu principu kupi danas prodaj sutra za 10% vise.

Za 5-10 godina sva nova tehnologija ce dolaziti sa istoka a Ameri ce i dalje praviti industriju zabave (novi ovalni ekran na mobilnom telefonu sa fensi dugmicima)
drug.clan drug.clan 14:47 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

Kazezoze
Da, još i medicinska istraživanja (poslednjih 15-ak godina). I, naravno, farmaceuti.

medicinska istrazhivanja su pod patronatom farmaceutske industrije (farmomafije), zato nisu nishta znachajno ni uradili, osim shto su povecali broj otrova na trzhishtu.



Oni koji poznaju farmaceutsku industruiju znaju da je ovo neistina. Skoro sva osnovna istrazivanja u Americi u oblasti farmaceutike su finansirana od strane drzave dok se farmaceutske kompanije bave prilagodjavanjem proizvoda trzistu, procedurama testiranja i licenciranja.
Kada je Bush zaustavio federalno finansiranje stem cells istrazivanja skoro sve je stalo u toj oblasti u Americi jer privatnicima ne pada na pamet da ulazu u osnovna istrazivanja koja idu sa velikim rizikom neuspeha.
akasting akasting 19:48 05.02.2009

Re: kreacija i eksploatacija

Soylentgreen je veoma u pravu - njegova poenta je 'right-on-the-money'.Nije pomenuo neke manje vazne faktore, ali bottom line je 100% tachna. Preporuka.

Monetarna i fiskalna politika jesu uspeshni metodi regulisanja ekonomskog rasta - ali nisu jedini i podrazumevaju izvesni stepen zakonske kontrole 'trzishta' (u ovom sluchaju finansijskog trzishta - koje je 'izmaklo' kontroli u poslednjim danima Klintonove vladavine, kada je potpisan set zakona i uredbi koje su otvorile vrata globalnoj finansijskoj ponzi scheme) i trzishte koje funkcionishe (tako da se te dve poluge mogu retko i 'nezno' koristiti - jer su jedino tako nedestruktivne).

Ceo 'bail out' cirkus potvrdjuje samo jednu stvar - politichka elita je 'izgubila kompas' i pokazuje da:
- ne razume problem
- nema poverenja u fundamentalne premise slobodnog trzishta
- ne zeli da preuzme odgovornost za 'teshke odluke'
- josh uvek rachuna da ce spoljnim dugom moci da finansira unutrashnji negativni bilans (koji je upravo eksplodirao za novih, oko, $2T)

Bailing out 'sve i svashta' - od vlasnika kuca u bankrotu, preko detroita, do 'wall street'-a (itd, itd) ce stvoriti josh vece probleme i mozda potpuno zaustaviti recovery za duzi period.

U 'tehnichkom smislu' - problem je (moje mishljenje) relativno jednostavan (reshenje ne bash) - ali u sistemskom smislu (ideoloshkom, legislativnom, ...) problem je mnogo veci.
NeuroRadoznalost NeuroRadoznalost 00:46 05.02.2009

Kako spreciti krizu bez ekonomista!

Oni koji su odgovorni za krizu je sprecavaju i rade isto sto je dovelo do nastanka krize.
Na nekom drugom blogu sam pisao da mi se smucila ova virtuelna ekonomija:
Pera je miki duzan 100mil.
Mika je peri duzan 80 mil.
Pera trazi miki pare nazad a mika se zaduzi jos 100mil kod pere i vrati mu pare.
E sad mika trazi pare nazad a pera uzme pa proda deonice i vrati miki.
A i jedan i drugi zaradjuju milijarde na godisnjem nivou.
I sad niko ne zna ko je kome duzan a samo su produbili dug.

Ja stvarno ne znam nista o ekonomiji vec samo koristim zdrav razum.
Ali ekonomija bez industrije ne postoji!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
E pa to su izgleda sve zemlje zaboravile jer kad treba 800milijardi za berzu onda senat preko noci da te pare a kad treba 3-4 milijardi za industriju (Ford, GM) onda senat izmisli sve moguce komisije kroz koje to mora da prodje.

A uz sve to, razvijeni svet je dozvolio da se sva industrija preseli u zemlje treceg sveta.
Tako da sad sav novac ide u Kinu ili neku slicnu zemlju a te zemlje ne trose novac koji zarade.
I kad neko podigne glas protiv tih zemalja odmah se podignu dusebriznici da ga kritikuju kako ce narod tih zemalja da izumre od gladi.

Uz sve to te iste zemlje mogu da proizvode i prodaju proizvode patentirane od strane drugih kompanija jer zaboga drugacije bi umrli od gladi a i niko ne moze da ih spreci.
Tako npr Indija proizvodi mnoge lekove na koje su farmaceutske kompanije potrosile milijarde razvijajuci ih a da pri tome Indija ne plati ni cent na ime patenata.
Jer zaboga ce da umru gradjani treceg sveta ako nemaju jeftine lekove.

I sta je epilog cele ove price:
Vi proizvodite skupe i kvalitetne carape.
Hocete da kupite jeftin televizor.
Odete u radnju i kupite televizor.
Te vase pare odu za Kinu i naravno niko ih ne potrosi (kinezi prime 1$ ostatak zgrabe kompanije i njihova vlada).
A vasi sunarodnici samo gube poslove jer su skupa radna snaga.
Pa kako zaboga ocekujete da vam neko plati vase carape.
tigrks tigrks 11:49 05.02.2009

Re: Kako spreciti krizu bez ekonomista!

A uz sve to, razvijeni svet je dozvolio da se sva industrija preseli u zemlje treceg sveta.
Tako da sad sav novac ide u Kinu ili neku slicnu zemlju a te zemlje ne trose novac koji zarade.
I kad neko podigne glas protiv tih zemalja odmah se podignu dusebriznici da ga kritikuju kako ce narod tih zemalja da izumre od gladi.

Ne bih se složio sa tim da je razvijen svet iz čovekoljublja preselio svu industriju u zemlje trećeg sveta. To je urađeno iz interesa; najbitniji je cena radne snage, sledeći je ekološka zaštita svog okruženja i td.
drug.clan drug.clan 15:02 05.02.2009

Re: Kako spreciti krizu bez ekonomista!


NeuroRadoznalost
Oni koji su odgovorni za krizu je sprecavaju i rade isto sto je dovelo do nastanka krize.
Na nekom drugom blogu sam pisao da mi se smucila ova virtuelna ekonomija:
Pera je miki duzan 100mil.
Mika je peri duzan 80 mil.
Pera trazi miki pare nazad a mika se zaduzi jos 100mil kod pere i vrati mu pare.
E sad mika trazi pare nazad a pera uzme pa proda deonice i vrati miki.
A i jedan i drugi zaradjuju milijarde na godisnjem nivou.
I sad niko ne zna ko je kome duzan a samo su produbili dug.

Slazem se!


NeuroRadoznalost

Tako da sad sav novac ide u Kinu ili neku slicnu zemlju a te zemlje ne trose novac koji zarade.
I kad neko podigne glas protiv tih zemalja odmah se podignu dusebriznici da ga kritikuju kako ce narod tih zemalja da izumre od gladi.

Nije istina,
Ameri (kapitalisti) su preselili industriju da bi zaradjivali vise na izrabljivanju tih ljude u aziji tako sto ih placaju 300 puta manje nego svoje na zapadu! Naivan je svako ko misli da je to uradjeno da bi se nahranili gladni u Aziji.


NeuroRadoznalost

Uz sve to te iste zemlje mogu da proizvode i prodaju proizvode patentirane od strane drugih kompanija jer zaboga drugacije bi umrli od gladi a i niko ne moze da ih spreci.
Tako npr Indija proizvodi mnoge lekove na koje su farmaceutske kompanije potrosile milijarde razvijajuci ih a da pri tome Indija ne plati ni cent na ime patenata.
Jer zaboga ce da umru gradjani treceg sveta ako nemaju jeftine lekove.

Facmaceutske kompanije nisu ulozile pare u razvoj lekova (u Americi 85% istrazivanja u toj oblasti dolazi od drzave) vec su ulozile pare u klinicka testiranja i licence koje im dozvoljavaju da svoje lekove prodaju u Americi (FDA approval za jedan lek za srce kosta vise od milijardu dolara)
Te lekove daju indiji da bi oni bili zdraviji i tako mogli vise i duze i skoro za dzabe da rade u americkim fabrikama.
Osim toga ne pominjes da se ti lekovi testiraju na ljudima u siromasnim zemljama doduse retko u aziji uglavnom u Africi!

NeuroRadoznalost

I sta je epilog cele ove price:
Vi proizvodite skupe i kvalitetne carape.
Hocete da kupite jeftin televizor.
Odete u radnju i kupite televizor.
Te vase pare odu za Kinu i naravno niko ih ne potrosi (kinezi prime 1$ ostatak zgrabe kompanije i njihova vlada).
A vasi sunarodnici samo gube poslove jer su skupa radna snaga.
Pa kako zaboga ocekujete da vam neko plati vase carape.


Ovo je sustina, te pare ne odu u Kinu (ode samo dolar) a ostatak ode u dzepove Amera i Evropljana pa tako danas postoji veca klasna razlika izmedju najbogatijih i najsiromasnijih u Americi nego sto je ikada postojala bilo gde. Francuski kralj Luj 15 je bio siromah covek kada se poredi sa danasnjim bogatasima.
Ovaj free enterprise sistem dovodi do toga da se bogati jos vise bogate a siromasni postaju jos siromasniji i zato je sistem neodrziv i neminovno dovodi do revolucije cak i pored obrazovnog i medijskog zatupljivanja kojem su siromasni izlozeni!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana