Zaborav zločina je zločin!
11. juli - Dan sećanja na žrtve u Srebrenici
Dana 15. januara 2009. Evropski parlament je proglasio 11. jul - danom sećanja na genocid u Srebrenici, kada su snage bosanskih Srba od 11. do 19. jula 1995. ubile 8.374 hiljade muslimanskih civila. Ovu inicijativu je podržala i Evropska komisija.
Tekst je usvojen sa 556 glasova - za, 9 - protiv, dok su 22 poslanika EP bila uzdržana. EP je zatražio od 27 zemalja članica Evropske unije i od Evropske komisije da podrži njihovu odluku.
Dana 16. januara grupa nevladinih organizacija za ljudska prava (među njima i Žene u crnom) pozvala je Skupštinu Srbije da podrži Rezoluciju Evropskog parlamenta. Podrškom ove Rezolucije Skupština Srbije bi pokazala poštovanje za žrtve i priznala zločine počinjene u naše ime. Takođe bi time potvrdila da želi da preuzme odgovornost i da napravi diskontinuitet sa državno organiziranim zločinima i zločinačkom prošlošću.
Žene u crnom su od 1995. protestvovale protiv genocida u Srebrenici, zahtevajući kažnjavanje svih odgovornih, neprestano izražavajući svoju solidarnost sa srodnicama ubijenih - Ženama Srebrenice.
Žene u crnom 11. februara idu u Tuzlu i učestvuju u maršu nestalih zajedno sa Ženama Srebrenice, a svakog sledećeg jedanaestog u mesecu, organizovaće komemorativna stajanja na Trgu Republike. 11. jula, kao i svake godine, prisustvovaće komemoraciji u Potočarima.
Time potvrđujemo privrženost feminističkoj politici sećanja, koja podrazumeva odgovornost za zločine počinjene u naše ime i solidarnost sa žrtvama zločina.
Pozivamo i vas da nam se pridružite u ovom veoma važnom činu zajedničke izgradnje stabilnog mira, demokratije i budućnosti.
Nema pravednog mira bez kažnjavanja svih ratnih zločinaca!
Nema mira i demokratije bez suđenja svim ratnim zločincima!
Veće Međunarodnog suda pravde sastavljeno od 14 sudija, na čelu sa predsednicom Veća, Rozalin Higins (Rosalyn Higgins), po tužbi Bosne i Hercegovine za genocid protiv Srbije, 26. februara 2007. godine je izreklo presudu, u kojoj stoji:
• Srbija je prekršila Konvenciju UN o genocidu jer „SRJ nije ništa preduzela da spreči genocid u Srebrenici, uprkos saznanjima koje su vlasti u Beogradu imale“; prema pomenutoj Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida, obaveza je države da iskoristi sva sredstva kako bi sprečila genocid čim sazna za njega – ukoliko je planiran i počinjen.
• Srbija nije ispunila svoju obavezu da sarađuje sa Haškim tribunalom, što je morala da uradi na osnovu potpisivanja Dejtonskog sporazuma (oktobar 1995.) i zato Srbija ima obavezu da izruči Haškom tribunalu sve optužene za genocid i druge ratne zločine u BiH.; nažalost, ovu obavezu Srbija nije ispunila ni do danas jer se na slobodi još uvek nalazi najodgovorniji za genocid - general Ratko Mladić.
•
Po prvi put u istoriji Međunarodnog suda pravde, kao najviše sudske instance UN jedna država je osuđena za kršenje Konvencije o sprečavaju i kažnjavanju genocida.