Mada u ilovači, glibu ili kanalima grada nikada nije pronadjen nijedan dragi kamen (osim onih izgubljenih), Antverpen je bio i ostao grad dijamanata. Na ovdašnjoj berzi dijamanata svakodnevne transakcije ugovara nekih 1.500 prodavaca. Kroz njihove ruke prodje barem 80% neobrađenih dijamanata pronađenih svud po svetu i 50% obrađenih. Procenjuje se da im je vrednost oko 16 miliona dolara. U isto vreme, 4.000 ljudi radi u industriji sečenja dijamanata. Antverpen sa punim pravom može da potvrdi: dijamanti su večiti.
Ovaj tekst je nastavak mog prethodnog bloga Ulica pelikana
Sve do osamnaestog veka, svi dijamanti na svetu nalaženi su u Indiji. U ta vremena, kao luka kroz koju je prolazilo oko 40% sve trgovinske razmene u svetu, Antverpen je preuzeo od Briža poslove sa dijamantima. Kada je Španija zauzela grad, poslovi su se, kao i najveći deo prometa, preseli na sever, u Amsterdam. No, pronalazak prvog dijamanta u Južnoj Africi 1866. godine vratio je Antverpen na glavnu scenu.
Posle ekonomske krize koja je tridesetih godina pogodila svet, i pred naraslom opasnošću od nacista iz Nemačke, mnogi Jevreji iz Antverpena otišli su 1939. godine u Sjedinjene Američke Države, Portugal i Englesku. Ovde je posebno zanimljiva aktivnost 500 prodavaca dijamanata koji su preneli svoje zalihe u Englesku, gde su osnovali sistem registracije i prodaje dijamanata tokom rata (Correspondence Office for the Diamond Industry). Po završetku rata, ova organizacija vratila je sve dijamante u Antverpen i tako obezbedila početni kapital za obnovu posla.Danas najveći deo rudnika kontroliše De Beers Monopoly, ali se sve veća količina od nedavno nalazi u Rusiji. No, obrada i promet i dalje su koncentrisani u Antverpenu.
Od svih dijamanata koji se iskopaju po svetu, 70% se smatra industrijskim kvalitetom, 28% ima kvalitet koji se može iskoristiti za nakit, a samo 2% su izvanredni primerci koji obezbeđuju vrhunsku dobit.
Dijamanti imaju sve osobine. Jedna je oblik (okrugli, ovalni...), a druga način sečenja. Sečenje dijamanat treba da obezbedi sa površine dijamanta prelamaju svetlost na takav način da se ona prolazi kroz dijamant, odbija se i vraća nazad, bez gubitaka na dnu ili sa strane.
Sečenje dijamanata smatra se umetnošću i veštinom a sve više i naukom. Postoji skoro hiljadu godina, a prvo udruženje sekača dijamanat osnovano je 1375. godine u Nurembergu, u Nemačkoj. Za ovu operaciju potrebno je znanje, alat, oprema i strpljenje. Pogledajte kako to u praksi izgleda:
Trgovina dijamantima u Antverpenu odvija se u Ulici baštovana (Hoveniersstraat), okolnim Schupstraat i Rijfstraat, i kvartu koji ih okružuje. Dileri, kupci, brokeri i rezači koncentrisani su na malom prostoru kako bi olakšali ceo proces koji od kamenja pronadjenog najčešće u Africi ili Aziji čini dragoceno i cenjeno kamenje. Pored kupaca na veliko, parovi iz celog sveta dolaze ovde da bi na licu mesta izabrali verenički, svadbeni ili jubilarni prsten sa dijamantom. Najpoznatiji juveliri sveta, kao što su kojima su Kartie, Van Klif i Arpels, imaju ovde svoje prodavnice.
Berza dijamanata u Antverpenu je najveća na svetu, mnogo veća od onih u Izraelu, Hong Kongu, Londonu, Moskvi i Šangaju. Na njoj posluje oko 1.500 prodavaca (diamantbedrijven). Prve dve berze u Antverpenu osnovane su 1893. i 1904. godine. Opstale su do danas pa se i dalje bave prodajom na veliko sečenih dijamanta. Prodavci na berzi dijamanata rade na principu međusobnog poverenja, tradicije i prijateljstva. Većina poslova sklapa se uz stisak ruke a plaćanje je u gotovini.Negde oko polovina svih obrađenih dijamanata prodaje se kupcima u Sjedinjenim Američkim Državama. A opet, polovina se proda u periodu od Božića do Nove godine, ili eventualno Dana zaljubljenih.
Industrija dijamanata u Antverpenu zapošljava oko 7.000 ljudi. Pored toga, pratećim poslovima obuhvaćeno je dodatnih 26.000, gde spadaju bankari, obezbeđenje i svi drugi. Međutim, činjenica je da je od sedamdesetih godina prošlog veka u poslovima oko dijamanata 25.000 ljudi manje! Poslovi kao što su sečenje i brušenje dijamanata sve više se sele u zemlje koje imaju povoljniji poreski sistem i jeftiniju radnu snagu, najviše u Izrael i Indiju.
U Antverpenu je muzej dijamanata u kome, pored istorijskih eksponata, možete videti i majstora koji obrađuje dijamante. Zanimljivo je da se u blizini Antverpena nalazi jedina škola za sečenje dijamanata u Evropi.
Posao oko dijamanata uglavnom je u rukama lokalnih Jevreja. Oni su vekovima bili poznati kao dobri majstori u sečenju dijamanata, obavljajući taj posao po celoj Evropi. Sa godinama, nagomilavajući kapital, polako su preuzeli i poslove prodaje. Nekada se sve dešavalo u malim radionicama u kojima je radilo nekoliko generacija vlasnika. Danas su posao prodaje pojedinačnim kupcima preuzeli Pakistanci i Indijci koje možete videti u prodavnicama koje su se smestile ispod svodova železničke stanice i dalje u kvartu dijamanata, dok se Jevreji bave sečenjem dijamanata ili prodajom na veliko. U stvari, dijamanti i dalje donose mnogo novca, ali zarada se deli u krugu malobrojne elite. U poslednje vreme, kontrolu kvaliteta i poslovanja sprovodi Visoki savet za dijamante (Hoge Raad voor Diamant), neka vrsta suda časti esnafa.Retki Jevreji modernijih shvatanja smatraju da kupovina, obrada i prodaja dijamanata nisu dovoljni već da su im potrebni i iskusni administratori, rukovodioci poslova, ljudi koji se bave marketingom i mnogi drugi. Po njihovom mišljenju, "vreme bakalnica je prošlo - sada su im potrebni supermarketi".
Najnovija finansijska kriza teško je pogodila Hasidske Jevreje Antverpena. Procenjuje se da od oko 2.000 ovih porodica danas polovinu vode glavešine koje nemaju posao! Pored krize, razna druga dešavanja ne pogoduju više obradi dijamanata u Antverpenu. Tako, na primer, Bocvana danas insistira da se osnovni postupak sečenja dijamanata pronađenih u ovoj zemlji tu i obradi. A Bocvana je jedna od zemalja najbolatijih dijamantima. Takođe, korišćenje modernih tehnologija, pre svega laserskog sečenja, znatno utiče na zapošljavanje.
Poslednjih godina, u Antverpenu su se desila dva zanimljiva slučaja vezana za industriju dijamanata. Najpre, za nedelju manje od godine dana (16. februara 2008), lopovi su provalili u Centar dijamanata u Antverpenu (Antwerp Diamond Center), orobivši 100 lokala i odnevši dragulje u vrednosti od preko 100 miliona dolara. Mada su neki od lopova uhvaćeni, nijedan ukradeni dijamant nije pronađen.Na moj rodjendan 2006. godine, u Antverpenu je prodat najveći dijamant pronadjen u poslednjih 13 godina - Zavet Lesota (Lesotho Promise). Imao je 603 karata a bio je veličine šake. Skoro je providan, što ga svrstava u posebnu klasu D dijamanata - one koji imaju najneobičniju boju. Prodat je za 12,36 miliona dolara! Prethodni rekorder bio je Lesoto Braun, nazvan tako po svojoj boji pronadjen 1967. godine, koji je imao 601 karat.