Literatura

Dimitriju, s poštovanjem

gordanac RSS / 15.02.2009. u 01:07

- tekst posvećen Dimitriju Davidoviću, njegovoj sudbini i dubokim tragovima koje je ostavio u istoriji, novinarstvu, politici, diplomatiji, zakonodavstvu, pa čak i medicini, živeći i radeći u Zemunu, Sremskim Karlovcima, Beču, Kragujevcu, Beogradu, Budimpešti, Kežmeraku, po Austriji, Mađarskoj, Jevropi  i Srbiji, sve do Smedereva gde umire "sahranjen na ledini", siromašan, zaboravljen, potpuno neopaženo od savremenika i verovatno bez svesti o tome koliko dubokog traga je svojim životom neizbrisivo ostavio -

2303ocpw380h300rs6.jpgSlobodan Jovanović za njega kaže :

"... i on spada u grupu onih istina naivnih, ali dobronamernih Srba iz Austrije, koji su u naš politički život prvi uneli ideju o pravu, i pokušali da od jedne zemlje još primitivne, s patrijarhalnim pojmovima i hajdučkim naravima, načine modernu državu".

Do Dimitrija Davidovića, jezički običaj je bio da se najviši pravni akt naziva "konštitucija", a on mu je dao ime "Ustav". Po danu donošenja 02./15. februar i po prazniku "Sretenje", taj Ustav se kasnije često naziva i "Sretenjski". A napisao ga je - Dimitrije Davidović.

Dimitrije je vršnjak i savremenik velikih revolucija.

"Rođen je u Zemunu 12.10./23.10.1789. od oca Gavrila Georgijevića i majke Marije, u jednospratnoj kući koja se danas nalazi na broju 171, na uglu ulice Glavne i Kanalske ulice. Rodio za vreme poslednjeg austro – turskog rata (1788-1791) u periodu kada su austrijske trupe 2490456248898df9c9berq1.jpgtek zauzele Beograd  i u vreme Revolucije u Francuskoj. Njegov otac Gavrilo je bio regimentski sveštenik i kapelan u grčkoj crkvi u Beču i za tu službu odlikovan je posebnim krstom, a vratio se u Zemun u svešteničko zvanje prote. Napustivši kasnije sveštenički poziv, Gavrilo se opredelio za trgovinu.

Dimitrijev deda zvao se David Georgijević (Đorđević) i bio je jedan od poznatijih nastavnika Latinske škole u Sremskim Karlovcima, koju je osnovao mitropolit Pavle Nenadić. Dimitrije je kasnije po najpoznatijoj ličnosti u porodici dedi, Davidu, uzeo prezime Davidović. U petoj godini preležao  je „velike kraste“ (boginje) i  tokom celog života bio nežne prirode i krhkog zdravlja, svetle puti, s ožiljcima na licu usled preležanih velikih boginja i slabog vida. U šestoj godini pošao je u srpsku školu, i u njoj učio do jedanaeste. Završio je srpsku školu i odslušao „nemačku normu“ između 1795.i 1801. godine. Otac Gavrilo rešio je da sinu omogući da nastavi školovanje, pa ga je uputio u Sremske Karlovce, gde je od 1792. godine radila Gimnazija. Pohađao je šestogodišnju gimnaziju, sa pripremnim razredom 1801/2 i tri razreda gramatikalne klase od 1802. do 1805. godine i dve humanitarne klase od 1805. do 1807.godine.

U Sremskim Karlovcima je s uspehom došao do kraja poslednjeg razreda, šestog, kada je, zbog jedne paškvile (pogrdnog, satiričnog pisma), izazvao sukob sa mitropolitom Stevanom Stratimirovićem i profesorom Gavrilom Hranislavom. On je u pismu (knjižici) u satiri u zajedljivim stihovima izvrgao ruglu profesora Hranislava. Zbog tih ozlogašenih "knjižica" isključen je iz škole i tom prilikom dobio i deset udaraca korbačom. Odlazi  na sever, u nameri da dovrši svoje školovanje. U Kežmeraku je završio prvu, a u Pešti drugu godinu filozofije na Liceju 1809. godine. U Kežmeraku i Pešti bio je školski drug i veliki prijatelj sa budućim tvorcem srpskog romana, studentom prava Milovanom Vidakovićem.

Davidović je završio drugu godinu filozofije i upisao medicinsku školu u Pešti. Kada je imao dvadeset i dve godine završio je treći razred lekarske škole 1812. godine, tada je preveo i štampao "Ajzemanovo nastavlenije k blagonaraviju", brošuru malog formata namenjenu deci. U Pešti je sa njim učio medicinu i  Dimitrije Frušić sa kojim je pohađao Karlovačku gimnaziju. U jesen 1812. iz Pešte Davidović i Frušić odlaze u Beč da nastave sa učenjem medicine i steknu "gradus". Ali, Davidović se odmah po završetku prvog semestra brzo razočarao u studije medicine, koje nije nikad završio.

Na Frušićevu ideju da pokrenu izdavanje novina, Davidović je oduševljeno reagovao. Dva studenta medicine, brucoši, Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, podstaknuti Jernejem Kopitarom, podneli su 2.februara 1813 godine Vrhovnoj policijskoj upravi u Beču zahtev za izdavanje novina. Međutim, kancelar Meternih odbio je njihov zahtev zbog ratovanja u Srbiji i sporova u vezi sa njenim statusom. Na Kopitarov nagovor, oni su se obratili 10.marta 1913. godine lično caru Francu, dobili carsku saglasnost, a posle policijske provere i pozitivno rešenje 26.aprila 1813. godine. Prvi broj izašao je iz štampe 23.avgusta 1913. godine pod nazivom Novine serbske iz carstvujućeg grada Vijene. Od 1816. godine štampane su pod skraćeni nazivom – Novine serbske. U početku su štampane svaki dan sem nedelje i praznika, a od 1817. do 1822. godine dva puta nedeljno."

Davidović je u Beču, pored prvih srpskih novina od 1815. do 1821. godine izdavao i almanah "Zabavnik" sa puno razno-raznih zanimljivosti i priloga iz svih oblasti. (nešto kao "Politikin Zabavnik" danas)

Pored ličnih sposobnosti i znanja, pokretači novina su imali i ugovore za 1000 pretplatnika na list u narednih šest godina, a i novine su bile pisane "običnim, bližim govoru" srpskim jezikom nego njihova "prethodnica" SLAVENO-SERBSKIJA VJEDOMOSTI" Stefana Novakovića i braće Merkides. U Dimitrijevim "Novinama serbskim"  i Vuk Stefanović Karadžić objavljue svoje polemičke tekstove o reformi jezika. Jovan Skerlić će (mnogo kasnije) o novinama pisati vrlo pohvalno, a prota Matija Nenadović mu pomaže i skuplja pretplatnike i oglase za list. Prijateljstvo s njim, Dimitrija dovodi u Kragujevac i neposredno posle toga austrijske vlasti gase novine 16. marta 1822. godine, a ubrzo nakon toga "srpski intelektualni krug" se seli iz Beča u Peštu (gde 1826. godine osnivaju Maticu Srpsku, danas sa sedištem u Novom Sadu)

Dolaskom u Šumadiju, Dimitrije stupa u službu kod Kneza (Knjaza) Miloša, i sve do "nemilosti i otpusta" radi razne vrste poslova, od toga da je knežev sekretar, preko obavljanja diplomatskih zadataka, sve do postavljanja na mesto "popečitelja" (ministra).

Kada je u Beogradu počela s radom "Knjaževska srbska knjigopečatnja" - kasnije Državna štamparija, Davidović sa Miloševom dozvolom 23. marta 1832. godine objavljuje "Probni broj" svojih budućih novina. Konačno "NOVINE SERBSKE" počinju da izlaze redovno posle dve godine u Kragujevcu gde je premeštena beogradska štamparija, odnosno 5. januara 1834. godine. To su bile PRVE novine na tlu Srbije.

("Obično se "kao prve" navode i Orfelinove, u Veneciji je 1768. godine, Zaharije Stefanović - ORFELIN pokrenuo naše prve novine pod imenom "SLAVENO SERBSKI MAGAZIN".

Orfelin je bio pesnik, publicista, istoričar, izdavač, grafičar, rečju čovek široke kulture i znanja, i imao je prosvetiteljskog duha i žara, kao i sasvim određene ideje i ciljeve zbog kojih je pokrenuo novine. Osnovna želja mu je bila da znanje postane zajedničko blago svih ljudi a ne samo onih malobrojnih koji su ga sticali putem debelih i često nerazumljivih knjiga. Na žalost, iako je imao veoma ambiciozne planove, Orfelin je izdao samo prvi i jedini broj ovog časopisa. Ali, i taj jedan broj bio je dovoljan da znameniti Dositej Obradović i Orfelinu zapiše: "Gonjenije silnijih i sitnijih od njega nije njega moglo uplašiti. Gvozdene verige siromaštva i oskudnosti nisu kadre bile svezati ruke njegove, da on opite dobro što ne piše.")

Dimitrije je prvo bio sekretar kod kneževog brata Jevrema Obrenovića, pa učitelj Miloševe dece, a zatim postaje čovek od posebnog poverenja i samog kneza. Bio je ne samo knežev lični sekretar, već i njegov diplomatski izaslanik u misijama u  Carigradu (1829, 1831, 1833), zatim ministar policije, inostranih dela, pa prosvete.

srbske.jpgGodinu dana nakon pokretanja "svojih" novina, Dimitrije Davidović ima priliku da u njima objavi vest i "Knjažev ukaz" o usvajanju prvog Ustava kojeg je sam napisao, po ugledu na švajcarski i francuski i koji je bio na snazi svega par nedelja, pa Kneževom odlukom ukinut, jer su i Austrija i Rusija i Porta smatrale da tadašnjoj Srbiji "Ustava nikako i ne treba". Dve godine nakon ukidanja "Sretenjskog ustava" i ponovnog uspostavljanja Kneževe samovolje, Srbija će Hatišerifom dobiti takozvani "Turski ustav" po kojem će, nakon dinastičkih smena, ustavobranitelji "vladati" nekih dvadesetak godina. (o istoriji Srbije 1804-1918, hronologiji događaja i dokumentima  može se čitati ovde)

Priče (ali i istorijski izvori) kažu da Knez Miloš, po ukidanju Ustava,  sasvim gubi do tada  neograničeno poverenje u Davidovića i da nad novinama zavodi cenzuru a za prvog cenzora određuje Lazu Teodorovića, tadašnjeg Ministra pravosuđa i prosvete. U Odredbi o cenzuri pisalo je :

"Da se ništa u novine ne stavlja što bi bilo kao primječanije sopstvenog samog našeg novinara o politiki i postupku stranih država."

Davidović i dalje jedno vreme vodio novine, ali kada je objavio vest o bolesti starijeg Miloševog sina Milana, sukob između njega i Kneza se zaoštrio i Miloš uklanja Davidovića iz novina i sa svih drugih državnih poslova. Ipak, izgleda da je Knez " po dobru" zapamtio Dimitrija, njegov "učinak", znanje, iskustvo, umešnost i obrazovanje njegove dece. Verovatno je mogao, bez ikakve opasnosti ili kazne da ga likvidira, ili pošalje u inostranstvo, ali nije to učinio već ga šalje  u Smederevo, daje mu kuću u centru grada, imanje sa 60 stabala šljiva i 300 zlatnih groša godišnje.

U Smederevu Dimitrije umire, sam, nadživevši ženu i decu i "biva sahranjen na ledini", 25. marta 1838. godine, a da niko u Srbiji skoro za njegovu smrt nije ni znao 

Prilično ga se sporo još uvek "prisećamo", znajući tačno ili bivajući zainteresovani šta je sve i kako za života uradio, čini mi se, kao i Dositeja Obradovića i drugih sličnih njima dvojici koji su za "svog vremena" radom, sopstvenim znanjem  i prosvetiteljstvom zaslužili i naše sećanje i poštovanje. 

 



Komentari (79)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ivana23 ivana23 01:19 15.02.2009

***

JJ Beba JJ Beba 01:19 15.02.2009

maslinova grančica

e baš super da se neko setio dimitrija davidovića
mani bilo glupo da opet ja budem ta koja će da piše o njemu
otac srpske štampe zaslužuje značajnije mesto u našim sećanjima


edit

zaboravljena zastava dimitrija davidioviča sa maslinovom granom
mirotvorački
hoochie coochie man hoochie coochie man 02:55 15.02.2009

Re: maslinova grančica

mani bilo glupo da opet ja budem ta koja će da piše o njemu


Ma nije glupo, ono vredi ponavljati, zaista


mislim, sta ti sve pises a sad kao glupo ti :)
sala, BRE
gordanac gordanac 11:00 15.02.2009

maslinova grančica

otac srpske štampe zaslužuje značajnije mesto u našim sećanjima

I nekako mi ponekad još važnije da (kako se to kadgod govorilo) "sagledamo" okolnosti u kojima su ti neki, a pre nas nekih svih danas, radili dobre, pametne stvari....za mnogo njih postoji dovoljno istorijske građe koja "ne trpi" nikakvw interpretacije i viđenjarazna", već prosto zahteva - čitanje
Evo, na primer:
- teče "godina astronomije" (i srećom bilo je o tome reči i na blogu), ali ima građe dovoljno da čitamo i o tome da li je bilo ljudi vezanih bilo kako za naše "nedostajuće zajedničko faktografsko sećanje" koji su se i time bavili, bilo kada....
Mislim da se nepotrebno "romantizovanje i mitologizovanje" podataka o ljudima i događajima iz istorije najbolje uklanje - činjenicama, a Dimitrije (čini mi se) i njegov život i rad su više nego dobar putokaz kako to treba raditi.
JJ Beba JJ Beba 16:48 15.02.2009

Re: maslinova grančica

mislim, sta ti sve pises a sad kao glupo ti :)
sala, BRE

hcm, dobro te reče da se šališ
kad si ti u pitanju znam da mogu svašta dočekujem
trener92 trener92 01:20 15.02.2009

Čitam

Jednom da i ja dođem odmah kod tebe.
Na Frušićevu ideju da pokrenu izdavanje novina, Davidović je oduševljeno reagovao. Dva studenta medicine, brucoši, Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić, podstaknuti Jernejem Kopitarom,


Mali dodatak[ b]Kopitarov udeo u Novinama srbskim Davidovića i Frušića.[/b]

Hvala ti (JJBebi za link)
edit:
Jovan Skerlić će (mnogo kasnije) o novinama pisati vrlo pohvalno, a prota Matija Nenadović mu pomaže i skuplja pretplatnike i oglase za list.

"Znameniti Jovan Skerlić za Davidovićevo “čedo” - Novine serbske piše:

“U istoriji srpskog duhovnog života “Novine Serbske” su još od osobitog značaja što je to prvi srpski organ koji jepočeo sistematski obraćati pažnju na ostalo Slovenstvo, i što se u njemu u klici javile ideje koje će srpskom narodu, pred 1848. godinu, zavladati pod imenom panslavizam.”

"
Prilično ga se sporo još uvek "prisećamo", znajući tačno ili bivajući zainteresovani šta je sve i kako za života uradio, čini mi se, kao i Dositeja Obradovića i drugih sličnih njima dvojici koji su za "svog vremena" radom, sopstvenim znanjem i prosvetiteljstvom zaslužili i naše sećanje i poštovanje


Hvala gordanac.
reanimator reanimator 01:35 15.02.2009

...

Trenutno sam mu vrlo zahvalan što ću u ponedeljak da se ladim, umesto da rintam.
Sad ću vidim da li je imao još neke zasluge :)
gordanac gordanac 11:02 15.02.2009

Re: ...

Trenutno sam mu vrlo zahvalan što ću u ponedeljak da se ladim, umesto da rintam.

:)))))
malo li je?!
dobro vreme i ugodne događaje tokom odmora želim...
(naaspi jednu za Dimitrija, neće da škodi :))
mirelarado mirelarado 01:40 15.02.2009

Памћење

Prilično ga se sporo još uvek "prisećamo", znajući tačno ili bivajući zainteresovani šta je sve i kako za života uradio, čini mi se, kao i Dositeja Obradovića i drugih sličnih njima dvojici koji su za "svog vremena" radom, sopstvenim znanjem i prosvetiteljstvom zaslužili i naše sećanje i poštovanje.


Димитрије Давидовић је заиста задужио Србију много више него што му се она сећањем одужује. Заслужио је овако леп и исцрпан текст. Хвала, Горданац.
marco_de.manccini marco_de.manccini 01:41 16.02.2009

Re: Памћење

Да не отварам нови низ, ево овде је згодно, хвала за текст.
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 02:27 15.02.2009

.....

''Neposredno uz oltarski deo crkve Uspenja Presvete Bogorodice, sa severne strane, nalazi se grob Dimitrija Davidovića (1789-1838), oca srpskog novinarstva, prvog urednika "Novina Srbskih", pisca Sretenjskog ustava, prekriven belom pločom od studeničkog mermera. ''-na smederevskom starom groblju
mirelarado mirelarado 02:51 15.02.2009

Re: .....



Црква Успења Пресвете Богородице, Смедерево
nsarski nsarski 02:32 15.02.2009

Dimitrije je srpski Tomas Dzeferson

i zasluzio je ovaj pomen.
Ako nista drugo, treba se setiti da demokratske tekovine na koje se svi pozivamo u Srbiji nisu pale s neba. Mnogo je ljudi, znanih i neznanih, koji su ulozili svoje vreme, svoj rad, i svoju viziju u gradjenje ove drzave. Kakvagod da je ona. Da citiram meni neomiljenu Desanku Maksimovic - "Zemlja jesmo. Sve ostalo je samo privid".
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:31 16.02.2009

Re: Dimitrije je srpski Tomas Dzeferson

Nsarski
Da citiram meni neomiljenu Desanku Maksimovic - "Zemlja jesmo. Sve ostalo je samo privid".


Odlican citat. Sigurno je da ni mnogi kojima je Desanka - omiljena nisu primetili ovu mudru (naizgled zenisticku) izreku. Hvala.
Goran Vučković Goran Vučković 04:01 15.02.2009

1913

Samo mali detalj za korekciju - očigledan lapsus - potkralo se par pojavljivanja 1913. godine gore u tekstu oko dobijanja dozvole za novine.

Tekst je inače jako interesantan - nekako sam uspeo da propustim JJ Bebin blog o zastavi, koji je gore referencirala.

Pozdrav iz Santjaga,

Vučko
gordanac gordanac 11:06 15.02.2009

1913

biće ispravljeno, zahvaljujem
pozdrav iz Nova Sada
(obrati mi malo pažnje kako se Mišel "drži" tokom predsednikovanja i kako sve to izgleda u Čileu, pa napiskaraj štogod, ako te ne bude mrzelo kad se vratiš)
Goran Vučković Goran Vučković 13:03 15.02.2009

Re: 1913


(obrati mi malo pažnje kako se Mišel "drži" tokom predsednikovanja i kako sve to izgleda u Čileu, pa napiskaraj štogod, ako te ne bude mrzelo kad se vratiš)

Rado, ali male su šanse - ovde sam u takvoj mašini da su mi i ovakve "razglednice" i par pročitanih blogova u gluvo doba takoreći luksuz. Ne verujem da ću imati materijala ni za "običan" "putopisni" blog. Evo sad se gasim i odoh na doručak, pa da veslam dalje :(
gordanac gordanac 13:06 15.02.2009

e....

...Čubaka, znam da nije utehs, ali - tačno znam kako ti je! :))))
Srećan rad, mrave, a "ako sretneš onog Ezopa, kaži mu da mi se javi, imam nešto da mu kažem o poukama iz basne o mravu i cvrčku" ....pojmaroš nijedan
jeremija92 jeremija92 09:24 15.02.2009

Pisci

Uvek sam se pitao ko piše naše ustave.
Sad mi je jasno za prvi, međutim i dalje me kopka ko je pisao nekoliko poslednjih?
blackbox92 blackbox92 10:37 15.02.2009

Re: Pisci

jeremija92
Uvek sam se pitao ko piše naše ustave.
Sad mi je jasno za prvi, međutim i dalje me kopka ko je pisao nekoliko poslednjih?

Pretpostavljam Vojislav doktor Koštunica sa Slobodanom dr Samardđićem,dr Lončarom, Kostom dr Čavoškim, uz mudre instrukcije akademika Matije i preosveštenog Amfilohija. Možda u nekim aspektovima su mu asistirali Bora Čorba i Kusturica oko negovanja srpske duhovne kulturne pravoslavne vertikale.
gordanac gordanac 11:28 15.02.2009

ustavopisci

jeremija:
Uvek sam se pitao ko piše naše ustave.
Sad mi je jasno za prvi, međutim i dalje me kopka ko je pisao nekoliko poslednjih?


Ustavopisci uglavnom budu anonimni tokom samog procesa donošenja akta, jer to priroda takvog akta podrazumeva, ali naravno, moraju imati imena i prezimena i volju da prihvate posao pisanja teksta Ustava.
Po pravilu su u pitanju . grupe ljudi, stručnjaci iz raznih oblasti prava, profesori, istraživači, istoričari, lingvisti,....priličan broj ljudi bude angažovan kada proces donošenja celovitog teksta Ustava (ili amaandmana na Ustav) bude pokrenut. Taj princip o "odabiru ljudi i načinu njihovog rada" umnogome zavisi od - konteksta u kojem se proces donošenja Ustava (ili amandmana) odvija.
Evo nekoliko primera za nas:
- 2006. celovit Ustav (dve radne grupe i tri "posebna" teksta predloga Ustava)
- 2003. Ustavna Povelja (i "mala" povelja o ljudskim i manjinskim pravima) (grupa koju su formirale tri skupštine)
- 1992. celovit Ustav (jedna radna grupa koju je formirala volja tri skupštine)
- 1990. celovit tekst Ustava (jedna radna grupa koju su formirali partijski organi, formalno, jer su i instiutucije bile jednopartijske, pa se smatralo da je "svejedno" da li formiranje "ide" iz partije ili institucija
- 1974. ustavni amandmani (radna grupa koju je formirana voljom republičkih i pokrajinskih partijskih rukovodsatva)
- 1963 takođe
--------
Ustavi mogu biti usvajani i na "ustavotvornim skupštinama" (naša "sentandrejska skupština" se kadgod tako naziva, to su tela koja nastaju nakon revolucionarnih promena u društvu i ona su poput "vilinog konjica" - imaju vrlo malo vremena u kojem mogu da "žive" i da (po bilo kom kriterijumu o kom se revolucionari dogovore) skupe jedan broj ljudi koji za sebe kažu da su skupština i da donose - Ustav po kojem će se ubuduće sve odvijati (mada postoji i primer da se neki saziv skupštine, legalno izabran i bez revolucija "proglasi ustavotvornom" - slučaj iz Crne Gore, nedavno..)
Dakle - imena se uvek znaju, ali je svojevrstan "ноблес оближ" da se govori o - ustavopiscima, anonimno, dokle god su savremenici događaja.

Imaš primer i "Evropskog Ustava", recimo, sistem je prilično sličan....

blackbox92 blackbox92 19:00 15.02.2009

Re: ustavopisci

Da, ali se za svaki Ustav vezuje neko ime koje je bilo ili pisac ili nosilac, koordinator. Recimo eto Sretenjski, pa ustav 1974.godine svi u pežorativnom smislu nazivaju Kardeljev, Žabljački su pisali Kutlešić , Marković i Žižić.
Toma Nikolić kaže da je najnoviji ustav Srbije radikalski i navodi da je Preambula njihov tekst.
ivana23 ivana23 21:15 15.02.2009

Re: ustavopisci

blackbox92
Da, ali se za svaki Ustav vezuje neko ime koje je bilo ili pisac ili nosilac, koordinator. Recimo eto Sretenjski, pa ustav 1974.godine svi u pežorativnom smislu nazivaju Kardeljev, Žabljački su pisali Kutlešić , Marković i Žižić.Toma Nikolić kaže da je najnoviji ustav Srbije radikalski i navodi da je Preambula njihov tekst.

Veliku ulogu u pisanju Ustava iz '74.g. imao je Aleksandar Fira (predavao mi je ustavno pravo).
blackbox92 blackbox92 23:16 15.02.2009

Re: ustavopisci

ivana23
blackbox92
Da, ali se za svaki Ustav vezuje neko ime koje je bilo ili pisac ili nosilac, koordinator. Recimo eto Sretenjski, pa ustav 1974.godine svi u pežorativnom smislu nazivaju Kardeljev, Žabljački su pisali Kutlešić , Marković i Žižić.Toma Nikolić kaže da je najnoviji ustav Srbije radikalski i navodi da je Preambula njihov tekst.

Veliku ulogu u pisanju Ustava iz '74.g. imao je Aleksandar Fira (predavao mi je ustavno pravo).

Pa i meni baš samn te godine polagao i pao kod njega jer nisam znao mnogo da pričam o Ustavnom položaju i političkoj ulozi SSRNJ i nisam dovoljno mogao da pokažem da razumem ustavni položaj AP, rekavši da ne razumem da neko sam sebi može biti otac i sin, jer sam i onda mislio da AP trebaju imati maksimalnu autonomiju u Srbiji ali da ne mogu sa njom biti ravnopravne na nivou SFRJ.
Dakle,baš mi je dragi i pozdravljam te.
A Fira je bio značajan član ustavne komisije ispred SSRNJ i kao profesor ali je Kardelj bio šef tima.
ivana23 ivana23 00:47 16.02.2009

Re: ustavopisci

blackbox92
Dakle,baš mi je drago i pozdravljam te.

Takodje
jeremija92 jeremija92 01:23 16.02.2009

Re: ustavopisci

blackbox92

ivana23


Sad kad ste se prepoznali, možete počete sa pisanjem novog ustava.
Sa ovim aktuelnim nismo se baš usrećili.

Autorka bloga će pogurati da prođe skupštunsku proceduru.:))
blackbox92 blackbox92 11:43 16.02.2009

Re: ustavopisci

jeremija92
blackbox92

ivana23


Sad kad ste se prepoznali, možete počete sa pisanjem novog ustava.
Sa ovim aktuelnim nismo se baš usrećili.

Autorka bloga će pogurati da prođe skupštunsku proceduru.:))

Nije loša ideja.A mislim da bi , u svakom slučaju bio bolji od postojećeg i to je prva preporuka. Dakle, dovoljno je da iz postojećeg izbacimo dnevnopolitičke floskule i preresavimo a kažemo da smo radili sve iz početka.Još nas je prof.Jovan Đorđević učio da države koje često menjaju ustave pokazuju time da nisu stabilne.
E tako. Ivana i ja budem kokordinatori i korukovodioci projekta i svako od nas uzme pare u tim svojstvima. Onda ona mene proglasi za stručnog saradnika a ja proglasim nju , poa i po tom osnovu uzmemo pare. Onda, s obzirom na ozbiljnos materije organizujemo javne rasprave na kojima smo moderatori i to naplatimo.Zatim, održavamo dnevno po nekoliko sastanaka od ujutro do kasno naveče, većinu u Vrnjačkoj Banji, na Zlatiboru,u Niškoj Banji, na Paliću, pa u Novom Sadu, Kragujevcu, Kraljevu, Novom Pazaru, pa i Bujanovcu, čisto zbog regionalne dimenzije, i naravno, naplatimo putne troškove, dnevnice i prekovremeni rad.Ne bi bilo loše da zbog istorijske dimenzije malo boravimo na Brijunima, na Bledu, a zbog evropske dimenzije , obiđemo sve važnije i nevažnije evropske prestolnice, naravno Strasbur i Brisel, pa onda Kinu i Rusiju, i i to naplatimo.
Eto, to je kroki prokekta kako da uzmemo pare. Naravno ovo je na bazi aktuelnih metodologija i iskustava kod nas, čak smo i RiK konsultovali. Umalo da zaboravim, tebi Jeremija bi pripadao autorski honorar kao inicijatoru.
A sada ozbiljno, siguran sam da bi sa Ivanom i Gordanom, bez mnogo troškova i za relativno kratko vreme napisali pristojan savremeni Ustav.
ivana23 ivana23 15:08 16.02.2009

Re: ustavopisci

blackbox92
A sada ozbiljno, siguran sam da bi sa Ivanom i Gordanom, bez mnogo troškova i za relativno kratko vreme napisali pristojan savremeni Ustav.

Naravno!
jeremija92 jeremija92 17:31 16.02.2009

Re: ustavopisci

Napred, sa novim ustavom u bolji život, i naravno, u EU!
blackbox92 blackbox92 10:27 15.02.2009

Evropska Srbija -Za i protiv

Устав је израдио Димитрије Давидовић по угледу на демократске уставе Швајцарске и Белгије. Предвиђао је сталну Народну скупштину, поред кнеза и Савета у чијим је рукама извршна власт. Скупштина је одређивала годишњи данак и бирала са Саветом новог кнеза, у случају изумирања династије Обреновић. Без њеног одобрења није се могла повећати кнежева плата. Судство је било независно. Државни послови требало је да се врше преко министарстава. Грађанска права била су широка и зајамчена. Осим овога, Књажевство Србија било би у веома лабавој вези са Турском.
Против Сретењског устава била је нарочито руска дипломатија, која га је сматрала сувише либералним. Кнез Милош га је укинуо већ после неколико недеља, под притиском руско-аустријске дипломатије и уз Портину сагласност.
Doctor Wu Doctor Wu 10:41 15.02.2009

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

Устав је израдио Димитрије Давидовић по угледу на демократске уставе Швајцарске и Белгије.

Zašto Švajcarske i Belgije? Obe složene, višenacionlne zajednice, a Belgija na ivici raspada i građanskog rata već više od jednog veka. Da li to znači da je i ona Srbija, čak i bez Vojvodine, bila heterogena zajednica koja se jedva nekako držala na okupu?
gordanac gordanac 11:36 15.02.2009

Evropska Srbija -Za i protiv

Против Сретењског устава била је нарочито руска дипломатија, која га је сматрала сувише либералним. Кнез Милош га је укинуо већ после неколико недеља, под притиском руско-аустријске дипломатије и уз Портину сагласност.

Pa, ovo nije sasvim tačno i "malko" je romantizovano.
Protiv tog Ustava su bili (vrlo vredno i sa istim ili sličnim motivima) - SVI. I Austrija i Rusija i Porta i što je najvažnije - Miloš
Dovoljno je građe koja to može potvrditi - zajednički interes svih donosilaca odluka (i evropskih i maloazijskih i Kneza samoga) bio je "da Srbiji Ustava ne treba nikako". I tako je i bilo sve do hatišerifa i poklonjenog "turskog ustava" o koejm su se opet SVI saglasili.
I Dimitrije je imao tu svoj zadatak i ulogu, ali se sve završilo neuspehom i ukidanjem Ustava iz 1835.
gordanac gordanac 11:43 15.02.2009

---

Zašto Švajcarske i Belgije? Obe složene, višenacionlne zajednice, a Belgija na ivici raspada i građanskog rata već više od jednog veka. Da li to znači da je i ona Srbija, čak i bez Vojvodine, bila heterogena zajednica koja se jedva nekako držala na okupu?

Radi se o Ustavima iz "onoga vremena". Nije baš bilo puno primeraka da se na njih ugledaš :))))
Par komada, to bi bilo sve.
Ustavi "ulaze u modu" (postaju masovna pojava, takoreći) tek tokom tog istog veka u kojem je donošen i "sretenjski", a tek uX X veku postaju opšte usvojeno pravilo organizovanja država i međusobnog regulisanja odnosa, prava i obaveza građana i "vladara" (whoever that may be...)

Davidović je školovanjem, odrastanjem i životom u tadašnjoh Jevropi znanto pod uticajem procesa "kod njih" mnogo više nego "kod nas", takvi kakvi su bili u tadašnjoj Srbiji.
Doctor Wu Doctor Wu 12:38 15.02.2009

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

Protiv tog Ustava su bili (vrlo vredno i sa istim ili sličnim motivima) - SVI. I Austrija i Rusija i Porta

Ispade evropejcu blackboxu ova Austrija blago iz vida, :). Barem iz onog boldovanog.

Englezi ni dan danas nemaju Ustav (iako oni Magna kartu, danas potpuno irelevantan dokument, žarko žele predstaviti kao majku svih ustava).

Prema tome, predstavljati ustav kao neku posebno evropsku tekovinu se ne čini preterano zasnovanim. Izgleda da je ta opsesija Ustavom nastala pre svega u SFRJ, kada su Ustavi korišćeni da kanonizuju odnos snaga u Partiji.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 12:46 15.02.2009

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

Doctor Wu
Prema tome, predstavljati ustav kao neku posebno evropsku tekovinu se ne čini preterano zasnovanim.

Бојим се, Докторе, да је за онадашњу Србију и сама помисао на писање устава била епохална чињеница. Можда Енглезима устав стварно није ни био потребан, али ондашњој слабоуређеној Милошевој Србији јесте. А ево зашто, како је то, у једном писму, Вук Караџић објаснио самом Милошу, четири године пре доношења првог српског устава:

„Данас у Србији правитељства, у правоме смислу ове речи, нема никаквога, него сте цело правитељство ви сами: кад сте ви у Крагујевцу, и правитељство је у Крагујевцу; кад сте ви у Пожаревцу, и оно је у Пожаревцу; кад сте ви у Tопчидеру, и оно је у Tопчидеру; кад сте ви на путу, и оно је на путу; а да Ви сутра, сачувај Боже, умрете (које једном мора бити), умрло би и правитељство, па онда, ко би био јачи, онај и старији.”
gordanac gordanac 13:01 15.02.2009

Evropska Srbija

Englezi ni dan danas nemaju Ustav (iako oni Magna kartu, danas potpuno irelevantan dokument, žarko žele predstaviti kao majku svih ustava).

Tačno.
Ali imaju viševekovnu "ustavnu praksu". Snaga usvojenog "nepisanog pravnog ponašanja" ume da bude mnogo veća od rečima zapisanih obaveza (ili prava).I - veliko je iskušenje, uvek, reći "vidi kako Britancima ne treba Ustav i sve te pisane stvari...", a malo pomaže da se kaže činjenica "mi (i drugi) sa njima delimo prostor, ali ne delimo vreme, procesi su različiti, a zahtevaju - vreme, da bi bilo potpuno "bezopasno" oslanjati se samo na "ustavno ponašanje", tako ja mislim.
To je, manje-više, suština parlamenata (baš zbog britanaca) - praksa, kroz proces utvrđeno ponašanje bude jednako važno (ako ne i važnije) od "zapisanih propisa", nekad se to onda zove "tradicijom" (u najboljem smislu te reči).
Jednom davno, napravila sam svojevrstan "strateški" papir čiji je naslov bio "Kako u 20 godina srpskog zgurati 150 godina danskog parlamentarizma?". Koliko god bio smešan taj naslov, moralo bi mi se verovati na reč (što nije preproućljivo, naravno) da je napisan s mnogo dobrih razloga....i - činjenica.

Prema tome, predstavljati ustav kao neku posebno evropsku tekovinu se ne čini preterano zasnovanim. Izgleda da je ta opsesija Ustavom nastala pre svega u SFRJ, kada su Ustavi korišćeni da kanonizuju odnos snaga u Partiji.

Skroz druga tema, ali - nije troll! :))))
To bi bio razgovor o - kontekstu "nečega, bilo čega". I tek bi se onda razni možda stvarno - razumeli, pretpostavljam.
Doctor Wu Doctor Wu 13:06 15.02.2009

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

Pa, po meni, bilo je i epohalnijih i još uspešnije prokockanih prilika. Železnička stanica u Beogradu i prva pruga je bila otvorena 1884. na insistiranje Austrougarske, koja je gradnjom pruge Beograd Niš uslovila svoju podršku Srbiji na Berlinskom kongresu (interesantno, kao i brze pruge Srbije kojih 100-ak godina kasniju, i ovu prugu su projektovali i počeli da grade Francuzi). To je bilo pre 125 godina. Znaš i sam na šta nam liče vozovi i pruge (ili, na primer, kakvim se putem vozi danas od Beograda do Novog Sada, Suboticu da i ne pominjemo).

A što se tiče jednovlašća i autokratije, pa ni svi ustavi koje je Srbija imala u međuvremenu je nisu sprečili. Možda grešim, ali meni se ustavi koji se pišu svakih 10-20 godina više čine kao lepo napisan spisak želja smišljan u kafani nego kao ozbiljan pravni dokument: stabilna društva u kojima postoji jasna raspodela vlasti i stabilnost ravnoteže snaga se retko njima bave. Ili drugim rečima, navedena stabilnost i uređenost se, po mom mišljenju, ne postiže ustavom nego ekonomijom.
JJ Beba JJ Beba 13:45 15.02.2009

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

blackbox92
Устав је израдио Димитрије Давидовић по угледу на демократске уставе Швајцарске и Белгије. Предвиђао је сталну Народну скупштину, поред кнеза и Савета у чијим је рукама извршна власт. Скупштина је одређивала годишњи данак и бирала са Саветом новог кнеза, у случају изумирања династије Обреновић. Без њеног одобрења није се могла повећати кнежева плата. Судство је било независно. Државни послови требало је да се врше преко министарстава. Грађанска права била су широка и зајамчена. Осим овога, Књажевство Србија било би у веома лабавој вези са Турском.
Против Сретењског устава била је нарочито руска дипломатија, која га је сматрала сувише либералним. Кнез Милош га је укинуо већ после неколико недеља, под притиском руско-аустријске дипломатије и уз Портину сагласност.

dimitrije davidović je bio jedan od najobrazovanijij i najumnijih ljudi svog vremena.
ustav i zastavu, koja je bila sastavni deo sretenjskog ustava, je radio su po uzoru na francuski republikanski ustav i bili si mnogo "napredni " za svoje vreme. majčica rusija i maćeha turska nisu želele modernu državu sa modernim ustavom i zastavom s maslinovom grančicom koji bi , da su prihvaćeni, bili klica neke nove, moderne, građanske, demokratske, republikanske srbije.
i danas se ova mirotvoračka zastava ne pominje već se ćuška po ćoškovima muzjeja u takovu
Doctor Wu Doctor Wu 13:55 15.02.2009

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

da su prihvaćeni, bili klica neke nove, moderne, građanske, demokratske, republikanske srbije.

pa ni ovi tvoji nisu za građansku, demokratsku itd srbiju, nego su ubeđeni da amerikanci i eu znaju najbolje znaju šta je dobro za građane srbije. jedina razlika između njih i radikala je u imenu i backgroundu gazde.
JJ Beba JJ Beba 14:05 15.02.2009

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

Doctor Wu
da su prihvaćeni, bili klica neke nove, moderne, građanske, demokratske, republikanske srbije.

pa ni ovi tvoji nisu za građansku, demokratsku itd srbiju, nego su ubeđeni da amerikanci i eu znaju najbolje znaju šta je dobro za građane srbije. jedina razlika između njih i radikala je u imenu i backgroundu gazde.

koji moji?


mene niko nije pitao koju zatsavu želim, himnu... sve su sami, dekretom, noću , iz potaje
kada su ustav i državna znamenja ( i još koješta drugo) u pitanju ne postoje moji
Doctor Wu Doctor Wu 14:18 15.02.2009

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

koji moji?

nije naglasak na tvoji, nego na tome da se i ledepe ne bori za demokratsku nego dekretsku srbiju.
naime, i oni misle da se društvo može urediti odozgo nadole, top-down a meni se ta ideja čini pogrešnom.
JJ Beba JJ Beba 15:33 15.02.2009

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

Doctor Wu
koji moji?

nije naglasak na tvoji, nego na tome da se i ledepe ne bori za demokratsku nego dekretsku srbiju.
naime, i oni misle da se društvo može urediti odozgo nadole, top-down a meni se ta ideja čini pogrešnom.

nije naglasak na moji? pa što si onda to napisao?

bilo bi lepo da mi objasniš za koju se to srbiju bori ds?

kad je sretnski ustav u pitanju, nisu li oni bili ti koji su sa radikalima, spsom i ostalima sa kojima su se izmirili, doneli noćni ustav , pa posle 2 dana uterivali ljude na referendum?
ja lično ne pripadam nijednoj partiji a svoj stav prema ldpu posle poslednjih izbora i ničim izazvanoj podršci valde sa spsom i još drugim stvarima sam davno iskazala.

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

mali kuriozitet - uk nema ustav. sram ih bilo
niccolo niccolo 17:42 15.02.2009

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

sram ih bilo

Jeste, samo bezveze maltretiraju teoretičare Ustavnog prava koji su morali da smisle zbog velikih britanaca podelu na meke i tvrde ustave....Jedino što taj meki ispade mnogo tvrđi od većine tvrdih...

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

za malo da pocnem da ti objasnjavam razliku izmedju mekog i tvrdog iz moje ambulante :))))))
niccolo niccolo 18:24 15.02.2009

Re: Evropska Srbija -Za i protiv

vladimir petrovic vladimir petrovic 11:16 15.02.2009

Nemamo biografa...

Odlično (i blagovremeno) podsećanje na jednog velikana srpske prošlosti. Preporuka.

Ovakav tekst me tera da zažalim što mi nemamo književnike koji bi pisali (romansirane) biografije velikih ljudi iz naše prošlosti na način kako su to činili, recimo, poznati svetski pisci i biografi kao što su Andre Moroa (Andre Maurois) i Štefan Cvajg (Stefan Zweig). Podsećam da je Moroa napisao biografije Žorž Sandove, Bajrona, Šelija, Dikensa, Dizraelija, Šatobriana, Igoa, Balzaka, Dime, Prusta itd, a Cvajg biografije Verherena, Rolana, Ničea, Fušea, Marije Antoanete, Marije od Škotske, Erazma, Magelana, Balzaka i drugih.

OK, oni su pisali biografije svetski poznatih ljudi, ali ima pisaca i biografa koji pišu i o svojim «zemljacima». Nedavno sam čitao «Madjarsku rapsodiju», biografiju Franca Lista, od Žolta Haršanjija (Zsolt Harsanyi), na srpskom jeziku. A znam da i u sadašnjem vremenu, na Zapadu ima dosta pisaca koji pišu izanredne biografije poznatih ljudi (Virdžinije Vulf, Oskara Vajlda, Jukija Mišime, Džojsa i drugih).

Doduše, sećam se da je Isidora Sekulić nadahnuto napisala knjigu o Njegošu. Više takvih knjiga nam nedostaje.

Zato s nestrpljenjem očekujem da pročitam knjigu koja je nagradjena poslednjom NIN-ovom nagradom, V. Pištala, o Tesli, iako ona nije, kako shvatam, u pravom smislu biografija.

Ovo sve sam ispričao kako bih rekao da bi dobro bilo da se neko od naših pisaca seti pa da napiše biografiju Davidovića (potekao iz svešteničke porodice, što je bio veliki ulog per se, radio mnogo na sebi, dao doprinose u mnogim oblastima, da bi na kraju umro usamljen i bio sahranjen na nepoznatoj ledini), ali i onih koji su još poznatiji (Slobodan Jovanović, Jovan Skerlić i drugi), što bi umnogome doprinelo njihovom većem poznavanju od strane "običnog sveta", koji je u velikoj većini.

Budimac Budimac 11:48 15.02.2009

Njemu slava,

a tebi Gordana(c) hvala, preporuka i
gordanac gordanac 11:53 15.02.2009

:))

Ček` samo da stignem da napišem štogod o Dositeju, pa onda i o "celom viševekovnom krugu" sjajnih ljudi koji su uradili neverovatne stvari, a danas se o tome tako malo zna, pa onda još manje priča....
Karlovački arhiv (i arhivi uopšte) su - neverovatna riznica sećanja koja smo zaboravili...
Budimac Budimac 12:23 15.02.2009

Re: :))

Ček` samo da stignem da napišem štogod o Dositeju

<trol on>Na pomen Dositeja imam sledeću asocijaciju.
Poslednja TV drama (baš TV tehnikom) koju sam radio za TVNS je bila Divlji Svetac 1989. godine. Drama o Dositejevom kratkom monašenju u Hopovu. Elem, tražeći objekat bio sam "redovan" u karlovačkoj patrijaršiji (snimano je na kraju u desnom krilu vrdničkog manastira, jer je Hopovo netom pre toga renovirano u stanje koje nam nije odgovaralo). Tamo u jednoj kancelariji videh kako isti zid dele fotografije patrijarha Germana i Slobodana Miloševića. <trol off>

Jedva čekam
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 12:34 15.02.2009

Re: :))

gordanac
Karlovački arhiv (i arhivi uopšte) su - neverovatna riznica sećanja koja smo zaboravili...

Ми смо заборавили читаве делове наше историје. А неке, на жалост, трудимо се да заборавимо. Али, 'ајде-де...

А ко је с Милошем пословао, као Давидовић, том живот није лак био. Док, опет, нема оног који је заслужнији за модерну српску држава од њега.. Тако бива и у животу: неко ти и није баш леп, али те много задужи ;-)
gordanac gordanac 12:34 15.02.2009

Re: :))

Na pomen Dositeja imam sledeću asocijaciju.

A meni je asocijacija uvek Zeka



...i njegove nezaboravne rečenice:

«Srećko, ovaj naš svet ne trpi ljude poput Dositeja, zapamti to!» i još: «Srećko, mrtvi pisci govore sve što živi ne bi nikako da čuju».

EDIT:
Inače, ime mu je bilo DIMITRIJE Zekavica, ali smo ga svi zvali "Zeka" :))
drag, neumoran čovek
I umeo je, šaleći se, da kaže "kad bi mi se neko od vas obratio sa "Dimitrije" znao bih da to ne sluti na dobro, veliko je to ime za obična čoveka...i "profesore" jedva trpim....."
gordanac gordanac 12:45 15.02.2009

Re: :))

Тако бива и у животу: неко ти и није баш леп, али те много задужи ;-)

Biva.
Onda - pamtiš, pa dobrim vratiš, bilo kome i bilo kada, ne brineš za "terazije" :))
miloradkakmar miloradkakmar 13:09 15.02.2009

Насловна страна Димитрију Давидовићу



На насловним странама свих новина у Србији, требало би да пише: " Отац српске штампе Димитрије Давидовић ( 1789.-1838. ) покренуо је1813. први српски дневник НОВИНЕ СЕРБСКЕ ".

Можда би унутрашњи садржај новина попримио озбиљнији карактер.

Захваљујем на овом тексту.
ivana23 ivana23 14:01 15.02.2009

13:51

ОБАМА И МЕДВЕДЕВ ЧЕСТИТАЛИ ТАДИЋУ ДАН ДРЖАВНОСТИ

БЕОГРАД – Председници Америке и Русије Барак Обама и Дмитриј Медведев честитали су грађанима Србије и председнику БорисуТадићу 15. фебруар, Дан државности, саопштено је из Прес-службе председника Републике.

Председник Медведев је у честитки изразио уверење да ће напори који су усмерени ка остваривању приоритетних националним интереса, спровођењу дубоких системских реформи у Србији и јачању њених међународних позиција донети резултате.

„Високо ценимо тежњу ка динамичном развоју трговинско-економске сарадње, укључујући и стратешко партнерство у енергетској сфери”, навео је председник Медведев.

Председник САД Барак Обама је поручио да се почињући мандат радује будућој сарадњи са председником Тадићем и наставку унапређења свеобухватних односа двеју земаља, покренутих демократским променама у Србији 2000. године.

„Европски пут који је Србија изабрала пун је изазова, посебно у светлу светске економске кризе. Уверен сам да ће власти у Србији показати одлучност и одговорност потребну да из кризе изађете још јачи”, поручио је председник Обама у честитки.

Он је додао да ће то бити шанса да Србија оствари позицију лидера у региону Балкана.



Танјуг
myredneckself myredneckself 17:07 15.02.2009

Српско наслеђе


ово ми је интересантно...
на надгробној плочи оца српског новинарства, на смедеревском гробљу пише: "Димитрије Давидовић, сав Србин"
gordanac gordanac 17:17 15.02.2009

---

...nema bolja slika (sve su moje nade upućene Ivani!)
ali evo:

ivana23 ivana23 18:07 15.02.2009

Re: ---

gordanac
...nema bolja slika (sve su moje nade upućene Ivani!)
ali evo:

Zaista nema bolje slike, zao mi je.

vrlo informativno

ranije nisam znala za ovog coveka
poruka licne prirode: hvala gordana c
JJ Beba JJ Beba 17:59 15.02.2009

saopštenje

INFORMATIVNI SERVIS HRONIKE ZA ZEMUN

Broj 001/301 n Nedelja 15. februar 2009. God VI

DAVIDOVIĆ ZABORAVLJEN

Na Dan državnosti zaboravljen Dimitrije Davidović

Dok je pažnja celokupne javnosti, medija i državnog protokola, povodom Dana državnosti Srbije bila usmerena na centralnu svečanost u Orašcu, na mestu gde je 1804. godine započela Buna protiv Dahija (1804), spomenik Dimitriju Davidoviću, piscu prvog državnog pravnog akta Srbije, Sretenjskog ustava (1835), koji je postavljen popred Dunava na Zemunskom keju u blizini njegove rodne kuće, ostao je zaboravljen i pust u snežnoj vejavici.

Dimitrije Davidović, kome se odaje priznanje da je „otac srpske štampe“ , da je posebno zaslužan za prosvećivanje političkog, javnog i društvenog života u Miloševoj Srbiji, rođen pre 220. godina u Zemunu, simbol je civilizatorske uloge retkih obrazovanih ljudi u tadašnjoj Srbiji, i,još u tim vremenima, simbol približavanja Srbije Evropi.

U današnjoj snežnoj izmaglici Davidovićeva istorijska uloga i njegov doprinos su se izgubili a prepoznavanje, bolje reći susretanje sa njegovim značajem je po ko zna koji put odloženo za neka druga vremena – u kojima će biti manje izmaglica, vejavica, a više prosvećenosti i svetlosti.


a evo i fotke
nigde cvetka
Doctor Wu Doctor Wu 19:01 15.02.2009

Re: saopštenje

Kad smo kod pametnih i kulturnih Srba, po meni, na blog bi svakog dana trebalo ostavljati po neki pasus iz dela čoveka koga su komunisti mrzeli i osudili a koga je sudska vlast demokratske Srbije našla za shodno da rehabilituje tek pre nešto više od godinu dana:

Србија је била млада и мала држава, и стога је своје политичке установе често правила по угледу на старије и веће државе. То је пак изазвало појаву противника страног утицаја који су више или мање све наше недаће стављали на рачун тих пресађених установа. Како смо ми наше политичке обрасце тражили поглавито на Западу, противници страних утицаја обележавани су као противници Запада. Неки од њих били су доста умерени, и тврдили што је било сасвим на свом месту, да при пресађивању страних установа треба ићи постепено и обазриво, не губећи из вида наше домаће прилике које се разликују од прилика на Западу.
gordanac gordanac 19:15 15.02.2009

---

Slobodan Jovanović ima sjajne spise do kojih je danas sasvim lako doći, ali ima i neobičnu i zanimljivu životnu priču (vezanu i za Novi Sad). Sasvim se slažem da bi bilo zanimljivo čitati i njega i o njemu.
(mogao bi da ima i grupu na Facebook :))
EDIT:
Slobodan Jovanović 1997.
Slobodan Jovanović - an unsentimental approach to politics

...i jedan citat:

POLUINTELEKTUALAC

Uzimajući ga u njegovom najpotpunijem i najizrazitijem vidu, poluintelektualac je čovek koji je uredno, pa čak možda i s vrlo dobrim uspehom svršio školu, ali u pogledu kulturnog obrazovanja i moralnog vaspitanja nije stekao skoro ništa... On sve ceni prema tome koliko šta doprinosi uspehu u životu, a uspeh uzima u »čaršijskom« smislu, dakle, sasvim materijalistički... Ipak i u moralnom, kao i u kulturnom pogledu, on je u osnovi ostao primitivac... Školska diploma, kao ulaznica u krug inteligencije, dala mu je preterano visoko mišljenje o sebi samom... Pretpostavimo da se u njega probudila politička ambicija, i da je uspeo postati ministar. Taj položaj mogao je ugrabiti samo kroz silno guranje i strmoglavu jagmu, i zato će smatrati da je to sada nešto »njegovo«. Iz te svoje tečevine ili, bolje reći, plena gledaće da izvuče što više ličnog ćara. Biće »korupcionaš«, ali neće biti sasvim svestan tog fakta: toliko će mu to izgledati prirodno i na svom mestu... Politička ambicija jednog poluintelektualca upravo i nije politička. Ona se sastoji samo u tome da se čovek kroz politiku obogati, i da na visokim položajima progospoduje. On ne zna ni za kakve više i opštije ciljeve. Tek kad poluintelektualac izbije na vrhunac političkog uspeha, vidi se kako je on moralno zakržljao. Poluintelektualac u takvom položaju tim je opasniji, što ne zna ni za kakve moralne obzire koji bi njegovo ogorčenje ublažavali... Poluintelektualac je bolesna društvena pojava, koja je obelodanila dve stvari: (1) da je kulturni obrazac potrebna dopuna nacionalnog i političkog obrasca, što se naročito oseća onda kada uticaj ta dva obrasca stane slabiti - i (2) da škola koja se ograničava na davanje znanja, bez uporednog vaspitavanja karaktera, nije u stanju sprečiti pojavu takvog društvenog tipa kao što je poluintelektualac .
crossover crossover 20:07 15.02.2009

Застава из Сретењског устава

Овако изгледа застава Кнежевине Србије прописана Сретењским уставом.



Извор
gordanac gordanac 02:28 16.02.2009

Застава из Сретењског устава

...i pesma Dositeja Obradovića "Vostani Serbie"

gordanac gordanac 12:05 16.02.2009

Застава из Сретењског устава

...i malo dodatne priče o simbolima na zastavi

"Četiri ocila ili ognjila, čest simbol, kasne-srednjevekovne srpske heraldike, takođe je preuzet od Vizantije u kojoj je bio simbol obnavljanja države nakon 1261. U Vizantiji su to bila četiri slova B i značila su: „Βασιλεὺς Βασιλέων Βασιλεύων Βασιλευόντων“ = „Car Careva Caruje Carevima“. Despot Stefan je isti preuzeo 1402., po dolasku iz Vizantije u Srbiju, i umetnuo na grudi dvoglavog orla iz grba (takođe preuzetog od Vizantije). Ova dva simbola se javljaju vrlo često u svim varijacijama korišćenim u srpskoj heraldici: u srednjevekovnoj Srbiji, pod okupacijom Turske kod pojedinaca u emigraciji i nakon obnavljanja srpske države 1804...."

...maslinova grančica ima opšteusvojeno značenje...
JJ Beba JJ Beba 16:29 17.02.2009

Re: Застава из Сретењског устава

gordanac
...i malo dodatne priče o simbolima na zastavi

"Četiri ocila ili ognjila, čest simbol, kasne-srednjevekovne srpske heraldike, takođe je preuzet od Vizantije u kojoj je bio simbol obnavljanja države nakon 1261. U Vizantiji su to bila četiri slova B i značila su: „Βασιλεὺς Βασιλέων Βασιλεύων Βασιλευόντων“ = „Car Careva Caruje Carevima“. Despot Stefan je isti preuzeo 1402., po dolasku iz Vizantije u Srbiju, i umetnuo na grudi dvoglavog orla iz grba (takođe preuzetog od Vizantije). Ova dva simbola se javljaju vrlo često u svim varijacijama korišćenim u srpskoj heraldici: u srednjevekovnoj Srbiji, pod okupacijom Turske kod pojedinaca u emigraciji i nakon obnavljanja srpske države 1804...."

...maslinova grančica ima opšteusvojeno značenje...

eto , posle demokratskih "promena" imali smo priliku da se nova, demokratska država svojim "novim" znamenjima svetu predstavi tradicijom iz vitrine; tradicijom koja se naslanja na republikansku, modernu, mirotvoračku zastavu koju je u sretenski ustav , čiji praznik danas slavimo, predložio i "zakačio" ispred-svog-vremena- pamentni davidović.
izgubljena je prilika da svetu pokažemo istinsku demikratsku tradiciju koju čuvamo u budžaku muzeja u takovu.
umesto toga, van referenduma, dekeretom, usvojena je monarhistička zastava, koja se vrlo malo razlikuje od radiklaske partijske zatsave pod kojom su u ime odbrane srpstva učinjeni najstrašniji ratni zloćini.
našim demokrtskim snagama posle 5 oktobra važnija je tradicija nemanjićeviskih otrlova koji simbolizuju i pozivaju se na dušanovo carstvo, na imperijalnu moć, nego tradicija koja koju je ponudio dimitrije a koja se ogleda u zaboravkljenoj zastavi sa maslinoom grančicom čije značenje kažeš da je opšte poznato i opšte usvojeno - mirotvoračko
crossover crossover 20:22 17.02.2009

Re: Застава из Сретењског устава

posle demokratskih "promena" imali smo priliku da se nova, demokratska država svojim "novim" znamenjima svetu predstavi tradicijom iz vitrine; tradicijom koja se naslanja na republikansku, modernu, mirotvoračku zastavu koju je u sretenski ustav , čiji praznik danas slavimo, predložio i "zakačio" ispred-svog-vremena- pamentni davidović.

Не разумем како застава Кнежевине Србије може бити републиканска или имати републиканску традицију. Републиканства нема ни у тексту Сретењског устава, напротив (Глава пета. О Књазу сербском).
JJ Beba JJ Beba 21:45 17.02.2009

Re: Застава из Сретењског устава

Не разумем како застава Кнежевине Србије може бити републиканска или имати републиканску традицију. Републиканства нема ни у тексту Сретењског устава, напротив (Глава пета. О Књазу сербском).

zastava na koju referišem je bila sastavni deo sretenskog ustava i delo je dimitrija davidovića, junaka gordaninog bloga


davidović je ceo ustav radio po uzoru na francuski republikanski ustav
poznato je da isti (ustav) nije prihvaćen zbog toga što nije odgovaro rusima i turcima.
zstava je takođe rađena po uzoru na francusku (crveno-belo-plava trobojjka) a maslinovu granu i njenu simboliku ne treba komnetarisati
kad kažem republikanski mislim na simbole zastave sa maslinovom grančicom iz neprihvaćenog sretnskog ustava koji se u simboličkom značenju razlikuje od sadašnjih ( i bivših) monarhističkih znamenja (nemanjićev orao) ko dupe i oko
Krugolina Borup Krugolina Borup 01:09 16.02.2009

Ovo niš ne valja

02./15. februar


Treba da stoji: 02/14. februar, jerbo je u to doba, tj. u 19. veku, razlika u kalendarima bila 12, a ne 13 dana.
U 20. i 21. veku je razlika 13. dana, pa mi sad Sretenjski ustav slavimo 15.2.
Ali, kad se ovako piše datum, pa iza njega ide godina iz devetnaestog veka, onda se dodaje i razlika koja je postojala u 19. veku, a ne danas.

Može da deluje kao nebitna stvar, ali za astrologa je užasno bitna.
Ako imam program koji računa horoskope po novom kalendaru, treba da mu ukucam novi kalendar iz 19. veka, a ne iz 20. veka.
U suprotnom, omane horoskop za ceo jedan dan!
gordanac gordanac 01:41 16.02.2009

Ovo niš ne valja

Viš`, o tome nisam ni razmišljala, automatski sam prenosila iz građe gde sam pronalazila, a liči mi da si u pravu...recimo za dan njegovog rođenja stoji "12.10./23.10.1789." i to bi onda bilo, verovatno - u redu...
saću proverim...
Krugolina Borup Krugolina Borup 11:24 16.02.2009

Re: Ovo niš ne valja

recimo za dan njegovog rođenja stoji "12.10./23.10.1789."


E, to je već bolje.
Danas, ako bismo slavili godišnjicu njegovog rođenja, naravno slavili bi 25.10.
Ali on je rođen 12. oktobra po starom, 23. po novom kalendaru, u veku u kome je razlika bila 11 dana.

Dragoberto Dragoberto 11:03 16.02.2009

mozda nevezano za temu...

Nedavno sam razmisljao o Srbiji u nameri da sumiram poslednjih 200-inak godina, tj. period od Prvog srpskog ustanka koji sam uzeo za zacetak nase savremene drzave. Moj laicki, a nepretenciozan, zakljucak je da smo imali vodje nedorasle svom zadatku, koji su, pak, svoj polozaj uspesno koristili za licne potrebe i hirove. Po tome se ne izdvajamo od drugih naroda i drzava na planeti, ali je na Balkanu sve u ekstremima, pa i samovolja vlasti.

Uz to nam su nam uvek bili neophodni mocni zastitnici sa strane, koji su to (ocekivano) koristili shodno svojim zeljama. U tim okolnostima je nase politicko (ne)umece jos jace dolazilo do izrazaja.

Donosenje Sretenjskog ustava, njegovo brzo povlacenje i sudbina Dimitrija Davidovica (kuca u Smederevu sa imanjem, sto sam protumacio kao svojevrsno izgnanstvo, te sahrana "na ledini" ) su mala potvrda mojih razmisljanja.
Krugolina Borup Krugolina Borup 11:30 16.02.2009

Re: mozda nevezano za temu...

Nedavno sam razmisljao o Srbiji u nameri da sumiram poslednjih 200-inak godina, tj. period od Prvog srpskog ustanka koji sam uzeo za zacetak nase savremene drzave.


Ja, pak, razmišljam o tome samo u kontekstu Kosovske bitke. Mislim da je vezano.
Kad ti pobiju kompletno plemstvo i inteligenciju, ko ostaje da bude lider narodu?
Sveštenici.
Kad je došlo doba Prvog ustanka, opet ti je inteligencija bilo - sveštenstvo.
Kad je trebalo slati nekog u inostranstvo na kongrese i pregovore, koga su vođe ustanaka slali?
Sveštenike.

U ovome ja vidim i objašnjenje zašto je po regionu bilo masovnog prelaska u islam, a kod nas tek neznatno.
U ovome ja vidim i objašnjenje mnogih savremenih, dnevnopolitičkih događaja.
Ovde leži i koren Kosovskog mita.
gordanac gordanac 12:08 16.02.2009

mozda nevezano za temu...

...evo jedno zgodno štivo (malo šireg konteksta) kao deo istorijske građe (lako čitljivo, sasvim):
Skripta iz opšte istorije srednjeg veka
Dragoberto Dragoberto 12:21 16.02.2009

Re: mozda nevezano za temu...

Pretpostavljam da su svestenici bili pre svega pismeni, za ono vreme uceni i da su uzivali ugled u naordu, cime su bili kvalifikovani za izaslanike.

Zapravo sam hteo da kazem da se divim ljudima koju su se bavili prosvetiteljskim radom u nas. A elita je imala dvesta godina da nesto nauci, ali nije. Vlast je i dalje iskljucivo mogucnost da se covek materijalno obezbedi i to ne da nije neobicno, nego je neobicno ako se o tome prica u negativnom kontekstu. A prosvetiteljji ispadose naivcine.
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:36 16.02.2009

Re: mozda nevezano za temu...

Ja, pak, razmišljam o tome samo u kontekstu Kosovske bitke. Mislim da je vezano.
Kad ti pobiju kompletno plemstvo i inteligenciju, ko ostaje da bude lider narodu?
Sveštenici.
Kad je došlo doba Prvog ustanka, opet ti je inteligencija bilo - sveštenstvo.
Kad je trebalo slati nekog u inostranstvo na kongrese i pregovore, koga su vođe ustanaka slali?
Sveštenike.

U ovome ja vidim i objašnjenje zašto je po regionu bilo masovnog prelaska u islam, a kod nas tek neznatno.
U ovome ja vidim i objašnjenje mnogih savremenih, dnevnopolitičkih događaja.
Ovde leži i koren Kosovskog mita.

JJ Beba JJ Beba 17:24 17.02.2009

Re: mozda nevezano za temu...

U ovome ja vidim i objašnjenje zašto je po regionu bilo masovnog prelaska u islam, a kod nas tek neznatno.


poznato je da turci nisu nasilno pokrštavali srpski narod.
čitala sam da su u stvari dozvoljavali lokalnu veru u zemljama koje su osvajali, tako da kod nas nisu dirali pravoslavlje, nisu rušili bogomolje, što nam naša dobro očuvana srednjovekovna kulturna baštana i govori.
prazne oči na ikonama kao posledica struganja boje nisu delo turskog zuluma, već verovanja da sastrugana boja sa očuju fresaka ima isceliteljsku moć, pa je narod sam strugao boju sa očiju

misli se da turci u stavri uopšte nisu bili tako loši prema "sirotinji raji" kako su nas ućili po školama, što se povezuje i sa tako dugom vladavinom od 4 veka na ovim prostorima
takođe se smatra da je tzv. Buna protiv Dahija bila pobuna srpskih tajkuna protiv lokalnih reketasa.
ti isti borci za slobodu su u Stambol slali zemunca Petra Ička da objasnjava sultanu kako to nije pubuna protiv njega.
ima i tumačenja da je ta prica o prvom srpskom ustanku u stvari laž i prevara i da je njegovo proslavljanje u stavri proslavljanje hajdučije i pljacke zaodenute ličnim (tajkunskim) interesima.
Nisu Karadjordje i glavaši dizali bunu zbog interesa naroda i drzave, nego da bi zaštitili interese svojih malih biznisa...
d j o l e d j o l e 16:42 17.02.2009

Bio je

prvi i u jos necemu - prvi je pokusao da u stampi objavljuje novosti iz svakodnevnog zivota tadasnjeg knezevskog dvora (nesto kao onovremska svetlo zuta stampa) ... u cemu je bio vrlo brzo i sprecen
JJ Beba JJ Beba 17:05 17.02.2009

Re: Bio je

d j o l e
prvi i u jos necemu - prvi je pokusao da u stampi objavljuje novosti iz svakodnevnog zivota tadasnjeg knezevskog dvora (nesto kao onovremska svetlo zuta stampa) ... u cemu je bio vrlo brzo i sprecen

pa naravno
srbija nikada nije praštala modernost i nije volela takve svoje sunarodnike.
i danas takve ne voli

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana