Smanjio se dan na pola, opet škola

Saša Radulović RSS / 05.09.2007. u 17:01

... ili zašto moram da subvencionišem Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, a pomalo i ostale izdavače? Pomalo neopaženo je prošle sedmice prošlo novinarsko pitanje novom ministru prosvete: da li ministarstvo razmatra uvođenje besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola?

Naravno ni prošlo ministarstvo, ni ono anti-darvinovo, pa ni ovo novo se nije bavilo ovim "delikatnim" i "složenim" pitanjem. Jer čovek bi morao da se ozbiljno pozabavi problematikom i dobro odvaga pluseve i minuse. I ko zna koliko bi to koštalo i da li država može to da plati. A i verovatno nije neki prioritet pored svih državno važnih prioriteta koji su mnogo prioritetniji od ovoga.

Ja ću pokušati neozbiljno da izvršim analizu troškova. Benefiti su, nadam se, očigledni: od manjeg opterećenja domaćinstava, do povećanja procenta dece iz siromašnih porodica (npr. romske dece) koja idu u školu.

A analiza troškova? 80.000 đaka x 5.000 din po đaku daje 400 miliona dinara po školskom razredu. Uz pretpostavljeni vek trajanja udžbenika od 3 godine (npr. svake 4 godine novo izdanje udžbenika i uz 1/4 izgubljenih udžbenika) ovo nam daje godišnji trošak od 125 miliona din po školskom razredu ili oko 1 milijardu dinara za sve osnovne škole.

A da li trošak zaista treba da bude 5.000 din po jednom setu udžbenika? Da nema tu i "nepotrebnih" (da budem preciznjii: đaku nepotrebnih - nekome je ipak potrebno da se oni štampaju) udžbenika? Ovo pitanje ostavljam majci moje dece sa kojom sam silom prilika razmatrao ovo pitanje. Enjoy.

Saša

-------------------------------------------------------------- 

Počela je škola, pa sam odlučila da utvrdim da li mogu mlađem detetu da utrapim bar neku od knjiga koje je starije dete koristilo u prethodnoj školskoj godini, uz njeno negodovanje, jer ona više voli nove knjige, a, sem toga, on je jako neuredan i ništa ih ne čuva. I nije samo zbog novca, nego i zbog drveća, i vode, i vazduha, i moje utrošene energije. U tu svrhu sam, obavila sistematski pregled prošlogodišnjih udžbenika starijeg deteta.

I sada imam dva glavna pitanja. Da li su nam baš sve knjige koje smo morali da kupimo bile neophodne? I, da li su se programi stvarno tako temeljno promenili, da ni jednu jedinu knjigu izgleda nećemo moći da prosledimo novopečenom petaku?

Da se posvetim sada ovom prvom:

Zašto sam morala da kupim 'Radnu svesku za srpski jezik u petom razredu osnovne škole'? Bolje rečeno, zašto su roditelji svih učenika u razredu moga sina morali da kupe ovaj udžbenik? Od ukupno 146 stranica i nekih pedesetak vežbica, moj sin i njegovi drugovi i drugarice su odradili 3 (tri) vežbe, na ukupno 10 (deset) stranica.

Zašto nije mogla samo nastavnica srpskog da kupi pomenutu knjigu, tj. da je kupi škola, pa da onda, kada se bude pripremala lekcija npr. Nominativ ili Podela glagola po prelaznosti radnje, i nastavnica odluči da je potrebno da đaci urade vežbu, fotokopira je i umnoži u odgovarajućem broju primeraka. Ah, da, škole nemaju foto-kopir aparate, a ne znam ni da li imaju mogućnost da tek tako kupe nastavnici knjigu. A nema ko da organizuje i nastavnicu i nas roditelje da, umesto da damo svi po 250 ili 300 dinara za udžbenik, damo po 50, kupimo taj jedan primerak i ostatak iskoristimo za foto-kopiranje. Evo ja ću da preuzmem foto-kopir dežuru.

Postoje i radne sveske koje su skroz 'prerađene', npr. ona iz matematike. Dakle, to nisu sasvim uludo bačene pare, ali i tu smo imali primedbe. U čemu je problem? U cilju smanjenja troškova i valjda zato što su svesni da ne mogu preko određene granice da naplate udžbenik za osnovnu školu, izdavači su prostor za samu izradu zadataka u radnim sveskama smanjili preko svake mere. I tako, umesto da se dete bavi rešenjem zadatka, ono se nervira i muči da rešenje nekako uglavi u vežbanku. Možda su u ovim našim uslovima dobre stare zbirke zadataka ipak prikladnije rešenje. Ovde je pitanje više da li je udžbenik prikladno priređen, a ne da li nam je uopšte potreban.

Zašto deca, osim udžbenika, za istoriju imaju i istorijsku čitanku i radnu svesku i vežbanku? Na našu sreću, nismo morali da kupimo baš sve četiri, nego samo tri, mada me ne bi iznenadilo da postoje i neki ambiciozniji nastavnici. Ali opet se postavlja isto pitanje. Zašto smo morali da nabavljamo 'Istorijsku čitanku', jer je očigledno da je bila vema retko korištena? Po rečima mog sina: 'Pa čitali smo nešto na času 2-3 puta...'.

Zašto nije mogla škola da kupi dovoljan broj primeraka tih čitanki, podeli ih deci na početku školske godine, i pokupi ih na kraju, da bi mogla da ih koristi sledeća generacija? Ah, da, škola verovatno ne dobija pare da kupuje tamo neke udžbenike. I ko će posle još da vodi računa o tim knjigama, da ih deli, pa da ih skuplja, pa sve tako? A nema ko da organizuje nastavnicu istorije i nas roditelje, da nas zamoli da na kraju školske godine ustupimo te čitanke školi, pa da druga deca mogu da ih dobiju dogodine.

Koju slobodu uopšte imaju naši nastavnici i učitelji, kod propisivanja neophodnih udžbenika? Sa jedne strane, za engleski nam je bio propisan Oxfordov udžbenik, koji je višestruko skuplji od npr. Zavodovog, i koji sam na kraju jedva našla u jednoj knjižari u susednoj državi. (Ostali učenici su ga naručili preko škole, sa popustom.) Što zvuči kao da je nastavnica imala potpunu slobodu u izboru udžbenika za svoj predmet. Sa druge strane, većina ostalih knjiga, bar po ovom mom ograničenom iskustvu, propisuje se u paketu kao komplet knjiga od Zavoda. To nekako ne zvuči kao da su nastavnici sedeli, upoređivali i razmišljali, i eto, svi su nekako odabrali knjige Zavoda za udžbenike.

Da li bi nabavka udžbenika mogla drugačije da se reši? Do pre dve godine, moja deca su se školovala u američkom i kanadskom školskom sistemu, u državnim školama. Tamo se knjige dobijaju u školi, podeli ih učiteljica na početku školske godine i pokupi na kraju. (Dobijaju se i sveske i pribor za pisanje i crtanje, sve što je detetu potrebno za rad u školi dobije se u školi.) Potrebne udžbenike škola svake godine kupuje od pažljivo raspoređenih ograničenih sredstava, i knjige koje deca dobijaju su neke sasvim nove, neke korištene, ali su sve u pristojnom stanju. Poneke su čak i 'radne sveske' koje se, naravno, ne vraćaju, ali je njihov broj mali. Vrlo često učitelji i nastavnici pripremaju materijal za rad (interesantne članke, zadatke za vežbu, testove i sl.) na računaru, i posle ih umnožavaju i dele učenicima. U školi postoje i kopir aparati i računari i printeri. Ako tekst može da stane na pola stranice, onda se odštampaju dva po stranici, pa posle toga učitelj ili roditelj-volonter uzme makaze u ruke i baci se na posao. Deo potrebnih para za ove stvari, učitelji dobijaju kao svoj budžet od škole, a deo se prikuplja u od roditelja, uz obavezan dogovor.

Očigledno je da ovakav sistem automatski rešava i problem nepotrebnih knjiga, kao i problem višegodišnje upotrebe istog udžbenika.

U čemu je razlika? I jedna i druga škola troše moje pare. Kanadska škola moje pare dobije od države koja je prikupljala porez, i to što dobije, to joj je. Pa onda pazi i rasporedjuje. Postoje i 'dodatna sredstva' koja zavise od dobre volje i mogućnosti roditelja. Srpska škola deo mojih para dobije od države koja je prikupljala porez, i to je ono što mora da pazi i raspoređuje. A drugi deo troši direktno iz mog džepa, bez ikakvih konsultacija i dogovora sa mnom, i bez ikakvih obzira, i od cele te priče najveću korist ima, koliko ja vidim, Zavod za udžbenike.

 



Komentari (50)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Queeria Queeria 17:34 05.09.2007

Mafija

Zašto nije mogla samo nastavnica srpskog da kupi pomenutu knjigu, tj. da je kupi škola, pa da onda, kada se bude pripremala lekcija npr. Nominativ ili Podela glagola po prelaznosti radnje, i nastavnica odluči da je potrebno da đaci urade vežbu, fotokopira je i umnoži u odgovarajućem broju primeraka.


Copyright violation :)

Zašto nije mogla škola da kupi dovoljan broj primeraka tih čitanki, podeli ih deci na početku školske godine, i pokupi ih na kraju, da bi mogla da ih koristi sledeća generacija?


Zato što direktor zarađuje na odabiru firme od koje će se kupovati knjige, na prodaji obaveznih magazina koja deca moraju da kupuju, na organizovanju ekskurzija... Mafija :)

Saša Radulović Saša Radulović 18:16 05.09.2007

Re: Mafija

Ček da ponovim da vidim da l' sam dobro razum'o: ja propišem programe za sve škole i školske godine, onako detaljno, ti izautorišeš mnoštvo udžbenika i zadatke po tim programima, u dogovoru sa školama (direktorima, učiteljima ...) tališ ih unsuspecting roditeljima po principu moraš, a ja se još obavežem da je to tvoj copyleft? Jesam l' dobro razum'o? :)

Princip konkurencije nismo izgleda dobro razumeli kod hleba, mleka i ulja, pa mislimo da ako je jedna firma a dva/tri imena pod kojim nam prodaje iste, da je to dovoljno za konkurenciju, ali smo ga izmislili i za Ameriku kad se radi o udžbenicima za osnovce :)

Saša
Jelica Greganović Jelica Greganović 17:44 05.09.2007

Ha, ha, ha!

Besplatne knjige?! E, jesi duhovit! A kako bi se onda preživljavali ubogi autori, koji svake godine porode po novi udžbenik (naravno selektivnim Resavskim metodom)? A pola od njih su učitelji...evo se kod nas u Slo već pominje kartelisanje po pitanju udženika i radnih svezaka...ima ih mali milion za svaki razred, pa se svaka škola, odnosno učiteljica odluči koju bi ona koristila...pa mi to jurimo po gradu, kao blesavi...zbog radi čega moj mlađi sin ne može da koristi udžbenike sestre starije samo godinu dana...jer se učiteljica predomislila i odlučila za drugi, a ne onaj lanjski užbenik...divno nešto! Radne sveske...pola ih ostane neiskorišćenih, a iduće godine su već neaktuelne, jer ima 35.793 nove radne sveske za isti predmet...uz to da odštampaju premalo nekih udžbenika, jer je u Slo, gde već decenijama vlada bela kuga, užasno teško na prste prebrojati osnovnoškolce...pa, mi fotokopiramo, a učiteljica dreči, dok ja ne odem da je malo posetim u školi...onda smiri hormone i žvaće palmovu granu mira do kraja te školske godine. Još kako su uveli devetletku, to se otvorila rajska vrata monetarna za plodne autore udžbenika, pišu i prepisuju jedni od drugih, kao popareni...a onda se i opare. A ja ko Verthajmova kasa, klipšem evo već drugu nedelju i još nam neke knjige fale, a platila sam ih ko da sam pazarila pola Narodne biblioteke, sa sve raritetima...crkli dabogda.
Saša Radulović Saša Radulović 18:03 05.09.2007

Re: Blesavi Kanađani

Ma blesavi Kanađani, a evo i mene inficirali. Sad vidim da su mi argumenti u službi uske interesne grupe, domaćinstava sa đacima, a ne opštenarodnog interesa ubogih autora i izdavača.

Pozdravlja te moja žena sa: crkli, crkli i mrzim ih.

Saša
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:09 05.09.2007

Hvala joj, sapatnici mojoj i

još jednom mantra roditeljska : crknite!

p.s. a ima još jedna dobra fora...kada učiteljica svake godine menja knjigu po kojoj apsolutno mora da se uči, ali se pri testovima drži još uvek udžbenika iz 1973. godine, tj. mrzi je da sastavlja nove testove i (o, užasa!!!) da ih fotokopira, zbog čega se deci redovno u testovima pojavljuju pitanja iz gradiva koje još nisu prešli... majstori "autori" samo istumbaju red lekcija, a učiteljicu mrzi da to prati (ali je ne mrzi da se udilava za novi udžbenik), tako da onda ja opet moram da idem u posetu školi...i iza sebe ostavim posledice na kojima bi mi Katrina pozavidela...jerbo loše čuju i još teže s'vataju...
Saša Radulović Saša Radulović 18:30 05.09.2007

Re: Hvala joj, sapatnici mojoj i

Ja se još nisam ohrabrila da idem nešto da objašnjavam po školi, jer ionako slabo shvatam sve ono što oni meni objašnjavaju i postavljam, očigledno, glupa pitanja...

Jedna od fora učiteljice mlađeg deteta, koja je jako ambiciozna, je bila sledeća: kada se program promenio, tj. obim se smanjio navodno 30% i shodno tome se smanjio i udžbenik iz Prirode i društva , ona je njima na času diktirala ono što 'nedostaje', a što je postojalo u knjigama starijeg deteta. Da deca ne propuste, pa šta će posle?!

Sašina žena :))
kum kum 18:38 05.09.2007

Re: Ha, ha, ha!

Ah ti Slovenci, nikad od njih nista nece biti.
oldtajmer oldtajmer 18:47 05.09.2007

Re: Hvala joj, sapatnici mojoj i

A da li se secate kupovine knjiga od preprodavaca u Kosovskoj jer u knjizarama nije bilo ili su bili preveliki redovi?? Da li se secate profesora koji su (svake godine isti!!) bili "zaduzeni" u skoli za prodaju (da ne kazem preprodaju) udzbenika??

Eee, a da li se secate (he, he) djaka koji su uzeli pare od roditelja "da kupe udzbenike", pa pametno pitali starije koji im stvarno trebaju, selektivno kupili samo te od "ulicara", a od kusura ni traga??
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:51 05.09.2007

Škola

je na žalost poprilično feminizirana pojava (smešno kada to žena piše, ali tako je :) i tamo se napravi atmosfera kluba za podštrikavanje i kukičanje...ove mlađe učiteljice, pune entuzijazma i elana, vrlo brzo bivaju ugušene paučinom jedine brige "kako da što pre dočekam pemziju" i jedinim trudom da se, ako i kako je moguće, izbegnu svi noviteti i reforme (u izlogu ima, u radnji nema).
Na žalost tu i tamo moraš da ideš u školu povremeno i pokažeš zube...a povremeno i da u taj "ženski klub" pošalješ muža (sa kravatom, ozbiljnog kao stečajni upravnik), pošto tu počnu da se uključuju.
I nemoj da misliš da ti postavljaš glupa pitanja. Zašto glupa? Tvoja su deca, zanima te i tačka.
Ja sam se po školi nadoživljavala takvih bisera, da je to skoro neopisivo, recimo...moja ćerka u testu dobije čak 4 od 12 pitanja, iz gradiva koje nisu prešli, odem kod cenjene učiteljice geografije da pitam o čemu se radi:

- dobar dan, ja sam Z. mama.

-(srdačan kez)

- (vadim test-corpus delicti) zašto su ovom testu pitanja iz nepređenog gradiva i kako ste mogli to da ocenjujete?

- gospođo, ja sam članica državne komisije...

-doviđenja.

(okrenem se na peti i odem kod direktorke, gde ni ne moram više da se predstavljam):

- dobar dan, imamo problem (prepričam pređašnji razgovor).

- i?

- iz toga zaključujemo: ili da je učiteljica funkcionalno nepismena ili da mi preti. Šta mislite, šta je gore po nju i po Vas?

-...khm... ja...znate...da...u pravu ste...khm...

Naredni test je bio uredno napravljen i aktuelan. Hvala i vidimo se u sreći i veselju. Na žalost neki put drugačije ne ide.

Saša Radulović Saša Radulović 21:02 05.09.2007

Re: Škola

He, he, ma nisam ja ni mislila da ja postavljam glupa pitanja, au contraire :))

Nego me uvek tako nekako gledaju kad nešto priupitam. Tako se ja naivno čudim što deca nemaju zamenu kada učitelj/ica ne dođe u školu, nego učitelj Pera iz susednog odeljenja trčkara tamo-amo ceo dan, dok moj sin i njegovi drugari prave haos do neba. Moš' misliti što se održavala nastava, ali važno je da smo mi to pritefterili tamo gde treba kao odrađeno, molim da se naplati... I to ne jednom, nego nekoliko nedelja, po jedan dan.

Pa ne razumem kako to deca u osnovnoj školi tek tako izlaze iz kruga škole, za odmor ili kad gube neki čas, i nikom ništa (ja navikla da kad dovedem dete u školu, onda ta ista škola, dok ja ne dođem po dete, čuva isto k'o oči u glavi i u svakom momentu zna njegove tačne koordinate) I kako je to uopšte moguće da se gube časovi?

Pa mi nikako nije bila jasna ta koncepcija rekreativne nastave: to je kao super stvar za decu, samo malo košta, pa onda ne idu baš sva deca iz odeljenja, pa izgleda još učitelji/ce i škola malčice i zarade u čitavoj kombinaciji.

Pa pitam ministarstvo zašto na sajtu nemaju školski kalendar, kad već isti nisu poslali po deci prvog dana škole. Nisu mi ni odgovorili, pa makar da mi se zahvale na interesovanju, onako neki automatski generisani odgovor. (To je bilo kada sam se silno iznenadila kada su deca jedan dan došla iz škole i obavestila me da nema škole do sledećeg četvrtka; a ja zaboravila da se slavi Prvi i drugi maj a škola onda sebi još uglavi slobodan ponedeljak da spoji sa vikendom !!"@%& )

Sašina žena :)
mix 018 mix 018 14:28 06.09.2007

Re: Škola

Blago vama na tolikoj slobodi,ovde bi dete bilo anatemisano do te mere da bi moralo biti ispisano iz skole,jer ne bi moglo podneti toliko sikaniranje od strane nastavnika koji su u tom slucaju jako solidarni sa kolegom-koleginicom,jerbo bi sutra to moglo zadesiti i njih!
Ovde vlada stav-ko si ti da mi se mesas u posao i sta je tebe briga sta smo mi radili na casu a sta nismo,to sto vase dete ne prati nastavu to je njegov problem a i vas!
Jelica Greganović Jelica Greganović 16:31 06.09.2007

Svako mora da se

bori za svoju slobodu...još uvek je tako...ni ovde nisu baš spremni da moje slobode shvate kao deo demokratske tekovine...dakle, morala sam da im objasnim, da se nadam da sebi neće dozvoliti da se posledice našeg razgovora pretvore u nešto što bih ja mogla tumačiti kao pritisak na dete, a ja ću to shvatiti tako i nikako drugačije...a sve dok ja plaćam porez, od koga oni dobijaju platu itekako me zanima kako rade svoj posao, obaška kada se radi o mom detetu...
Jelica Greganović Jelica Greganović 16:40 06.09.2007

Eh, takva pitanja

sam i ja imala...recimo, učiteljica moje ćerke, upravo u 3. razredu kada se uvodi ocenjivanje (do tada je opisno, dakle svi su super, sve predivno, a onda stignu ocene i opisani genije dobije lošu ocenu kol'ko odmah), ih je učila dva meseca, a onda je otišla na beskrajno bolovanje...kroz učionicu su prolazili svi (sem domara, on je imao preča posla) i držali časove, kao na železničkoj stanici...a deca podivljala...savladavanje gradiva tuga i jad...dakle pogrom...roditelji se požalimo i protestvujemo, a direktorka i radni kolektiv skoče kao "kako možete tako, pa ona je booolesnaaa...", samo da gledaš i čudiš se...o tome kako učitelj fizičkog drži časove etike i građanskog vaspitanja, to je tek divota (posle mi objasnili da je položio dopisni letnji kurs...ogospodeimalite...)...a kao elitna škola u centru grada...šta da ti pričam...ima i gore...ali neću da izazivam šokove...
Saša Radulović Saša Radulović 18:08 06.09.2007

Re: Svako mora da se

Jelica Greganović
...a sve dok ja plaćam porez, od koga oni dobijaju platu itekako me zanima kako rade svoj posao, obaška kada se radi o mom detetu...


Samo da podvučem.

Saša

Caca Caca 20:57 06.09.2007

Re: Eh, takva pitanja

A ja mislila toga ima samo kod nas....
ljiljaO ljiljaO 17:46 05.09.2007

Sta se promenilo

Promene u programu matematike za peti razred sustinski ne postoje. Prmenili su se neki termini pa su sada geometrijska tela i figure u stvari geometrijski objekti i ubacen je cas na kome se obraddjuje dvojni razlomak (To sto je dvojni razlomak u stvari deljenje razlomaka kao i ranije i sto smo ga mi neki radili jer smo rekli deci jednu receni cu koja glasi da je razlomacka crta u stvari deljenje - nema veze). Naravno postoji novi udzbenik (ogradjujem se jer neznam jeli dobar) i nova zbirka u kojoj ipak nema dovoljno zadataka. Eto tako se menjaju programi i reformise skola. Iskreno i ne moze se matematika menjati recimo ove godine samo u petom razredu. Promena programa mora biti idtovremena za celu OS ali to je drua prica...
ivana23 ivana23 19:11 05.09.2007

Jelice,

citam danas u jednom nedeljniku da je kod vas u Slo uveden NMS*, tj. da se moze u naredni razred i sa
cak pet negativnih ocena, a ako profe izglasaju moze se ponavljati i sa jednom. Imate li neka saznanja o
tome? Bas mi je taj sistem malo cudan.

NMS* (nisu dostignuti minialni stadardi)

Ovde bi nastavnici postali rokfeleri...
Jelica Greganović Jelica Greganović 16:33 06.09.2007

Jes' vala uvedeno,

ali ne da meni nije jasno, nego ni onima što su to uveli nije baš najjasnije...uz nameru da se za par godina uvede neocenjivanje...što je još čudniji sistem...
nikson nikson 20:13 05.09.2007

!

Gordana Vasić Gordana Vasić 00:57 06.09.2007

Eeee...

... a kada sam ja išla u školu (pre jedno tristapedeset godina), knjige nismo ni kupovali organizovano i na rate - ko da kupujemo nova kola. Malo je bilo onih đaka koji su kupovali nove knjige i sećam se da sam ih gledala nekako sa sažaljenjem, ko siročiće: jao, ona/on nema od koga da nasledi knjige...
Posebno je interesantno bilo u gimnaziji, jer sam svake godine dobijala knjige od jednog komšije (koji mi se sviđao), a po njima svašta nešto iscrtkano, pa podvlačeno, pa one korice malko polomljene i savijene... imale su dušu, bre, te knjige.
Sada, moj sin, kao i vaša deca - ne može da koristi knjige od komšijine ćerke koja je samo godinu ispred njega.
Razloge ste nabrojali i mnogo su ružni i tužni. Verovatno su, kao i sve ružno i tužno u ovoj zemlji, nekome i vrlo isplativi.
Ali, mnogo su bre tužni i ružni.
mix 018 mix 018 14:33 06.09.2007

skola za vanzemaljce!

Sasa hvala vama i vasoj lepsoj polovini na iscrpnom izvestaju,ali sa tacke gledista coveka koji zivi u Srbiji sve je to na zalost sasvim normalno,a te stvari o kojima vi govorite,u domenu naucne fantastike!
Ponekad mi je stvarno zao sto ljudi vaseg profila,postenja i pre svega strucnosti nemaju apsolutnu vlast u ovoj jadnoj zemlji!
Saša Radulović Saša Radulović 18:21 06.09.2007

Re: skola za vanzemaljce!

Hvala na rečima hvale :) Moram da se ne složim sa vama: sakloninasbože (kopiram Jelicu) apsolutne vlasti bilo koga, pa makar taj neko bio pošten i stručan kao ja :)

Moramo svi da tražimo ove stvari. Prvo da spoznamo kako stvari treba da izgledaju, pa da ih tražimo. Na primer, kada bi se dva ili tri roditelja žalila na nešto u školi to bi imalo i veliki odjek i efekat. Ovako .. svi ćute i trpe. Prvi korak je prepoznati da se nalazimo u trpnom stanju.

Saša
Jelica Greganović Jelica Greganović 19:22 06.09.2007

A i škole veselo

zloupotrebljavaju to što se svi bojimo da se naše primedbe, pitanja...ne olupaju deci o glavu...dakle, oni bi da nas naguraju u ćošak i tamo drže. Da gutamo i ćutimo. Što ja ne podnosim i ne dozvoljavam. Ne dozvoljavam da iko zloupotrebljava moju ljubav i brigu prema deci.
Gordana Vasić Gordana Vasić 21:47 06.09.2007

Epizoda

Jelica Greganović
zloupotrebljavaju to što se svi bojimo da se naše primedbe, pitanja...ne olupaju deci o glavu...dakle, oni bi da nas naguraju u ćošak i tamo drže. Da gutamo i ćutimo. Što ja ne podnosim i ne dozvoljavam. Ne dozvoljavam da iko zloupotrebljava moju ljubav i brigu prema deci.


Ovo me razmišljanje podseti na jesen 2000-te. Roditeljski sastanak za roditelje maturanata Smederevske gimnazije povodom već tradicionalne maturantske ekskurzije u Grčku.
Ispred učionice, dok smo čekali, glasno, jasno i sa širokom gestikulacijom sam govorila o tome da je besmisleno sve to što rade sa tim ekskurzijama, da će se za nekoliko dana ovde dešavati problematični izbori i da nije bezbedno da nam deca putuju van zemlje. Nekolicina roditelja i roditeljki se složila sa mnom, neki su čak procedili i po neku reč (doduše, nisu me gledali pravo u oči, više u obrve).
Na roditeljskom sastanku, ponovim smirenije i u skraćenoj verziji sve to, podsetim da je dve godine ranije maturanta iz Beograda na ekskurziji u Grčkoj ubio policajac i upitam ko mi garantuje da će se moja ćerka, kao i ostala deca, vratiti sa te ekskurzije živa i zdrava. Podsetim skup na to kako nas u svetu kotiraju kao naciju, malo priupitam i o tome ko je uopšte izmislio te ekskurzije u Grčku i po ostalim inostranstvima, kad nam deca ni ovolicku svoju zemlju nisu prešpartala.
Šta je izazvalo moje iznošenje stava? Ćutanje svih ostalih roditelja, primedbu razredne da, kad već nisam htela, nisam morala ćerku da prijavim za odlazak i da sam mogla da kažem da nemam para. I da stvarno nema smisla to što sada pokušavam da "miniram" ekskurziju. Onda je jedan gospodin tata - biznismen kome je mobilni zvrčao sve vreme, rekao da on nema vremena da se ovde gnjavi i ajde da to više završimo.
Onda sam ja progutala i ućutala.
Kakvo ucenjivanje!

antioksidant antioksidant 10:20 07.09.2007

Re: Epizoda

malo priupitam i o tome ko je uopšte izmislio te ekskurzije u Grčku i po ostalim inostranstvima....,

ne razumem. da li ti smatras da nije bas pozeljno da se smaramo sa ostalim inostranstvima? znas li da je na zalost vecini nasih klinaca jedini pecat u pasosu koji imaju upravo taj, koji dobiju na eksurziji. razumem tvoj roditeljski strah, razumem i da klince na eksurzijama interesuju neke druge stvari od onih koje se navode u prospektima ali razumi da je tim klincima to jedini izlazak iz zemlje...
Gordana Vasić Gordana Vasić 13:13 07.09.2007

Re: Epizoda

antioksidant
malo priupitam i o tome ko je uopšte izmislio te ekskurzije u Grčku i po ostalim inostranstvima...., ne razumem. da li ti smatras da nije bas pozeljno da se smaramo sa ostalim inostranstvima? znas li da je na zalost vecini nasih klinaca jedini pecat u pasosu koji imaju upravo taj, koji dobiju na eksurziji. razumem tvoj roditeljski strah, razumem i da klince na eksurzijama interesuju neke druge stvari od onih koje se navode u prospektima ali razumi da je tim klincima to jedini izlazak iz zemlje...


To nije bila poenta mog razmišljanja koje sam u postu iznela. Obrati pažnju na vreme o kome govorim. Činjenica je i da su neke turističke agencije u vreme bivšeg režima počele da mlate lovu i to ogromnu, na ekskurzijama, bez da roditelji bilo o čemu odlučuju. Vala, ako je mojoj deci to jedini pečat u pasošu, nisu ni taj jedan morali da im udare.
Znaš li ti da je cena jedne takve maturske ekskurzije 1,5-2 puta veća od bilo kog turističkog aranžmana, pri čemu za taj novac deca nemaju obezbeđenu ishranu? To je neviđena pljačka! O tome sam ja govorila, a ne o tome da li mi treba da se smaramo sa inostranstvom. Mojoj deci, npr. to nije jedini izlazak iz zemlje, razumem one kojima jeste... ali, ako roditelji nisu mogli i ne mogu to da im omoguće, znači da ti roditelji nemaju para. A onda ih, pod prisilom, nateraju da daju još veće pare za ekskurziju. To je zloupotreba.
Saša Radulović Saša Radulović 15:07 07.09.2007

Re: Zloupotreba

Jeste zloupotreba. Roditelji se strašno naprežu da "postignu" da pošalju decu na ekskurziju. Cene ovakvih puteva niko ne kontroliše. Deca čiji roditelji ne mogu da "postignu" ostaju. Provejava neki osećaj stida da se nešto kaže protiv. Valjda time "priznaješ" da nemaš novca ili da te još gore nije briga da tvoja deca dobiju jedno tako vredno iskustvo, samo gledaš novac.

Saša
Gordana Vasić Gordana Vasić 19:16 07.09.2007

Re: Zloupotreba

Saša Radulović
Jeste zloupotreba. Roditelji se strašno naprežu da "postignu" da pošalju decu na ekskurziju. Cene ovakvih puteva niko ne kontroliše. Deca čiji roditelji ne mogu da "postignu" ostaju. Provejava neki osećaj stida da se nešto kaže protiv. Valjda time "priznaješ" da nemaš novca ili da te još gore nije briga da tvoja deca dobiju jedno tako vredno iskustvo, samo gledaš novac.Saša


E o tome sam pisala!
Hvala Bogu da ste me razumeli. Čitala sam nekoliko puta šta sam to napisala a što je antioksidanta zbunilo.
Ja sam tom prilikom, na tom roditeljskom, rekla i to da moja deca zaslužuju da vide Grčku, kao što bi svaki čovek trebalo da je vidi. I ne samo Grčku. Ja sam mogla da platim tu ekskurziju lakše od mnogih drugih, ali sve to nije važno. Ja sam zastupala stavove onih koji ne mogu to sebi da priušte. A oni su ćutali.

Hvala Saša.
antioksidant antioksidant 00:21 08.09.2007

Re: Zloupotreba

malo priupitam i o tome ko je uopšte izmislio te ekskurzije u Grčku i po ostalim inostranstvima, kad nam deca ni ovolicku svoju zemlju nisu prešpartala

to je mene zbunilo.
nisi napisala da smatras da se ekskkurzije naplacuju previse vec ko je uopšte izmislio te ekskurzije u Grčku i po ostalim inostranstvima, kad nam deca ni ovolicku svoju zemlju nisu prešpartala - to mi malo lici na ksenofobiju (narocito kada ga povezem sa podsetim da je dve godine ranije maturanta iz Beograda na ekskurziji u Grčkoj ubio policajac
a da su ekskurzije pljacka - jesu
a da deca nece videti nista jer ih to jednostavno ne interesuje - i to je tacno (bar ako sadasnji djaci razmisljaju kao sto je moja generacija razmisljala - vazna je zurka svako vece)
a da je grcki policajac ubio srpsko dete na ekskurziji .... sta je to tacno znacilo u okviru tvog zastupanja tudjih stavova (onih koji nisu imali para a cutali su)?
a da veliki broj dece nikada nece izaci iz zemlje - i to je tacno i to nije toliko povezano sa novcem vec sa nekim drugim stvarima
Saša Radulović Saša Radulović 10:05 08.09.2007

Re: Benefit of the doubt

Ne znam čemu propitivanja? Izgleda kao da ste već zaključili da Gordana ima problem sa inostranstvom. Ne mora baš na prvu loptu.

To sa grčkim policajcem je značilo da se roditelji boje kako će decu prihvatiti u inostranstvu zato što su iz Srbije. Pogotovu u to vreme. I taj strah koji će ostati sa nama ima da zahvalimo patriotama iz devedesetih. Genijalnim organizatorima ekskurzije ni to ne smeta jer im je najvažnije da zarade kintu. A roditelji koji bi trebali nešto da kažu jer svi osećaju taj strah za svoju decu se boje da kažu.

Ljudi nose taj strah da kažu. I taj strah je veći od brige za sopstvenu decu. To je suština i ovo je bio jedan dobar primer.

Saša
antioksidant antioksidant 16:22 08.09.2007

Re: Benefit of the doubt

OK Sasa,
povlacim se iz ove diskusije (i onako nema veze sa temom posta). Meni je samo zasmetala (verovatno nesvesna) ksenofobija koju sam osetio u Gordaninom postu. Zao mi je ako se neko osetio ugrozenim mojim "propitivanjem". Samo mi je izgledalo da bi se lakse progurala pljacka preko organizacije ekskurzije da se ekskurzija organizuje kao poseta srpskim manastirima.
Ali verovatno gresim, to je bio samo moj utisak, mada se ksenofobija koju su nam ugradjivali tokom 90-tih pojavljuje na jako cudnim mestima i u jako cudnim ljudima.
To sa grčkim policajcem je značilo da se roditelji boje kako će decu prihvatiti u inostranstvu zato što su iz Srbije

A vi Sasa, sta mislite, kako nas prihvataju (nas i nasu decu) u inostranstvu zato sto smo iz Srbije? Kad god sam imao problema u inostranstvu (istina retko), to je bilo jer se neko ponasao kao kreten (ili ja ili taj koji mi je izazivao probleme). NIkada do sada nisam imao neprijatnosti zato sto sam iz Srbije.
A sto se tice
A roditelji koji bi trebali nešto da kažu jer svi osećaju taj strah za svoju decu se boje da kažu.
Ljudi nose taj strah da kažu. I taj strah je veći od brige za sopstvenu decu.

Ako ste za ovo u pravu, onda ....

Sta moze biti vec od brige za sopstvenu decu?

I za sam kraj - mislim da Gordana nema problem sa inostranstvom, vec da se samo malo neprecizno izrazila. U svakom slucaju, pozdravi i Vama i Gordani.
MarkoPustolov MarkoPustolov 17:41 08.09.2007

Re: Zloupotreba

Gordana Vasić

.Ja sam tom prilikom, na tom roditeljskom, rekla i to da moja deca zaslužuju da vide Grčku, kao što bi svaki čovek trebalo da je vidi. I ne samo Grčku. Ja sam mogla da platim tu ekskurziju lakše od mnogih drugih, ali sve to nije važno. Ja sam zastupala stavove onih koji ne mogu to sebi da priušte. A oni su ćutali..


Valjda ste naroditeljskom sastnku trebali da zastupate interese VASE dece a ne drugih roditelja!

To sto vi imate problem da Vam dete ide na eksurziju u Grcku pa nalazite 1000000000 najglupljih mogucih razloga je vasa licna frustiranost ko zna cime
Saša Radulović Saša Radulović 18:16 08.09.2007

Re: Zloupotreba

Da li ste pročitali taj post ili ste samo okinuli onako iz prve? Da li ste pokušali da shvatite šta je Gordana htela da kaže?

Pa baš 1.000.000.000 najglupljih razloga, lična frustriranost? Da li je lično poznajete, ili mislite da iz nekoliko rečenica već sve znate o osobi i njenim motivacijama? Čak i da nije u pravu, čemu agresija?

Gordana se naravno brine o svojoj deci i zastupa svoje stavove. I primećuje druge roditelje, njihova reagovanja i deli sa nama svoja zapažanja i razmišljanja i o drugim roditeljima. Tako ona misli. Vi mislite da nije u pravu. Možda da se fokusirate na zašto mislite da su joj zapažanja pogrešna, a ne na nju samu?

Saša
Saša Radulović Saša Radulović 18:43 08.09.2007

Re: Benefit of the doubt

Mnogo mi se dopao ovaj vaš odgovor. Kad god čovek napiše post u kome nešto kritikuje, koliko god pokušao da bude konstruktivan, uvek postoji verovatnoća da će biti pogrešno shvaćen. Ja pokušavam samo da se bolje razumemo. Zalažem da ne idemo na prvu loptu, pretpostavimo da je u pitanju komunikacija. Malo veći: benefit of the doubt :)

Slažem se da Gordana nema problema. Što se tiče mene, nije se neprecizno izrazila. Ja sam je shvatio. Potpuno prihvatam da vam se učinilo da je tu bilo ksenofobije i da bi vi, pošto ste više osetljivi na ovo pitanje, bili precizniji. Prihvatam i vaš argument da svi treba da budemo pažljiviji jer je ksenofobija kod nas i prisutna i i politički podsticana.

O grčkom policajcu iz 2000.godine: radi se o strahu. Strah nije racionalan :) A moja iskustva o tome kako nas prihvataju su različita. Ima svakakvih ljudi. Propaganda je bila veoma jaka tokom 90-tih i to je uticalo na stvaranje slike, ne samo o našoj državi, već i o svima nama kao pojedincima i o našoj deci. Pametni ljudi su je razumeli kao propagandu. Veliki broj ljudi ipak nije.

Što se tiče straha za sopstvenu decu, moram ponoviti iz iskustva (naravno sve u razumnim okvirima):
"Ljudi nose strah da kažu. I taj strah je veći od brige za sopstvenu decu."
Na primer, brinete se da učiteljica ne radi dobar posao, a ništa ne govorite kada treba da kažete. Jelica je davala primere šta je morala da kaže i radi. Malo ljudi je spremno to da radi čak i kad se radi o njihovoj deci. Možda vi niste takvi ( ja sigurno nisam :) ali veliki broj ljudi jeste. Kod nas ljude tretiraju kao stoku i u zdravstvu i u državnoj upravi i ... i velika većina ćuti i trpi.

I vama pozdrav i nema razloga da se povlačite iz ove diskusije. I ksenofobija je važna i dobra tema. I mala opomena svima da treba paziti i na taj aspekt nije na odmet.

Saša
Lilu Lilu 07:52 07.09.2007

sa dzakom novca

Uzasno skupi udzbenici, iz svakog predmeta po 3 komada, kao da bas moraju da vezbaju zadatke na 2 razlicita mesta (ali kako bi jednu knjigu naplatili 800 din). O tome koliko su im se kicme iskrivile od nosenja tolikih knjiga svaki dan u skolu, zar je potrebno ista reci. Zatim, propisana oprema za fizicko, sve moguce bojice za likovno kao da su svi buduci slikari pa moraju da savladaju sve moguce tehnike.
A onda, pile mamino, krene u skolu, ako hoce da jede u kuhinji, plati obicnu kiflu i caj 25 din.
Uciteljica na prvom roditeljskom naglasi da sa decom mora mnogo da se radi (pri tom ne misli na sebe nego nas roditelje) i pridrzava se toga do kraja godine, ponavljajuci to u svakoj prilici. Ona im samo naznaci gde se u udzbeniku nalazi to sto treba da se nauci, potrosi 10 min na objasnjenje (u svesci imaju po 2 recenice) i ostalo je na roditeljima. Moja je princeza bila bolesna mesec dana, samo su mi javljali sta je predjeno u skoli, pa je prvi dan po polasku u skolu na pismenom iz sveta oko nas jedina dobila 5 a ostali svi 2 i 1. Na to sam ja rekla da ce mi dete biti bolje obrazovano ako nastavi da NE IDE u skolu i tamo gubi vreme za koje moze kuci da nauci nasto, vec da mi daju program a ja cu je sama poducavati.
Ali zato kad dodje vreme skole u prirodi uciteljica je jako azurna, zove nas po sto puta, ubedjuje,MALTRETIRA. To sto taj 7-dnevni aranzman u nedodjiji, kosta kao 12-dnevno letovanje u Grckoj, gde posaljete zdravo a cesto vam vrate bolesno dete to niko ne spominje. Kad sam rekla da moje dete nece ici, uciteljicine tacne reci su bile: Vi ste losa majka, maltretirate dete, ne dozvoljavate da se druzi. Pri tom, moze joj se , jer sam samohrana majka, nemam musku figuru da ode da joj se naj..e majke, nego me jos i koristi za lecenje frustracija. A dragi direktor je smoto koji ne sme da pisne od uciteljica koje govore glasno i nose bic sa sobom.
I SAD JOS JADNICE TRAZE 200% POVECANJE PLATE ZA TEZAK POSAO!
Saša Radulović Saša Radulović 09:12 07.09.2007

Re: sa dzakom novca

To sa džakom knjiga za taj džak novca je zaista strašno. Hodaju iskrivljeni k'o paragrafi sa po 5-10 kila na leđima.

U Kanadi škola traje od 8:30 do 15:30. Za to vreme imaju i dva odmora od 15 minuta i veliki odmor od sat i po. U školi su sve knjige i sveske i olovke i gumice. U školu se šalje samo dete. Učionice nisu organizovane u redove i klupe. "Časovi" nisu naši časovi gde se sedi i ćuti. Deca mogu i da hodaju. Komunikacija je mnogo neposrednija. Za vreme nekih od tih "časova" (blokova vremena gde se rade stvari u grupama) se ide u biblioteku, rade se razne zabavne stvari. Učitelji uče decu. Deca uglavnom dobijaju zadaću samo za vikend. Kod kuće se rade projekti gde se dete sprema da napravi prezentaciju pred celim razredom na neku temu. Npr. kitovi. ...

Pitanje koje izlazi iz vašeg posta je: ko je odgovoran za dobru školu, dobar rad učitelja i nastavnika ... Čiji je posao da na ovo pazi, da o ovome razmišlja ... Ko vrši pozitivnu selekciju? Nagrađuje dobre i izbacuje loše.

Sistem pozitivne selekcije ni u Kanadi nije idealan, niti može takav biti. Gde su ljudi biće i problema. Ali je lokalna zajednica direktno umešana uključujući i roditelje koji su veoma aktivno uključeni u rad škole. Ne postavlja direktore (čiji je posao i reputacija da napravi dobru školu i sistem pozitivne selekcije) ministar. Ministarstvo postavlja standarde i vrše kontrole. Posao odrađuje lokalna samouprava (ljudi zaduženi za školstvo u vašem kraju se biraju na posebnim izborima) i roditelji, na nivou gde su vam ljudi koji su odgovorni i dostupni i vidljivi.

Odgovornost. Pozitivna selekcija. Ne može: jadni učitelji, šta će ako ih otpustite ili kaznite, bolesni, imaju još 5 godina do penzije, male plate (svima su male plate ne samo prosveti). Prvo ide: JADNA DECA. Pa tek onda ostalo.

I da ne bi ispalo da sve ide preko leđa učitelja i nastavnika. Kao što ima loših ima i divnih. Angažovanih, zainteresovanih. Sistem ne valja. Ko je kome odgovoran i ko koga bira. A to je već na ministru. A on ima važnija posla od dece. Otimaju nam teritoriju bre ... a njegov doprinos na tu temu i pitanje veronauke je dragocen.

Saša
cvtrom cvtrom 18:12 07.09.2007

Zavod

Problem sa zavodom je slozen, naime to je jedna od retkih institucija koja od kraja 70-tih ima pozitivan bilans poslovanja iz godine u godinu, delom zbog svog monopolskog polozaja delom zbog toga sto se u izdavastvu niko nije bavio udzbenicima zbog slozenosti obavljivanja istih. Izdavastvo pogotovo izdavastvo udzbenika je zametan i nimalo lak posao, formiranje redakcija, uredjivanje, priredjivanje i prilagodjavanje mada se cine lakim su izuzetno zahtevni. Sve je bilo ok dok su tu instituciju vodili strucni ljudi, provlacili su se ispod radara dodvoravajuci objalvjivanjem odlicnih kapitalnih dela poput sabranih dela Milutina Milankovica, Pupina ... SPS to nije preterano interesovalo, postavili bi direktora i upravni odbor, ne bi se preterano mesali u uredjivacku politiku osim kada bi im ustrebalo da objave sabrana dela partiskih drugova gde bi se obsetili zavoda. Problem pocinje sa privatizacijama i davanjem licenci i ostalim izdavacima (Kreativni Centar ...) da se bave izdavanjem udzbenika. Da se razumemo smatram da je privatizacija dobra stvar, licenciranjem ostalih izdavaca se dobija samo na kvalitetu istih usled pozitivne konkurencije, bar tako izgelda na papiru . Medjutim sa zavodom je stvar drugacija posto su profitabilni (ako neko radi 30-tak godina sa profitom da li ga je potrebno provatizovati, stratesko partnerstvo je izlisno posto sigurno nemaju sta da traze na drugim trzistima zbog specificnosti proizvoda) i pored konkurencije (delom zbog jos uvek postojece politicke protekcije). Sa druge strane u pitanju zlatna koka, ne zbog izdanja vec zbog lokala koji su u vlasnistvu zavoda, (poslovna zgrada od nekoliko hiljada kvadrata sa prodavnicama u strogom centru Beograda, lokali u centru Beograda i Novog Sada i magacinski prostori u Novom Sadu i Beogradu od nekoliko hiljada kvadrata). Na to blago su bacili oko naravno odredjeni delovi vladajucih nomenklatura (trenutni direktor zavoda sa saradnicima), naravno pri postenoj privatizaciji ne bi imali sanse ili bi platili velike sume novca, stoga se primenjuje poznati princip zaposljavju se novi ljudi inenzivno, izmisljaju se radna mesta i budzet zavoda se opterecuje novim izdatcima, uzimaju se povoljni krediti za renoviranje stanova i kupovinu istih prkeo zavoda po povoljnim uslovima gde je zavod garant, preko reda se stampaju nova kapitalana dela (koja vuku najvise sredstava a vracaju malo posto zbog kupovne moci i cinjenice da su kapitalan dela tzv long selleri tj prodaju se vremenski duz e 5-6 puta od obicnih izdanja da bi vratili ulozeni novac), napr sabrana dela oca predsednika Srbije (koja btv su bacene pare, deo ce otkupiti ministarstvo inostranih poslova da ih deli po ambasadama i akademija nauka, ostatak ce trunuti u magacinu). Sa druge strane udzbenici se stopiraju ili se rade zbrda zdola i naravno konkurencija preuzima trziste zbog pada kvaliteta. Posledica je pad vrednosti zavoda kao uvertira za prijateljsku privatizaciju posle koje bi preko partiskih kanala (ministarstvo prosvete) samo izdali preporuku skolama preko direktora (koje postavlja stranka) da samo udzbenici zavoda piju vodu i eto nama lepog naseg monopola natrag i parica. Medjutim konce im je pomrsio pad vlade i maratonsko formiranje nove, zbog prioriteta (Nis, Elektroprivreda) Zavod je na dnu liste za privatizaicju, te ceka i ceka a gubitci se mnoze (ko ga kupi kupuje i gubitke sa njim), direktora strefi infarkt (bio je u bolnici neko vreme), i sta ce partijske veze, obavezna upustva i trpaj sve na grbacu roditelja, tako da se sada izmisljaju radne sveske, prirucnici i sl., insturkcija je da je sve obavezno jer se moraju pokrpiti rupe dok ne dodje povoljno vreme za semu. Tako da u 90% beogradskih skola su udzbenici zavoda i prateci proizvodi obavezni, kao i po vecim gradovima ostali moraju da strpkaju po malim mestima dok se to sve ne resi. Podatke posedujem na zalost iz prve ruke i mogu samo da gledam i odmahujem glavom.
Saša Radulović Saša Radulović 22:42 07.09.2007

Re: Zavod

Hvala na informacijama. Uvek je najbolje dobiti ih iz prve ruke.

Ja mislim da udžbenici za osnovce moraju biti besplatni. I da se upravljanje školama mora spustiti na lokalni nivo (direktni izbori poverenika za školstvo i finansiranje iz lokalnog budžeta) i da roditelji moraju dobiti jak uticaj na školu u svom kraju i osećaj odgovornosti. Ministarstvo treba da se bavi programom i kontrolom. Pa u takvom sistemu gde su udženici trošak škole ostaviti školama i nastavnicima da, kao potrošači sa svojim školskim parama, biraju udžbenike i ekonomišu sa njima. Ministarstvo plaća po učeniku i odobrava udžbenike koji mogu.

Bila je večeras jako tužna reportaža na dnevniku B92 o romskoj deci i prvom danu škole. Intervjuisali su majku koja je otprilike rekla: "ja pošaljem dete u školu i sve i da hoće kako da uči - nema knjige, nema sveske, nema olovke ...". I posle deca u velikom broju slučajeva više ne idu. A kao niko od nas ne razume zašto tako mali procenat romske dece ne ide u školu.

Saša
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 09:33 08.09.2007

...

ima i fora sa udžbenicima za strane jez.
pošto se sad kupuju baš strani udžbenici, na školi (profesoru, direktoru i sl.) je da odluči koji će
e sad, pošto na količinu imate popust kod distributera, pitate čega ima na lageru najviše, pa uzmete to...

da li roditelji plaćaju nižu cenu - ne znam, (možda im nekim čudom i obračunaju popust i ne stavljaju razliku u džepče)
ali ono što se sigurno može dogoditi je, da klinci dobiju knjige koje niko nije hteo...

dalje se dešava da shodno udžbeniku, (tj. programu) neki klinici u III razredu pišu ko pomahnitali, dok drugi crtaju
pa zatim ambiciozni profesor na prvom času četvrtacima ispiše celu fonetsku transkripciju, upozoravajući da oni koji to ne znaju, neće moći da dobiju dvojku

takodje je zanimljivo da škole (ne tvrdim da sve tako rade) ne odvajaju novac za teacher's book, niti za kasete (ili cd) tako da predavač ne može da odradi preko 50% vežbanja...
Saša Radulović Saša Radulović 09:47 08.09.2007

Re: Četvrtaci i fonetska transkripcija

Horor. I tako osta detetu strah od stranog jezika do kraja života.

U kanadskom školskom sistemu, jedna od najvažnijih stvari na kojima se radi u prvim godinama škole je samopouzdanje i radost učenja. Kao cilj. Da dete ima zadovoljstvo učenja. Da postiže uspehe. A svoj deci to najviše i treba. Ljubav, razumevanje i da osete da mogu.

Kod nas deca u trećem razredu delju jednačine sa nepoznatim. I postavka zadatka sa x i y. U četvrtom sa dve nepoznate ??? Čemu to služi? Kom detetu treba da savlada tu tehniku u tom uzrastu? Rezultat je strah od matematike.

Saša
Gordana Vasić Gordana Vasić 16:57 08.09.2007

Da pojasnim pa da završimo sa digresijom )

Moguće je da sam malo nabacala misli preko reda, jer sam u trenutku sećanja htela mnogo toga da kažem, što je tebe, antioksidant, zbunilo. Mada, mislim da si malo "prenapet" zbog ksenofobije rasprostranjene kod jednog broja Srba. Saša me je razumeo, pa vidim da i nisam bila baš tako neprecizna. Ja nisam nikada podlegla ksenofobiji. Dok smo bili "celi", putovala sam "diljem naše lijepe" i van nje i to mi je veoma nedostajalo, a nedostaje mi i sada.
Moje pominjanje ubistva našeg mladića u Grčkoj je Saša takođe razumeo. Ne znam da li si ti, antioksidant, tada pratio šta se dešavalo posle tog ubistva i kako se sve završilo. Kako se uopšte i dogodilo. Prosto sam bila veoma zabrinuta, kako za svoje, tako i za tuđu decu.
Moje troje dece je bilo u Grčkoj (na ekskurziji i porodično), oni su od one dece kojima žurke nisu prioritetne i vratili su se fascinirani i puni utisaka, fotografija i suvenira. Sa zadovoljstvom sam ih tamo i poslala a i delila njihove utiske.
A to, da ljudi ćute uprkos brizi za sopstvenu decu... pa zar i to ne gledamo stalno oko sebe? Saša, to si tačno primetio i to je jedna od pojava koje me izluđuju. Zvuči neverovatno, ali je na žalost istinito. Ćute ko zaliveni. Ćutali su u vreme bivšeg režima, dok sam ja pisala peticije i molila svoje poznanike da ih potpišu-da se kafićima zabrani rad po celu noć jer: ja sam svoju decu uspela da vaspitam i da mi veruju da Slobin režim i to radi namerno... da mladi po celu noć sede i piju u kafićima, radnim danima i vikendom i i sada sam ubeđena da to nije bilo slučajno. Ali, nisu svi roditelji to mogli da ostvare sa svojom decom... iz raznih razloga. Promene su uvedene pre par godina, sa promenom vlasti. Moji poznanici, roditelji kao i ja, nisu smeli da potpisuju.
Kao što nisam ispred kordona stajala zato što sam mnogo hrabra (naprotiv) niti zato što sam član neke stranke (naprotiv!!!), već zato što sam razmišljala o svojoj deci i da, ako ja sada-tada nešto ne uradim, ostaće njima-deci da rade.
Većina ljudi, pa i roditelja, više se plaši da se oglasi i suprotstavi nego što razmišlja o posledicama onoga-ovoga što nam se dešavalo i dešava.

Pozdrav obojici, drago mi je da smo razmenili mišljenja.
antioksidant antioksidant 09:21 10.09.2007

Da pojasnim koliko se ne razumemo

što je tebe, antioksidant, zbunilo

vec sam napisao sta je mene "zbunilo" - (ko je uopšte izmislio te ekskurzije u Grčku i po ostalim inostranstvima, kad nam deca ni ovolicku svoju zemlju nisu prešpartala)
mislim da si malo "prenapet" zbog ksenofobije

mislim da nisam (na zalost)
kod jednog broja Srba

- ja razmisljam o gradjanima Srbije (nisam ni siguran koliko Srba a koliko Marsovaca znam - jednostavno ne insistiram na tome)
Dok smo bili "celi"

sto se mene tice i sada smo "celi". Mada pretpostavljam da je opet neprecizna formulacija
Moje pominjanje ubistva našeg mladića u Grčkoj .....Ne znam da li si ti, antioksidant, tada pratio šta se dešavalo posle tog ubistva i kako se sve završilo. Kako se uopšte i dogodilo

znam sta se desavalo, ali se ne secam da je cinjenica da je nesretni mladic iz Beograda (tj iz Srbije) bila presudna u toj tragediji
Prosto sam bila veoma zabrinuta, kako za svoje
, razumem u potpunosti
tako i za tuđu decu.
ovo ne razumem. MIslim (da budem precizniji :)) razumem da neko bude zabrinut za tudju decu, ali ne razumem da neko na sebe preuzme (samoinicijativno) ulogu branitelja interesa te dece.
Moje troje dece je bilo u Grčkoj (na ekskurziji i porodično), oni su od one dece kojima žurke nisu prioritetne i vratili su se fascinirani i puni utisaka, fotografija i suvenira

Ja sam bio dete kome su zurke bile prioritetne i pun sam utisaka, fotografija i suvenira sa svake svoje ekskurzije
A to, da ljudi ćute uprkos brizi za sopstvenu decu....Ćutali su u vreme bivšeg režima, dok sam ja pisala peticije i molila svoje poznanike da ih potpišu-da se kafićima zabrani rad po celu noć jer: ja sam svoju decu uspela da vaspitam

ovde se nikako ne razumemo. ja licno nikada ne bih potpisao takvu peticiju (a ti bi zakljucila da ne brinem za svoju decu ili da brinem ali da se plasim). po meni je to samo prebacivanje odgovornosti na kafice i nocne izlaske... Ti si svoju decu uspela da vaspitas uprkos kaficima, zasto onda verujes da druga deca nisu vaspitana zbog njih?
Većina ljudi, pa i roditelja, više se plaši da se oglasi i suprotstavi nego što razmišlja o posledicama onoga-ovoga što nam se dešavalo i dešava.

Slazem se da ima ljudi koji se plase (nisam siguran da su bas vecina - mozda i jesu ali ja nisam siguran) ali ja verujem da jedan broj ljudi (ja mislim vecina) jednostavno ne razume sta se desava.
Sad da li nece da razume ili ne moze da razume - to je druga ttema, pa da ne sirimo..

I da zakljucim. Cini mi se da se ti i ja, Gordana nikada necemo razumeti oko nekih stvari. I to je meni sasvim OK. Drago mi je da sam bar to razumeo. Ako ti ista znaci, siguran sam da imas potpuno iskrene namere i emocije. Jednostavno, razmisljamo na drugaciji nacin (imamo ugradjen drugaciji softver).

Pozdrav
Gordana Vasić Gordana Vasić 01:23 12.09.2007

Re: Da pojasnim koliko se ne razumemo

:)
I ja mislim da se nećemo razumeti, ali ne zbog softvera nego iz drugih razloga. Osećam iz onoga što citiraš da me ne razumeš, što naravno ne pripisujem tebi, ali ni sebi.
Verujem da bismo se razumeli kada bismo uživo razgovarali. Ne znači da bismo promenili neke stavove, ali bismo se svakako bolje razumeli.
U trenutku sam pala u iskušenje da ti opet pojasnim šta sam mislila, ali mene ovaj način komunikacije prilično ograničava, pa ne bih da od nečije teme pravim "vrzino kolo".
Pozdrav.
antioksidant antioksidant 08:03 12.09.2007

Re: Da pojasnim koliko se ne razumemo

OK, citajmo se
Saša Radulović Saša Radulović 17:01 12.09.2007

Re: Strah da kažem

Da li imate direktno, lično iskustvo sa roditeljskim sastancima? Moje je u skladu sa Gordaninim: ljudi se boje da kažu. Posle šapuću i žale se jedni drugima onako u pola glasa.

Saša
Dejan I. Dejan I. 15:35 10.09.2007

Korist

Ideja da udžbenici u osnovnim školama budu besplatni je jako dobra. Takođe trebalo bi se pozabaviti problemom organizovane ishrane u osnovnim školama kao u školama razvijenih zemalja. Ali glavni razlog zašto se javljam je ova ružna reč "benefiti". Dakle moram da reagujem kada neko iz stranog jezika uzima neku reč i pokušava da je odomaći u naš jezik kao da mi nemamo domaću reč istog značenja.
Saša Radulović Saša Radulović 16:57 12.09.2007

Re: Korist

Guilty as charged. Engleski je pustio duboko korenje, pa i ne primetim dok me neko ne opomene :)

Saša
takamatsu takamatsu 06:05 15.09.2007

A neznanje?

Ja sam od onih ludaka kojima nije od velikog značaja (osim principijelno gledano) koliko će obrazovanje da (me) košta, jer MORA da košta, naravno :).
Osim toga ko će i koliko da mi odere kožu, zanima me i šta se dobija za te pare, a na osnovnoškolskom nivou bi se i te kako dalo raspravljati o tome. Moje dete je četvrti razred gimnazije, ako je od značaja...

Srećom, jača strana su mi samo hemija, engleski, biologija (anatomija), drugo ne - prema tome:
- kako može nastavnik engleskog da "nikad čuo nije" za frazu "no matter what"? Kako može srednjoškolski profesor engleskog da isto nikad čuo nije za "go the extra mile"? (Dete je na nivou proficiency, ali se to ne veruje, jer je "nemoguće da u tim godinama toliko zna", sledi moja rasprava sa direktoricom).
- kako može nastavnik biologije da predaje da su mišići: glatki, poprečno-prugasti, i srčani mišić? :) Da se endokrini sistem sastoji od (pobrojanih) žlezda, čijim lučenjem upravlja "neki centar u mozgu"? Itd. itd.

Da ne gnjavim gomilama budalaština koje sam imala prilike da čujem (i VIDIM u udžbeniku!), stvar je najćešće u pravom, sirovom neznanju, gde meni, kao roditelju, ostaju dve mogućnosti: da isterujem sa nastavnikom/sistemom ono što jeste, ili da kod kuće pokušam dete da naučim da endokrini sistem funkcioniše kao biološki feedback, a ne kao "centralno regulisani" organi, dirigovani iz jedne tačke.... Verujte da velika deca ovo shvate iz puške.
Ili, možda, da -plaćam časove...?
I, opet dođosmo do plaćanja.

Srećom, o društvenim naukama nemam blagog pojma, te kad ih uče da je Kosovska bitka bila 1392, ja živim u blaženom neznanju....Bože, nije smešno, imam samostalnog, trezvenog, sjajnog, ambicioznog đaka koji zna Howarth-ove formule, a ne zna kad je bila Kosovska bitka.....

Šta li još ne zna? :(
Zedo Zedo 23:04 17.09.2007

Smanjio se dan na pola, opet škola

Ja sam otac jednog klinca od 4.5 godina. Čitam vas sve i mnogo razmišljam o navedenim stvarima. Ne toliko o Zavodu i ko tu ustvari lema pare. Samo nek lemaju, crkli dabogda, što kažu blogerke sa školskom decom...
Razmišljam o sebi i koliko sam puta nešto prećutao, a bilo je u vezi mog deteta. A prećutao sam sigurno par puta (uglavnom kad smo kod tašte...).
POTPUNO se slažem - treba jasno i glasno reći, pitati, zamoliti, zatražiti. To ništa ne košta (uf kakva fraza), a ako to neko shvati i primeni kao pritisak na dete - totalni je kreten. Ima i za to leka, ali nije na recept.

Ja sam nedavno imao situaciju da sam prećutao na jednom sastanku u vrtiću obrazloženje o poskupljenju. A hteo sam da ih bijem. Jer me nervira kad mi neko kaže da "zbog najavljene korekcije cene struje i grejanja" moraju podići cenu za 1.000 din po detetu. E baš me boli uvo. Lakše mi zvuči i lakše se guta kad kažeš da to košta 1.000 din i podeliš to na 12 meseci = 83 din više, pa onda zaokružiš na 200 din i svi ti plate bez problema.
Sledeći put mogu da očekujem kad poskupi hleb, so i voda da će nam reći kako cena mora biti korigovana za još 42 din jer "znate kako, dragi moji deca kad trče više jedu..." i slične koještarije.

Posle sastanka se desilo da stojimo nas troje na ulici, i to na kiši, komentarišemo i polemišemo, i opet ništa. To mi sada itekako krivo...
takamatsu takamatsu 05:05 18.09.2007

Re: Smanjio se dan na pola, opet škola

Sada ja čitam vaš komentar, i mislim dalje.....
Za upis na jedan "ozbiljan" fakultet, privatna priprema iz hemije i matematike košta 200-350 eur, zavisi od toga da li predaje nastavni kadar sa tog fakulteta, ili sa, recimo, prirodno-matematičkog. "Zvanična", "oficijelna" priprema na samom fakultetu, koštala je oko 16.000 dinara prošle godine.
Prijem dokumenata, prijava za prijemni, košta oko 5.000 dinara (ili 6, nemojte me držati za reč), dakle - toliko košta "dobar dan, ja doneo dokumente da konkurišem".
Fakultet prima 20 studenata na budžet (minimum potrebnih bodova preko 92), i još 55 na samofinansiranje - školarina je prošle godine bila 150.000 dinara. Plus udžbenici, plus radna odeća, plus prevoz, plus....
Plus sport - 1.700 dinara mesečno, plus italijanski - 2.500 dinara mesečno, plus ekskurzija (Prag) - to neće biti ispod 300 eur sama ekskurzija i "nekoliko" za džeparac, plus matursko veče, plus vozaćki ispit, plus - more.....
I malo hrane, mnogo voća, i još jedne patike (jer ima samo jedne), malo izlazaka, malko knjiga, oko 1.500 din internet, jedna nova guma na biciklu i novi točkići za rolere, i....

Drugim rečima, ne da vas plašim, ali možda da počnete da skupljate pare. Mislim, svakako zavisi od toga šta konkretno želite, i na koji nivo želite da "isterate" dete, ali da će da košta, 'oće. I ja vama i detencetu od srca želim sve najbolje.....

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana