Ekologija| Ekonomija| Hobi| Sport| Životinjski svet

Sukob ribolovaca i kormorana

albicilla RSS / 20.02.2009. u 23:49

Sukob ribolovaca i kormorana sve češće nalazi svoj put do medija, koji o tome listom izveštavaju iz ugla samo jedne strane, ribolovačke, smatrajući, valjda, opravdanjem što ptice ne govore, pa se, otuda, i ne pitaju. U nastavku prenosim poslednji u nizu takvih tekstova (eh, da je poslednji...), izašao u Zovu br. 638 od 02.01.2009:

NAJEZDA KOROMORANA PRETI RIBLJEM FONDU DRINSKOG JEZERA:

 

ŠTETOČINE POD ZAŠTITOM

Kormorani koji vise od deceniju zimuju na Drinskom jezeru u blizini Malog Zvornika, pristižu već mesec dana.

Novih jata sve je više, pa je opravdano strahovanje da ce uništiti riblji fond u jezeru i reci Drini. Stručnjaci Zavoda za zaštitu prirode iz Beograda, koji su  na poziv OOSR Drinsko jezero obišli taj teren, procenili su da ove ptice za 100 dana , koliko borave na Drini pojedu oko 100 tona ribe.

-Kormorani u ostatku Evrope ne uživaju neograničenu  zaštitu,  pa su sve brojniji na našim vodama i ribljem fondu pričinjavaju ogromnu štetu - kaze Dragan Kostadinović Džeri, dugogodišnji predsednik USR "Zvorničko jezero" iz Malog Zvornika, veliki zaljubljenik u prirodu.

- Trenutno ih kod nas ima vise od 3000 komada. Zabluda je kormoran dnevno pojede oko pola kilograma ribe. Njegov apetit premašuje 2 kilograma. U to smo se i sami uverili, i neosporno je da su kormorani uz ribokradice najveći istrebljivači ribe. Zbog zabrane lova, nemamo načina da se borimo protiv ovih opasnih ptica. Jedino mozemo da ih iz čamaca zastrašujemo i teramo, ali se ne plaše, kao da znaju da su zaštićeni. Trazimo od Vlade Republike Srbije da nam nadoknadi štetu, pošto je ona zaštitila kormorane i da hitno odobri lov i u našoj zemlji.

 Problemi sa kormoranima slični su i na mnogim drugim terenima a štete velike. Dunav kod Slanakamena, Tisa kod Titela, Južna Morava kod Vladičinog Hana. Ribolovci upozoravaju Vladu da je šteta izuzetno velika u celoj Srbiji. Te štetocine samo na delu Juzne Morave pojedu dnevno oko 600kg. ribe svakog dana, odnosno oko 18 tona mesečno!

Na teritoriji Srbije trenutno boravi na hiljade kormorana, neki tvrde i više od 10.000 odnosno, najviše u Evropi. Zato je reakcija države neodložna, najpre kod ukidanja zabrane lova ovih ptica. (V. Petrin)

Zov je u sledećem broju objavio reagovanje više organizacija za zaštitu ptica, razumljivo, u skraćenom obliku (približno iste dužine koliko i sam tekst koji ga je izazvao). Ovde prenosim reagovanje u celini:

Poštovani,

sa žaljenjem što se ovakvi ili slični naslovi i članci koji otvoreno pozivaju na ubijanje, u ovom slučaju,  zaštićene vrste ptica i na kršenje Zakona, često nalaze na stranama časopisa za ljubitelje prirode "Zov", prinuđeni smo da reagujemo i napišemo svoj stav povodom toga.

Sam naslov  teksta, koji "kormorane", tačnije Velike vrance (Lat. Phalocrocorax carbo)  karakteriše kao "štetočine", što oni svakako nisu,  niti priroda poznaje štetnu vrstu ptica, vrlo je neprikladan i neupućene "avanturiste" može pozvati i donekle i poziva u obračun sa takvom "opasnom štetočinom".

Zlonamerno je I netačno  prezentovana I  upotrebljena poseta stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode, koji čak  nisu ni dali nikakvu  procenu koliko hrane (ribe)  kormorani pojedu, a  i da jesu,  to svakako nisu uradili zato da bi  gospodin novinar Petrin i gospodin ribolovac Džeri, mogli to da  upotrebe na način kako su učinili, da  zaštićenu vrstu ptica proglase za "Štetocinu"!  

U tekstu je to polazna osnova, zasnovana na iznošenju neistina,  zbog koje će se tražiti "da se hitno odobri lov"  na kormorane, čime ste  naneli  štetu i ugledu stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode koje smo kontaktirali I koji su rekli da  sve što je gosp. Kostadinović izjavio nije istina.

Netačno je da kormorani u ostatku Evrope ne uživaju  zaštitu i netačno je da je to "opasna ptica, istrebljivač ribe"!!!

Tačno je da kormoran pojede dnevno  oko pola kilograma ribe ili I manje, (NE preko 2 kg., kako gosp. Džeri navodi, to je zabluda)   I to uglavnom nekvalitetne vrste riba,  tj. vrste riba koje  nemaju ekonomski značaj i nisu bitne za čoveka...

U tom smislu, uticaj kormorana  na populacije riba u prirodnim ekosistemima nije I ne moze biti štetan, ni fatalan,  što dokazuje činjenica o veoma dugom sinhronom opstanku obe populacije , kako riblje tako I ptičje koja se ribama hrani..

Podsećamo da je riblji fond u rekama i jezerima Srbije (u prirodnim ekosistemima) vlasništvo države Srbije (samim tim i svih njenih građana), te  s toga nije poznato na osnovu kojih  prava  Ribolovačko društvo može tražiti "naknadu štete" za imovinu koju  koristi a koja  nije njihova.  To je imovina države  Srbije koja je i zaštitila kormorane, znajući koliko hrane jedu i šta im je potrebno za život I da na svojoj teritoriji to može da im pruži,  bez  poremećaja  ili ugrožavanja riblje populacije kojom se kormorani hrane..

Podsećamo i na to da je Veliki kormoran  zaštićen kao prirodna retkost, 

-Uredbom Vlade Republike Srbije o zaštiti prirodnih retkosti,

-Naredbom o lovostaju divljači (Sl.glasnik RS br.55/06 od 28.juna 2006.god) - trajnim lovostajem

-Zakonom o zaštiti životne sredine,

-Krivičnim Zakonom RS .

Ovakva zakonska zaštita kormorana potpuno isključuje ubijanje, uznemiravanje kao I uništavanje staništa.

Pod zaštitu je stavljena zato što je kao vrsta  ugrožena i vrlo su paušalne i netačne ocene i procene o njihovoj prekobrojnosti na Drinskom jezeru a i ostalim lokacijama,  koje su navedene u tekstu.  Po mnogim i više puta rađenim istraživanjima, brojnost predatora, u ovom slučaju kormorana  ograničena je uvek njegovim hranidbenim resursom i samim tim je sprečena mogućnost da on sam uništi svoj hranidbeni resurs, jer bi to značilo i njegov nestanak. Ovakvi rezultati istraživanja nedvosmisleno su iskljucili negativan efekat kormorana na populacije riba u prirodnim ekosistemima.

S obzirom da ste u objavljenom tekstu vrlo netačno predstavili kormorane kao vrstu,  s indirektnim pozivom na linč "štetočina",  sada bi bilo  korektno i korisno kad biste objavili i ovaj tekst i sve potencijalne "avanturiste" koji bi se rado obračunali sa kormoranima oružjem ili na druge načine, upozorili i upoznali sa zakonskim i kaznenim odredbama za potencijalno učinjeno krivično/prekršajno delo za koje je pored novčane zaprećena i zatvorska kazna. Na osnovu teksta koji je potpisao g-din Petrin, ljudi su pogrešno obavešteni, dovedeni u zabludu i mogu pomisliti da čine dobro delo!

Plašenje i rasterivanje kormorana iz čamaca, kojim se ribolovci s Drinskog jezera  hvale, kažnjivo je takođe!

Zbog višeslojne štete, učinjene ovakvim člankom a zarad tačnog informisanja javnosti, pa i ribolovaca i lovaca predlažemo da u nekom od narednih brojeva  ZOV-a, u saradnji sa stručnjacima - ornitolozima, objavite i jedan korektan tekst o kormoranima i na taj način već učinjenu štetu bar umanjite.

U prilogu (videti dole),  dostavljamo izvod iz  Zakona o zaštiti životne sredine,  koji precizno reguliše i u kaznenom delu, radnje usmerene na uznemiravanje (plašenje, rasterivanje) sve divlje faune pa i zaštićenih kormorana!

U Attachmentu dostavljamo  sporni tekst iz Zova na koji upućujemo ovo reagovanje. 

S poštovanjem

Liga za ornitološku akciju Srbije - Beograd   

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Vojvodine - Novi Sad

Ekološko istraživačko društvo "Mladen Karaman"- Kragujevac 

Prirodnjačko društvo "GEA" - Vršac

--------------------------------------------------------------------

Prilozi:

Izvod iz "Vrste zivotinja zastićene kao  Prirodne retkosti":

IX. Klasa Aves - ptice 

 3. Familija Phalacrocoracidae (vranci):
1) Phalacrocorax pygmaeus (mali vranac);
2) Phalacrocorax carbo (veliki vranac). 

 Izvod iz Zakona o zastiti zivotne sredine:

Član 27. st.2
-Zabranjeno je uznemiravati, zlostavljati, ozleđivati i uništavati divlju faunu i razarati njena staništa.

Kaznene odredbe  Zakona o zastiti zivotne sredine:

Clan 118.

Novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj fizičko lice ako:
1) uznemirava, zlostavlja, ozleđuje i uništava divlju faunu, odnosno razara njena staništa (član 27. stav 2);

Atačmenti



Komentari (63)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

leopold_lady leopold_lady 23:52 20.02.2009

Čitam naslov......

i učini mi se da videh Koromana ....

Ajd,dodaću ovde (da ne brljam dalje) kad pročitam tekst - ostatak poruke..... Jel mogu ?

Evo me i opet.... To su ptičice ... Znaš kako,mi smo u Lovstvu učili o nekim pticama - a Zaštitu šuma nisam još polagala (mislim da je u tom predmetu bilo manjih ptica - koliko mogu da se setim predavanja).....

Slažem se da ptice treba zaštiti - ali,činjenica je da se te ptice hrane ribom....Ko će onda ribu zaštiti? Ili napraviti neki rezervat gde će se držati te ptice i uzgajati ribu samo za njih (ako iko uspe da zadrži ptice na jednom mestu nekako - nek mi javi,ali ja mislim da je nemoguće),mada mi to deluje nerealno..... Težak problem.....Razumem tebe sa tim stavom o pticama,ali razumem i one koji su da se riba zaštiti.....
albicilla albicilla 00:18 21.02.2009

Re: Čitam naslov......

kormorani ne ugrozavaju ribu, oni su uz ribu i evoluirali, kao dve strane istog novcica. da su je uzgozavali, i sami bi vec nestali

drugim recima, ribi ne treba zastita od kormorana, ali treba od kopaca sljunka koji narusavaju korito reke i unistavaju mrestilista, treba od ribolovaca koji love u vreme lovostaja, kasikarama, strujom... dobro pitanje, ko ce ribu zastiti?

i ja sam za zastitu ribe
miodrag2008 miodrag2008 00:36 21.02.2009

Re: Čitam naslov......

I ja sam za to da se riba zastiti, kako bi pecarosi mogli nesto i upecati :))))))
deset_slukom deset_slukom 04:34 21.02.2009

Re: Čitam naslov......

Kao pecaroš, trebao bih, valda, da stanem uz kolege, da štitim riblji fond. Ali. pošto dobro znam šta se dešava na terenu, već decenijama, mislim da bi odstrel ribokradica bio efikasnija mera od bilo čega drugog. Ako generalno posmatramo stanje na rekama, jasno je da ribe ima sve manje, mada ne vidim baš neku najezdu ptica - zapravo, znamo da su i one ugrožene.

Ptice ulove onoliko koliko pojedu. Čovek ne bira način da dođe do ribe, uništiće čitave generacije da bi došao do nekoliko kilograma lovine.

Mnogih godina, kada mu prilike ne odgovaraju, šaran se uopšte ne izmresti. Za mrest su mu potrebni plavni tereni i odgovarajuća temperatura vode. A kada se to desi, on je neoprezan, u ljubavnom zanosu izlazi u plićake da bi ostavio potomstvo. A tada nastaje opšta hajka, lovi se svim mogućim sredstvima, nose se kući vreće pune matica, a iz njih se cedi zrela ikra... Kolika je to šteta? To se ni u tonama ne može izraziti.

Kada se u vodu baci dinamit ili bomba, samo mali deo ribe ispliva. Imao sam prilike da vidim takvu "akciju" na moru, najveći deo ulova se pokupi sa dna, ronjenjem. Da ne spominjem, koliko se, pri tom, uništi riblje mlađi, nedorasle za tiganj.

Struja je posebna priča. Ko zna kakvu štetu ona čini dole. Oni koji brane ovu metodu, kažu da se riba samo ošamuti. Ali ako se riba od 10kg ošamuti, šta biva sa tek izleglim ribicama, sa račićima, školjkama, mikro florom i faunom, ribljom hranom?

Često čitam kako je negde efikasna čuvarska služba, zaplenjeno je, i uništeno, toliko i toliko kilometara mreža... Nigde se ne spominju oni koji su mreže postavili. A mreže su jeftine, baš ih briga - kupiće druge i nastaviti "posao", ruku pod ruku sa istim tim čuvarima..
albicilla albicilla 09:55 21.02.2009

Re: Čitam naslov......

Kada se u vodu baci dinamit ili bomba, samo mali deo ribe ispliva. Imao sam prilike da vidim takvu "akciju" na moru, najveći deo ulova se pokupi sa dna, ronjenjem. Da ne spominjem, koliko se, pri tom, uništi riblje mlađi, nedorasle za tiganj


jednom sam u moru blizu krfa, ali daleko od obale, video jato mrtvih riba i od grka s kojima sam razgovarao saznao objasnjenje - dinamit. to je ne samo zabranjeno, vec medju krfljanima toliko omrznuto da je pre II svetskog rata, pise darel u "moja porodica i druge zivotinje", bila veca kazna za lov ribe dinamitom, nego za ubistvo supruge
Jelica Greganović Jelica Greganović 12:43 21.02.2009

Tako gledajući

bi trebalo zaštiti crve i bubice i višenožna stvorenja što po vodi plivaju od - riba. Koliko jedna riba pojede dnevno ubogih bubica? I tako u krug...Sumnjam da je Mama Priroda napravila višak u lancu, a i veću Štetočinu od čoveka. Sa onim šta je naš rod ovoj planeti organizovao, sekući i istrebljujući, vodimo na listi Štetočina. Kormorani su za nas amateri.

leopold_lady leopold_lady 00:36 22.02.2009

Re: Čitam naslov......

albicilla
kormorani ne ugrozavaju ribu, oni su uz ribu i evoluirali, kao dve strane istog novcica. da su je uzgozavali, i sami bi vec nestali

drugim recima, ribi ne treba zastita od kormorana, ali treba od kopaca sljunka koji narusavaju korito reke i unistavaju mrestilista, treba od ribolovaca koji love u vreme lovostaja, kasikarama, strujom... dobro pitanje, ko ce ribu zastiti?

i ja sam za zastitu ribe


Pogrešno sam onda razumela - izvini
svracak svracak 00:51 21.02.2009

Zaštita ribe

U divljem svetu nema potrebe da se interveniše niti, kao u ovom slučaju, ''zaštićuje riba''. Da je tako kao što ribolovci kažu, odavno bi ribe kao grupa životinja uopšte bile istrebljene iz naših reka. U prirodi je sve regulisano, a jedini remetilački faktor je čovek, tj. riba se štiti od istog. Ako u zakonu nešto jasno piše, onda to treba da se poštuje. Verovatno su ti zakoni doneti na osnovu tekovina savremenog doba i svesti o zaštiti prirode. Kod nas je zakon samo mrtvo slovo na papiru i svako može da ga krši i osporava. Vranci su zaštićena vrsta a oni koji je ugrožavaju se po zakonu kažnjavaju. Ako je za jednog Nemca ili Šveđanina to dovoljno, zašto se mi toga ne bismo držali. Mi bismo sa tog Zapada samo što nam se sviđa, da imamo za trošak, a da radimo kako ko hoće, i da tumačimo zakone kako nam odgovara. Ne može tako.
Umesto da na osnovu iskustva visokorazvijenih zemalja, koje plaćaju cenu svog ekonomskog razvoja u vidu uništene prirode, sačuvamo okolinu (tj. ono što je preostalo), mi pravimo iste greške. Nema puta u Evropu sa navikama od pre 100 godina.
deset_slukom deset_slukom 05:44 21.02.2009

Re: Zaštita ribe

Umesto da na osnovu iskustva visokorazvijenih zemalja, koje plaćaju cenu svog ekonomskog razvoja u vidu uništene prirode, sačuvamo okolinu (tj. ono što je preostalo), mi pravimo iste greške. Nema puta u Evropu sa navikama od pre 100 godina.

Ovo je OK, kao generalni stav, ali je netačno da je priroda uništena (ili, barem, uništenija) u visokorazvijenim zemljama. U zemljama bivšeg socijalizma se ništa nije ulagalo u zaštitu okoline, pa je tu stanje, generalno, mnogo lošije. Veliki Bački Kanal je najzagađeniji vodni resurs Evrope.

S druge strane, Rajna je pre pola veka bila mrtva, pa su je, kada su shvatili šta su učinili, strogim ekološkim zakonima revitalizovali. Tako je ona, već decenijama, bogata ribolovna voda, u srcu najveće evropske industrijske oblasti.

A mi nismo u stanju da ono malo industrije u Vrbasu snabdemo prečišćivačima.
albicilla albicilla 10:01 21.02.2009

Re: Zaštita ribe

S druge strane, Rajna je pre pola veka bila mrtva, pa su je, kada su shvatili šta su učinili, strogim ekološkim zakonima revitalizovali.


i to do te mere da, nakon sto godina odsustva (samoce?), lososi ponovi plivaju rajnom. doduse, to se nije moglo desiti samo od sebe, trebalo ih je sada vestacki uneti i izmrestiti u gornjem toku, da bi se ta mladj nekoliko godina kasnije vratila u reku u kojoj je dosla na svet
milla09 milla09 15:38 24.02.2009

Re: Zaštita ribe

Tekst o uzasnim crnim ribojedim pticama istog autora se iz godine u godinu svake zime, iz ne znam kog razloga pojavljuje u "politici". Bio je i prosle zime, evo i ove.... Isti taj Dzeri ili kako god, isti tekst, cak ga ni ne menjaju... Uzas.

Drugo, kormoran je ptica kao i svaka druga, ali mu ekstremno dobro ide, jer ima dovoljno hrane, jer se covek pobrinuo za to. Uostalom, covek je krivac za celokuno unistavanje prirode i niko drugi. Isusili smo mocvare, bare, ritove, poplavne sume smo posekli i zasadili klonove topola. Ptice su se osetile ugrozenima i otisle. Medjutim, gle cuda, na livadama i pasnjacima su izgradjeni broni ribnjaci - radi uzgoja ribe... Hrane na izvolte i eto ribojedih ptica na sve strane. O uzasa, jedu ribu. Pa naravno da ce da je jedu kad je ponudjena ko na tanjiru...

Trece, kormoran nije u stanju da ulovi ribu koja je zdrava, prava i brza. Oni retko kad love u grupui, uglavnom pojedinacno, tako da riba koja je selekcijom predvidjena da prezivi, bice brza i pobecice. Ona koja je bolesna ili stara nece i zavrsice u stomaku kormorana. Osim toga, cifre koje Dzeri iznosi su neistinite i on prica napamet zato sto nema pojma. Kormoran dnecno ne pojede vise od 300 grama. To da moze kilogram dnevno je cista izmisljotina onih koji ga mrze. A mrze ga zato sto ga ne poznaju. Kormoran je prelepa, iako crna ptica, ima divne plave oci, kako bi mogao da lovi u mutnoj vodi.

I jos nesto. Srbija, a narocito podrucje Drine, nije nista posebno. Taj problem ribari-kormorani postoji u celoj Evropi. I tamo ribari hule na kormorane kako im pojedose mladj iz reka koje su poribljene (naravno vrstama ribe kojoj tu mesto nije) i kako ce zbog toga da propadne sportski ribolov i kako ce da opadne prodaja godisnjih dozvola i turizma i bla, bla, bla....

Sve je to ustvari zbog novcane koristi, a ne zbog ljubavi prema prirodi i ribama. Nema tu ni grama brige oko ribljeg fonda, neko kako da se sto vise love strpa u dzep...
albicilla albicilla 10:55 21.02.2009

treba pojasniti

zavod za zastitu prirode je u tekstu u zovu bio netacno citiran, zbog cega je zavod demantovao takve tvrdnje
niki m niki m 11:16 21.02.2009

kromoran, ribe, ribolovci..

Tačno je da kormoran pojede dnevno oko pola kilograma ribe ili I manje, (NE preko 2 kg., kako gosp. Džeri navodi, to je zabluda) I to uglavnom nekvalitetne vrste riba, tj. vrste riba koje nemaju ekonomski značaj i nisu bitne za čoveka...


Stvari, ipak, nisu bas tako jednostavne kao sto autor bloga pokusava da predstavi, a gornji citat to potvrdjuje. Ako govorimo o prirodi onda ne mozemo govoriti o nekvalitetnim vrstama ili vrstama koje nisu bitne za coveka. Svaka vrsta je proizvod miliona ili stotina hiljada godina evolucije dok se covekov znacajniji uticaj pojavljuje tek tu od pre par hiljada godina. Zatim, s kojim pravom covek moze da odredjuje da li je neka vrsta znacajna ili bitna. Naravno da nema to pravo.
Dalje, ukoliko govorimo o samoregulaciji ekosistema i odnosa predatora i plena, to je, ipak, relativna stvar zavisna i od drugih cinilaca. Stabilan odnos predatora i plena je jasno pokazan u prirodi ali se to odnosi na situacije u stabilnim ekosistemima. Medjutim, posto postoji i dinamika ekosistema, i njihova stabilnost nije vecna kategorija.
Nase reke i priroda uopste se ne mogu posmatrati kao relativno stabilni sistemi jer su ozbiljno naruseni covekovim aktivnostima, kao sto su zagadjenja, unistavanjem stanista, brane ali i ribolov. Mada mi nije poznat neki rad koji se bavi brojnoscu kormorana na nasim rekama, utisak je da ih je u poslednjih deceniju dve,znatno vise nego ranije. Istovremeno, tesko bi bilo objasniti taj porast (ako se slozimo ili utvrdimo da je realan) kao rezultat vece zastite prirode i poboljsanja stanja u zivotnoj sredini jer za to poboljsanje jednostavno nema dokaza, naprotiv. Znaci, imamo situaciju da registrujemo znacajan porast brojnosti populacije kormorana ali, istovremeno, nemamo objasnjenje tog fenomena. S obzirom na to, tesko je, gotovo nemoguce, tvrditi da se ne dogadja nista neobicno i da je ovaj fenomen sasvim prirodan i podlozan samoregulaciji. Moj utisak je da obe strane u ovom sukobu ( ko ima veze sa prirodom u Srbiji zna da ovaj sukob zaista postoji) izmedju zastitara i ribolovaca, ne znaju zapravo sta se dogadja. Dok, ribolovce i mozemo da opravdamo za to neznanje, zastitari i biolozi nemaju prava na tu privilegiju, a posebno da neznanje brane ideologijom zastite prirode. Koliko mi je poznato, neka istrazivanja su vec u toku tako da cemo, valjda, za neko vreme imati i jasniju sliku.
deset_slukom deset_slukom 13:25 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

Mada mi nije poznat neki rad koji se bavi brojnoscu kormorana na nasim rekama, utisak je da ih je u poslednjih deceniju dve,znatno vise nego ranije. Istovremeno, tesko bi bilo objasniti taj porast (ako se slozimo ili utvrdimo da je realan) kao rezultat vece zastite prirode i poboljsanja stanja u zivotnoj sredini jer za to poboljsanje jednostavno nema dokaza, naprotiv.

U mojim krajevima nema najezde kormorana, niti bilo koje druge vrste. Međutim ima labudova. Nema najezde, samo onako, ima ih. A do pre dvadesetak-trideset godina ih nije bilo, odnosno, samo su prolazili ovim krajevima. Sada se zadržavaju i zimi. To, nekako, koincidira sa vremenom od kada ledolomci više nemaju posla na Dunavu. Pretpostavljam da su i kormorani došli do zaključka da ne moraju da se više zamaraju i lete južnije.
Ja to kao običan posmatrač.
Dok ptice, uglavnom, love "nekvalitetnu" ribu, ljudi su više orijentisani na onu "kvalitetnu". Pošto su ljudi svakako efikasniji, mislim da se ne treba plašiti ugrožavanja prirodne ravnoteže od strane ptica, jer je čovek dokazano najveći remetilački faktor u njoj.
Ako malo poradimo na ekologiji, možda će se i kormorani malo rasporediti. Normalno je da će se sjatiti na čisto drinsko jezero, umesto u smrad nekog bačkog kanala.
albicilla albicilla 14:09 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

porast brojnosti vranaca u poslednje vreme jeste stvaran, proucen i poznat fenomen, a usled tog porasta poceli su da koriste i podrucja u kojima ranije (tj pre izgradnje brana) nisu imali uslova za zimovanje, poput drine

treba primetiti da je pre par decenija njihov broj bio znatno umanjen usled antropogenih faktora, i tek je zakonska zastita velikog vranca sirom evrope, uvedena 1970-ih, stvorila osnovu za postepeni oporavak brojnosti ove vrste, koji je sada primetan i kod nas

prema podacima iz 2002 (najnovijim objavljenim), u srbiji se gnezdi izmedju 1000 i 1200 parova velikog vranca (par desetina u srednjoj srbiji i sve ostalo u vojvodini), kao i 350-500 parova ugrozenog malog vranca (u podunavlju pretezno, a poslednjih godina i potisju). i jedna i druga vrsta beleze rast, veliki vranac izrazit, a mali tek umeren porast brojnosti

smatram da je pravo vranaca na ribu starije, buduci da je love opstanka, a ne zabave radi. sa druge strane, ribolovna podrucja na rekama nisu u vlasnistvu ribolovackih drustava, pa da ona imaju osnove da potrazuju stetu od drzave, jer je ova zastitila ptice koje im tu stetu prave (ribnjaci su tu u drugacijem polozaju i smatram da imaju prava na nadoknadu stete)
albicilla albicilla 14:20 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

ima labudova. Nema najezde, samo onako, ima ih. A do pre dvadesetak-trideset godina ih nije bilo, odnosno, samo su prolazili ovim krajevima. Sada se zadržavaju i zimi.


labudovi se, srecom, polako vracaju na nase vode (i sve cesce se tu gnezde), gde su kao lovna divljac desetkovani jedan vek ranije (ne shvatite me pogresno, time ne napadam danasnje lovce, ne smatram da oni bastine grehe pradedova)

To, nekako, koincidira sa vremenom od kada ledolomci više nemaju posla na Dunavu. Pretpostavljam da su i kormorani došli do zaključka da ne moraju da se više zamaraju i lete južnije.


a vranci se postepeno vracaju iz drugih, sirih pobuda, koje nemaju veze toliko veze sa ledom na dunavu - oni se ne sele ozbiljnije, samo okupljaju na nezaledjenim mestima sa povoljnim uslovima ishrane tokom nepovoljnog godisnjeg doba.. sto u prevodu znaci da neki panonski vranci zimuju na severu, odlecuci do dobrih ribolovnih voda baltickog mora
niki m niki m 16:29 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

porast brojnosti vranaca u poslednje vreme jeste stvaran, proucen i poznat fenomen, a usled tog porasta poceli su da koriste i podrucja u kojima ranije (tj pre izgradnje brana) nisu imali uslova za zimovanje, poput drine


Ова ваша реченица, ипак, указује на проблем, јер наводите да је бројност популације корморана на Дрини последица антропогеног утицаја тј. изградње брана. На овај начин, риболовцима дајете аргументе за њихове жалбе. С једне стране, изградња брана на Дрини је угрозила популацију младице услед пресецања репродуктивних миграција, а са друге, допринела повећању притиска на рибље популације јер су те исте бране омогућиле масовну појаву предатора кога ту раније није било. Значи, а ту ћемо се сложити, да имамо посла са нарушеним екосистемом. Сада, имамо следеће питање, ако штитимо птице, корморана у овом случају, зашто не штитимо и рибе. Да ли птице, из неког разлога заслужују већу бригу од риба? Опет, убеђен сам, сложићемо се да морамо да штитимо све врсте независно да ли нам се нека свиђа или да ли неку пручавамо. Осим тога, колико ми је познато, и младица је на списку заштићених врста, тако да можемо ствар да поставимо и на друге основе, потпуно искључујући риболовце из дискусије. На пример, да ли је оправдано да штитимо младицу од друге врсте која се на станишту појавила захваљујући томе што смо ми изградили брану? Можемо, с пуно права, чини ми се, да корморана посматрамо и као инвазивну врсту на Дрини, што би нам, можда, дало разлог за интервенцију да поправимо нешто што смо сами пореметили. Мислим да је проблем нешто компликованији него што сте га ви, очигледно у најбољој намери, представили.
deset_slukom deset_slukom 17:24 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

С једне стране, изградња брана на Дрини је угрозила популацију младице услед пресецања репродуктивних миграција

Da li mladica, u bilo kom uzrastu, uopšte zalazi u mirne vode jezera?
niki m niki m 17:32 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

Да, наравно. Младица није искључиво везана за брзе воде,има је, на пример и у Плавском језеру. Млађ преферира мирнији ток и плићу воду. Иначе, слушао сам сведочења да је након изградње бране на Дрини у пролеће вода испод бране у пролеће умела да буде црвена од крви младица које су кренула на мрест и ударале главама у брану.
albicilla albicilla 18:00 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

да поставимо и на друге основе, потпуно искључујући риболовце из дискусије.


ne bih ja tako olako iskljucio ribolovce iz diskusije - cim zabace udicu, u diskusiji su. imaju samo jedan nacin da je napuste.

kako vranci ne umeju da citaju, a nemaju ni dzep, a vi sugerisete potrebu za smanjenjem lovnog pritiska na mladicu, onda da zabranimo ribolov ljudima, a oni koji se nadju u krivolovu da to dobro osete po dzepu - i smanjen je lovni pritisak.

imate li bolju ideju?
albicilla albicilla 18:10 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

На овај начин, риболовцима дајете аргументе за њихове жалбе.


ne dajem argument za zalbe - ribolovci su korisnici ribolovnog revira, ne i njegovi vlasnici. ukoliko vam pozajmim 100 evra, a vi ih izgubite, smatrate li da imate prava da od mene trazite naknadu stete?

ribolovci su od drzave "pozajmili" revire na upravljanje i to moraju ciniti u skladu sa zakonima. ako su gubici za ribolovno drustvo nepodnosljivo visoki, uvek mogu drzavi vratiti revir i objasniti da im je neisplativo da njime dalje upravljaju.

zato i podvlacim drugaciji polozaj vlasnika ribnjaka, koji su privatno vlasnistvo i, ukoliko trpe gubitke zbog aktivnosti ili pravnog stava drzave, imaju pravo da traze naknadu stete. ribolovacka drustva nisu vlasnici reka i nemaju na to prava.
albicilla albicilla 18:21 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

Значи, а ту ћемо се сложити, да имамо посла са нарушеним екосистемом. Сада, имамо следеће питање, ако штитимо птице, корморана у овом случају, зашто не штитимо и рибе.


slozicemo se da je narusen ekosistem reke iz koje se intenzivno kopa sljunak, a tok joj je presecen sa vise brana. ali, nadjite mi ijedan ekosistem u drzavi koji nije manje ili vise narusen?

ja ne zagovaram zastitu jedne vrste na racun druge, kao sto ne zagovaram ni vracanje reke u ranije stanje rusenjem brana. cak nisam ni autor gornjeg reagovanja, samo sam ga ovde preneo - iako jesam za striktnu kontrolu, ogranicavanje i uvodjenje reda u, sada kriminalno, kopanje sljunka. ja se zalazem za zastitu tog i takvog ekosistema, sa svim njegovim ciniocima - i ribom i ihtiofagnim pticama.

u stvari me vasa argumentacija navodi na zakljucak da mozda treba zabraniti lov mladice, zabraniti ga ljudima, naravno?
niki m niki m 18:31 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..


ne dajem argument za zalbe - ribolovci su korisnici ribolovnog revira, ne i njegovi vlasnici. ukoliko vam pozajmim 100 evra, a vi ih izgubite, smatrate li da imate prava da od mene trazite naknadu stete?


наравно да су риболовци у причи али када се нешто разматра онда су дозвољене и неке апроксимације ради поједностављења проблема. Елем, немам никаквих илузија о риболовцима и ткз. корисницима риболовних подручја, тим пре, што их, сигуран сам, боље познајем од вас. Ипак, занима ме да се вратимо на конкретну причу о Дрини и корморанима тамо. Ви сте навели да је изградња бране допринела повећању бројности корморана из чега сам ја извео питање зашто онда их штитити, тамо, на уштрб риба. Да ли имате неке друге аргументе осим закона и уредби? Јасно ми је да ово није баш једноставно питање и не бих вас то ни питао када бих сам био сигуран шта је паметно и оправдано чинити. Чиме би ви напали моју тезу да су корморани на Дрини инвазивна врста?
albicilla albicilla 18:52 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

би ви напали моју тезу да су корморани на Дрини инвазивна врста?


prosto: na osnovu cega uopste definisete velikog vranca kao invazivnu vrstu???? razocaracu vas, bojim se: srbija nema nijednu invazivnu vrstu ptica. sve vrste koje u srbiji zive, ovom podneblju biogeografski i pripadaju. klasican primer invazivne vrste u srbiji je bagrem, drvo iz severne amerike koje je danas kod nas toliko rasireno, da je svako trece stablo u srbiji - stablo bagrema.

nista slicno u svetu ptica kod nas ne postoji. sve kod nas prisutne vrste su ovde prisutne u najmanju ruku dugi niz vekova, a u 99.9% slucajeva i znatno duze. one ovom tlu, ovom podneblju i ovim ekosistemima sustinski pripadaju. uklanjanje neke od njih - ukljucujuci i kormorane - bilo bi narusavanje ekosistema.

veliki vranac se samo unutar svog areala premesta i osvaja nove mikrolokalitete koji su (u ovom slucaju nasim delovanjem) postali pogodni za zivot, ali ga to ne cini invazivnom vrstom.
niki m niki m 19:11 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..


veliki vranac se samo unutar svog areala premesta i osvaja nove mikrolokalitete koji su (u ovom slucaju nasim delovanjem) postali pogodni za zivot, ali ga to ne cini invazivnom vrstom


Управо о томе и говорим. Нашим деловањем је Дрина постала погодна за живот корморана. Самим тим, у екосистем је дошао предатор кога раније ту није било. Зар не мислите да ту већ има довољно елемената да се посматра као инвазивна врста?
Или да поједноставим ствар, ако је нашим деловањем дошло уношење нове врсте у екосистем, који су то биолошки аргументи против нашег деловања за њено уклањање или бар за смањење бројности?
albicilla albicilla 19:19 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

vec odgovorio prethodnim postom - to sto je preleteo 50 ili 100 km do sledece "bare" ne cini ga invazivnom vrstom
niki m niki m 19:31 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

vec odgovorio prethodnim postom - to sto je preleteo 50 ili 100 km do sledece "bare" ne cini ga invazivnom vrstom


Ово није биолошки аргумент. Прелетао је он и раније много пута али није могао да се задржи док човек није направио бране. Инвазивност се одређује преко утицаја нове врсте у екосистему. Корморан је предатор и врло је вероватно да је у компетицији за храну са младицом, а, готово је сигурно, да се и храни мањим примерцима младице. Као што знате младица је, такође, на списку ретких и заштићених врста (друга је ствар што се истовремено налази и на списку риболовних врста).
albicilla albicilla 20:00 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

Инвазивност се одређује преко утицаја нове врсте у екосистему.


ovo je prilicno slobodno i vrlo nepotpuno tumacenje.

vodeci autoritet, svetska unija za zastitu prirode IUCN, definise invazivne vrste kao alohtone vrste koje negativno uticu na ekosisteme, pa ih u tom smislu definisu i vlade sirom sveta, kao i razlicite zastitarske organizacije.

veliki vranac u nasem podneblju nije i ne moze biti alohtona vrsta, pa citava tvrdnja o invazivnosti pada u vodu. drinsku.

niki m niki m 20:42 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

veliki vranac u nasem podneblju nije i ne moze biti alohtona vrsta, pa citava tvrdnja o invazivnosti pada u vodu.


Добро, да ли је корморан аутхтона врста екосистема Дрине?
albicilla albicilla 20:50 21.02.2009

Re: kromoran, ribe, ribolovci..

jeste uvek bio prisutan u donjem toku drine, a nasom intervencijom (citaj: usporavanjem struje i zabarivanjem korita) stigao je i u srednji tok.

on jeste autohtona vrsta naseg podneblja, ali ne mozete tvrditi da li jeste ili nije stanovnik vase ulice, ili mesne zajednice. mozda bas i ne zeli da vam bude komsija. ne bih mu zamerio.
background noise background noise 19:40 21.02.2009

Prica se nastavlja

Prvo da se predstavim iako ne imenom: Vec vise od deset godina aktivno radim u proizvodnji i prometu a naročito izvozu ribolovačkog pribora, iako me izvestan broj kolega ribolovaca i poznaje vise sam neki lik iz senke, licno poznajem mnoge uvazene face u poslu oko ribolova sirom zemaljskog šara i znam i njihove stavove o kormoranima. Sa većinom od njih ga i delim a to je:

Da se radi o nevidjenom licemerju na kakvo je čovečanstvo vazda spremno i čeka u zasedi. Ljudi se ponašaju kao da su ptice došla na njihovu teritoriju a ne obrnuto (niko se ne pita da li bilo kog drugog krupnijeg orgaizma ima na zemlji u količini og 6.000.000.000 x 70 kg i čemu to). Da, kormorani utiču na riblji fond.

I?

Da li postoji bilo kakav osnov da im se negira pravo na uticaj na riblji fond? Da li reke i jezera postoje radi ribolovaca pa su nam kormorani konkurenti?

Ja se kao pasionirani ribolovac i neko ko je ostvario lični doprinos istom stidim i ograđujem od ovakvih stavova.

Citiraću jednog od najznačajnijih naših ribolovaca: "Hajde da napravimo da reci bude dobro, pa ćemo se mi snaći".

Inače, sve budlaštine oko kormorana nisu naš specijalitet, rasprava po Evropi ne neprekidna (iako ne uvek medijski eksponirana) uvek se nađe neko da koriguje prirodu jer pobogu, nama ljudima to ne odgovara.

Ljudima?!
albicilla albicilla 20:41 21.02.2009

Re: Prica se nastavlja

hvala Bogu na pozadinskim sumovima
vokivasic vokivasic 21:20 21.02.2009

Re: Prica se nastavlja

Biolog sam, ama ovo uopšte nije biološko pitanje, niti se radi o sukobu riba i tica (invazivnih ili ne, svejedno). Stvar je građanska: pravo ribolovaca da, svoje isključivosti radi, uklanjaju slobodne kormorane (ili vrance, svejedno), ograničeno je mojim pravom da mi, kada dođem na obalu Drine (ili drinskog jezera, svejedno) ispred nosa lete vranci (ili kormorani, svejedno), ako ja to tako volim.
niki m niki m 22:11 21.02.2009

Re: Prica se nastavlja

pravo ribolovaca da, svoje isključivosti radi, uklanjaju slobodne kormorane (ili vrance, svejedno), ograničeno je mojim pravom da mi, kada dođem na obalu Drine (ili drinskog jezera, svejedno)


вокивасић! ово је већ нешто јачи играч. Но, ако је у питању Дринско језеро, онда то више није природни екосистем већ, у неку руку, вештачка творевина. Није баш као рибњак, али сличности има. Ако говоримо о грађанским правима, ја исто тако могу да захтевам да, када дођем на дринско језеро (моје тезе се односе искључиво на део Дрине који јако измењен браном), знам да у њему има риба, посебно младице као заштићене врсте. Зашто је ваше право да гледате птице важније од мог да знам да има рибе у води?
vokivasic vokivasic 22:24 21.02.2009

Re: Prica se nastavlja

Niste shvatili: upravo sam rekao da nijedno pravo nije veće (važnije). Inače će neko, kome smeta, tražiti da se Sunce zakloni. Naročito ako sija po neprirodnom ekosistemu.
niki m niki m 22:39 21.02.2009

Re: Prica se nastavlja

Naročito ako sija po neprirodnom ekosistemu.


Ви се сада подсмевате али добро. Да, закључимо, оно што човек упропасти, тешко се поправља. Ипак, нека цена мора да се плати. Поздрав, колега Васићу.
goldcrest goldcrest 22:41 21.02.2009

Re: Prica se nastavlja

Svakako da nema sukoba izmedju riba i ptica, nije nikad ni bilo, o tome ne treba ni diskutovati. . Ali zato ima izmedju ribolovca i ptice , jer se ribolovcu cini da mu ptica pojede sav ulov. U toj borbi, covek i puska protiv ptice, ptica kao V. vranac nema teoretske sanse. A ustvari nema nikakve potrebe da se covek ribolovac bori protiv ptice jer je ptica savrsena, nece svoj hranidbeni resurs dovesti do istrebljenja, ali zato covek-ribolovac hoce i sve to svoje divljanje pripisati ptici, "stetocini" i brze bolje traziti od vlade da se sve to pobije odmah a i naknadu stete. Za sta, naknadu stete? Za koje vrste riba i koliko? Ili za to sto je ptica jela koliko joj treba a ribolovci odnosili u dzakovima kuci, pa to pripisali ptici, zaboravljajuci ili neznajuci da ptica to ne jede..(doduse 'oce malo krupnije primerke ribe pod uslovom da dodje do njih, da ih moze uloviti ako i kad joj se posreci).
A sve to ptica ne moze da nam kaze, sta je sve videla i dozivela, koliko i kad jela ali su zato ribolovci uzeli opet vise prava nego sto im pripada, govore i piskaraju u ime ptica neistine i traze da se ptice pobiju.

Neverovatno je to, da neka grupa ljudi koja slobodno haraci po nasoj zajednickoj prirodi, lovi, ubija, puca, peca, pije, sljoka, lovi nocu, baca strukove, mreze, pusta struju, baca dinamit, omamljivace itd...itd...tj. sistematski istrebljuje zivi svet i u vodi i na vodi i na kopnu i u vazduhu, koji je nas zajednicki, drzavni, uzima sebi za pravo da se oglasi na onakav nacin kao pecarosi s Drinskog jezera i da odmah trazi da se ptice ubijaju.

Gradjanska prava imamo svi, kako oni tako i mi koji volimo da vidimo vrance da nam lete ispred nosa, i da jedu tu nekvalitetnu ribu (onu sto pecarosi ako je upecaju ostavljaju na obali) koliko mogu i kad mogu, nasa prava mogu se ostvariti samo ogranicevanjem prava drugih grupacija koje su vec uzurpirale vise prava nego sto im pripada, cak im neka prava treba oduzeti , da bi se prava izbalansirala. I obaveze su nam svima iste, zasto ne bi bila i prava?

I ja volim da mi vranci lete ispred nosa, i ne samo vranci...ali ih nema, pobise i rasterase sve lovci.

p.s. cak ni privatnim ribnjacima ne treba isplacivati nikakvu stetu ukoliko nisu preduzeli nikakve mere zastite svog dobra od ptica a pre svega utvrditi da li je tacno to sto traze, jer i na ribnjacima ima kradja i to velikih razmera pa se pokusava preko grbace svih poreskih obveznika uterati sebi naknada stete preko ptica a da ptice nisu ni prisle ribnjaku jer preko dana cuvari rasteruju ptice a nocu dok se krade na veliko zmure na oba oka.




vokivasic vokivasic 22:58 21.02.2009

Re: Prica se nastavlja

Ne potsmevam se, bar ne lično i ne više nego sopstvenom nosu, izvinite ako je loše zvučalo.
niki m niki m 23:04 21.02.2009

Re: Prica se nastavlja

Све у реду. Ипак је ово била корисна дискусија. Са Сашом Маринковићем би било немогуће ово расправити.
vokivasic vokivasic 23:14 21.02.2009

Re: Prica se nastavlja

Nije dobra argumentacija da kormorani ne čine štetu i da love samo škart-ribu. To bi onda značilo da se ptice koje jedu ribu prve klase smeju uništavati, da ih je dobro ubijati? Ne(za)site pelikane na primer. Ribolovci i ribnjačari moraju da prihvate kormorane kao što prihvataju riblje parazite, bolesti riba i druge činioce koji utiču na prinos. Naročito u prenaseljenim vodama. Neodržive su izjave da riba ima sve manje, a kormorana sve više. Zašto onda dolaze kormorani? Zbog prirodnih lepota? Tamo gde ima mnogo kormorana znak je da je puno riba. Pa ne jedu valjda gloginje?
Unfuckable Unfuckable 23:58 21.02.2009

Re: Prica se nastavlja

potpisujem sve što je naveo background noise.
I, da dodam : ribolovci bi trebalo više da razmisle o krivolovu i divljaštvu tkzv ljudi na ribolovnim vodama, i da se time bave
Takođe, vrh licemerja je kritikovati potpuno logičan lanac ishrane, neka se malo više pozabave iznalaženjem rešenja za korovske neautohtone vrste riba koje desetkuju mlađ i ikru, jer tu se ogleda dugoročni gubitak (a samo se o tome i radi, o kontroli novca )
Za kraj, ne mogu a da ne spomenem simpatičan podatak da je jedan od
(pre Hrista, ili u vreme kada je mlađahni Unfuckable nabavljao svoj prvi- prvcijati štap)
vodećih svetskih proizvođača ribolovne opreme bio - Cormoran
background noise background noise 00:59 22.02.2009

Nije mala triput ratovala

Na teritoriji Srbije trenutno boravi na hiljade kormorana, neki tvrde i više od 10.000 odnosno, najviše u Evropi. Zato je reakcija države neodložna, najpre kod ukidanja zabrane lova ovih ptica. (V. Petrin)


10.000 kormorana protiv 10.000.000 ljudi u Srbiji.

Pa kako da se covek ne oseca ugrozeno?
taube taube 01:26 22.02.2009

,

lep tekst
svracak svracak 12:10 22.02.2009

Сировине

Један наш врли политичар вели: ''Стручност испред политике''. Нема везе што и он сам то не примењује. Ако струка која је најкомпетентнија за питања флоре и фауне каже да нема ништа од убијања вранаца, онда то има да се поштује. Него ми не можемо да се помиримо са чињеницом да више не можемо да узимамо из природе а да не питамо колико то кошта. Нема више експлоатације, и живљења од сировина и полупроизвода. Него ако хоћеш рибу, сагради рибњак и ради.
albicilla albicilla 12:32 22.02.2009

komentari ribolovaca

neocekivano ali ohrabrujuce, ribolovci u svojim komentarima listom pokazuju vise razumevanja za kormorane, nego za stavove svojih kolega sa drine
Unfuckable Unfuckable 12:51 22.02.2009

Re: komentari ribolovaca

prijatelju...
ima ribolovaca i - ...ribolovaca
poznato je odavno
deset_slukom deset_slukom 14:13 22.02.2009

Re: komentari ribolovaca

albicilla
neocekivano ali ohrabrujuce, ribolovci u svojim komentarima listom pokazuju vise razumevanja za kormorane, nego za stavove svojih kolega sa drine

Indikativno je da "veliki zaljubljenici u prirodu" (valda i u ptice?) iz Malog Zvornika pribegavaju friziranju podataka, da bi svoje argumente učinili jačim. I ja sam na netu našao da ova vrsta kormorana pojede dnevno 400-500g. ribe. A oni tvrde da su se "lično uverili" da pojedu preko dva kg. Na koji način su se uverili da ptica od 5kg svakog dana pojede ribe kao pola sopstvene težine?
To jezero je ogromno, siguran sam da situacija nije takva, da se po celoj površini moraju razgrtati kormorani da bi se prošlo čamcem. Ali, njih ne interesuju ptice, voleli bi da je jezero pusto, samo da ostanu oni i ribe.
Na neki način ih razumem, i ja sam ogorčen na dvonožne štetočine koje urnišu riblji fond. Kada država (lokalni moćnici) učini nešto po pitanju zaštite ribolovnih voda od njih, glasaću za to da se pobiju svi kormorani, pa da na miru pecamo.
niki m niki m 15:01 22.02.2009

Re: komentari ribolovaca

Na neki način ih razumem, i ja sam ogorčen na dvonožne štetočine koje urnišu riblji fond. Kada država (lokalni moćnici) učini nešto po pitanju zaštite ribolovnih voda od njih, glasaću za to da se pobiju svi kormorani, pa da na miru pecamo.


Stanje u Srbiji ispod Dunava i Save je neuporedivo bolje nego sto je bilo. Zapanjili bi ste se koliko ribe ima po malim rekama, neke od njih bukvalno vriju od ribe. Korisnici ribarskih podrucja su sada, u stvari, privatne firme sa jakim cuvarskim sluzbama (naoruzanim). Njima je u interesu da imaju sto bogatiji riblji fond jer im to osigurava dobru prodaju dozvola tako da nema vise sale. Uvek ce biti ribokradje ali je u ovom trenutku bitno smanjena. Dunav i Sava jos uvek nisu pod jakom kontrolom ali i to ce se promeniti.
albicilla albicilla 15:59 22.02.2009

Re: komentari ribolovaca

ima ribolovaca i - ...ribolovaca


ziveli ribolovci.. ili bese ribolovci?
deset_slukom deset_slukom 17:42 22.02.2009

Re: komentari ribolovaca

Stanje u Srbiji ispod Dunava i Save je neuporedivo bolje nego sto je bilo.

Hm... Možda prestanem da budem autonomaš?
bindu bindu 21:15 22.02.2009

sve neke lose vesti

stvarno mi zao za ovu divnu macu.
ja nisam neki ribolovac
al' mozda maca jeste ?
a ko se o ovome brine u srbiji?

Poachers put Balkan lynx on brink of extinction


by Jasmina Mironski Jasmina Mironski – Sun Feb 22, 1:17 am ET
Poachers put Balkan lynx on brink of extinction AFP/File – A Balkan lynx. Poaching is one of the biggest threats to the survival of this Balkan subspecies of the …

* Balkan Lynx Slideshow:Balkan Lynx

GALICICA MOUNTAIN, Macedonia (AFP) – The camera sits hidden in a field ready to track every move of the Balkan lynx, a wild cat both revered as an icon and reviled as a pest that has teetered on extinction for nearly a century.

"The lynx has no natural enemy except man," said Georgi Ivanov, an ecologist working on a project to monitor lynx numbers in western Macedonia's Galicica National Park, where 30 such cameras have been set up.

Poaching is one of the biggest threats to the survival of this Balkan subspecies of the European lynx, the largest wild cat found on the continent.

Though its overall numbers are uncertain, they seem to hover dangerously around the 100 scientists say are needed for their population to remain stable.

In Albania and Macedonia, foreign experts put their number at less than 80 though local counterparts say there are fewer than 40. The estimates in neighbouring Kosovo, Montenegro and Serbia are even worse.

Lynx are killed by villagers in the impoverished region mainly for their prized fur, a spotted golden-brown. But dwindling forests and a lack of prey are also factors in their decline, experts say.

"The main cause of the extinction threat is illegal hunting, as well as environmental destruction and, above all, uncontrolled forest cutting," said biologist Dime Melovski of the Macedonian Ecological Society.

The monitoring scheme is also underway in Mavrovo National Park, also in western Macedonia, and in Albania in cooperation with the Swiss-based research group KORA, Germany's Euronatur and the Norwegian Institute for Nature Research (NINA).

Adeptly maneuvering his jeep along Mount Galicica's winding roads, Zoran Celakovski said members of the Ohrid Hunting Society, which he heads, are also doing their part to protect the Balkan lynx.

"We have information that there are some lynx here so we help the ecologists in their work, patrols and file-keeping," he said.

In addition to determining the cats' status, via camera date, research and interviews, the project aims to establish protected areas for the animal and help local authorities develop a conservation strategy. It is due to wind up at the end of 2009, Melovski said.

Long seen as an unofficial national symbol in Macedonia, the Balkan lynx -- whose scientific denomination is "lynx lynx martinoi" -- features on both a postal stamp and a coin. With a short tail, long legs, and thick neck, its defining characteristic may be the striking tufts of hair on both ears. They grow to an average one metre (three feet) in length and 65 centimetres (two feet) in height and can weigh up to 25 kilograms (55 pounds).

The wild cat prey mainly on roe deer, the mountain goat-like chamois and hares, but never attack its greatest threat -- human beings.

Although hunting lynx is punishable by prison terms of up to eight years, poachers continue to pursue the animal with impunity, knowing that no one has ever been prosecuted for doing so.

Lynx-advocates like Macedonian ecologist Aleksandar Stojanov have been pushing to have areas where the cat roams proclaimed as national parks, to "reduce threats and increase the number of protected mountainous areas".

Raising awareness among villagers is also needed, he said. Local lore holds that lynx are "pests that kill livestock and that is why they do not like it."

"But our data has shown that in only four cases has the animal actually caused any damage, and it was minimal," said Stojanov.

Experiments in other parts of Europe have been encouraging. Conservationists reintroduced wild lynx to Switzerland after its eradication there at the end of the 19th century, raising the population to 140 in the last two decades.

Similar action has seen the lynx population recover in the Baltics, in the Carpathian mountains that run from Slovakia to Romania, and in Scandinavia.

Some experts involved in the Balkans project, like John Linnell of NINA, warn this success might be difficult to repeat here because "poaching is obviously a factor that is limiting their ability to recover."

Another, Manuela von Arx of KORA, stressed that improving law enforcement and stepping up efforts to educate locals about the animal was the key to the Balkan lynx' survival.

"Legal protection is meaningless if violations are not persecuted," she said in a statement.

"In the long run co-existence between large carnivores and people can only be achieved and secured if the local people and land users are willing to tolerate animals such as the Balkan lynx in their vicinity."
albicilla albicilla 21:58 22.02.2009

Re: sve neke lose vesti

uz sve nabrojane uzroke nestajanja balkanskog risa u makediniji, u srbiji treba dodati i prodor i sirenje krupnije karpatske podvrste, koja potiskuje sitnijeg balkanskog rodjaka

kuca na putu, pa se kod nas srecu....
bindu bindu 22:40 22.02.2009

Re: sve neke lose vesti

albicilla
uz sve nabrojane uzroke nestajanja balkanskog risa u makediniji, u srbiji treba dodati i prodor i sirenje krupnije karpatske podvrste, koja potiskuje sitnijeg balkanskog rodjaka

kuca na putu, pa se kod nas srecu....


ne kapiram?ova maca silazi sa karpata? i onda?ako moze malo da pojasnite?
a sta je to kuca?
ova maca?

ili ova?

albicilla albicilla 23:36 22.02.2009

Re: sve neke lose vesti

kuca je kuća, a dve podvrste (rase) risa se susrecu kod nas, jedna, balkanska, redja i malobrojnija u, pretezno, jugozapadnoj srbiji, i druga karpatska u istocnoj, od djerdapa pa do stare planine na jug, tako nesto

posto nisu tako striktno ogranicene, nejasna je i linija razgranicenja, a karpatska rasa, koja je malo krupnija i, otuda, dominantnija se polako siri i postepeno osvaja prostor, dok se balkanska povlaci i postaje jos redja
bindu bindu 01:19 23.02.2009

Re: sve neke lose vesti

albicilla
kuca je kuća, a dve podvrste (rase) risa se susrecu kod nas, jedna, balkanska, redja i malobrojnija u, pretezno, jugozapadnoj srbiji, i druga karpatska u istocnoj, od djerdapa pa do stare planine na jug, tako nesto

posto nisu tako striktno ogranicene, nejasna je i linija razgranicenja, a karpatska rasa, koja je malo krupnija i, otuda, dominantnija se polako siri i postepeno osvaja prostor, dok se balkanska povlaci i postaje jos redja



hvala sad mi je jasnije..
.medjutim;
a karpatska rasa, koja je malo krupnija i, otuda, dominantnija se polako siri i postepeno osvaja prostor, dok se balkanska povlaci i postaje jos redja


ovo zvuci kao neka prakticna teorija o prirodoj selekciji.
ali gore lepo kaze "poachersi" unistavaju ovu vrste macke.
i to narocito u srbiji.sta ce i ko ce da uradi po ovom pitanju???
zar ne mislite da je to strasno sto nasi ljudi nemaju svest o tome.

goldcrest goldcrest 01:41 23.02.2009

Re: sve neke lose vesti

Da, i "poachersi" unistavaju ovu lepu i retku mačku i ugrožavaju je mnogo više od šumskih srodnika.
Balkanski je bas malobrojan.

A da li ce i kada neko uciniti nesto povodom toga, to se nikad ne zna...

albicilla albicilla 08:37 23.02.2009

Re: sve neke lose vesti

ne znam da li se bas "narocito" krivolovi u srbiji (u poredjenju sa susednim zemljama), ali znam da se to desava i u srbiji, ima i ovogodisnjih slucajeva..

a svest o tome... za nas iz gradova to je divna i fascinantna vrsta koju bismo voleli nekada negde ugledati. za one sa sela, koji su joj geografski blizi, to je samo jos jedna "stetocina" za ubiti

dug je put do vecnosti...
goldcrest goldcrest 03:59 24.02.2009

Re: sve neke lose vesti

Risevi bi bili takodje zanimljiva tema za obradu....

Na zalost, krivolovi se kad god se ukaze prilika, cak i ne znaju u sta pucaju...a posto je redak zver retko i imaju priliku da ga upucaju, vide itd...Mestani se jos nigde nisu zalili na risa jer ga nikad nisu ni videli, po pravilu prvi "krivac i stetocina" je vuk , iako su mozda i psi lutalice. Lovci su ti koji su istrebili risa, neki drugi unistili stanista i dodatno pogorsali opstanak ,lovci nastavljaju dalje .....
bindu bindu 04:40 24.02.2009

Re: sve neke lose vesti

goldcrest
Risevi bi bili takodje zanimljiva tema za obradu....

Na zalost, krivolovi se kad god se ukaze prilika, cak i ne znaju u sta pucaju...a posto je redak zver retko i imaju priliku da ga upucaju, vide itd...Mestani se jos nigde nisu zalili na risa jer ga nikad nisu ni videli, po pravilu prvi "krivac i stetocina" je vuk , iako su mozda i psi lutalice. Lovci su ti koji su istrebili risa, neki drugi unistili stanista i dodatno pogorsali opstanak ,lovci nastavljaju dalje .....



ej pa to i ja kazem i? sta ce ko da uradi po tom pitanju.

nego kad sam vec ovde da pitam jos nesto.pre nekoliko godina u budvi (cg)ustvari preko puta budve ima neko veoma posumnjeno ostrvo, havaji ga pop. zovu a valjda ima i neko drugo ime. oni su izgleda u procesu da posekui te sume i naprave hotele na zalost. anyway tamo smo bili sdruge strane na nekoj divljoj plazi i nasli malog tica orla ili sokola.
tako nismo znali sta semo sa njim pa smo ga poneli kuci. posle dva dana sam isla u bgd i tamo u njegosevoj ja nasla sad neznam kako se zovu uglavnom su neko udruzenje ili zvod za brigu o pticama .sorry ne mogu da se setim ko su tacno. uglavnom udjem tamo da prjavm pticicu i da se raspitam i nadjem "dezurnog zoologa". kad on meni kaze da na tom ostrvu ima ni manje ni vise nego 80 vrsta orlova ili sokolova.pitam vas jel to moguce ja bih volela da znam malo vise o tome?

neki ovakav samo mali. moj ga brat ucio da leti posle.posle odleteo.a sta je sovim jel on na nekoj zici?
albicilla albicilla 10:11 24.02.2009

Re: sve neke lose vesti

na svetom nikoli se moze gnezditi neki soko, ne i orao.

nadjem "dezurnog zoologa". kad on meni kaze da na tom ostrvu ima ni manje ni vise nego 80 vrsta orlova ili sokolova


80 vrsta? ne bas... recimo dve vrste sokolova, verovatno i kobac, ne znam kako vegetacija tamo izgleda da bih dalje redjao, no 2-4 vrste grabljivica bih stavio kao max. sa druge strane, mozda 80 vrsta ptica koristi ostrvo u raznim periodima godine?
goldcrest goldcrest 04:57 25.02.2009

Re: sve neke lose vesti

Evo, ako te zanima, mozes posetiti izlozbu o velikim zverima u Prirodnjackom muzeju na Kalemegdanu i malo bolje upoznati velike zveri na nasem tlu, a i o risevima saznati vise.

http://www.ekoplan.gov.rs/src/Otvorena-izlozba-Suzivot-sa-velikim-zverima-izazov-i-mogucnosti--320-c33-content.htm
NNN NNN 02:18 23.02.2009

Kormorani uništavaju ribu!

Kormorani zagađuju vodu, love na dinamit, i preprodaju ribu!
A homo sapiJensi kad nema dovoljno ribe, rado bi ubijali ptice.
goldcrest goldcrest 03:49 24.02.2009

Re: Kormorani uništavaju ribu!

Vala bas, kormorane treba pobiti, sve do jednog i tako resiti "problem"..

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana