вештачки живот

Vikipedija RSS / 05.06.2007. u 23:44


Поводом отварања новог блога, ја као један од википедијанаца - блогера одлучих да нешто допринесм свечаности.

Ово је поглавље вики књиге Бог за трећи миленијум, коју сам пре више година конципирао и пре неколико месеци поставио на Викикњигама. Надам се да ће се википедијанска заједница сложити да вам поклонимо овај текст за срећан почетак.

Поздравља вас Гаја

"Бог из компјутера је наш (не)оствариви идеал. А можда је то сасвим оствариви идеал; ако не другојачије, онда тако што ће наш Рачунар једног дана да постане тако моћан, те он сам буде раван Богу (кога онда дефинитивно нема ван компјутера).

Сасвим спонтано дођосмо на тему компјутера без бога у улози Бога! Тема се отворила, те да је погледамо. Компјутер је само алатка. То не мора бити и у будуће. Јер, ако бог заправо можда и није креатор живота, то не значи да креатор будућег (вештачког) живота неће бити Компјутер.

Вештачки живот (ен: "Artificial life", скраћено: "Alife") је поље проучавања живота помоћу његовог кибернетичког симулирања на начин роботике и биохемије (обично онога што је носилац функције "soft", "hard" и "wet" . Он је креирање и проучавање математичких модела популације компјутерских “животних” форми у виртуелној околини. Вештачки живот је својеврсна парадигма за биолошки живот, али је неки други термин још даљи од суштине појма и еволуцију тога истога.

Alife је у свакодневни живот ушао на мала врата, пре свега захваљујући метафоричкој употреби термина “вирус” за једну специјалну врсту компјутерског програма (и секундарне биолошке метафоре попут “црва”, “тројанца”или “инфекције” рачунарским вирусима, “имунизације” против истих, итд.). Шта ако, међутим, оно што је у први мах била само licenca poetica или метафора и песничка слика постепено постаје стварност?

Познато нам је да хакери осмишљавају деструктивне компјутерске програме да „еволуирају“ тако што „изпројектују“ тзв. полиморфирујуће вирусе, чије се итерације и мутације могу предвидети неколико корака унапред, али после тога они настављају „живот“ самостално. Но, није то баш прави живи организам – он мутира на основу математички иревирзибилних једначина, користећи збир свих фајлова који се нађу у неком рачунару. Међутим, њихове непредвидиве мутације неби биле могуће да се ту људски живот није умешао тако што људи праве фајлове, које ти „вируси“ користе да би изменили себе и на тај начин заобишли најнапредније антивирус технике. Такви компјутерски вируси би се могли упоредити са најпримитивнијом врстом живота за коју знамо – наномиобима: микробима који своју еволуцију заснивају на медијумима на којима се нађу.

Интуитивно се да наслутити да су рачунарски вируси само најрудиментарнији облици радикално нове и другачије врсте живота, заснованог на дигиталном медијуму Тјуринга, а не на органском медијуму састављеном од нуклеинских киселина и беланчевина?

Рејови експерименти су нас уверили да је управо то случај. Не само што су у Tiieri рудиментарни дигитални организми испољавали мутације и еволуцију на временским скалама веома малим чак и за људске појмове, већ су се развијали паразити, хиперпаразити, предатори и праве “трке у наоружању”, карактеристичне за дарвинистичку еволуцију на нашој планети током више милијарди година. А све то је постигнуто на једном једином рачунару.

Може се предпоставити да ће у не тако далекој будућности вештачки живот бити толико реалан да нећемо лако приметити разлику између таквих карактера од природних.

Да ли смо неким следом размишљања дошли до епилога: рекосмо да ће све мање уочавати разлика између стварног и ’’alife’’ живота? Ако је то процес, онда разлике јеном неће ни бити? Мислимо да смо се идући све право нашли на тачки почетка ове књиге. Circulus viciosus!"



Komentari (7)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dr M Dr M 09:24 06.06.2007

Vestacki zivot

Dozvolite mi da Vam prepricam jednu SF pricicu sa kraja " sedamdesetih".

Sedi naucnik , svestan velicine trenutka, dostojanstveno je prisao tastaturi.

Pripala mu je cast da zaokruzi vekovni napor generacija naucnika i da, pritiskom prsta, poveze sve svetske informacione sisteme, naucne i privredne resurse, svo znanje covecanstva, u jedan super kompjuter koji ce imati odgovor na svako pitanje, mogucnost da izvrsi svaki zadatak.

Sve svetske televizije prenosile su sliku komandne sale u kojoj su bile najvaznije svetske licnosti, svi oni koji su odlucivali o sudbinama milijardi ljudi. Svi su zadrzali dah ocekujuci trenutak koji ce istoriju covecanstva podeliti na PRE i POSLE.

Sedi naucnik je, smirujuci srce levom rukom, desnim kaziprstom pritisao CONNECT.

Milioni vladinih, korporacijskih i privatnih racunara su se povezali sa hiljadama satelita, vasionskih stanica, mobinih telefona i kompjuterizovanih kucnih aparata.

Sedi naucnik je, levom rukom smirujuci srce koje nije htelo da se smiri, desnim kaziprstom otkucao Prvo pitanje, pitanje koje je mucilo covecanstvo od prvog pogleda u zvezdano nebo.

“ Ima li Boga”? ENTER

Odnekud sinu munja a na mestu na kome je stajao naucnik mogao se videti samo pramen dima. Na velikom ekranu iznad tastature bio je ispisan odgovor:

“ SADA ima”.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 09:44 06.06.2007

užas...

...već od prve rečenice. "Бог из компјутера је наш (не)оствариви идеал". Pa bre kako ti nije blam da neznanje i neobaveštenost pakujes u pismena za šesti osnovne i turaš u vikipediju. alo bre! Kakav bre "bog iz kompjutera" kao "neostvarivi ideal"!?

vidi Gajo, srećo, imaš najmanje dva pristupa temi boga iz kompjutera, jedan je primer Džefrija Armstronga, bivšeg Eplovog menadžera, Svetog Silikona, drugi je Edvard Fredkin, multidisciplinarni genije koji radi u međuzoni u kojoj se nauka o kompjuterima susreće sa najvišim domenima fizike. U prevodu, sadi cveće, šetaj kuče, skupljaj marke, radi bilo šta, samo nemoj više da guraš te izlive u vikipediju, jer takvim brljanjima definitivno ukopavaš dobru zamisao, a i ne daješ informacije, brate.



Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 09:50 06.06.2007

Binanrna Biblija

da malo podučimo vikipediste...

SVETI SILIKON: Kada se Džefri Armstrong, bivši Eplov menadžer za prodaju kompjutera na Srednjem istoku uzverao se na visoku stenu iznad kalifornijske obale u Santa Kruzu, mrmljajući digitalni "oče naš", prva religija koja slavi visoku tehnologiju je rođena.

"Ja unosim smisao u besmisleni radni prostor"- tvrdio je Sveti Silikon, vredno uspostavljajući kontakt sa "Njime", Velikim bratom Kompjuterom. Analitičari novih kalifornijskih sekti, čipovima i svetlećim diodama dizajniranog Armstronga nonšalantno su u prvom cugu otpisali, po sistemu "takvih ptica javlja se svake godine na desetine, ali sve redom propadaju", što nije omelo prvog sveca kompjuterskog doba da sizifovski tegli hardver na visoko stenje i pred licem displeja nadahnuto zbori:

"Naš programe! Ti si u glavnoj banci podataka. Tvoje je ime Halo! Tvoj pogonski sistem neka nam dođe, a Tvoje zapovesti neka se ostvare kako na tastaturi tako i na ekranu!"

Kada je bivši Eplov službenik, dotični Džefri Armstrong sastavio "Binarnu Bibliju", na proverenom receptu New Age, nije ni sanjao da će ovu otkačenu knjižicu u kojoj se jezikom bitova i bajtova vrte tekstovi iz Starog i Novog zaveta začinjeni astrologijom, budizmom i kompjuterskom terminologijom, plus njegove digitalne propovedi vredno i uredno emitovati na preko četrdeset radio stanica Kalifornije.

Los Angeles Times je Armstrongovo delovanje video kao "finu satiru na račun cele kompjuterske branše", a pragmatički i racionalni Wall Street Journal se zgrozio nad stanjem nacije koja "proizvodi takve šarlatane".

S druge strane, tehno tipovi iz Silicijumske doline maksimalno su ga podržali, pa su se među njegove klijente uvrstili i Oliveti, Hjulit-Pakard.

Prosto, gosn Džefri (supervizor prodaje Eplovih računara na Srednjem istoku ) jezikom očenaša u egzotičnoj scenografiji hardvera, sveća i svoje nesvakidašnje pojave u crnoj odori sa zalepljenim čipom na čelu – činio je upravo ono što i novotehnološke firme planetarne moći: propagirao je računare.

Inače, svoje prosvetljenje pater Silikon locirao je u vreme kada je grom zviznuo u satelitsku antenu, sećajući se dalje kako je pao u nesvest - i na ekranu ugledao kompjuterski "Oče naš".

Da su molitve Džefrija Armstronga delotvorne kod stresa izazvanog kompjuterom, a sama religija posvećena visokoj tehnologiji pun pogodak - gorljivo je tvrdila i njegova pastva.

"Najzad smo pronašle religiju koja nam u celini odgovara"- rekle tri gospođice iz Control Data, posle jedne uspešne digitalne propovedi organizovane za tehnički orjentisane pisce i novinare. A dovitljivi svetac zarađivao je već na prvim sesijama par hiljada dolara za veče, propovedajući svetu kompjutersku kulturu i na proslavama i konferencijama. Honorar je branio stavom da toliko košta i pristojna konfiguracija oltara (čitaj kompa) sa monitorom

I dok su jedni prorokovanje Svetog Silikona informatičkom establišmentu kako će "našu veru proširiti na celu zemlju, a potom i na ostali svet" etiketirali sa "sve su to gluposti", a konkurencija se krstila jer je "taj čovek učinio veru smešnom, a Boga zamenio kompjuterom", malo je ko video da je ovaj elektroničarski propovednik samo konkretizovao ono što već svaki haker vuče kao rep: veru u visoku tehnologiju.

Bilo kako bilo, prvosveštenik kompjuterske religije šaputao je molitve svakog ponedeljka na talasima KQED radiostanice iz San Franciska, jer "ponedeljkom naša crkva ne radi", galamio kako će doći dan kada će "Binarna Biblija" postati obavezna lektira u školama i strpljivo korespondirao sa permanentnom gužvom ispred svoje kancelarije.


SVEMIR JE KOMPJUTER: Edvard Fredkin, multidisciplinarni genije koji radi u međuzoni u kojoj se nauka o kompjuterima susreće sa najvišim domenima fizike, jeste čudak, ali uvrnuta osoba svakako nije. Ovaj profesor Masačusetskog tehnološkog instituta, naime, sasvim bukvalno veruje da je svemir kompjuter i da ga neko, ili nešto koristi da bi rešio neki problem.

Izmakavši uobičajenoj indoktrinaciji kvantne mehanike (umesto da uči vozikao je borbene avione), koja implicitno tvrdi da je realni svet inherentno nepredvidljiv, Ed Fredkin, poput pravog ajnštajnovca jeste savršeno ubeđen da svaka prividna neodređenost u subatomskom svetu nije drugo do izraz našeg nepoznavanja određujućih principa.

Za računarskog mistika sa MIT, kompjuter je savršeniji i fleksibilniji od svih neorganskih mašina, a logičniji od organskih. "Vidite, kada napišem program, ako ga napišem pravilno on će funkcionisati. Ako imam posla sa nekim čovekom i kažem mu nešto, i to mu kažem ispravno, možda će ispasti kako valja, a možda i neće." - kaže Ed Fredkin.

Teza da je svemir kompjuter kreirana je na koncepciji o univerzalnom kompjuteru, koji može simulirati svaki proces podložan preciznom opisu i izvesti svaku izvodljivu računsku operaciju. U Fredkinovom tipu svemira složenost se svodi na pravila elementarne jednostavnosti: otkucaj po otkucaj, tačka po tačka. A moć rekurzivnih algoritama jeste naročito očigledna kod simulacije fizičkih procesa.

Reputacija Eda Fredkina kao mislioca velike dubine i retke prodornosti, ali i neopreznih spekulacija, manje je posledica sudara fundamentalnih koncepta materije i energije sa informacijom, a više plod njegovog hibridnog teorijskog govora u kome je viđenje na način dosokratskih mudraca stare Grčke isprepleteno sa kompjuterskom naukom Džona von Nojmana i fizikom.

Prema teoriji oca digitalne fizike, informacija je fundamentalnija od materije i energije. Atomi, elektroni i kvarkovi sastoje se od binarnih jedinica informacije (bitova), poput onih koji su osnova kompjuterskih operacija. Ponašanjem ovih bitova, a i čitavog svemira, upravlja jedan jedini zakon programiranja kojeg Fredkin naziva "uzrokom i prapokretačem svega".

U Fredkinovom svemiru elektron je skup informacija, a međuzavisne logičke jedinice odlučuju na zilione puta u sekundi da li će biti aktivirane ili ne. Ovako nastala informacija jeste tkivo stvarnosti, građa od koje su stvorene materija i energija.

To što je mlađani Edi strasno rastavljao i sastavljao budilnike (i nije igrao bejzbol, i nije jurio devojke), svakako da ima veze sa njegovim otkrićem iz vremena kada je bio na čelu projekta MAC, što je akronim od "machine-aided- cognition" (saznavanje uz pomoć mašine).

Iako su svi kompjuteri na tržištu ireverzibilni, Fredkin otkriva da računanje nije inherentno ireverzibilno i da je stoga teorijski moguće napraviti kompjuter koji ne troši energiju i ne emituje toplotu. Poznatiji od njegova dva reverzibilna računara jeste onaj sa "bilijarskim kuglama".

Mada mnogima liči na žešće uvrnutog tipa, osobito kad simulaciju reverzibilnih kugli na ireverzibilnim računarima karakteriše kao "estetski odvratnu" (a stvar je pre "zapetljana", Edvard Fredkin je pre svega osoba kojoj je metafizika najbolja fizika. Sem što je usput osnovao firmu zvučna imena "Information International Incorporated", bez kapitala i mušterija, čiji jedini zaposleni nije imao fakultetsku diplomu (Edi glavom), postao je milioner (prodajući za pola miliona dolara po komadu mašinu što vizuelne zapise pretvara u digitalne podatke), kupio ranč u Koloradu, avion i ostrvo u Karipskom moru. No, prozaične potrošačke strasti Edija milionera nikako nisu razvodnjile Fredkinovu smelu solo tezu: Svemir je kompjuter!

macaca macaca 12:59 07.06.2007

Re: Binanrna Biblija

nemam pojma ko je dzefri armstrong, ali ako je iko pravi guru silikonske doline, to bi daleko pre bio stiv dzobs, cija je harizma inspirisala gomile eplovih inzinjera a o kupcima - sledbenicima epla i njihovoj religioznoj privrzenosti svemu sto veliki guru smisli uvek se govorilo kao o nekoj vrsti sekte za koje je svaka stivova prezentacija neka vrsta otkrovenja. mozda taj armstrong ismeva ili nadogradjuje ovaj fenomen, ako nije totalni sarlatan. silikonska dolina i kalifornija imaju tu veliku toleranciju ne samo za kreativne ljude, vec i za sve ekscentrike, otkacene tipove pa i sarlatane koji tamo bez problema cvetaju, sto svakako doprinosi kreativnoj atmosferi uz tipicnu americku otvorenost za sve novotarije i kojestarije. u takvoj atmosferi koja velikom vecinom pogoduje sarlatanima svih vrsta, astrolozima, new age umetnicima, scientolozima i pokretcima raznih kultova i sekti nadje se svremena na vreme neki stiv dzobs sto donekle opravdava postojanje ovih ostalih hohstaplera i sarlatana. stiv dzobs je pravi revolucionar i vodja, a ovi ostali, sta reci - evo jednog klipa koji najbolje ilustruje new age pokret u svom elementu[/url][url=http://video.google.com/videoplay?docid=-3084994770613154561#4m04s]
za razliku od armstronga koji je umetnik u pravom smislu te reci, fredkin je ipak naucnik, sa ozbiljnim doprinosima - recimo bez njegovih radova o reverzibilnoj implementaciji kompjuterskih algoritama ne bi bilo moguce razumeti emulaciju klasicnih racunara na jos uvek fiktivnim kvantim, koji su po svojoj prirodi reverzibilni. medjutim, svrstavati njegovu jezivo povrsnu "digitalnu fiziku" medju najvece domete fizike najblaze je receno uvreda za fiziku kao nauku. nikakav veliki domet to nije, a medju nekoliko ljudi koji se bave ovom "disciplinom" spada i daleko poznatiji stiven volfram, tvorac veoma rasprostranjenog programa "matematika", koji, za razliku od fredkina, je obrazovan kao fizicar. volfram je bio vunderkind, sa dvadeset godina je doktorirao iz fizike elementarnih cestica na kaltehu kod fejnmana, a zatim je polako napustio ovu disciplinu, da bi postao CEO svoje firme. Njegova knjiga "new kind of science", u onom delu gde opisuje ideje vezane za tu digitalnu fiziku, najbolji je dokaz da je biti CEO stetno po inteligenciju. volfram je simpatican covek, ali likom neodoljivo podseca na sefa iz popularnog stripa dilbert, na zalost izgleda ne samo likom. sto se tice komentara, po svemu sudeci prepisanom, o kvantnoj mehanici, on zapravo ne stoji, no to je ipak malo dublja tema. i u ovom slucaju nepoznavanje materije nije prepreka za jezivu aroganciju, ali sta da se radi, sto rece neko to je ipak stvar kucnog vaspitanja.
Vikipedija Vikipedija 07:04 07.06.2007

одговор на коментаре

О коментарима не бих желео да причам, јер кад се неко понаша бахато, вређа и псује, онда се ја повлачим, јер не волим да се сусрећем са простацима. Жао ми је што је Весна неваспитана, ма да се захваљујем због њеног инспиративног коментара о компјутерима и религији.

Да сам имао пристојног саговорника, могли смо да започнемо занимљиве разговоре.

P.S. Слажем се да сам неписмен, али ја већ деценијама зарађујем хлеб за себе и за своју породицу од писања; па ја тако неписмен, пристојно живим од писања. Како ли тек луксузно живи Весна!
Радослав Гајић
pufna pufna 22:04 08.06.2007

Re: одговор на коментаре

P.S. Слажем се да сам неписмен, али ја већ деценијама зарађујем хлеб за себе и за своју породицу од писања; па ја тако неписмен, пристојно живим од писања. Како ли тек луксузно живи Весна!
Радослав Гајић

ti od dodvornistva luksuzno zivis!. Nije sramota kad se neko iskritikuje za neprofesionalni i nesavesni i ponajvise tendeciozni rad. A ti nastavi da se pravis kao ne kapiras i krijes iz pristojnosti. Postoji nesto sto je jos vaznije od pristojnosti - PROFESIONALNOST. Da li znas sta je to???
Vikipedija Vikipedija 22:31 08.06.2007

Re: одговор на коментаре

pufnice, šta je profesionalost po pitanju kompentencije za veštačku inteligenciju, i napose veštački život?
pokaži te mi prstom na tog profesionalca, častim piće!
Gaja

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana