Evropa, da li joj se Beograd priblizio?

Đorđe Bobić RSS / 12.09.2007. u 15:22

 Beograd je evropski grad, otvoren i kreativan. Beograd je na putu da bude takav. Beograd je još uvek daleko. To su najčešće konstatacije kada se govori o gradu u kome živimo I posle mnogo reči na tu temu ipak nije jasno o čemu se zapravo govori. Svakako tema nije samo u domenu urbanizma i arhitekture, nije samo fizičko okruženje, urbani model  koji određuje gde smo mi zapravo sada. Izabrao sam ovu temu za jesenje diskusije, posle mora, Ade ili sedenja kod kuće jer mi se čini da mogu saznati gde je ključ za prihvatljiv odgovor na ovo veoma značajno pitanje.  Ne možemo svakako govoriti o nacionalnom dohotku u poređenju sa drugim evropskim gradovima, posebno onim sa zapadne strane, to je evidentan sputavajući faktor ali možemo govoriti o urbanom ambijentu, o kulturnim događanjima, o komunikaciji Beograđana među sobom i sa gradom, o tome kako ga stvaramo i kako ga  kvarimo. Dali nam pripada nešto više i bolje ako se zapitamo kakvi smo ustvari i dokle smo stigli sa sostvenom urbanom kulturom. Možda tražimo preko mere a i kada se ponudi nismo u stanju da to prihvatimo i koristimo.  Želeo bih da pričamo o tome i da pokušamo da istražimo zašto i dali smo na dobrom putu, šta je to što nas sprečava da tamo pripadnemo u pravom smislu te reči. Upoređenje sa drugim gradovima je lekovito, posebno ako realno sagledamo i njihova ograničenja. Korisno je to I za pesimiste I za one koji su naklonjeni optimizmu, onim koji teško pronalaze lepo ali i onima koji su preterani fanovi grada.       



Komentari (79)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jelena Pavlović Jelena Pavlović 15:55 12.09.2007

Beograd i drugi gradovi

Lepo je, gospodine Bobicu, sto ste opet medju nama.

Beograd ima velikih pretenzija da postane deo Evrope mada on to jeste, nego u ovom urbano-kulturoloskom smislu malo zapire njegov ulazak.
Beograd se gradi, negde legalno, uglavnom nedozvoljeno. Eto, ja mogu sada, posto ste nas zamolili ,nedavno, da vam se obratimo u takvim situacijama, da vam kazem kako je u ulici Vukice Mitrovic br. 1 covek provalio zid sa bocne strane kuce koju je 1938 projektovao vas kolega Belobrk, a koja je pod zastitom drzave. Prosirio covek prozor, izasao u zajednicko dvoriste, napravio sebi terasu, poveci komad dvorista koji je lepo poplocao, podigao nekoliko stepenika i od, kako ga je nazvao, slepog creva dvorista, podigao sebi besplatno odmoriste. Ogradio se gvozdenom ogradom od tri metra na koju je stavio plasticnu lozu da se puze. Predhodno je, pocupao onu pravu sa zida koji zajednicko dvoriste deli od kuce koja je u 14 decembra, pardon, Cara Nikolaja drugog ( ne znam zasto ne prvog). Ovo je, po mom skromnom misljenju, jedno od gorucih pitanja Beograda. Divlja gradnja. Pozarne terase se na Novom Beogradu vec uveliko pretvaraju u privatne sa sve gvozdenim medjama, po negde i katancima. Ukoliko se ovakve stvari ne rese, ne donese jasan zakon o tome sta se sme, a sta ne po Beogradu, nema ulaska ni u supu Evrope, a kamoli u zajednicu evropskih gradova.

Pozdravljam vas,
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 17:39 12.09.2007

Re: Re - Beograd i drugi gradovi

Poštovana Gospođo Pavlović,
Ne bih voleo da se preko bloga bavimo konkretnim pitanjima. Ovo je mesto za razgovor i razmenu mišljenja. Molim vas, napišite mi mali dopis u vezi problema koji navodite i ja cu odmah da reagujem. Uostalom mogu, prema službenom protokolu da radim samo ako postoji pismo naslovljeno na moju kancelariju. Zvuči birokratski ali je efikasno.
Sa poštovanjem
Jelena Pavlović Jelena Pavlović 17:51 12.09.2007

Re: Re - Beograd i drugi gradovi

Gospodine Bobicu,

Hvala na odgovoru. Uradicu kao sto kazete.

Pozdrav
Dragan Vujanović Dragan Vujanović 16:19 12.09.2007

Starije od Evrope i Beograda



Beograd ne treba da se meri prema Evropi, već da sebe kreira spontano, da bude svoj, kao i svaki drugi grad, veći ili manji.

Naravno, Beograd mora, kao i svako drugo ljudsko naselje, da se izbori protiv smeća, zakrčenja, zagađenja, prostakluka, nasilja... (ne zato što su to europejske vrednosti, to nikako, već zato što su to univerzalne preporuke za solidan život u jednom polisu).







Dejan Stanković Dejan Stanković 17:05 12.09.2007

Kolega Bobicu

welcome back.

Nego, niakda mi niste odgovorili za ono moje pitanje o alternativnom pristupu Visnjickoj Banji - Ulici Romena Rolana, a u cilju izbegavanja prolaska kroz favelu kioska i catrlja koje su sazidane kod sadasnjeg ulaza.

unapred zahvalan,
SWEPESS SWEPESS 18:34 12.09.2007

Beograd i drugi gradovi

Sve je to lepo urbanizam i renesansa ali sta vredi kad jos uvek vaze stara pravila poslovanja tj. skoro nista valjano nemoze da se zavrsi bez veze.Ubice nas nepotizam.
Tomic Tomic 19:57 12.09.2007

Beograd i drugi gradovi

Zivim u Madridu, ali sam rodjena u Beogradu. Pre Madrida sam zivela u Becu. Jednom ili dva puta godisnje putujem u Beograd. Mislim da je tesko govoriti o evropskim gradovima jer se oni medju sobom razlikuju. Medjutim, imaju neke dodirne tacke: kvalitet vazduha, cistoca ulica, svest o ocuvanju covekove sredine, zakoni o gradnji i postovanju kulturnog nasledja.

Kad god sam u Beogradu, prvo primetim prljavstinu i zagadjen vazduh.

Ovog leta sam primetila i flase u koje se uliva voda iz rashladnih uedjaja. Zivim u gradu gde su letnje temperature jako viske i svuda ima rashladnih uredjaja ali nema flasa ispod zgrada.

Mislim da sredjivanje grada pocinje od malih stvari: cistoce ulica i javnih WC-a, zabrane parkiranja po trotoarima, itd. To je prvi korak ka Evropi i ka boljem zivotu svih koji zive u Beogradu.

gagonja gagonja 20:09 13.09.2007

Re: Beograd i drugi gradovi

zagadjeniji vazdu ne postoji na svetu ovom. nigde vazduh tako ne smrdi kao u beogradu.
medjutim taj nam problem nece biti u fokusu jos dvadeset godina s obzirom na duzinu liste
prioriteta
Malj Malj 20:05 12.09.2007

Evropo eveme

Prva asocijacija, kada sam procitao naslov bila je "Evropo eveme" (Manda - 2 sata kvalitetnog programa). Posle procitanog teksta i dalje ostaje isto.
zokster | something rules
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 21:45 12.09.2007

tja

beograd svaku pristojnu ženu pokušava da pretvori u ludu domaćicu koja vitla peruškom i bori se sa prašinčinom, jer je neopevano prljav.

trotoari od pola metra možda su super brana za automobile da pužu uz fasade, ali su zagradili sve stare ljude i one sa posebnim potrebama, jer ne mogu da ih savladaju. naša baba i njene drugarice, sve oko devet banki više ne mogu same da pređu ulicu, već prave sačekuše i moljakaju prolaznike da ih pridrže. neki semafori toliko su brzi da samo možeš da pretrčiš ulicu (konkretno, bulevar iz desanke maksimović prema tašmajdanu)

vozači gradskih autobusa voze ružno, ne smeš da se opustiš, jer naglo koče, a unutra smrdi i nema klime.

beograd nema biciklističke staze, a voziti kroz saobraćaj je već ekstremni sport. šteta. brdo ljudi bi išlo na posao biciklom.





Fela Fela 03:42 13.09.2007

Prljavo!

Ovaj grad je toliko prljav da je pitanje malo i cudno...
Da podjemo od centra.
Trg Republike - Spomenik Knezu Mihajlu: Isaran, praljav.... ja ne znam kako one vodice nije sramota da ga pokazuju strancima koji dolaze ovamo. Ono je stvarno sramota za ceo ovaj grad i za sve ljude u njemu. Na Slaviji i dan danas imate groblje. Medjutim, Slavija je i tako jadna sama po sebi, pa to i nije vazno.
Reke i obale su potpuno ne uredjene, natrpane raznim olupinama i krsevima oko kojih se skuplja otpad (plasticne flase, granje, djubre...). Obratite paznju na deo od Brankovog mosta, pa sve do Ade. A to jeste odgovornost ovog grada. Koliko se, na primer, obecavala marina u ovom gradu, a od toga, naravno, nema nista. Sa druge strane, Luka Beograd je otkupljena od ne-znam-koga, ogradjena i tamo se nista ne dogadja - znaci jos jedan Skadar na Bojani (ovog puta na Dunavu).
Zasto se dozvoljava da neko uzurpira neko gradiliste i da to prolazi tek tako... poslednji primer je (po meni) Prokop. Kad cete vi iz gradske vlasti da konacno "oderete" nekog od mnogih tzv. investitora?
Koliko se secam za ovu godinu je nesto kao najavljivano sredjivanje Tasmajdanskog parka - naravno nista od toga. Kad sam vec kod parkova, da li neko uopste razmislja da popravi ogradu na studentskom parku? Sta je sa ogradom od botanicke baste?
Da ne nabrajam razne divlje gradnje.. i sl.

Kad vec pitate za Evropu, da li vi vidite koliko pojedina gradska preduzeca ne funkcionisu. Naprimer, Beograd put. Tamo ocigledno nesto nije u redu. Na sta lici ono skidanje asfalta sa "zute trake" u jednom delu Novog Beograda? To je bilo raskopano jos pre 1. septembra... i jos uvek je tako.
U jednom od prethodnih blogova sam vam izneo problem parkiranja oko Botanicke Baste i vi ste mi odgovorili da ce to uskoro da se resi i da ce biti "javna rasprava" u vezi sa tim. E pa evo kako se resilo: postavljen je znak za "Zabranjeno parkiranje i zaustavljanje" i, naravno, niko o tome nije bio obavesten (toliko o komunikaciji sa gradjanima i "javnoj raspravi", samo su se jedno jutro pojavili 2-3 pauka i odneli koliko su mogli da povuku. Tako je bilo i posle dva dana. Znaci gospoda iz Parking servisa su jos gori od ovih iz Bg puta.
Kad sam se zalio na sajtu gradske vlade, oni mi napisu ovo:
Postovani,

Sekretarijat za saobracaj je jos u martu dao nalog JKP "Beograd put" da
obelezi parkiralista od Ulice Dzordza Vasingtona do Cvijiceve. Do sada je
JKP "Beograd put", Ulica Nusiceva 21, tel. 322-3505 upuceno vise opomena da
se posao koji im je dat konacno obavi, a opravdanje "Beograd puta" zasto jos
nisu obelezili ova parking mesta bila je prebukiranost poslom, pa se njima
treba obratiti kako bi se proces ubrzao.

Sekretarijat za saobracaj

Drugim recima: znate, mi smo im rekli, ali oni su, znate, malo na svoju ruku, pa ih onda zovite vi.
Izvesni nacelnik za parkiranje u sekretarijatu za saobracaj (neki Novica) mi je rekao: "Tamo bi trebalo da se iscrtaju mesta za parking, gledacemo da to bude od ponedeljka...". Od tada je proslo mesec dana. Da li mislite da treba opet da zovem tog Novicu i da ga molim da radi nesto sto bi trebalo da bude njegov posao.

Koja crna Evropa...

Zaista, potpuno razumem da se ovde ne prica o konkretnim stvarima, ali o kojoj Evropi da pricamo, kad u ovom gradu nema nikakvog plana, odgovornosti, a ni posledica.
andjelija andjelija 10:15 13.09.2007

nama je evropa usla na usta

a izasla na straznjicu.
1. gde su znakovi i informacije na putevima tipa kako se zove ulica koju presecamo, gde se nalazi autoput, gde se nalaze garaze za one koji nisu I, II ili treca zona....
2. cene su katastrofalno visoke....radnje po knezu cist bezobrazluk, sisanje beogradskih ovaca...pa mi smo skuplji od evrope!
3. sta cemo sa romicima kod mosta?
4. prelaz za hendikepirane na vecini ulica sjeban....da li od loseg kvaliteta asfalta ili misko gazi sa trotoncem ne znam, ali onaj ko se djira u kolicima ima da dozivi rollercoster voznju
5. kultura mladih, po meni, vise nego zadovoljavajuca...klinci su ko secer ako necu da gledam bosnu, ljube se na sve strane kao sto se beograd uvek ljubio
6. salteri po bankama, zene nase prvo kazu NE pa tek onda cek da vidimo da li moze....a moze naravno jer ipak smo usli u svet
7. vise kanti za otpatke...nosim papirice i flase po km, dok ne naletim na kantu kao i lose kante za djubre po zemunu, nbg
8. za presek starog i novog u arhitekturi oduvek bilo, lepo izgleda, malo mi nedostaje razrusene fasade starih kuca i zgrada oko dorcola, zemuna i dokle vise onaj istorijski momenat u knez milosa sa mupovim razrusenim zgradama?

u svakom slucaju

beograd je jako lep grad ali moze bolje i da nam se uvede podzemni metro jer saobracaj jos malo pa kolaps.
aurelije aurelije 10:37 13.09.2007

Re: nama je evropa usla na usta

Ja se sećam šoka koji sam doživeo na stanici kod Centra sava u smeru ka Zagrebu. Na toj jednoj od najprometnijih stanica GSP, Laste i svih ostalih (kojima je ne znam koji pametnjaković dozvolio zaustavljanje) nema ni one najmanje kante što se kači na stub. A sada su tamo samo 2 pečurke, trebalo je videti guranje ljudi ovih dana kad pada kiša. A i rekonstrukcija u Bulevaru oslobođenja nije gotova sve dok se ne urede stajališta za autobuse i tramvaje. Koliko ono kasne? Skoro godinu dana.

Beograd put je nesposobna firma. To je perpetum mobile. Sami rade asfaltiranje i sami se staraju da uvek imaju posla jer im asfalt traje 2 godine maksimalno. Što im se više novca da to će više popravljati i imati više za popravljanje kroz 2 leta.

Gradska uprava samo mašta i retko šta radi konkretno. Godinama se priča o marinama, mostovima, metrou, žičarama... Sad je krenulo sa premeštanjem Zoološkog vrta. Čak se priča o stvarima koje su samo u nečijoj mašti ostvarljive, kao npr. da Vojvode Stepe bude ulica sa više traka odvojenih po smerovima. Baš me zanima kako će da pomere zgrade Jedinstva. Ili o neukrštanju lakog metroa sa ostalim saobraćajem na Novom Beogradu.

Daleko je Beograd od sveta...
Black Adder Black Adder 11:05 13.09.2007

Re: nama je evropa usla na usta



2. Cene nisu visoke zbog Evrope. Niti je gradska uprava odgovorna za to. Problem je naravno u monopolu na trgovinu koju uzima uglavnom Mišković i drugi, koji imaju prava ekskluzivnog distributera svega što jedemo, pijemo, oblačimo... Zato većina svetskih brendova i ne želi da otvara svoje prodavnice kod nas.

3. Ovu izjavu ste mogli i malo suptilnije da iznesete. Ovako je malo uvredljiva. To je ipak širi socijalni problem koji je, koliko sam ja čuo, prioritet, i trebalo uskoro da se krene sa njegovim rešavanjem.

5. Kultura mladih bi ipak mogla biti i bolja. Kada se ne bi uništavalo, i kada se ne bi palile kante na stanicama, i njih bi imalo više. Mislim da bi tu moglo još dosta da se radi na kulturi.

6. Šta se pa sad sa ovim hteli da kažete? Ako imate problem u nekoj banci, vi se žalite tamo, ili promenite banku. Uslovi u kojima rade naši radnici u ovim inostranim bankama su robovski. Šalterski službenici su primorani po ceo dan da slušaju svakave uvrede, ne smeju ništa da odgovore, a oni i nisu prava adresa za žalbe.

8. Eto srušiće se i zgrade Generalštaba i prodati. Pa videćemo šta će biti.

Metro bi nam trebao, ali to se neće nikad desiti. Nema para, a nema ni volje. Na žalost.
milos.urosevic milos.urosevic 04:10 14.09.2007

Re: nama je evropa usla na usta

kao sto rece andjelija cene su mozda VISOKE a SKUPI mogu biti proizvodi a ne njihove cene
Black Adder Black Adder 07:36 15.09.2007

Re: nama je evropa usla na usta

Hvala. Ispravio sam.
Drago mi je da nemate kritike druge vrste sem lektorisanja.
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 11:07 13.09.2007

Drugi gradovi i Beograd.

Postovani Gospodine Bobicu,
Konacno posle duzeg vremena nova i vrlo bitna tema. Naravno, veceras mozemo da prisustvujemo dogadjaju koji prenosi iskustvo drugog grada i na licu mesta pogledamo i vidimo da li bi Beograd mogao da bude dopadljiv koliko i Barselona. Moram ovde da dodam ono sto bi mozda bio dobar naslov za ovu reakciju "Beograd i drugi gradovi, da li se druze ili se mrze?"
Ja sam vrlo jakog stava da Beograd treba da se razvija. U tom smislu on ne moze da se razvija bez cilja a taj cilj ne moze da se definise u koliko se bar donekle Beograd ne reflektuje u odnosu na neke druge gradove. Ta refleksija ne znaci da stvari trebaju da se preuzimaju bez razmisljanja, sta vise, to bi zaista bila velika greska. Potrebno je da se uci na greskama ali i uspesima drugih gradova.
Mislim da je jako bitno da se pre svega arhitektura i urbanizam razumeju kao dodata vrednost i nesto sto cini grad privlacnijim, sa te strane, Spanija i Holandija su dobri uzori u smislu da su tamo ove discipline poprimile strateski znacaj. Nazalost, nezrelost naseg trzista je razlog zbog cega nema ptrebe za ambicioznijom arhitekturom, odnosno, prisutan je monopol na izgradnju te jos uvek nema zdrave trzisne konkurencije i normalnog trzisnog takmicenja.
Takodje, mislim da je refleksija jako bitna ne bi li se kod nas stvorilo kompetentno okruzenje. Imamo odliv mozgova, nemamo dovoljno dobru infrastrukturu, stranci ovde jos uvek postoje samo kao hrabri avanturisti. zasto ne bismo razmisljali o Bogradu kao o mestu koji je je daleko privlacnije za mlade ljude razlicitih rasa i sa razlicitih kontinenata. Zasto ne bismo posmatrali grad kao mesto koje pripada i globalnoj mrezi gradova, gde avioni slecu bar svakih 10 minuta a ne svakih 2-3 sata. Zasto ne bismo Beograd videli kao grad u kome mladi ljudi zele da rade i stvaraju i td.
Da bi to postogli, moramo da razumemo sta je to sto iste te ljude privlacu u Barselonu, Roterdam, London i na taj nacin pokusamo da stvorimo najbolju mogucu strategiju za grad, tj. sa ciljem.
Takodje mislim da i na zapadu veliki gradovi u velikoj meri imaju za cilj da povecaju konkurenstnos na globalnom igralistu a arhitektura i urbanizam u tome predstavljaju jedan od najsnaznijih i najociglednijih alata tj. najbolje moguce sredstvo. U svakom od tih gradova u planiranju evidentan je pragmatizam, nasuprot romantizmu i subjektivizmu. Grad je kompleksna konstalacija aktivnosti, mogucnosti, proslosti, buducnosti a na prvom mestu gradjana i njihovih kapaciteta. Zbog toga je bitno razmisljati i kakva je forma grada koji treba da odgovori na nove izazove. Koja je svrha izgradnje a koja svrha arhitektonske forme.
Govoreci o arhitekturi kao dodatoj vrednosti, imao sam priliku nedavno da ucestvujem u procesu izbora arhitekte za projekat kod nas. Investitori su poceli da posmatraju ovo trziste kao sve konkurentnije te traze dizajn kakva kod nas arhitekti nazalost ne mogu da isporuce. Naravno i investitori i arhitekti su gosti i to govori dovoljno o tome koliko je hitno da se na sto bolji nacin pripremimo na konkurenciiju i pocnemo da radimo stvari koje su na daleko visem nivou, a sa druge, ako to ne uspemo, nazalost gradice grad drugi ljudi. Dok god pokusavamo to da sprecimo inercijom nista se nece desavati, odnosno necemo prevazici status quo. Srecom, u ovom procesu se ipak moze desiti da dobijemo rad nekog kvalitetnog stranog arhitekte pa to mozda moze da postavi i neki novi standard.
Ovako gledano, razumem vasu rezigniranost kada se postavi pitanje poredjenja i nekog recimo direktnog preuzimanja iskustava. Ali sa druge, mislim da kod nas nedostaje novih tehnika i novih ideja kako da ocuvamo neki identitet ali da pri tom budemo srpemni za zestoku trzisnu borbu u kojoj treba imati osecaj prema kvalitetnoj arhitekturi.
Sve u svemu, ideje postoje, ljudi postoje, izlozbe se desavaju. pozitivni koraci postoje i treba da ih bude jos vise ali trebaju da budu sto vise u vidu predloga i projekcija, gde umrezavanje postaje samo sredstvo a ne svrha po sebi.
Srdacno
K.
Belial Belial 12:11 13.09.2007

Beograd...

To je super ideja... Nesto nemamo para da ulazemo u BGD pa cemo postati deo Evrope duhom, zabavom, bicemo dobri domacini... Manite me me toga. Ja zelim da kada me neko pita kako je u Beogradu mogu da kazem "BOLJE JE". Uradjeno je to i to i sada je bolje. Ali, na zalost, osim sredjivanja gradskog saobracajnog (nema vise guzvi), sta je to sto ste Vi uradili od 2000te na ovamo. Prekopavate ulice po 300 puta i nista vise. Jedan most da ste zapoceli... samo jedan... samo zapoceli... Bilo sta sto bi stvorilo bolje uslove za zivot. Ali NISTA :( Beograd je sada lepsi samo zahvaljujuci novim lepim zgradama, ali njih grade strane firme za svoje pare. A Vi?
Goran Nikolić Goran Nikolić 13:09 13.09.2007

LE KURBZJE

valjda je
kada je doshao u BG
Le Kurbzje rekao
ni lepsheg mesta, ni ruznijeg grada
nije valjda to istina
vi znate
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 14:02 13.09.2007

courbisier

Da, to je navodno Courbisier rekao kad je video grad (kako legenda kaze). Obzirom da je zacetnik modernizma, a tad kad ga je video, Beograd je verovatno jos u velikoj meri bio u haosu, mislim da je za ocekivati tako nesto. Interesuje me da li bi se on slozio sa ostalim arhitektima dve genreacije posle njega, i sada sa nekim aktuelnim, da je NBG jedan od boljih modernih projekata. Takodje interesovanje na zapadu za taj i slicne takve projekate raste zbog njihovih ideja zajednice i svedene forme (o ovome pricam iskljucivo sa strane teorije i za politicki kontekst i vreme kad je NBG napravljen). U svakom slucaju, i u tom smeru se moze traziti neka lokalna paradigmaticnost iako je sam modernizam zapadni proizvod. Kako god okrenemo, nasa jedina autenticna arhitketura jeste crkvena arhitektura srednjeg veka, sve ostalo je na ovaj ili onaj nacin, uglavnom iskustvo zapada ili Turske. Nase post tomoansko skolstvo je do nedavno bilo zasnovano na nemackom (ne samo arhitektura vec u velikoj meri i istorija), pa nekad ne razumem sta tacno znaci kad pricamo o tome da treba da zastitimo nasledje ili da se branimo i opiremo. Mislim da je daleko bitnije sta pravimo za buducnost pa makar ideje cekale na realizaciju godinama.
Slazem se sa time da neke stvari ovde idu jako sporo i svi znamo razloge, medjutim ne mogu da se pomirim sa tim da ne mozemo da iniciramo stvari i budemo pro aktivni. Nista nece pasti s neba vec se za sve treba izboriti. Kad nesto ne valja treba predloziti nesto bolje. Drugim recima, da li mi strucnjaci i profesionalci u srbiji, mozemo doci do tacke gde mozemo da budemo konstruktivni i objektivno salgedamo situaciju. Evo ima nekoliko jednostavnih pitanja o kojih mozda moze da se napravi platforma za razumevanje.
Imamo nekoliko mogucnosti razvoja:

Varijanta 1.
Idemo ka Evropi - tu ima mnogo pitanja.
1. jesmo li ili nismo deo evropskog nasledja - ako jesmo, onda je nasa paradigma evropska i to je nas kontekst i odatle treba da ucimo ali i da konstruktivno ucestvujemo.
2. Sta je ono sto je autenticno srpsko u arhitekturi? realno - sem manastira...ne znam. Cesi su bar na momenat imali neku originalnu interpretaciju kubizma kroz arhitekturu dok mi imamo danas divlju gradnju (sve manje doduse)
3. u kojoj meri danas arhitektonski stil kod nas oponasa korporativnu bezlicnu arhitekturu zapadnih predgradja i da li je to ono sto preuzimamo sa zapada ili ima nesto drugo sto je bolje i pametnije?
4. koja je prava priroda naseg modernizma i u cemu je on drugaciji od opstih nacela modernizma i internacionalnog stila? i odmah zatim, koliko smo napredovali od kada je internacionalni stil postao deo savremene istorije?
5. Koliko su danas projekti kod nas zapravo zasnovani iskljucivo na kopiranju projekata iz raznih casopisa a bez razumevanja konceptualne pozadine i konteksta pa samim tim izgledaju naivno i nezrelo.
6. Koliko smo mi u stanju da idemo u korak sa razvijenim delom evrope i sta je konkretno potrebno da bi se to desilo?

Varijanta 2.
Idemo ka rusiji.....i ovde ima mnogo pitanja ali da ne duzim, ona su slicna, stvar je izbora. (cisto da ova opaska ne bude shvacena suvise ironicno, veliki sam obozavalac ruske avantgarde ali i njene interpretacije u savremenoj arhitekturi na zapadu.)

Varijanta 3.
Jugoslovensko nasledje i modernizam nastao je u periodu kad je drzava imala finasijsku stabilnost zasnovanu na podrsci zapada i rusije. Da li smo zaista sposobni da na taj nacin formiramo ciljeve danas? Sta to znaci, kuda to vodi i sta je za ovo potrebno?
Naravno, sva ova pitanja posmatram u odnosu na drustvo, planiranje gradova i arhitekturu. Znamo da su planiranje i politika u ogromnoj meri u uzrocno posledicnom odnosu. Zbog toga postavljam pitanja ovog tipa jer da bi razumeli ono sto jesmo moramo da vidimo i to sto nas je objektivno oblikovalo. Imamo tu aspiraciju da sve sto uradimo kazemo mi smo to izumili i mi smo sjani ali u velikoj meri nazalost to nije tako. Onda zivimo u iluzijama da radimo sjajne stvari ali nikad ne znamo cemu one doprinose ili gde gresimo. To je zapravo ne inventivnost. stop.Slicno je i u fudbalu.stop.nadamo se promeni.stop
srdacno
K.
Bilo nekad Bilo nekad 15:15 13.09.2007

.

Nalov ovog teksta bih preformulisao na: Evropa, da li joj se Beograd priblizava? Cini mi se da bi to bila preciznija formulacija na koju bi bilo moguce dati pozitivan odgovor.
Malopre sam prosao kroz Kosutnjak. Lep park. Vidi se da o njemu neko vodi racuna. Vidi se razlika.
Ulice jesu prljave, ali da li je to greh Gradske cistoce ili nas koji zivimo u ovom gradu?
Arhitektura. Radim u jednom od tih novih beton-metal-staklo zdanja na Novom Beogradu.Verujem da te zgrade mogu da budu i lepse, ali ih do pre par godina nije bilo uopste. Grad ipak raste.
Luc Luc 15:57 13.09.2007

Beograd koga nema

Zaista divna tema za razmisljanje nakon letnje pauze.
Divna jeste, ali za mene je ona i tuzna. Stara je istina da cim se govori mnogo (a govori se prosto svuda- po novinama i ostalim medijima) o tome kako je nesto veliko, dobro, o nekakvoj tradiciji... cim se toliko govori o tome, nesto tu ne valja. Beograd kakav je bio 90/91 i ostao na neki cudan nacin i materijalno i duhovno konzerviran do 2000. godine vise - ne postoji. To se vidi na svakom koraku.

Sada se nalazimo u nekom medjuperiodu u kome zivimo od stare slave. I zato i ne cude mnoge reminenscenije na proslost u medijima (narocito gospodja Hrustanovic cesto ima takve izjave) za koje svi negde duboku u srcu znamo da vise ne stoje. Zato je nasa prava odgovornost da se vratimo na onu stazu na kojoj ce se zivot toliko menjati, na kojoj ce se ziveti toliko otvoreno i slobodarski kao nekada, toliko metropolski, da necemo imati vise ni vremena da pricamo o tome kakvi smo i da sami sebi udeljujemo komplimente. Zato, ako dopustite, pitanje evropskog karaktera Beograda, mnogo je sire pitanje. To je pitanje da li ce on biti metropola ili ne, jer samo metropole mogu uopste i biti evropski gradovi u smislu Madrida, Pariza, Londona, Berlina, Praga. A biti metropola ne znaci imati odredjeni broj stanovnika, vec da ti stanovnici koliko god da ih je imaju u sebi duh metropole.

1. Zasto BBeograda vise nema?

Ne moze se ovde ne pomisliti na ono sto svi znaju a to je da je 90ih mladi krem Beogradjana napustio nas grad. Danas kada dodje neko iz Amerike posle 5, 10, 15 godina, svi se na neki nacin postidimo, jer je bas u tim emigrantima na jedan dostojanstven nacin sacuvan duh Beograda kakav je postojao, a mi koji smo ostali ovde, izmenili smo se a da toga nismo ni svesni. Osim nemilih spoljnih faktora, svojski smo se potrudili da i sami upropastimo nas grad. Nismo zeleli (a mozda nismo ni mogli) da nastavimo slavnim putem iz druge polovine 20. veka, vec smo dozvolili - zbog cega svaki Beogradjanin treba da se stidi - da nam se bukvalno iscupa iz sveta jedna po jedna stvar uz koju smo odrastali i koja je napravila od nas ljude. Cim se pocelo pricati o nekakvoj predratnoj tradiciji, cim se pocelo prisecati nekakvih minulih velicina, u duboki zaborav je palo ono sto su postigli zivi ljudi. Vracajuci istoriju unazad, bezmilo i bez mozga vracajuci nazive ulica kojih se slabo ko vise secao, razbijajuci skladne arhitekstnske celine vracajuci predratnim zgradama originalne boje (primer Knez Mihailova oko gradske biblioteke, zgrada iza Savezne skupstine uz Agrarnu banku), vratili smo vreme unazad, pokusali smo da se vratimo na neka vremena koja su cinili ljudi koji su odavno mrtvi, a mi koji smo jos zivi ostali smo bez nasih uspomena, bez kultnih coskova, skola, kulturnih ustanova i jednom recju bez materijalne podloge svoje kulture. U takvoj prilici, svako je mogao doci sa svojom (ne)kulturom i mi nismo mogli da ga "kultivisemo" jer nismo imali cime. Kako ja mogu nekome ko dodje npr. iz Kragujevca da kazem ovo je Bulevar revolucije, kada on vidi da je to Bulevar kralja Aleksandra, a sa druge strane, ja stvarno imam problem da tu ulicu u kojoj sam odrastao nazovem nezgrapnim i po meni neprirodnim nazivom Bulevar kralja Aleksandra? I tu svako sa strane kaze, ma vidis da oni ne znaju ni kako im se ulice zovu - nemam nameru da se ugledam na njih.

Negde u isto to vreme, sto je apsurd svetskih razmera, Beograd dobija svoj prvi spomenik u duhu socrealizma - spomenik Nikole Pasicu, koji ni po jednom kriterijumu nije zasluzio da onaj trg nosi njegovo ime, kao nijedna licnost po meni. I tako, dok smo 50 godina proveli bez ma ijednog staljinistickog spomenika, dobili smo ga 90ih gudina u cugu vracanja na predratnu tradiciju. Svi stranci redom se cude kako "spomenik iz doba komunizma nije uklonjen kao u drugim gradovima u bivsim komunistickim zemljama". A taj spomenik je simbol totalnog raspada. Svojim oblikom, izborom materijala za postolje gordo svedoci o tome da vise nije bitan grad, nije bitna nikakva estetska celina, nije bitna nicija uspomena i zelja, vec da je samo bitno ipravljati nekakve istorijske nepravde i prkostiti nekom imaginarnom komunisti. To je obelezje kompletnog Beograda kao urbanoarhitekstonske esteske pojave od devedesetih do danas.

A da je to barem radje vesto i sa stilom, a nije. Samo je bilo bitno da se gazi, da se promeni, da se stavi. Zasto na primer taj trg nije mogao da se nazove Trg kralja Aleksandra ujedinitelja, na mestu gde je spomenik Nikoli Pasicu podigne spomenik Jugoslaviji, napravi kultno mesto, oprostaj od stare drzave, a ulici zadrzi ime koje ju je proslavilo- Bulevar revolucije. Nikola Pasic je mogao sa zadnje strane Savezne skupstine da dobije svoj mali trg, sa nekakvom dostojanstvenom skulpturom- na primer kako sedi na klupi i razmilja, naravno ne u stilu staljinovog socrealizma. Nije moglo jer to nije bilo ni bitno, grad i ljudi u njemu su postali nebitni. Estetika je skroz bacena u zadnji plan. Aerodrom Beograd Surcin je uz malo maste mogao i da dobije Teslino slavno ime i da lepo zvuci - mogao je jednostavno biti nazvan Beograd - Tesla, a ovako nosi bez ikakve potrebe puno ime Beograd- Nikola Tesla, koje pritom veliki broj stranaca koji dolecu na njega ne mogu da izgovore, a kamoli da upamte.

I tako smo se odjenom nasli u poziciji da imamo jedno veliko- nista. Poslednja utocista Beogradjana su bukvalno unistena poslednjih 2-3 godine. Na Kalemegdan se vise ne gleda kao na drustveni fenomen, vec kao na prostu materiju- zidine cije je "ocuvanje" na prvom mestu. Razmislja se o tome da se Kalemegdan (Gornji grad) nocu zatvara, sva zivica je skinuta sa zidina jer je navodno stetna (pa sta ako jeste- to je priroda prosto, mnogo stariji spomenici od Beogradske tvrdjave su ispuzani zivicom u svetu- Kotor, Dubrovnik, Dioklecijanova palata, u Rimu koliko hocete gradjevina, pola obale Sene...), nekakve barabe su unajmljene da "cuvaju" setace, na najlepsim mestima setalista su postavljene sahovske table kakve se u svetu stavljaju u dvorista osnovnih skola (kao da nisu mogle da budu postavljene negde u dubokom hladu van same staze) i konacno - na samim zidinama ka Uscu postavljen je kiosk kao improvizovan kafic, jedno ruglo nevidjeno i time narusena prirodna podela - Knez Mihailova, Obilicev venac, Trg republike - tamo se ide kada hoce da se sedne i pije; Kalemegdan - mesto za setnju, caskanje uz uzivanje u pogledu itd. Bakice koje su neprimetno prodavele ono sto preko dana izvezu premestene su na neke tezge (tezge na Kalemegdanu!!!) na kojima se guraju uz razne podzakupce, preprodavace i uglavnom proste ljude koji gledaju da sto vise para uzmu od turista. I tako je nestao nas Kalemegdan, i tu nema vise sta da se prica. Beograd na koji smo ponosni, je proslost, a ne stvarnost. Da li su ga unistele NATO bombe, nisu, da li ga je unistila dikatatorska vladavina, nije. Unistili smo ga mi sami.

2. Kako stati na noge.

Danas Beograd ima mnogo manje potencijala nego sto j imao u 20. veku, iz prostog razloga zato sto je priliv stanovnistva ogranicen na mnogo manju teritoriju. To samo znaci da moramo bolje da iskoriscavamo potencijal kakav takav je, a za to trenutno ne postoje valjane pretpostavke.

I dan-danas ljudi u unutrasnjosti zamisljaju kako se Beograd gradi na racun njihovih novcanika. Prvo, to treba razjasniti i svima i objasniti da od svih mesta u Srbiji Beograd dobija proporcionalno najmanje spram onoga sta uplacuje u budzet (zar ne?). Drugo, ljudima treba objasniti da je normalna stvar da se velika nada i sredstva ulazu u glavni grad, jer narocito kod malih drzava - kao sto je Srbije ili Grcka - on je motor cele zemlje, a pogotovo onda kada zemlja nema bas i nesto mnogo da ponudi. Jedna mala Crna Gora je po svojoj prirodi atraktivnija nego cela Srbija.

Mora se napustiti ona ni u cemu ne utemeljena koncepcija po kojoj navodno ljudi treba da ostanu na selu. Proces praznjenja sela je u Evropi, gde su ti evropski gradovi o kojima pricamo, davno zavrsen. Treba tako reorganizovati drustveni zivot da vitalna ostanu veca sela (u kojima bi zivelo do 5% stanovnistva), da manja sela budu napustena kao svuda u svetu, sto se i desava, samo mi mislimo da je to nesto neprirodno i konacno da postoji nekoliko gradskih centara u kojima ce postojati vrlo visok standard zivota na celu sa Beogradom.

I naravno, sto vise sredstava treba ulagati u ljude i da se tako konacno za par decenija Beograd preporodi i da ponovo zablistaju Beogradjani.

Sada bukvalno treba da budemo svesni da krecemo sa rusevina, da nismo niko i nista, da ne mozemo da zamisljamo da smo grad u koji investitori hrle te da mozemo biti probirljivi, treba da prihvatamo jednostavno sve sto se nudi (to ne znaci da ne treba da postoje granice, vec samo da treba da budu takve da niko ne moze da nas siluje, ali i da mi ne mozemo da se ponasamo kao bogata udavaca).

A onda, kada Beograd ponovo bude metropola, lako ce postati i evropska metropola sto je tema ovog trejda. Dovoljno ce biti da izvodjaci za poplocavanje ulica i proizvodjaci ploca vise ne budu birani po nekoj prijateljskoj liniji (kako drugacije objasniti nekvalitet tih radova i fuserski kvalitet ploca, ivicnjaka) vec po kvalitetu i Beograd ce dobiti evropske ivicnjake, trotoare i stubice kao sto ih imaju mnogo manji gradovi u Srbiji koji prate evropske uzore, a o gradovima u Bosni ili Hrvatskoj da ne pricam. Isto sto vazi za te ivicnjake, stubice i ploce za trotoare, vazi i za fasade (desetine je vec unisteno u toku "revitalizacije" o cemu sam vec pisao), za trgove, za imena ulica, spratnost i nekad nama drag Kalis.

Taj novi veliki Beograd sigurno nece mnogo liciti na onaj kakav sada slavimo i pamtimo - ako ga uopste bude. Vec sada se retko gde moze naci pravi beogradski burek ili pojesti oni pravi garavi cevapcici (ako ih uopste neko tako danas jos i zove). Ta nova generacija pravih Beogradjana nece biti slicna prosloj po tim stvarima (mozda nazalost- ali to je neminovno). Bice joj slicna po slobodarskom duhu i svome gradu koji sa razlogom ponosno nosi u srcu. A taj nenametljiv ponos sa kojim se covek budi i radost sto je stao na trotoar svog grada koga i koje covek postane svestan tek kada se probudi negde drugde i kad ne stane na trotoar svoje ulice, razlikuje obican grad od metropole.

blue rider blue rider 16:41 13.09.2007

Beograd, to je mala skupina finih ljudi

Ove ostalo ne vredi pominjati. Evo imam ludu srecu pa vam ovo kucam iz tokija i naravno da necu krenuti da poredim beograd i tokijo, to je besmisleno.
Ali mogu usporediti ljude. Kulturne, civilizovane, nesebicne japance i prljave, nekulturne i neizmerno sebicne beogradjane/srbe.Svaka cast drugima, ali taj broj je zesce mali. Pozdrav i ajmo svi lagano da probamo da budemo timski igraci i da mislimo na druge.
Tada ce Beograd biti Evropa i svet.
jaksa scekic jaksa scekic 17:34 13.09.2007

Re: Beograd, to je mala skupina finih ljudi


Da li je tresko biti fin-nije ali Beogradjanima izgleda da jeste....

Ali to je neka druga tema..

Imam samo dve dileme..Pre neki dan procitah u novinama da ce kafici preko zime moci da zadrze letnje baste ALI SAMO POD USLOVOM DA NEMAJU PLASTICNU ILI BILO KAKVU ZIMSKU BASTU ...Ako sam dobro procitao koji ce im djavo,znaci na minus pet ko hoce da sedi napolju moze.ali na hladnoci..Ko je doneo ovakvu odluku,ako jeste Francuzi ne bi smeli da ga puste ni blizu Parizu ..

Posle London i Stokholm je uveo "taxu" na ulzak kolima u centar grada.U Londonu je posle uvodjenja ovakve mere 10-15% ubrzan autobuski prevoz...

Il ima neka ideja za Beograd

jadac jadac 18:55 13.09.2007

Re: Beograd, to je mala skupina finih ljud

znam da sam pao s neba ali molim vas da mi odgovorite na pitanje:koliko traje proces legalizacije objekata ako su svi dokumenti koji stoje u zahtevu podneti?tri,pet...1000 godina...
gagonja gagonja 20:23 13.09.2007

Re: Beograd, to je mala skupina finih ljudi

bravo Goispodine Scekicu
to je moja davnasnja ideja. da se zatvori centar a gradski saobracaj u centru da se obavlja putem trola i vozila na elektro motor. taksi mozer da saobraca ali isto: ulaz u centar kad se dolazi sastrane se naplacuje a u centru hibridna vozila iskljucivo. od 5 do 7 ujutru dozvoliti vozilima za snabdevanje pristup posle toga do uvece ulazak po jednoj tarifi posle sedam uvece do 2 ujutru po drugoj i vikendom takodje.
ovakav beogradski saobracaj em je neefikasan em uzasno zagadjuje em nema ama bas ni jedan pozitivan aspekt. i to je izvodljivo.
drugo: beograd mora da uvede zabranu pusenja na zatvorenim javnim lokacijama. nema ni jedan restoran ili bar koji nije toliko preplavljen dimom da se u njemu moze sedeti duze od 10 minuta. to je toliko odvratno i nepodnosljivo a na drugu stranu sto ce svi nepusaci u beogradu bolovati od raka pluca za 10-15 godina.
za to su svuda pricali da je neizvodljivo, mislim uvesti tu zabranu ali gde god da su je uveli ona funkcionise bez problema pa cete videti da po svetskim gradovima imate cist vazduh po zatyvorenim prostorijama a ko zeli da pusi lepo iuzadje napolje na pet minuta i obavi to da ne smeta drugima kao i svaku drugu "nuzdu".
i svi se slazu i pusaci i ne pusaci da je tako ipak bolje. nije tako tesko biti civilizovan.
Cink Cink 19:23 13.09.2007

Poverenje i planiranje

Misim da Beogradu, da bi bio prvo evropska, pa onda, daj Boze, i svetska metropola, pre svega treba dugorocnog planiranja i ulaganja, i veceg poverenja gradskih vlasti u sposobnosti i vrednost gradjana Beograda.
Sta mislim pod poverenjem gradskih vlasti u svoje gradjane? Navescu samo jedan primer.
Ja bih voleo da se u Beogradu pocne ozbiljno, znaci u citavom gradu, sa razdvajanjem smeca koje se moze reciklirati i onog koje ne moze. Time se prvo smanjuje gomila smeca na deponijama i one su manje i duze traju, zatim se stedi energija koja se ulaze u proizvodnju nove plastike, stakla, papira, a stede se prirodni resursi kao sto su reke i sume koje se recimo koriste za proizvodnju papira.
U nekim gradovima sveta postoji i preko pet posebnih korpi za razne vrste smeca i nikada mi nije bilo tesko da to postujem. Zato mi je najtuznije sto me gradske vlasti mog rodjenog grada, kao i veliki broj drugih ljudi, smatraju jos za to nesposobnim i zadovoljavaju se nekim simbolicnim akcijama.
Kako to da se to celom svetu isplati, na to se naviknu po Evropi i Americi i emigranti koji su se juce doselili iz nekih africkih i aziskih sela koja nemaju ni vodu, a Beogradjani su navodno nesposobni.

Sta je problem sa dugorocnim planiranjem. Nacelno sve je u redu, ali ako se pazljvije pogleda, stvari stoje drugacije. Ukoliko neki projekat ima kapitalan znacaj za grad i jako je koristan na duge staze, on ima sanse da se u Beogradu sprovede samo ako moze da se izgradi za cetiri godine, tj. u jednom izbornom mandatu. Zato ce se graditi most preko Save kod Ade, iako ce dovesti jos vise saobaracaja u siri centar Beograda i iako narusava prirodne celine Ade i Topcidera, a nikada se nece izgraditi metro. Logika nasih gradskih politicara je da nece da ulazu pare u nesto za sta ce neka druga, buduca gradska vlast, pokupiti zasluge.
Ja ne mogu da nadjem druge razloge za uporno protivljenje izgradnji podzemne zeleznice, kakvu imaju sve vece evropske prestonice. Ako se jednom Becu, koji ima 1,6 miliona stanovinka isplati da ima 6 metro linija, i usto vrlo razvijen i cest gradski i prigradski zeleznicki saobracaj, masu tramvajskih i trolejbuskih linija, kako to da se Beogradu koji ima 1,3 miliona ne isplati niti jedna linija pravog metroa nego su navodno za nas dovoljni tramvaji sirokog koloseka. Kako da Zagreb planira izgradnju metroa u buducnosti, mada ima manje stanovnika, a Beograd to ne interesuje.
Sta je dugorocan cilj Beograda? Da postane grad automobila, guzvi i zagadjenog vazduha, sa sve manje prirode? To se desilo Atini u drugoj polovini proslog veka, pa je, hoces-neces, morala da sagradi skupu podzemnu zeleznicu, koja je, zato sto se cekalo, bila jos skuplja.
Ili je mozda cilj Beograda da bude zdravo mesto za zivot, sa malo automobila, sa paprenim cenama za parkiranje, ali sa odlicnom prirodom i besprekornim javnim saobracajem koji ce voznju automobila uciniti nepotrebnom, kao sto su to uspele gradske vlasti recimo Berlina.
Za tranzitni teretni saobracaj postoji ili ce postojati obilaznica kod Ostruznice, neka se sagradi jos koja, preko Dunava kod Batajnice, i to je to. Sta ce kamioni teskasi na Topcideru i Kosutnjaku? Da li je cilj da se i ove dve najvece zelene povrsine uniste.

Ja ne bih hteo da ispadne kako gradska vlast ne radi nista kako treba. U poredenju sa republickim i mnogim lokalnim vlastima po Srbiji vasi rezultati su mnogo bolji. Pogledajte samo petlju kod Autokomande, bez mnogo buke, taj kompleks nadvoznjaka, mostova i podvoznjaka najzad izgleda kulturno.
Ali ipak, to nije razlog da se od nje ne ocekuje vise. Za neke stvari nije potreban cak i veliki novac. Na primer, gradska politika protiv privatnih deponija je toliko neefikasna da one ne samo da se nisu smanjile, vec se njihov broj udesetostrucio. Pogledajte samo na sta danas lici petlja kod Bubanj potoka?
parmin parmin 21:22 13.09.2007

Evropa, da li joj se Beograd priblizio?

Da li će Beograd dobiti još jedan most ili bar da na Gazeli zalepite još po dve trake sa obe strane, da bi se izbegle ogromen gužve.
gagonja gagonja 22:13 13.09.2007

Re: Evropa, da li joj se Beograd priblizio?

dobice.
jedan ce da ide preko save tamo iza ade iganlije i da se preko novogbeograda, iza bloka 45 poveze na autoput kako bi se napravio izlaz na ibarku magistralu i obrenovacki put sa auto puta bez da se prolazi kroz grad (mostar, autokomandu sajam.....).
gagonja gagonja 22:15 13.09.2007

Re: Evropa, da li joj se Beograd priblizio?

tako ce se centralna srbija povezati sa zapadom, severom i vojvodinom bez da se prolazi kroz beograd sto bi trebalo da popravi stvari.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 15:40 14.09.2007

Re: RE Evropa

Poštovani Gospodine Kostiću,

Veoma se slažem sa vama, ja se ne frustriram ali trpim posledice. Beograd ima realan problem jer je stvorena vizija metropole ali u se ona realizuje u okvirima države kojoj je on glavni grad. I u okviru realnih mogućnoati, finansiskih na primer. Mogućnosti ostvarenja vizije je kapacitet građana da to prihvate i učestvuju i to je možda najvažnije. I biraju. Sa jedne strane su opterećeni globalnim problemom koji im država nudi kao opciju, pa zbog toga marginalizuju svoje životno okruženje i grad u kome žive. Okrenuli bi se budućnosti, bez obzira na realtivno siromaštvo, ali onaj globalni problem iz istorijskog skladišta sputava odluku i svi se nalazimo u očekivanju da se to reši a život prolazi. Da bi bili Evropljani moraju pre svega da se opredele i to je veoma teško, ne mogu se kritikovati zbog zbunjenosti ili neodlučnosti. Zbog toga, ne samo zbog toga naravno, ostvarenje vizije ide sporo ali to je realnost u kojoj se svi krećemo. Ipak, ja sam optimista jer mi se čini da ljudi shvataju taj osnovni problem i postavljaju pitanja. To je ipak neki početak. Pa ne treba odustajati.
Sa poštovanjem
Bogdan Bogdan 00:54 14.09.2007

dodatak

B92 blog mi je pojeo deo i zaključak replike pa je evo ovde.


3)Grad bi morao da vrši i efikasniju kontrolu poslova koje u njegovo ime obavljaju određene kompanije. Ukoliko radnici ne urade posao kako valja (npr. postave ploče za slabovide u cik-cak) treba ih naterati da u najkraćem mogućem roku to isprave. Ponekad do ispravki nikad i ne dođe a ponekad su potrebni meseci. Tu se vraćamo na nepostojanje centralnog mesta na kom bi građani mogli da prijave problem. U suprotnom se stiče vrlo jak utisak da je grad nezainteresovan i da mu ne smeta javašluk. Uostalom kada će zaživeti ideja o komunalnoj policiji?

Neko je već spomenuo kao simbol onog lošeg u gradu izgled spomenika knezu Mihailu. Složio bih se. To je nešto tako malo a tako puno znači. Da li hemikalije s kojima će on biti obrisan koštaju više od preporuka zgađenih turista? Zamislite situaciju u kojoj dolazite u Zagreb a spomenik banu Jelačiću sav išaran izlepljen i sl. Verovatno biste tekli: nemoguće pa Hrvati ne bi imali takav odnos prema sopstvenoj istoriji - to je ipak centralni spomenik. I bili biste u pravu. Eto,hajde neka to bude projekat grada Beograda koji će biti inspirisan iz odnosa sa građanima preko ovog sajta.
Bogdan Bogdan 01:02 14.09.2007

Re: dodatak

Poštovani,
Beograd je grad velikog potencijala. Ne nalazi se u sred pustinje niti u bilo kakvoj drugoj zabiti. Ulaganja potrebna da se Beograd približi Evropi možda i nisu tako velika kako bi se na prvi pogled pomislilo (izuzev metroa i još nekih većih infrastrukturalnih projekata).

Problem Beograda leži u nekoj kombinaciji neodgovornosti, nenadležnosti, smotanosti, javašluka i nepoštovanju ideja.

1) Beograd ima katastrofalnu politiku online odnosa sa građanima - osim ovog bloga i foruma opštine Novi Beograd takav odnos sa građanima je na izuzetno niskom nivou iako je najbolji od svih mogućih jer odgovori na određena pitanja ostaju dostupni svima i u svakom trenutku. Pogledajte sajt grada Melburna koji se bavi isključivo idejama građana šta treba uraditi da bi grad bio bolje mesto - http://www.futuremelbourne.com.au/ http://www.evillagemelbourne.com.au/ . Normalno da će biti puno fantaziranja, suludih ideja itd. ali sigurno i kvalitetnog materijala. Osim toga to je dobar način da se vidi kako građani razmišljaju (nešto poput ankete koju je grad svojedobno delio prilikom planiranja budžeta samo u stalnom obliku).

2)Arhitekte moraju da imaju hrabriji pristup jer je kompromis izme
Bogdan Bogdan 01:03 14.09.2007

Re: dodatak

2)Arhitekte moraju da imaju hrabriji pristup jer je kompromis između starog i novog u današnje vreme potpuno bezveze. U starom gradskom jezgru samo potpuno drugačija ili arhitektura jednostavnih linija može da izazove oduševljenje.
Dakle to ili treba da bude nešto šokantno i kontroverzno o čemu će se pričati

ili nešto neprimetno što neće skretati pažnju sa starih objekata

Takođe bi bilo lepo rekonstruisati pojedine uništene dragulje Beograda (to rade i gradovi poput Drezdena i Varšave, ništa novo i neobično) poput ovog (čuo sam da će tako nešto i biti urađeno, pa nadajmo se):


Mislim da je stapanje stilova stvar prošlosti i da tamo treba i da ostane. Nadam se da obala Save neće biti uništena nekim nakazama. Bilo bi veoma poželjno da se za velike projekte poput Opere pozovu čuvene strane arhitekte. I time bi se Beograd i Evropa približili. Beograd bi se spominjao u arhitektonskim krugovima a i bio bi ukrašen nekim zdanjima koja bi postali simboli. Ti ljudi za novac koji dobiju isporučuju zaista neverovatne objekte koji naše arhitekte sa malim iskustvom u radu na kapitalnim objektima i velikom kreativnom blokadom u prethodnoj deceniji ne bi mogli da urade ni uz najbolju nameru.
Strmoglavi badža Strmoglavi badža 09:46 14.09.2007

Re: dodatak


Ovu sliku pošte nisam nikada video?
Uništena u bombardovanju ili šta?
Eh, prelepo izgleda... velika šteta za nju i 'zemunski most'.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 15:08 14.09.2007

Re: re dodatak

Poštovani Bogdane,
Prva slika mi se ne dopada, to mu dođe kao pokazivanje snage, nagog tela ili već neznam čega. Ipak, kreativna energija arhitekte uz podršku investitora može i ovakve stvari da produkuje i to se po svetu radi. U produkciji od nekoliko hiljada zgrada ne vidim problem da i takva bude sazidana bwz obzira što se to meni ili još nekome nije po ukusu. Pa ni prve Korbizijeove zgrade se nisu dopadale nekome u ono vreme. Stara pošta kod železničke stanice je zaista vredna zgrada i nažalost nesmotreno je prepravljena u vreme kada se na vrednosti ovog grada nije toliko pazilo. Uvek sam se pitao o tome kakvim etičkim i profesioanlnim vrednostima je raspolagao arhitekta koji je napravio ovo što mi sada gledamo na tom mestu. I kada govorimo o Evropi i našem mestu u njoj treba i o ovome da mislimo. O vrednstima koje smo zatekli i koje treba čuvati jer su deo našeg identiteta. Zbog toga sam pokrenuo inicijativu da se ta zgrada vrati u prvobitno, izvorno stawe i na tome se radi. Nadeam se da će to biti uspešno.
Sa poštonjemem
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 02:09 18.09.2007

Sta je dobra arhitektura?

Postovani Gospodine Bobicu i Bogdane,

Imam jedan subjektivni komentar i jedno sire pitanje.
Sto se tice Frank Ghery-a samo cu prepricati Rem-ovu opasku. Naime, po njemu, najbolji Ghery-ev shoping mall je zapravo muzej u Bilbau; medjutim, pored ove gore prikazane zgrade (stambena zgrada u Pragu) Muzej u bilbau je pokrenuo lavinu diskusija o efektima arhitekture na grad. Ako pogledamo sta se poslednjih deset godina radilo u Holandiji i Spaniji ali ne u manjoj meri u Engleskoj (ali u poslednje vreme ponajvise u Aziji) primeticemo koliko je znacaja dato arhitekturi. Arhitektura moze da privuce ogromnu publiku (investitore, turiste, poslovni svet, dzet set, studente, intelektualce, nomade, kreativce itd). Obzirom da je nase trziste jos nerazvijeno, ne nazire se realna potreba za dodatom vrednoscu kakva je arhitektura i zato moramo da gutamo sto nam se servira. Zbog toga nailazimo na jeftine materijale, lose prostore i neminovnosti. Svi pricaju o tradicinalnim vrednostima i davno proslim vremenima pa zato kod nas diskusije nikad ne odu mnogo dalje od srednjeg veka. Zasto ne bi pokusali da nekad razgovaramo o tome sta je savremeno u Beogradu?
Meni je zao sto o dobroj arhitekturi diskutujemo samo na osnovu nekih slika bez ikakvog realnog osvrta na to u kojoj meri kod nas moze da se desi zaista dobar design. Nazalost ja nisam kod nas do sada naisao na dobru volju da se razgovara o korenitim idejama za buducnost vec za sve uvek postoje opravdanja koja nas jako sporo vode napred. Zasto ne bismo ozbiljno razmotrili i analizirali projekte koji se kod nas grade umesto sto se koriste da bi se ne argumentovano pricalo o hipotetickim malverzacijama i politikanstvu. Zasto ne bismo konacno realno sagledali sve nase slabosti i diskusije o arhitekturi zaista ucinili strucnim.

Evo i jednog primera za diskusiju:
Projekat zgrade na terazijskoj terasi je po meni zaista nevidjeno ruglo i smatram da je potpuno u nekom sibirsko-kazahstanskom stilu iz 80-ih godina (bar ono sto sam video na nekom sajtu - pri tom se izvinjavam onima koji prema njoj gaje bilo kakve simpatije). Tacno se oseca da ona depresija "boljeg zivota" i dalje postoji te se, izmedju ostalog, u skladu sa tim mentalnim habitatom gradi totalno bezlicna masa objekata po gradu.
Moje neko pitanje gospodine Bobicu jeste tematski vezano za buducu zgradu na Terazijama.
Interesuje me ko je bio ziri konkursa i koji su prostorni ili arhotektonski kvaliteti te zgrade a na osnovu kojih ona cini toliko vredno delo da zasluzi mesto na takvoj lokaciji?
Sta moze da se kaze o njenom stilu i konceptu tj. da li je u skladu sa nekim arhitektonskim pravcem ili ima neko, uslovno receno, "teoretsko" stremljenje? Da li smatrate tu zgradu dovoljno kvalitetnom da bi je videli recimo u Parizu na Champs-Elysees ili negde u Londonu gde bi lokacija imala reciprocnu vaznost? Takodje, sta mislite na koji nacin je na toj zgradi ucinjen prelaz izmedju starog i novog uzevsi u obzir arhitekturu u okolini a u svetlu ovog Ghery-evog primera koji je takodje konfrontacija razlicitih vremena i stilova? Da li ima neka zgrada u Beogradu koja po vasem misljenju moze da se svrsta ako ne svetsku ono bar u evropsku ili regionalnu bastinu savremene arhitekture a da je izgradjena u poslednjih 20 godina?
Srdacno
K.
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 10:56 18.09.2007

Re: Sta je dobra arhitektura?

Slazem se potpuno.
Licno, protiv sam ikonicke arhitekture ali naravno samo kad razgovaram u evropskom kontekstu jer, kod nas mnogo nedostaju dobre zgrade. Takodje ni Ghery-ja ne volim ali sto jeste jeste...svetski je lik. Upravo to sto se desilo Bobau i to sto kazes gde lezi nasa sansa jeste i moj najveci argument. Sto se tice Opere takodje se slazem samo se plasim kakav ce projekat ispasti tj. ko ce ga raditi. Principijelno se slazemo u mnogo cemu Nevene, ono sto ostaje da utvrdimo jeste koliko kod nas u struci ima kapaciteta da se Beograd na taj nacin preporodi. Kad pogledam silne banke nekako se budi sumnja. Sa druge strnae ne razumem zasto je tako tesko nekome da prihvati primer Bilbaoa kad su to vrlo zdravorazumske stvari.
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 00:17 19.09.2007

Re: Sta je dobra arhitektura?


Vrlo verovatno negde odmara, mozda na nekoj jahti.
Inace on jeste poceo karijeru gradeci shopping mall-ove i zbog toga ga je Rem poredio sa John Jerd-om u knjizi "project on the city 2 - guide to shopping". John Jerde je inace arhitekta sa najvise izgradjenih m2 na svetu i naravno gradi shopping. Bilbao je inace kao projekat mnogo los. Na primer, ispred zgrade ima jezero koje iz restorana ne mozes videti, sam prostor je lose koncipiran ali forma objekta je toiko spektakularna da ne moze da ne ostane zapamcena. Naravno Ghery ima i svoj inzenjering tako da ima totalnu kontrolu u procesu izrade celog projekta pa zgrada na kraju ispadne u potpunosti kako je zamisljena. Inace, Ghery ima jako popularnu formu ali u akadesmkim krugovima je izuzetno lose prihvacen upravo zbog tog besmislenog formalizma.
Sve u svemu, mislim da je pitanje dobre arhitekture jedna od tema koja kad tad mora da postane deo svakidasnjice i kod nas.
Zamisli samo kad bi sad diskutovali o projektima izgradjenim kod nas na ozbiljniji nacin, ne samo ono kao "ruzna zgrada" vec zaista "sta je autor hteo da kaze". U svemu tome mislim da cemo naci mnogo uvrnutih ideja i jako malo smisla.
Stijak Stijak 04:13 14.09.2007

Infrastruktura

Kad sam iz manjeg mjesta došao da studiram u Beograd bio sam oduševljen ponudom do tad nedostupnih sadržaja i u ovom gradu vidio pravi Evropski grad. Nažalost, poslije nekoliko godina i poslije mojih putovanja po Evropi sam shvatio koliko smo zapravo daleko od Evrope i što je još gore, uopšte ne vidim neke značajne pomake u tom pravcu.

Bez velikih infrastrukturnih projekata koje su žile kucavice svakog grada, ovaj grad će sve manje ličiti na grad, a sve više na jednu ogromnu bezličnu masu. Jer možemo imati i najbolja kulturna dešavanja na svijetu, ali ako ne postoji način da dodješ u centar i relativno lako nadješ parking, nećeš često ni dolaziti. Ako ti za odlazak na posao / fakultet treba sat vremena, malo će ti vremena ostajati za uživanje u ljepotama grada.

Evo recimo, Beč treba da nam bude uzor. Po veličini je uporediv sa beogradom, a infrastukturno je svjetlosnim godinama ispred nas: teški metro sa 5 linija, mnogo sređenije saobraćajnice bez gužvi, mnogobrojne garaže u centru grada u kojima uvijek ima mjesta, parkiranja po trotoarima skoro da nema, cijeli grad je dostupan biciklom, sa mnogobrojnim parkinzima za bicikle, pa ih mnogo više ljudi i koristi, veći broj mostova.

Zaboga, devedesete su prošle, nema više razloga da ne počnemo sa ozbiljnim poslovima. Dosta sa praznim pričama i da se konačno počne sa radom. Zar nismo po planu od prije nekoliko godina trebali već imati prvu liniju lakog metroa?
Armadiljo Armadiljo 08:41 14.09.2007

Most

Iz Vecernjih Novosti:
> DETALjNI plan za Koasnc(ic'ev venac rezervisao je i prostor za deo trase
> lakog šinskog sistema. Kompozicije c'e izlaziti iz tunela kod Pop Lukine ulice i
> nastavljati dalje novim mostom, koji c'e se graditi uz Brankov. Zbog toga c'e
> lift za bicikliste biti premešten na neko drugo mesto. ?or?e Bobic'
> najavljuje da c'e Grad na prolec'e raspisati konkurs za idejno rešenje mosta, a glavi
> zadatak c'e biti da se on uskladi sa vizurom Brankovog, kako ne bi razbijao
> izgled tog dela grada.

A zar ne bi bilo bolje da taj most, ako vec mora da se gradi, bude sa druge strane Brankovog (?) jer kako god ga projektovali sadasnji lep pogled sa usca, pristanista i Kalemegdana bice definitivno unisten...
benevolent benevolent 12:49 14.09.2007

дали урбанисти или...?

Можда би понека бакица са истанчаним осећајем за естетске вредности, такође могла да се упусти у авантуру разматрања и спровођења урбанистичких подухвата у Београду?
Самопрокламовани стручњаци, а у ствари већ проверени рушитељи, не могу да се подиче доприносом урбанистичком планирању и изградњи Београда.
Поготово зато што су љубитељи нераздвојног упитног облика ДАЛИ!
Својевремено су из исте кухиње протерали и оно мало врсних стручњака, пошто их је кум урбанистичке мафије, бивши градоначелник Човић рогобатно и неоправдано назвао тим именом.
Већина тих скромних и паметних људи је морала да бежи по белом и (црном) свету, како их не би појела права мафија, која и даље хара.
Сада по Сејшелима пројектују вештачка острва у приобаљу за боравак, рад и одмор и до 15.000 људи, чија је изградња довршена више од 60%. Наравно, за те грандиозне послове су поштено и награђени и уважени.
Постављам питање: Зашто им не пада на памет да се враћају?
Luc Luc 17:52 14.09.2007

Nov prilog

Svoj prosli preveliki komentar odnosio se na nematerijalne pretpostavke "evropeizacije" Beograda.
Nije mi iskreno jasno (mada imam neka svoja objasnjenja), kako je moguce da u Beogradu nema nekih elementarnih stvari koje ima svaka palanka u Nemackoj ili Holandiji, pa i Italiji, Francuskoj, Spaniji.

* Zasto nemamo lepe i kvalitetne trotoare, ivicnjake, hromirane stubice (sto cak i Podgorica ima)?

* Zasto nasi znaci za parkiranje u zonama izgledaju kao da ih je uradio prvi limar u komsiluku, a onda neki skolarac izlepio slovima od kolaz papira, a ne onako kao sto izgledaju svuda u svetu (floroscentna bela pozadina, diskretan okvir u boji koji obavestava koja je zona)?

* Zasto je moguce u Parizu, Londonu, Madridu, Frankfurtu, Bonu, Sevilji, Becu, Zagrebu, Sarajevu izgraditi zgradu od 40 spratova, a u Beogradu prakticno ne?

* Zasto sva vozila gradskog prevoza (makar GSPova) nisu iste boja (a podsecanja radi ranije su sva bila crveno-bela, sto je vrlo lepa kombinacija)?

* Zasto je Aerodrom Beograd- Nikola Tesla iscrtano na zidu najobicnijom plavom bojom kao da smo neki aerodrom u Tanzaniji, a ranije su stajala lepa metalna slova Beograd - Surcin?

* Zasto je svugde u svetu moguce izracunati koliko gradskom autobusu u koje vreme treba od koje do koje stanice, te ta vremena zajedno sa dolascima istaci na svakoj stanici, a u Beogradu ne?

* Zasto nekaznjavano prolaze nestrucni projekti revitalizacije fasada ljudi iz Gradskog zavoda za zastitu spomenika kojima se uporscavaju predratne i posleratne fasade (primer ugao Njegoseve i Beogradske i masa drugih)?

* Zasto se radovi koji paralisu saobracaj ne izvode i nocu pod reflektorima vec obicno u jednoj smeni preko dana?

* Zasto je 80ih godina moglo da funkcionise automatsko kucanje karata u gsp-u, a ne moze sada 20 godina kasnije, vec imamo neke jeftine madjarske skalamerijice?

* Uz sve razumevanje gospodina za bolest g. Bogdanovica, nije li uobicajeno da predsednik drzave, menadzer kompanije, gradonacelnik, direktor skole, kada zna da u nedogledno vreme, koje svakako traje duze od mesec-dva, nece moci da vrsi svoju funkciju podnese ostavku? Nemati gradonacelnika je dzinovski organizacioni hendikep.

* Zasto je 70ih bilo moguce graditi osnovne skole, vrtice i ostale vaspitno-obrazovne ustanove prema strogim kriterijuma koja je tada primenjena pedagogija postavila, a koj se ticu oblika prosotra, svetlosti, sirine hodnika, a danas se prave skole i obdanista po Beogradu na nivou projekta za kucu koji mi je napravio sestric sa srednjom arhitektonskom skolom?

* Zasto u Francuskoj, Italiji, Hrvatskoj pijace mogu da budu uredjeni kao trgovi na kojima se pre podne prodaju pijacni proizvodi, a posle podne izgledaju kao najlepsi trgovi na kojima ljudi sede u kaficima, restoranima, kafanama i opustaju se, a u Beogradu to nije moguce (prostor na kome je Bajlonova pijaca mogao bi da bude divan trg)?

* Zasto u svetu ispod zgrade opere, muzeja, biblioteke, bilo koje zgrade moze da postoji javna garaza od po dve hiljad ei vise parking mesta, a mi smo jedva napravili jednu sa 400?


Sve su to jednostavna pitanja, odnosno problemi koji bi se mogli resiti uz malo kordinacije i volje. Nijednog trenutka nisam zeleo da kazem da je nesto od toga u vasoj kompetenciji gospodine Bobicu, ali mislim da ni ova vasa tema ne moze biti ogranicena na vas rad. Te "male" stvari, stavljaju nas van Evrope, iako smo geografski sve vreme u njoj.

Đorđe Bobić Đorđe Bobić 15:18 15.09.2007

Re: RE Nov prilog

Poštovani LUC,
Veliki tekst vam je super i spremam se da to komentarišem kasnije jer to traži vreme. Ovaj dodatak postavlja pitanje na posredan način o našim kapacitetima. I jednostavno je bar za početak Te palanke po zapadnim zemljama su u državama gde je nacionalni dohodak desetak puta ili više nego u nas. U tim palankama nije bilo političkih turbulencija od drugog svetskog rata, sve je bilo uredno vođeno i u kontinuitetu. I najzad, tamo građani ne bacaju kesu sa đubretom kroz prozor na trotoar i ne zidaju divlje, i ne rade razne stvari koje ugrožavaju inters drugih građana. Prosto, radi se o nivou urbane kulture gde je razlika zaista velika. Ova tri iskaza su samo deo priče u razlici između nas i drugih ali su važni kada probamo da se uporedimo.
Zato sam i pokrenuo ovu temu, ne da se upoređujemo sa Nemcima ili bilo kim, nego da razumem šta je uporedivo, šta je uslov koji treba da bude ispunjen da bismo mogli da se upoređujemo. Do para koje oni imaju nećemo skoro doći. Nivo urbane kulture se stvara godinama a mi smo tek počeli. Tek smo počeli da razmemo da je gradski javni prostor zajednički, da je vlasništvo svih građana i može gradska čistoća da radi koliko hoćete ako se đubre baca bilo gde. Ili ako neko sprejom šara po spomenicima ili seče drvo u Skadarskoj jer treba da stavi još jedan kafanski sto. Mislim da se može stvarati ambijent koji je u suštini isti kao u evropskim gradovima, naravno u meri koja je nama dohvatljiva i moguća. Koju možemo da platimo i da je održavamo, ne samo gradske službe već i građani.
Uostalom oko svih tema koje ste napomenuli morate priznati da se radi. I ja bih voleo da svi trotoari budu kao u Svetogorskoj, ali nije moguće.
Nešto lično. Sram vas bilo za komentar oko Gospodina Bogdanovića. Čovek se bori za život i newljudski je na takav način govoriti o njemu. To je verovatno pitanje lične osetljivosti i humanosti ali i urbane kulture. Uostalom Beograd ima gradonačelnika koji veoma dobro radi svoj posao. Svaka čast Godspođi Hrustanović.

Ipak sa špoštovanjem
Luc Luc 23:06 15.09.2007

Re: RE Nov prilog

Đorđe Bobić

Nešto lično. Sram vas bilo za komentar oko Gospodina Bogdanovića. Čovek se bori za život i newljudski je na takav način govoriti o njemu. To je verovatno pitanje lične osetljivosti i humanosti ali i urbane kulture. Uostalom Beograd ima gradonačelnika koji veoma dobro radi svoj posao. Svaka čast Godspođi Hrustanović.

Ipak sa špoštovanjem


Cenjeni gospodine Bobicu, dozvolite mi da se jasnije izrazim povodom gospodina Bogdanovica, jer mislim da kao u mnogim diskusijama slicne vrste - i u krugu prijatelja - nisam shvacen kako treba (mozda i mojom krivicom, ako sam se neprecizno izrazio). No morate shvatiti i da gradjani (a ja sam to vise rekao kao razuman glasac nego kao neka hirovati individua) ne dele sa vama prijateljske i bliske trenutke sa gospodinom Bogdanovicem i da drugacije gledaju na situaciju. Ja licno gledam ovako:

1. Meni se rad gospodina Bogdanovica dopada u znacajnoj meri. Ja sam bio odusevljen sa koliko se on energije zalagao za ovaj grad i neretko je javno prkosio i ljudima iz svoje stranke koji su na republickom nivou, kada su radili na stetu ovog grada. Nije li to vredno pohvale? Naravno da jeste. I mislim da svaki gradonacelnik mora imati mnogo osobine koje ima gospodin Bogdanovic.

2. Sto se tice bolesti gospodina Bogdanovica, svaka patnja bilo kog coveka ne sme biti povod za sprdanje ili cinizam i to moja intencija nije bila. Kao i vi, ja bih vrlo voleo da se covek Nenad Bogdanovic oporavi i da ga nikada ne vise ne zadesi nesto slicno.

3. Potpuno je drugi aspekt medjutim funkcija gradonacelnika Beograda - ona ne poznaje ni neraspolozenje, ni apatiju, ni depresiju, ni radost, ni veselje, ni maniju, pa ni bolest. Ona jednostavno mora biti obavljana savesno, kontinuirano i efikasno. Ja mislim da je eticka duznost svakog funkcionera da kada uvidi da ce sprecenost ma kog porekla da obavlja svoju funkciju imati vece stete nego da se na vreme predostroznosti radi povuce, podnese ostavku. Dostojanstveno. Sa stanovista politickog zivota lokanlne zajednice potpuno je sve jedno da li gradonacelnik ne vrsi svoju funkciju mesecima zato sto je bezvoljan i bas ga briga ili zato sto fizicki nije u stanju. To ne znaci da mi gradjani zelimo zlo gospodinu Bogdonavicu ili mozda nekom bolesnom predsedniku drzave ili bilo kome drugom vrsitelju javne vlasti. Naprotic, mi mu zelimo sve najbolje, kao sto zelimo i nama. Njegov boljitak medjutim postize se lecenjima, a nas izborom operativnog gradonacelnika. To je upravo onaj slagvort o kome ste i vi pisali - javni interes. Osim toga, ja mislim da bi gradska uprava (oni koji su zaduzeni za to) trebalo redovno da obavestavaju gradjane o stanju naseg gradonacelnika, a ne da covek ne stane jednostavno iz svih obracanja javnosti, medija. Mi zelimo da znamo kako mu je i nadamo se da ce u jednom od saopstenja stajati da mu je bolje. A nemamo nijedno saopstenje.

Sto se tice gospodje Hrustanovic, bez obzira kako ona stvarno obavljala funkcije g. Bogdanovica, mislim da ipak stranim delagacijama nije isto kada ih primi gradonacelnik i kada ih prima njegova zamenica, bez obzira na uzrok sprecenosti gradonacelnika.

Nadam se da sam se sada "iskupio" koliko-toliko, preciziranjem na sta sam mislio.

S postovanjem,
Luc
Luc Luc 16:02 16.09.2007

Re: RE Nov prilog

... a ako dopustite jos d da dodam, jer sam sada proverio, nekadasnji gradonacelnik Njujorka Djuilijani je povukao svoju kanditaturi kada mu je dijagnosticiran rak prostate, iako su sva istrazivanja predvidjala da ce pobediti. On i americka javnost je to prihvatila kao njegovu veliku pobedu i ja to takodje vidim tako. Tako je posteno i ispravno.

Sto se tice onih tacaka, mogu u sasvim minimalnoj meri prihvatiti konstataciju o prihodima Beograda i opste o bruto drustvenom proizvodu. Gotovo sva moja pitanja se odnose na stvari koje upravo ne zavise od para, koliko od ljudi koji obavljaju odredjeni posao- bilo da se on sastoji u upravljanju, biranju stvari sa estetskom vrednoscu, fizickom poslu ili necem drugom. Ako jos jednom procitate te tacke, verujem da cete videti da je tako.
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 15:31 17.09.2007

Re: Nov prilog

Potpuno se slazem sa kritokom.
Mislim da razlozi za sve to sto si naveo leze pre svega u nestrucnosti tj. losem dizajnu i neplanskom razmisljanju. Mislim da se veliki broj stvari kod nas radi po inerciji i bez ikakvog osecaja za prostor. Posebno se slazem sa mogucnostima kombinacija javnog prostora i namenskog, takodje se slazem da ulicni mobilijar moze bolje da izgleda.
Najgore u svemu je sto se mladim ljudima ne daje sansa vec vremenom sav taj kreativni kapacitet propada. Recimo, dati mladim ljudima da rade dizajn ulicnog mobilijara, tipa, na fakultetu se organizuje studio u okviru nastave, dodje predstavnik javnog komunalnog i kaze "treba nam to i to.." studenti sednu i kasnije se izvodi njihovo resenje. Ovako, sve se svodi na cistu trgovinu kojekakvim stvarima i gleda se ko ce kome da namesti posao.
Kod nas, arhitektima nije bitno da naprave dobar projekat vec da ga prodaju. nema se osecaja za novim potrebama, ili za nekom novom vrstom reprezentacije (kao nikola tesla aerodrom i farba umesto neceg boljeg). Sa druge strane, istina je da smo jos siromasna drzava ali to ne znaci da ideje ne mogu da budu bolje.
Po meni, svi problemi su u nestrucnosti. Ako pogledamo sta se kod nas izgradilo u poslednjih pet godina, nijedan projekat ne moze ni blizu da se meri sa projektima u Evropi (cak ni sa onim losijim po evropskim predgradjima), pocev od samih standarda kvaliteta pa do kvaliteta samih resenja i dizajna. Razlog tome je kvazi strucnost i korumpirana trzisna logika gde vecinu investitora cine neobrazovani ljudi bez ukusa ali i arhitekti koji ne pokusavaju da bilo sta zaista promene u svom delovanju. No, ja sve vreme ponavljam istu pricu ali dok se ne pocnu desavati konkretni dobri projekti sve ove price ostace u hipotetickim okvirima ili ce ostati price o losoj naucnoj fantastici Beograda i niko nece morati da zapravo preuzme odgovornost za to sto je izgradjeno. kad se bude desio jedan ili dva zaista kvalitetna projekta, onda cemo svi videti koje ruglo se zaista desava od 80-ih na ovamo. Nazalost, tada ce biti preskupo rusiti gomilu objekata pa zaista ne znam kad cemo da izadjemo iz ovog postkomunistickog haosa i estetike.
Takodje se slazem sa svim ovim sto si naveo ali mislim da su problemi daleko dublji, pre svega ne postoji zelja da te stvari menjaju i to iskljucivo zbog toga sto je bitnije da se zaradi nego da grad bude bolji. Jedina nada je da se stvori zaista jaka konkurencija gde ce arhitektura zaista poceti da igra bitnu ulogu.
Na primer, hocemo da privucemo investitore a nijedan objekat koji je izgradjen u poslednje tri godine ne ispunjava evropske standarde. Velike firme imaju problem da nadju dobar poslovni prostor iako se on gradi u ogromnim kolicinama. Sve ovo sto je izgradjeno ne ispunjava standarde ali ne ispunjava cak ni evropske seizmicke uslove (iako smo uvek ponosni na kolicinu armature koju stavljamo u zgrade). Nasi standardi su jos uvek stari i oni zaista nisu dovoljni.
Pricamo koliko smo blizu Evropi, a ja bih se zaista zapitao koji oblik je siva gradnja sad poprimila i koliko smo jos uvek divlji u odnosu na Evropu. Vise se ne grade kuce na divlje vec sve vece zgrade. Evo CK, to je bio projekat radjen po urbanistickom planu i umesto da je tako ostalo on je dobio surogata, ogroman trzni centar na prelepom mestu. Zemljiste kupuje ko kako stigne bez ikakvog plana ili prioriteta (postoji samo zoniran plan koji odredjuje samo namenu), sto znaci da nema apsolutno nikakvih planova za izgradnju vec cist prostor za malverzaciju. Dok god ne pocne strateski da se razmislja i konkretno postavljaju ciljevi, nikad necemo biti blizu Evrope.
Luc Luc 21:46 17.09.2007

Re: Nov prilog

Pa mislim da svi koji su procitali prilog koji sam napisao, znaju vrlo dobro da ni sa kakvim parama nema veze to sto autobusi, trolejbusi i tramvaju nisu isto ofarbani (a ranije su u Beogradu svi bili zeleni, pa onda crveni sto je skroz cool). Isto vazi i za vecinu drugih primera. I sta sad tu vise reci?
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 00:26 18.09.2007

Re: Nov prilog

Pa dobro, nije to jedina stvar koja je napisana ali razumem potrebu za subjektivnoscu. Posebno kad su sve istine sumirane na jednom mestu.
Pedja Beogradjanin Pedja Beogradjanin 20:34 14.09.2007

Zasto Beograd tone:

Gospodine Bobicu, danima cekam da neko postavi to pitanje i drago mi je da ste to ucinili bas VI. Verujte mi, registrovao sam se ovde samo da bih vama odgovorio! Beograd nije daleko od gradova Evrope, ali nije ni blizu. Zasto nije blizu? Zato sto mu prete stvari o kojima vecina beogradjana nema pojma (svako zna po deo, ali niko ne zna celinu). Postujuci transparentnost kao najvisi princip i odlicnu demokratsku politiku B92, sazeto cu izneti sve sto se u Beogradu odvija. Da bi, umesto delica slagalice, gradjani videli celinu. I shvatili ko stoji iza svega. Idemo redom MALA REKAPITULACIJA:

1. Prica se o izmestanju ZOO vrta van okvira grada da bi se na Kalisu podigle kockarnice. Nikoga ne zanima sto je BEO ZOO VRT jedan od 2-3 najveca brenda Beograda.
2. U Beogradu ce se podizati dzamije. DZAMIJE!!! U SAD postoji stotine hiljada, usudim se reci, nekoliko miliona muslimana, ali ja za dva meseca boravka u SAD nisam video ni jednu dzamiju u 8 drzava u kojima sam bio. Necu podsecati na strahote rata u Bosni i miniranja srpskih crkava. Necu cak ni reci koliko nam umesto dzamija vise trebaju metro i biciklisticke staze. Samo cu jos jednom ponoviti, posto mi je tesko da shvatim. U BEOGRADU CE SE PODIZATI DZAMIJE!
3. Zatvaraju se ulice, poput Gramsijeve na Novom Beogradu (sve zainteresovane upucujem da dodju i vide taj kriminal: izmedju hotela Jugoslavije i starog Merkatora), i gradjanima oduzimaju parkinzi da bi se namesto njih podigle poslovne zgrade tajkunskih imperija. Svaka cast. Svoj auto cu parkirati na drvetu. Uskoro predlazem da se zatvori i preore deciji vrtic i namesto njega podigne nesto profitabilnije. Predlazem kockarnicu, kafic ili dzinovski splav na vestackom jezeru.
4. Unistavaju se parkovi uprkos protestima gradjana.
5. Preti nam se drugacijim urbanistickim resenjem Usca. Da li tu podici operu? Mozda jos malo poslovnih zgrada? Toliko drveca i setaliste moze da skodi. Takodje nam preti oduzimanje Terazijske terase, tacnije onog sto je od nje ostalo (jad i beda) dok nikog ne zanima sto se Zeleni Venac nalazi na klizistu i sto Filoloska gimnazija na primer potone i sklizne 2-3cm godisnje. Zar je smesno sto ucenici Filoloske i profesorski kadar u sali pricaju da je na pomolu fuzionisanje sa ekonomskim fakultetom??? {Za one koji ne shvataju njihov crni humor, to ce se desiti kad zgrada te srednje skole sklizne do Gavrila Principa.}
6. U isto vreme stanari KAPIJA nemaju lift, reke nemaju dovoljno mostova, stanari prigradskih naselja nemaju telefon, vodovod i kanalizaciju (cak ni SURCIN!), a ulice sirom grada dobijaju novi asfalt i ruho svake godine na tenderske mucke da bi svako uzeo svoj deo kolaca i oprao novac. Samo cekam da skinu sine sa Nemanjine i kazu da nisu dobro uradjene, da posao mora da se ponovi. To ocekujem i na auto komandi.
Ja nisam puno putovao po svetu i od velikih i poznatih gradova sam obisao samo Nicu, Veneciju, Barselonu, Firencu, Pitsburg, Detroit, Panama Siti, Klivlend, Djenovu, Kan, Cirih, Rim... I nigde nisam video ovo sto vidim ovde.
Ko stoji iza svega gore pobrojanog? (retoricko pitanje naravno)
Pozdrav gospodine Bobicu i mirno spavajte.
Pedja
Luc Luc 23:47 14.09.2007

Re: Zasto Beograd tone:

Bas ste fino poceli, ali onda ono sa dzamijama, to je cist fasizam. Vi ocigledno ne znate da Beograd vec ima dzamiju, pa onda ovde hiljadu pota ponavljate da ce je dobiti. Ako postoji potreba za verskim objektom bilo koje vrste treba ga sazidati. Uostalom, siguran sam da ce muslimanska zajednica biti radija da uklopi projekat dzamije u urbanu vizuru grada i viziju gradskih celnika, nego Srpska pravoslavna crkva. O njihovim objektima, podizanju ograda etc. zaista se moze pricati kao o kriminalu, a mislim da su po drskosti, bahatosti, seljastvu i nekooperativnosti koji je dobro podupret parama prevazsli svakog tajkuna koga ste spomenuli.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 14:45 15.09.2007

Re: RE Zasto Beograd tone:

Poštovani Beograđanine,

Osim vaše izjave i tvrdnje da ste Beograđanin ništa drugo to ne potvrđuje a posebno priča o džamijama. Beograd i njegovi građani su se uvek odlikovali otvorenošću i prihvatanjem drugačijeg mišljenja ili verovanja a bili su protiv klaustofobije i zatvaranja u svoj oklop a posebno im je strana agresivnost. Da u Beogradu će se podizati verski objekti, svih veroispovesti pa i džamije ukoliko te verske zajednice to žele i imaju sredstava da ih grade. Isto kao i pravoslavna crkva i to je beogradski.

Zoo vrt jeste brend ali negativan i reprezentuje Beograd na loš način.. Pre dve godine nije primljen u međunarodnu organizaciju zooloških vrtova zbog neprimerenog načina držanja životinja u malom i skučenom prostoru gde od njihovih prirodnih osobina nije ništa ostalo i mi tamo gledamo a i naša deca klonove, loše kopije životinja. Životinje treba pokazati u ambijentu koji je približan njihovom prirodnom okruženju kako bi građani zaista mogli da ih posmatraju na pravi način. ovo sada je čloša imitacija i mučenje tih bića. Čudno je da ljudi to ne razumeju, kažu da je ok. da to bude na Kalemegdanu jer njima tako odgovara. Drugo, Zoo vrt se nalazi u najzaštićenijem kulturno istorijskom objektu, Beogradskoj tvrđavi, koju polako ruinira i menja. To nije dopustivo. Plan je da se Zoo vrt izmesti na veliki prostor izvan centra grada, da se orgfanizuje po sistemu safari vrta gde će životinje imati dovoljno prostora i gde će biti posmatranne u prirodnom okruženju. Na sadašnjem mestu će ostati ptice i male životinje kojew se mogu uklopiti u prostor koji tamo postoji i to će biti edukativni vrt pre svega za klince. Tu žvaku o kockarnicama je proturio direktor vrta u borbi za svoje interese ali ja se nadam da niko normalan tako nešto neće prihvatiti za ozbiljno, osim u slučaju da je obrnuto.
Naravno da se parkovi ne uništavaju, naprotiv, uređuju se i grade novi ali kada ima loše volje onda je sve moguće pa i iznošenje besmislene tvrdnje. Ne osporavam vam pravo da to radite ali ipak, zbog vas samih pre svega, nemojte dozvoliti da vas loša volja ili politika onemoguće da vidite stvari kakve jesu. Nisu savršene ali ni onakve kakve ih vi doživljavate, posebno kada govorite u Ušću. Zašto ne opera, zašto ne oplemeniti taj predivan zeleni gradski prostor novim neizgrađenim sadržajima i učiniti prostor atraktivnim za sve građane. Podrazumeva se da tu neće biti komercijalnih objekata osim u vašim mislima.

Komenterisao sam vaš tekst da bih na jednom mestu objasnio neka pitanja koja se po gradu neprekidno ponavljaju ali i da bih naglasio da učešće građana jeste neophodno u građenju grada ali ne na način ponavljanja negativnih iskaza kao nekih mantri koje je neko drugi izmislio iz interesa koji sa građanima nemaju nikakve veze (priča o kockarnicama u Beogradskoj tvrđavi....) i bez napora da se sazna o čemu se tu radi. Ili je cilj promocija neke druge priče, političke na primer.
Sa poštovanjem
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 14:52 15.09.2007

Re: dodatak RE Zasto Beograd tone:

Poštovani Beograđanine,
nešto se dogodilo u računaru te se izgubio kraj teksta.
Hoću da kažem da je upravo odgovornost prema sopstvenoj izrečenoj reči i davanje iskaza na osnovu činjenica a ne nekritično ponavljanje tuđih reči ono što je važno za postajanje građaninom Evrope. Lična podgovornost za reč ili delo ili lični angažman u javnom poslu je osnovni uslov da pređemo tu granicu od lokalnog ga širem kontekstu, Evropi na primer.

Opet sa poštovanjem

Pedja Beogradjanin Pedja Beogradjanin 18:16 15.09.2007

Re: dodatak RE Zasto Beograd tone:

Hvala vam gospodine Bobicu, evo kratko cu vam odgovoriti.
Ja sam uvek za reciprocitet i gnusam se fasizma. No, zasto bi mi bili "veci katolik od pape"? Onog trenutka kad vidim da nicu pravoslavne crkve po Kosovu, Bosni i Hrvatskoj, ja cu da se prijavim za dobrovoljni rad, zasucem rukave i golim rukama podignem 2 dzamije, jednu preko puta moje ulice (GRAMSIJEVA ULICA NA NOVOM BEOGRADU), a drugu negde na Dorcolu. Odmah da razjasnimo > nisam ucestcovao u ratu, ne patim od nacionalizma, samo patim od osecaja pravde. Nadam se da me zato nece streljati.
Sto se ZOO vrta tice, mozda ste u pravu, to ne sporim. Zivotinje i treba da zive boljim zivotom nego ljudi. Zasto da se grce i muce na tako malom prostoru? Privatizujte ZOO vrt, pa nek privatnik radi sta hoce - nek ga izmesta u Zemun polje, Surcin, Kovilovo, bilo gde. Nemojte to raditi parama poreskih obveznika koji nemaju ni kiriju da plate (inace bi ziveli u manje skucenom prostoru nego zivotinje koje pominjete u zooloskom vrtu).
I dalje mi nije jasno zasto se na sred moje ulice gradi poslovna zgrada "Nikolasa". Tesko da tu "ponavljam tudje reci", stavise vidim svojim ocima jer gledam kroz prozor. A vidim i svojim ocima kad setam Terazijama, sta se desava na terasi. A vidim i svojim ocima sta se desava na Zelenom vencu. Takodje ne vidim kako je ponavljanje tudjih reci opazanje protesta gradjana kojima seku drvece i oru parkove.
Sretan rad,
Pedja
Pedja Beogradjanin Pedja Beogradjanin 18:23 15.09.2007

Re: Zasto Beograd tone:

Kao prvo hvala sto ste imali strpljenja da procitate moj tekst, inace ne pisem duge priloge, ali ovde se toliko toga nakupilo u dusi... Molim procitajte moj dole navedeni odgovor Djordju Bobicu, tu je sve bolje objasnjeno, pa da se ne ponavljam. I da, znam da Beograd ima dzamiju. Samo ne zelim da ih dobije jos 6-8, dok se na Kosovu razara ono malo srpske bede sto je jos ostalo. Niti sam fasista, niti nacionalista, a ponajmanje verski fanatik. Ali ovde je rec o kulturi jednog naroda i njegovom prezivljavanju, o pravdi i reciprocitetu, diplomatiji i urednosti, a ne o crkvama, dzamijama, popovima, njihovim mercedesima, roleksima i bradama. Bojim se da ste pogresno shvatili moj tekst ispunjen gorcinom, razorenim nadama, korumpiranim cinovnicima i sto je najgore - istinom.
Sve najbolje!
Pedja
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 00:26 19.09.2007

Zasto je Beograd u mraku

Ja imam jos jedno pitanje.
Naime, vec ko zna koji put izlazim na ulice grada u sumrak jureci taxi i pocinjem da primecujem koliko kasno se pali ulicna rasveta. Iako mozda nema mnogo veze sa arhitekturom, ima veze sa gradom. Na stranu sto imamo jako malo osvetljenih objekata (mada malo toga i vredi osvetljavati) ali da li se to stedi struja pa se rizikuju saobracajne nesrece ili je nesto drugo u pitanju?
Mislim da je osvetljenje jedna od stvari koja se prva primecuje u metropolama ali i vecim gradovima kao sto je Beograd. Mislim da je to jedna od stvari koja kod nas nedostaje. Kada se predje granica od Kelebije ulazi se u jednu mracnu zonu, ta zona ne prestaje do Beograda a kad se u njega udje ima tek poneka zuta bandera.
Sve u svemu mislim da koji extra lux ne bi bio na odmet, ako nista ono bar da se sprece saobracajne nesrece, dzeparenje, bacanje djubreta po coskovima ali i vrsenje malih i velikih nuzdi.
aurelije aurelije 11:17 15.09.2007

Beograd nekad i sad

Ja nisam rođeni Beograđanin. Do svoje 11. godine živeo sam u malom mestu na jugu Srbije, mesta koje nema više od 7000 stanovnika (a opet je urbanistički bolje sređeno nego Beograd, mesto se inače zove Raška).

Tada je Beograd bio nešto drugo. Bio je daleka metropola koju sam posetio samo jednom kad su me uputili na VMA. Sećam se kako sam bio ushićen prizorom velegrada, zgradama, ulicama, ljudima, zoološkim vrtom, robnim kućama... Klinci koji su imali rođake u Beogradu su bili poštovani, posebno kad im leti ti rođaci dođu (na stranu što su ti rođaci bili uglavnom iz Lazarevca, Obrenovca...). Beograd je bio mesto gde su imućniji u novcu i obrazovanju kupovali deci spektrume, komodore, amige... Beograd je bio mesto o kome je svaki oficir maštao kao poslenjoj prekomandi i vredno radio da dobije dobre ocene, jer Beograd je zahtevao samo najboje. Beograd je bio mesto u koje su samo najtalentovaniji gimnazijalaci išli na studije. Beograd je bio mestu iz kojeg se širila kultura i moda. Beograd je bio mesto iz kog se širio napredak.

Beograd je bio... Više nije. Sad čak iz manjih mesta moje rodne opštine deca idu u srednje škole u Beograd (300 km niz Ibarsku magistralu). Što govori o 2 stvari: Beograd je postao obična varošica u Srbiji sa gomilom problema, grad koji je od mesta koje je druge vuklo napred došlo na nivo ostalih krajeva zemlje, a s druge strane govori o strašnoj centralizaciji. A opet kad odem u rodno mesto govore o Beogradu posprdno, sa onim čuvenim "gde ste Beeeooograđani", kao da potenciraju kako je nekada biti Beograđanin bila čast i ponos a sada ne. Dakle kvalitet koji je imao nekadašnji Beograd postao je kvantitet centralizovani. Beograd više nije kopča zemlje sa svetom, nije više stecište najboljih, već često najgorih i to sa čitavog Balkana. Beograd nije više mesto koje oberučke prihvata ljude iz sveta i okoline i koje ih oplemenjuje kulturom, grad koji je od svakoga izvlačio ono najbolje i motivisao da se pruži najviše. Nema više one raznovrsnosti
mmilovan mmilovan 18:13 16.09.2007

Pitanje estetike

Drago mi je što su najmanje dva diskutanta na ovom blogu komentarisali ono što sam jednom gospodinu Bobiću apostrofirao, a on, kao čovek koji "ima poverenja" u svoje kolege od struke iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture, hladno odbio kao neosnovanu primedbu. Reč je, naime, o, blago rečeno, bahatim ponašanjem pri rekonstrukciji ono malo istorijskog fonda, fasada i spoljašnjosti zgrada koje su nam preci, arhitekti od struke i znanja, ostavili.

Svako, pa i laik koji nije zaslepljen onom floskulom o tome da radimo rekonstrukcije da bi nam "grad izgledao lepše", lako može da uvidi da imamo posla sa pravom pošasti izmišljanja istorije, premazivanja vrednog nasleđa najnemogućnijim bojama, probijanja izloga na mestu stanova i iživljavanjima svakojake vrste.

I sve to pod blagoslovom istog Zavoda za zaštitu spomenika kojeg, a sve sa stručne strane i strane poverenja gospodin Bobić brani kao maksimalno kompetentne.

Pogledajte, gospodine Bobiću, jedan Prag. Uočite kako su sve zgrade u istorijskom centru, pa i one na glavnim gradskim saobraćajnicama (među kojima, svakako ima i veoma prosečnih zgrada) obeležene jednom malom crvenom tablom koja govori o tome da je svaka od njih u evidenciji njihovog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

I da se, zaista, nijedan prozor, nijedna obloga niti izlog može prepraviti i preinačiti onako kako to najviše odgovara primitivnom duhu skorojevićevstva.

Brinete se, gospodine Bobiću, o "profesionalnoj savesti" arhitekte Pavla Krata, čoveka koji je "obrijao" u ratu polusrušenu zgradu Pošte kod Železničke stanice, i predlažete vraćanje njenog prvobitnog izgleda koji joj je podario Momir Korunović. Zaista, nije to veoma blistava rekonstrukcija, ali je uspela u izrazu modernističke arhitekture svog vremena, tih četrdesetih.

Savetujem Vam, uz svo poštovanje, da se mnogo više angažujete i profesionalnim očima pogledate šta, u estetskom smislu rade nemušti dunsteri sa slikom našeg grada, kako je preoblikuju i oblače u ogavni primitivizam akrilnih boja sličnih primitivizmu nemuštih, neukih ljudi koji u svom neznanju misle da je ono što oni rade bogomdano i jedino vredno. Da podignete glavu i glas protiv sistematskog uništavanja našeg graditeljskog nasleđa...
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:52 17.09.2007

Re: RE Pitanje estetike

Poštovani mmilovane,

Daleko od toga da sam hladno odbio vašu "neosnovanu primedbu", samo sam rekao da imam poverenja u rad stručnjaka iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Moje poverenje se zasniva na njihovom dugogodišnjem radu u vezi obnove zgrada koje su pod njihovom ingerencijom i moram priznati da je zahvaljujući njima prekinuta praksa interpetacije tih zgrada poi sistemu kako se kome hoće. Ne poručem da ima nekih propusta i to je deo posla. Savršenstvo ne postoji pa ni u Beogradu. Uslovi i projekti koje oni izrađuju su zasnovani na dokumentaciji kojom oni raspolažu i što se boja tiče a što vas nervira, a i mene neki put, te boje su izvorne kažu eksperti i izgleda da su nekada arhitrekti tako zgrade osmišljavali. No to je stvar za diskusiju i moguće je pokrenuti javnu raspravu o načinu revitalizacije zgrada, mislim da bi se to dopalo i kolegama iz Zavoda.
Beogradske zgrade pod ingerencijom službe zaštite su podeljene na dve grupe. Jedno su spomenici kulture gde grad finansira obnovu i ti radovi se izvode na dobar način jer su pod strogom kontrolom i tu grad može da angažuje proverene izvođače. Druga grupa, naravno mnogo brojnija su zgrade pod predhodnom zaštitom i tu grad nije investitor (osim u slučaju programa "popravimo zajedno" i za te zgrade Zavod daje uslove i saglasnost na projekat kojio može da rasdi bilo koji arhitekta na tržćištu. Te zgrade imaju svoje vlasnike i oni su investitori te mogu angažovati izvođača na tržištu. Nije to dobra solucija ali tako je po pravilima i tu zaista imateškoća jer je teško kontrolisati taj rad. Čak kada se stavi primedba na izvedene radove teško je prisiliti izvođača na popravku i to je deo posla na koji vi imate primedbe. I tu ste umnogome u pravu. Ali, hajde da ovo razumemo i gradimo svakog za deo posla koji obavlja.
Otkud vam ideja da neko, pa i ja, uništavamo nasleđe. Pogledajte Beograd i probajte da budete objektivni, ima propusta ali generalno grad je sinuo od tog silnog uništavanja. Uostalom, generalne procene nisu korisne i kada se time već bavite napišite mi nešto o konkretnim primerima tog uništavanja, to bi bilo korisno.

Odnos prema nasleđu jeste mera "evropeizacije", uslono rečeno. To je mera vrednosti moći grada da obezbedi svoje postojanje i kontinuitet razvoja. Polako učimo i tu lekciju.
Sa poštvanjemj
mmilovan mmilovan 12:59 17.09.2007

Re: RE Pitanje estetike

Poštovani gospodine Bobiću,

ne sećam se da sam Vas optužio da uništavate nasleđe, samo sam pomenuo da bi, kao profesionalno savestan čovek trebali da date svog glasa protiv onoga što sam opisao kao krajnja nestručnost i nebriga koja se odvija ispred Vaših i mojih očiju.

Pozvali ste me da i sam svojim zapažanjima doprinesem temi. Ja bih to i mogao da učinim, ali se nadam da bi javnost publikovanja ovakvog "izveštaja" bila "osigurana". Znate, to već zadire u stvari velikog odricanja da se jedan takav tekst napravi, pa smatram da bi bio veliki problem da završi na nečijem stolu ili fijoci, kao "zanimjiv".

Još nešto, nisu samo boje koje iritiraju. Reč je o celokupnom procesu restauracije, gde se u najvećem broju slučajeva koristi izmišljena materijalizacija, materijalima koji su neautentični, prekrajaju se autorske zamisli kako je već zgodno priučenim izvođačima... Slobodan sam da kažem na osnovu veoma preciznog opserviranja i memorije koja me služi 95 posto onoga što je obnovljeno u proteklih deset godina - jednostavno - izmišljena istorija. Jedina dva primera u uskom gradskom centru koja su precizno izvedena u smislu rekonstrukcije (pa samim tim dokazuju da se to MOŽE i UME i kod nas) su rekonstrukcija srušene zgrade Vlade Srbije (osoba koja je to radila nije žalila truda da pronađe autentični materijal i istovetno sve vrati u pređašnje stanje) i zgrada na Zelenom Vencu 10.

Želeo bih da Vas još i upitam: ko je dozvolio (nadležni ili je to bilo samovoljno) da se prepravlja objekat u Nemanjinoj 9, gde je čitav novi sprat podignut potpuno proizvoljno i bez ikakvog odnosa sa arhitekturom same zgrade, koja je, složićete se, na veoma istaknutom mestu, i "većih razmera"? Ko je dozvolio da se slobodno prekrajaju otvori, da se čini već kako je kome volja ili već kako veoma ambiciozni program ogromne administracije koja treba da se nađe na tom mestu, izgleda, nalaže? Postoji li pitanje autorskog prava, ili ono zastareva kada autor umre i potom doista nije ništa bitno. Sumnjam da bi Vi bili spokojni i "bez knedle u grlu" da saznate nešto o prekrajanju ili prepravkama onoga što ste projektovali ili izgradili.

Naravno, i posle ovakvog pisma Vi možete reći da pitanja koja su ovde pokrenuta odveć zalaze u stručne oblasti. Ja sam ipak, javno, vođen građanskom hrabrošću i, pre svega, nervom da na svetlost dana iznesem ono što me kao stanovnika ovog grada nervira, što smatram odustajanjem od principa struke zarad jeftinog pridobijanja poena, u ovom slučaju populacije koje će se malo ticati (većina ljudi će veoma jednostavno progutati priču o "sređivanju i umivanju", a naspram kojeg (a to su javne odluke) ista ta populacija malo može da utiče.

Pisao sam (kao što i Vi, uostalom pišete) u nadi za boljom evropskom budućnošću ovog grada. Ja drugi, rezervni, nemam.

Kao ni mnogi od nas.
benevolent benevolent 11:22 17.09.2007

феноменални предлог Оње Ивањицки

Уместо што је усвојен најскупљи ( и то 5 пута од конкурентског пројекта), а не и највише функционалан мост од Шумадије према Срему преко доњег шпица Аде Циганлије, зашто нико није обратио пажњу на предлог Оље Ивањицки?
Њен идејни пројекат трокраког прстенастог моста је чак и поклонила Београђанима, а преко доњег шпица Великог ратног острва би се путем прстена крацима повезали Шумадија, Срем и Банат , и то не би било скупље од поменутог мегаломанског пилонског моста, који је ваљда споменик за живота челника града Београда.
benevolent benevolent 15:28 17.09.2007

Re: феноменални предлог Оње Ивањицки

Наравно, сагласан сам да то није ништа ново у свету, али не би било лоше да и ми можемо да се подичимо таквом грађевином у Београду.
benevolent benevolent 11:29 17.09.2007

службено писмо градске администрације

Господине Бобићу, ви сте службеник администрације града Београда, где је службено писмо ћирилица. Кад тако негујете службено писмо, нећемо се зачудити да почнете да пишете арапски и то здесна на лево. Џамију на место Зоо врта!
Luc Luc 15:07 17.09.2007

Re: службено писмо градске администрације

benevolent
Господине Бобићу, ви сте службеник администрације града Београда, где је службено писмо ћирилица. Кад тако негујете службено писмо, нећемо се зачудити да почнете да пишете арапски и то здесна на лево. Џамију на место Зоо врта!


Ljudimo moji, ovde diskutujemo o ozbiljnim stvarima, a ne o trivijalnostima - normalan covek ni ne primeti koje pismo cita.

A inace, to sto ste napisali je totalna glupost, jer (1) cirilica je sluzbeno pismo, a to ne znaci da obavezuje drzavne sluzbe i sluzbe lokalne samouprave vec da su one duzne da je koriste u sluzbenoj korenspodenciji a to su razlicita upravna resenja, presude, zvanicna obavestenja, javni ugovori. (2) Gospodin Bobic je ovde zato sto je svestan svoje odgovornosti, a ne obavlja ucestvovanjem na ovom blogu svoju sluzbu.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 07:25 18.09.2007

Re: Re о писмо градске администрације

Poštovani,

Super je ideja da se džamija gradi na mestu zoo vrta, zaista se toga nisam setio i hvala na viziji sasvim originalnoj i rekao bih revolucionarnoj. Tako se grad gradi, zašto samo te stereotipne priče o fasadama, pa gde će opera, pa zašto asfalt ne traje predeset godina ili već šta "obični" govore. Ovo je sasvim novo, puno energije, motiva i pokazuje vašu dobru nameru da svoj značajan potencijal stavite na raspolaganje gradu.
Sa zahvalnošću vas pozdravljam
benevolent benevolent 08:43 18.09.2007

Re: Re о писмо градске администрације

Поштовани господине Бобићу,

Шалу на страну, зар није у доба Турака и њихове петовековне владавине, у калемегданској тврђави, а и изван њених зидина, постојало барем неколико џамија? А сад мало збиље: Обзиром на експанзију ислама, можда не би било лоше припремити се. Хрвати су то већ учинили и дозволили изградњу велелепне џамије на ексклузивној локацији у Загребу.

Желим вам успех у даљем раду
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 11:53 18.09.2007

Re: RE Re о писмо градске администрације

Poštovani Gospodine Kostiću,
Objekti džamija koji se grade po Evroipi su uglavnom u maniru moderne arhitekture, oni nisu opterećeni tradicionalizmom. U Beču su prihvatili uslov da minare ne može biti veće visine od okolnih objekata i to je značajan ustupak u odnosu na njohovu trediciju. Ako do toga dođe u Beogradu verujem da će to biti respektabilan objekat. Možda će biti i javni arhitektonski konkurs pa je to za arhitektoniku grada dobro. No, to nije najvažnije. Ja razmišljam a na osnovu nekih komentara sa bloga gde se pojavljuje briga o eksapnizi islama pa nije jasno šta oko toga treba raditi. I da se vratom na temu bloga. Evropa i gde je tu Beograd. Ja mislim da je otvorenost grada prema svim religijama, mišljenjima o umetnosti, arhitekturi, politici ili bilo kojoj drugoj oblasti gde misao dopire osnovna premisa za put ka evropskom društvu. Marginalizobanje klaustofobije prema nečem što se nama, ovde, čini opasnim ili agresivnim je uslov za konflikt mišljenja u lošem smislu. Svaka grupa ljudi u Beogradu ima prava na svoj način iskaza pod uslovom da ne ugrožava druge. Voleo bih da Beograđani prihvate takav načim mišljenja jer je to uostalom istorijsko nasleđe u okviru beogradskog način života. To je svetli deo naše istorije koji se nažalost gubi i nestaje, nadvladavaju ga zatvorenost i insistiranje na samo jednom mišljenju i doživljaju sveta. Sasvim nebeogradski.
Sa poštovanjem
mmilovan mmilovan 17:00 18.09.2007

Re: Re о писмо градске администрације

Đorđe Bobić


Tako se grad gradi, zašto samo te stereotipne priče o fasadama, pa gde će opera...



Gospodine Bobiću,

ovim ste pokazali koliko Vam je zapravo do svega o čemu smo razgovarali stalo.

Naravno, "stereotipna priča o fasadama" dobro dođe u sopstvenoj promociji, kao što ste to pre koji dan učinili na izložbi o gradskim ornamentima.

Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 00:40 19.09.2007

Re: Re о писмо градске администрације

Postovani gospodine Bobicu,
Moram da vas pitam koji su drugi ako su neki "obicni".
Takodje ne razumem zasto bi na mestu zoo vrta bila dzamija umesto lepo uredjenog javnog prostora sa nekim manjim sadrzajima.
Mislim da religija treba malo da odmori posto je ovaj postkomunisticki religiozni sindrom malo izmakao kontroli.
Pitanje sta staviti na mesto zoo vrta jeste vazno pa se odmah zatim postavlja pitanje kome je namenjen centar grada i Kalemegdan. Nema nista protiv bilo koje religije ali mislim da ne bi smele da se desavaju stvari kao u bloku 26 gde je ona onako mala crkvica uspela da zauzme onako veliki prostor.
To je mislim jedno osnovno nerazumevanje koncepta ali i nasa iskonska pisi-brisi potreba. Na sred modernistickog projekta pojavi se pravoslavna crkva koja ocigledno ima apsolutnu moc i cini se da je van zakona.
Mislim da pitanje dzamije zasluzuje ozbiljnu diskusiju i treba da bude u skladu sa potrebama muslimanske zajednice u Beogradu. Pre svega videti u kom delu grada ih zivi najvise i onda je mozda tu postaviti. ako nista, to vec ima malo vise materijala za razmatranje u odnosu na njeno postavljanje umesto zooloskog vrta.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 13:04 19.09.2007

Re:re Re о писмо градске администрације

Poštovani Kristijane,
Otkud vam crkva na mestu zoo vrta? Kako ste to utripovali, verovatno zbog nepažljivog čitanja teksta i razumevanja poruke. Gospodin kome sam to uputio savršeno je razumeo.
Sa poštovanjem
Kristijan Cebzan Kristijan Cebzan 13:12 19.09.2007

Re: Re:re Re о писмо градске администрациј

Postovani Gospodine Bobicu,
ja dajem komentar na onu ideju o postavljanju dzamije na mestu zoo vrta, a dalje cisto komentarisem kako crkvena arhitektura utice na gradsko tkivo na primeru Novog Beograda i bloka 26 (i ocigledno otvoreno pokazujem nezadovoljstvo).
Izvinjavam se ako sam pogresno razumeo ali gore lepo pise da je postavljanje dzamije na mesto zoo vrta dobra ideja.
Nazalost, moj komentar nije na dobrom mestu vec je poslednji u nizu pa to stvara zabunu.
Srdacno
K.
Зоза Зоза 23:16 19.09.2007

Европа?

Поштовани господине Бобићу,

Није вас било за време летње паузе, надам се да сте се лепо одморили. Било је толико посла. Пошто ја спадам у , како рекосте, обичне грађане (а они по дефиницији не знају ништа или јако мало), онда бих вас молио да ми објасните како је могуће да ''Београд-пут'' опет асфалтира улице на Новом Београду које је асфалтирао прошле године. Како је могуће да се опет ради Булевар Ослобођења, а сада када је скоро завршен, вожња по њему је као по некој љуљашци. То је случај са свим улицама које они ураде. Пошто не знам ништа о томе, не бих помињао улегнуте шахтове и сливнике, наравно, одмах након асфалтирања. Прошао сам скоро улицом Димитрија Маринковића која је асфалтирана пре неки месец, и гле чуда, појавиле су се две огромне рупе по средини. Зашто? Зато што неко отима паре од нас, сада је модерно рећи, пореских обавезника, а неко други стално кука како град нема пара, а где се двојица свађају ту се појави трећи (читај:лопов) и лови у мутном.

Када ово решите причаћемо о Београду и Европи (ма шта то било).

Неко је поменуо поништиваче карата у ГСП-у. Први аутомати, наглашавам, аутомати за поништавање карата су се појавили ,ако ме сећање не вара 1975-6 године. На њима је писао гаражни број возила, време куцања карте,датум и смер вожње. Данас имамо полуаутомате, да не кажем зумбе,који задржавају сваког путника 3 пута више него они стари, што се одражава на укупну брзину саобраћаја, јер се ствара гужва на вратима и возачи не могу да крену.

Када ово решите причаћемо о Београду и Европи (ма шта то било).

Као што знате, ја стално истичем проблем нас који станујемо око пијаце на Бањици. Сада сте нам уклонили и киоске где смо последњих 30 година куповали новине, тако да у кругу од 500 метара људи не могу да купе ни аутобуску карту, ни новине , ни цигарете , ни часописе. Киоск Народне банке је неким чудом остао, иако не ради дуже време. Заузврат, препродавци свега и свачега су се вратили на своја места јер нисте успели (не ви лично) да их отерате на робију због утаје пореза, угрожавања безбедности саобраћаја или да им нађете још по неко дело за које би могли да им суде. У писму Беоинфу сам написао, а поновићу и овде, да би било лепо када бисте јавмо саопштили свима нама да не можете, нећете, не желите, да решите проблем, како би се ми грађани, са пуним правом, самоорганизовали и то решили на стари српски начин. Неко ће рећи, јадни људи, шта сте се наврзли на њих. Па и нису баш јадни, јер већина њих то ради последњих 10-ак година, не само зато што су приморани, већ и зато што не плаћају тезгу, локал, порез, царину, доприносе за здравство и пензионо,за разлику од многих других, а на бироу се воде као незапослени и вероватно узимају све могуће бенефиције за комуналије. Друга ствар је што у близини нема клозета, па своје физиолошке потребе обављају у ниском растињу око солитера.
Зашто ово стално понављам, па зато што је ова градска власт легализовала пијацу коју су нам њихови претходници из СПО-а направили на паркингу. Зато што немамо где да паркирамо, што рече неко овде, паркираћемо на дрвећу. Зато што су скитнице и алкохоличари почели да окружују зграде у толиком броју да је то постало непријатно. Ту постоји и један политички моменат,везан за једну странку, али сада није битан. Укратко, неки мисле да ће и даље моћи да раде то што раде ако су активисти одређене странке. Ту мислим на продају пиратских дискова, цигарета и све остале шверцоване и друге робе. То је лоша слика за ту странку и у више избора ме је спречила да (из беса, ината, како год) гласам за њу.
Ово су неке слике од пре неки дан, лично мислим да би вам се смучило и да бисте одмах пожелели да се преселите када бисте ви, господине Бобићу, живели у оваквим условима.









Када ово решите причаћемо о Београду и Европи (ма шта то било).

Срдачан поздрав
speedy speedy 21:50 04.12.2007

Re: Европа?

Samo da se slozim u vezi sa losim asfaltiranjem i nivelacijom sahtova. Ovo je veoma cesta pojava na beogradskim ulicama. Ne prodje ni punih godinu dana od asfaltiranja neke ulice, a vec se pojave rupe, sahtovi prakticno "upadnu" u asfalt i onda se po ulicama vozi slalom, kako bi se izbegle te rupe. Primeri takvih ulica su Savska, ulica koja se spusta od Andre Nikolica do rampe kod Hipodroma, tek asfaltirani (krpljeni) delovi Pozeske ulice, itd....

Ja tu vidim par razloga za tako nesto. Ili se radovi samo otaljavaju, kako bi se opet radili u kratkom vremenskom roku i na taj nacin opet naplatili dupli posao, ili se krade materijal ili radnici jednostavno ne rade svoj posao kako valja. Ali na kraju krajeva, neko bi trebalo da odgovara, jer se trose nase pare koje izdvajamo kroz razne poreze.
Luc Luc 15:51 12.10.2007

Generalstab

Postovani g. Bobicu,
vec godinama se malo-malo pa raspravlja o generalstabu odnosno njegovim dvema zgradama - "Sutjesci" i sta sa njima raditi. Nedavno sam procitao u novinama da psotoji cak inicijativa i da se skinu sa liste zasticenih zgrada.

U vezi toga, zeleo sam da podelim sa vama svoje misljenje. Mislim da se i strucna strana i obicni gradjani uglavnom slazu da te zgrade nisu uklopljene u prostor na kome su i sledstveno da "upropascavaju" citav potez. No mislim da iz toga ne bi trebalo izvuci zakljucak da je to zbog njihove arhitekture. Pre je probelm sto su one uvucene ka Slaviji u odnosu na ostale zgrade u Kneza Milosa za dovoljno mesta da stane jos po jedna zgrada i to ogromnih razmera. Sta mislite o tome da se te dve ogromno parcele preparcelisu na cetiri... da na dve ostane Sutjeska, a da na uz ulicu Kneza MIosa budu sazidane jos dve neke zgrade cime bi ulica Kneza MIlosa kao celina bila konacno oformljena a Sutjeska bi ostala i konacno bi bila ono sto Sutjeska jeste- kanjon, a ne ruzna vrata u raj.
speedy speedy 21:42 04.12.2007

Postovani,

Ne znam bas da li ste Vi prava adresa i da li je prikladno ovde postaviti pitanje, ali me zanima jedna stvar. Da li se u skorijoj buducnosti planira totalno izmestanje teretnog saobracaja iz centra grada, a pogotovo potez od Gazele do Pristanista (preko zeleznicke stanice)? Ovo Vas pitam, jer je vise postalo nesnosno prolaziti tim delom grada od ogromnog zagadjenja, buke i guzve koju stvaraju svi ti kamioni. Da ne pominjem cesto unistavanje asfalta. Nadam se da se nesto radi na tom planu, jer je to jedan od najnezdravijih i najzagusenijih "koridora" u Beogradu.

Srdacan pozdrav!
Luc Luc 22:17 08.01.2008

fasade

Da li ste vi i vase kolege i saradnici svesni koliko ste uspeli da narusite grad nekvalitetnim i neprimerenim revitalizacijama fasada do sada? Uspeli ste da razbijete jednu od najlepsih ambijentalnih celina koju je Beograd imao - SMIP, Vlada, Ministarstvo finansija, Generalstab, Zgrada sudova, Ministrastvo saobracaja. Fuj.


Luc Luc 00:11 22.01.2008

Propisi

Uvazi gospodine Bobicu,

Apelujem na vas da urgirate da se pravilnik o splavovima temeljno preispita pre nego sto pocne da se primenjuje. NJegova regulacija je suluda... nedavno sam u Parizu gledao kako se psotavlja sve veci broj splavova a nas Grad se protiv njih "bori". Medju samim vlasnicima splavova razvilo se u proteklih 20ak godina niz pravila koja bi se po svojoj sofisticiranosti moga nazvati obicajnim pravom - ko, stam koliko, kada sme. Naravno, to ne znaci da gradski pravilnik samo treba da zapise ta pravila, ali je upoznavanje sa njima neizbezno jer ona ipak uredjuju jedan isecak zivota (psotavljanje i koriscenje splavova) sa kojim pisci gradskog pravilnika sustinski nemaju nikakve veze - ne pozaju ga.

Isto tako, skandalozan je pravilnik o radnom vremenu ugostitelskih objekata. U toj materiji mi ne mozemo da se poredimo sa Becom ili Parizom, vec sao sa juznim gradovima Evrope. To je zato sto su kod nas i u juznoj Evropi temperature u velikom broju meseci vrlo visoke i tek u kasnim nocnim satima padaju. Zbog toga stanovnistvo u tim krajevima ostaje duze budnu i samim tim potrebna mu je duza zabava (i ima pravo na to). Osim toga, nerazumna ogranicenja radnog vremena su protivustavna.

Svestan sam da ovo prvo nije posao gradskog arhitekte, ali ovo prvo jeste. Unistavate jedan simbol Beograda. Dokle tako?

Btw, srecni praznici.

Luc
Luc Luc 21:13 01.03.2008

Crkva

Crkva
#Link Replika: 0

Ljutite se vi ili ne, ali ja sam pitpuno sada ubedjen - postojeca gradska garnitura moze da zaboravi na moj glas - a i svih mojih prijatelja - na izborima. Bilo je prvo povuci-potegni, ali sada je ocigledno: radi se o skupu diletanata.

Nagradno pitanje svih pitanja:

CEMU treba da SLUZI CRKVA NA ADI? ZIMI TAMO NEMA NIKOGA, LETI SVI DOLAZE U SORCU I KUPACIM GACAMA/KOSTIMIMA I MINI SUKNJAMA, A SA TAKVOM GARDEROBOM JE ULAZ U CRKVU ZABRANJEN.

To je definitivno dokaz da je ulaz na sednici gradske skupstine sa centralnim nervnim sistemom nepozeljan.
Ovaj grad ima apsolutno bezbroj razloga da srpsku pravoslavnu crkvu posmatra kao posast, jednu vrstu urbanisticko-arhitektosnke kuge, a umesto toga oni im samo izlaze u susret iz dana u dan. Podsecanja radi:

Gradske crkve pre rata u Beogradu uglavnom nisu imale "parohijske domove", sto je i normalno jer na selu gde ljusi zive u kucama i prota treba da zivi u kuci, a u gradu gde ljudi zive u zgradama, i popovi treba da zive u zgradama... ali NE, nakon 80 godina u DVORISTU crkve Aleksandra Nevskog je sazidan parohijski dom, cime je prakticno unisten polozaj te crkve. Isot vazi za neke druge crkve.

- Jos jedna stvar koja je u gradu potpuno nepotrebna su ograde. Crkva sv. Marka kao poslednja crkva sazidana u BGu pre rata nema ograde. Medjutim, hram sv. Save ima. I ne samo to. Bez ikakvog vidljivog razloga deo parka je poklonjen SPC da gradi nekakve parohijske domove i patrijarsije, a oni su i taj dom, odnosno placeve ogradili i to tako stoji na sred parka. Isto vazi za skandalozne ograde (i skandalozne crkve) na Novom Beogradu.

U principu nemam nista protiv "crkvice" na Adi, ali ovo je sadjenje tikvi sa djavolom. Kada bi nasa crkva pristajala (u stvari nas Grad propisivao) uslove kakvi se propisuju na zapadu, to bi bilo u redu... ali ovako kad pomislim da mora da dodje i parohijski dom i kapelica. Osim toga, meni se cini da je crkva na Adi u suprotnosti sa nacelima uredjenja SPC a ono je parohijsko, a to znaci da svaka crkva treba da pokriva odredjen broj "dusa" naseljenih u okolini. Crkve u parkovima u svetu zidaju manjinske crkve jer time nece da daju prednost odredjenom kraju grada jer samo jednu crkvu za ceo grad ili cak oblast mogu da priuste - ovako lepo svi treba da dodju u park.

U svakom slucaju totalni i sramotni gubitak razuma. Vi ste meni jednom prilikom rekli da se stidim zato sto sam smatrao da ljudi koji su trajno spreceni ne mogu da ostanu na javnim funkcijama. Ja mislim da je ipak gradska vlast pocev sa unistavanjem Kalemegdana i skandaloznim obnovama fasada, preko fantomskog deljenja stipendija studentima na privatnim fakultetima, pausalnog odbijanja svih mogucih vrsta osavremenjivanja grada i konacno izdavanja dozvola za skaredne verske objekte SPC ta koja treba da se stidi. U Italiji u jednom delu Rima katoicka crkbva je cak 50 godina morala da odlaze izgradnji crkve, jer nije dobijala za lose projekte saglasnost grada.
Nada Markovic Nada Markovic 21:34 02.03.2008

Evropa, da li joj se Beograd priblizio?

Поштовани господине Бобићу,

прочитала сам текст у „Блицу“ од 12.4.2007. године у коме Ви кажете да су грађани криви што у Београду у последњих пет до десет година, све више има нелегалних кућа и станова, што свако ко има пун џеп пара има право да примењује „свој детаљни урбанистички план у Београду“. Морам да нагласим да инспекцијска служба градске општине Вождовац, а богами и градска управа - секретаријат за имовинско-правни послове и грађевинска инспекцију, а ни секретаријат за урбанизам и грађевинске послове за град Београд не желе да раде свој посао и од Београда направе праву европску престоницу. Уместо тога, наведене службе дозвољавају да се од Београда прави касаба, а од званично признатих улица - сокаци. Ово могу да документујем и одговором начелника Одељења за инспекцијске послове градске општине Вождовац, госп. Драгомира Бабића који каже да је урбанистички хаос у Мокролушкој улици у Београду настао: „због непостојања плана детаљне регулације овог подручја, као и непрецизном и нејасном законском регулативом“. (допис СО Вождовац - бр. сл/08 од 17.01.2008.)
Можда регулациони план не постоји, али законски прописи постоје и кажу - не може ништа да се гради.
Дипл. инг. арх. Бранислава Игњатовић, грађевински инспектор СО Вождовац (допис Со Вождовац од 17.01.2008.), иде још и даље и каже да: „увидом у планску документацију утврђено је да за наведено подручје (Мокролушка улица) није урађен план детаљне регулације па самим тим није дефинисана ни регулација Мокролушке улице (профил саобраћајнице и ширина тротоара).“
Да ли ја као обичан грађанин треба да упућујем стручне људе и овлашћену инспекцију општине, да постоји законска регулатива којом се без регулационог плана, дефинише шта је сокак, шта је улица, шта је булевар итд.?
Обратила сам се и већ наведеним градским институцијама, Секретаријат за урбанизам - бр. дописа IX01-350-5-327 - 30.1.2008. и градској грађевинској инспекцији - бр. дописа XXI04 3546-31 од 30.1.2008., али не очекујем да ће се нешто променити, јер је човек већ почео са радовима на кат. парц. 5964 у Мокролушкој улици.
Обраћам се Вама господине Бобићу да својим ауторитетом утичете на општинске и градске службе да раде свој посао. По овоме до сад ја с' правом могу да закључим да нису криви грађани што ће Београд поћи у Европу прљав и урбанистички хаотичан, а и питање је да ли ће Европа таквог да га прими. Ја не бих!

Немоћни грађанин Београда,
Нада Марковић

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana