Ljudska prava

BLISKI SUSRET SA DINOSAURUSOM

Freedom of Information RSS / 19.03.2009. u 09:33

Autor: Rodoljub Šabić

„Svako ima pravo da mu se informacija od javnog značaja učini dostupnom tako što će mu se omogućiti uvid u dokument koji sadrži informaciju od javnog značaja, pravo na kopiju tog dokumenta, kao i pravo da mu se, na zahtev, kopija dokumenta uputi poštom, faksom, elektronskom poštom ili na drugi način."
Tako stoji u st. 2 člana 5. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. I u st. 2 člana 51 Ustava stoji slično - „Svako ima pravo na pristup podacima koji su u posedu državnih organa i organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, u skladu sa zakonom."
Polazeći od navedenog M.S. iz Kragujevca nedavno je pokušao da sazna koliko je koštala oprema za izradu novih biometrijskih dokumenata, kao i to na koji način se formira cena koju građani moraju da plate da bi dobili te nove, biometrijske dokumente.
Tražene informacije nije dobio uz obrazloženje da su „službena tajna" jer su „strogo poverljive". Na pitanje zašto su strogo poverljive dobio je odgovor da je to tako predviđeno Pravilnikom o službenoj i državnoj tajni i načinu izdavanja i oslobađanja od čuvanja službene i državne tajne. Na pitanje gde može da vidi pomenuti Pravilnik dobio je odgovor da ne može da ga vidi, da je i sam Pravilnik „strogo poverljiv".
Član 9. Zakona o slobodnom pristupu informacijama zaista ostavlja mogućnost da se tražiocu informacije uskrati ostvarivanje prava ako je reč o informaciji ili dokumentu koji su označeni kao državna, službena, poslovna ili druga tajna, ali ne automatski, već uz dodatni uslov, da se radi o informacijama „zbog čijeg bi odavanja mogle nastupiti teške pravne ili druge posledice po interese zaštićene zakonom koji pretežu nad interesom za pristup informaciji".
I zato se M.S. nije pomirio sa „strogo poverljivim" obrazloženjem i podneo je žalbu meni, zapravo Povereniku za informacije od javnog značaja.
Ono što on nije mogao da vidi, ja sam kao Poverenik, po njegovoj žalbi morao da vidim. I to me dovelo u priliku da se sretnem sa dinosaurusom. Upoznavanje sa sadržinom „opšteg pravnog akta", pod gore citiranim imenom od 17 reči, neminovno me je asociralo na tog velikog, nezgrapnog i trapavog, u savremene uslove neuklopivog prepotopskog stvora. Ta sadržina je, najblaže rečeno, krajnje „zanimljiva". Ustvari jedina njena prepoznatljiva vrednost je - muzejska. Pravilnik je donet pre više od 32 godine, daleke 1976., godinama pre smrti J.B. Tita. Sadržina Pravilnika zato neminovno evocira uspomene na neke već odavno zaboravljene stvari, počev od „našeg socijalističkog samoupravnog društva" pa na dalje. Završna odredba Pravilnika naročito je „interesantna" jer predviđa da se on „neće objavljivati u Službenom glasniku Socijalističke Republike Srbije".
Neshvatljivo je da se danas i ovde primenjuje ovaj i ovakav „Pravilnik" i da po nečijem mišljenju on može i sme biti prepreka za ostvarivanje prava građana. Zar naš Ustav ne jemči, u skladu sa zakonom, pravo građana na slobodan pristup informacijama i dokumentima u posedu vlasti? Zar, po Ustavu, objavljivanje propisa nije bitan, prethodni uslov za njihovo važenje i primenu? Apsurd da se „prepotopski" Pravilnik, i pored nespornih odgovora na ova pitanja, ipak primenjuje govori o jednom suficitu i jednom deficitu. Ni jedan od njih ne bi se smeo potcenjivati, a na žalost potcenjuju se oba. Imamo suficit sejanja nerealnog optimizma i iluzija o „visokim administrativnim kapacitetima" i „velikim rezultatima" na polju unapređenja ljudskih prava i sloboda. I imamo deficit upornog i konkretnog rada na stvarnom usvajanju afirmisanih standarda demokratskog sveta i osposobljavanju naše uprave da obezbedi ostvarivanje tih standarda. A prvi korak ka uspostavljanju nekakvog balansa je da se nešto učini nespornim. Npr. to da se ljudska prava i kad je to uopšte dopušteno, mogu ograničavati samo iz razloga predviđenim zakonom, samo kad je neophodno i samo u meri koja je neophodna. A tajnim propisima baš nikad i nikako.

 



Komentari (18)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Piromanski Piromanski 10:37 19.03.2009

Zastrasujuce

Mada, kad ovako nesto objavite na blogu B92, vise lici na ono "U cara Trojana kozije usi" nego na akciju koja ce izazvati reakciju, diskusiju i ukidanje "tajnog" pravilnika, a samim tim ostvarivanje transparentnosti na polju javnih informacija.
Freedom of Information Freedom of Information 13:18 19.03.2009

Re: Zastrasujuce

Piromanski
Mada, kad ovako nesto objavite na blogu B92, vise lici na ono "U cara Trojana kozije usi" nego na akciju koja ce izazvati reakciju, diskusiju i ukidanje "tajnog" pravilnika, a samim tim ostvarivanje transparentnosti na polju javnih informacija.


Moji postovi na ovom blogu kao i kolumne koje priilično često objavljujem u Blic-u i Danas-u su, bar pretežno, lične, neoficijelne aktivnosti i izraz mog nastojanja da što širi krug ljudi animiram za teme koje smatram interesantnim.
Međutim, to naravno nije sve što preduzimam. Kao Poverenik za informacije ja ću žalbu M.S. tretirati oficijelno i obezbediti odgovarajući formalni ishod. A i nezavisno od žalbe ja ću svakako formalno upozoriti nadležne na neophodnost anuliranja ovakvih „opštih akata“.
RŠ.
anahron anahron 10:58 19.03.2009

Смрт фашизму слобода народу

Поштовани господине Шабићу,

пошто сам по струци архитекта, када сам се запослио у једној од јавних служби, суочио сам се са небројено много одлука, правилника, решења (... ...) које су доносиле јавне службе а које се завршавају изјавом ,,смрт фашизму слобода народу''.... данас исте важе као референтне у вршењу управног поступка и доношењу одлука.
Терминолошки и оперативно ова Решења и Правилници су неупотребљиви и конкретној јавној служби (јер по жалбама, одлуке којих се морамо придржавати почињу да падају пред Врховним судом), и странкама које нам се обраћају, као и самој струци.

Не смем да замислим колико би коштало једну буџетску годину и државу када би одвојиле средства за ревизију свих одлука, правилника и решења, у једном јавном сектору који и није толико ''актуелан'' у овом друштву, као што је рецимо данас култура.....

Са великим поштовањем.
odpocetka odpocetka 11:02 19.03.2009

Re: Смрт фашизму слобода народу

anahron

Не смем да замислим колико би коштало једну буџетску годину и државу када би одвојиле средства за ревизију свих одлука, правилника и решења, у једном јавном сектору који и није толико ''актуелан'' у овом друштву, као што је рецимо култура......


Mislim da cena uopste ne bi bila velika, samo bi trebalo uposliti svu onu silnu administraciju koja slabo sta radi u toku radnog vremena... cak i na zaposleni na salterima mogu da doprinesu, sta rade u vreme kad ne rade sa strankama?
anahron anahron 11:07 19.03.2009

Re: Смрт фашизму слобода народу

Нисам провалио.... углавном, правна служба служи да би се бавила (!?!?) углавном таквим економским послом. Тако сам видео и у многим другим предузећима. Е сад кад неко нешто (при)упита, тад се даје правно а не економско тумачење. Тако је ''најлакше'' за колектив и директора..... ,)))
odpocetka odpocetka 11:00 19.03.2009

a odgovor?

Da li ste bar Vi uspeli da dobijete odgovor odn. nekako izvedete racun kako se obrazuju pomenute cene, tj. administrativne takse?
loader loader 11:02 19.03.2009

Izvorište (ne)sporazuma među ..!

Većina nesporazuma među ljudima nastaje kao posledica "kolapsa informacija". Odnosno, kad nedostatak kvalitetne razmene informacija i "bazičnih" saznjanja o nekoj pojavi dovede do lošeg razumevanja, a zatim i proizvoljnog razumevanja, ili, u krajnjoj liniji, zloupotrebe takve situacije zarad sticanja nekakve lične prednosti ili koristi! Pod pretpostavkom da jeste tako, možemo samo da potvrdimo u koliko velikoj meri je tema o kojoj ovde govorimo za život svakoga od nas značajna !!
Krugolina Borup Krugolina Borup 11:06 19.03.2009

Zaglavljeni u vremepolovu

I tzv. "Kućni red" mnogih porodilišta u Srbiji datira iz 1970 i neke godine.

Uzgred, uveselila me vest onomad da ste svim državnim organima poslali Uputstvo za izdavanje informacija od javnog značaja na CD-u.

Još me više uveselio komentar jednog čitaoca vesti: "A jel' znaju oni šta je to CD?"
mrvicak mrvicak 11:49 19.03.2009

park iz doba jure

Krugolina Borup
I tzv. "Kućni red" mnogih porodilišta u Srbiji datira iz 1970 i neke godine. "


A jesu l i ti Kućni redovi strooogo poverljivi ili se negde i pročitati mogu (makar istaknuti na javnome mestu u porodilištima, ako ne baš na netu, ne daj bože:)?

Inače, iskreno ne mislim da je dekonstruisanje dinosaurusa preskup posao, potrebna je dobra volja, istrajnost... a to, koliko god ulaganje, će se svakako višestruko isplatiti - pojednostavljivanjem naših života - a javne ustanove tome i služe bogca mu - da uslužuju mene, vas itd.. Oni zaposleni, mi poslodavci...To je glavna stvar koju dobra većina zaposlenih u njima (od vrha do dna piramide) nikako ne shvata!
drug.clan drug.clan 12:42 19.03.2009

dinosaur

nije to dinosaurus jer kao sto vidimo iz primera jos nije izumro. Bice da je pre neka ajkula ili aligator - opasni primerak iz proslosti

Posto je jasno da se takav dokument kosi sa odredbama oktroisanog ustava koji je na snazi (a i onoga pre njega) pa me interesuje kakva je procedura za obaranje takvog dokumenta pred ustavnim sudom i kakve su kazne predvidjene za one koji krse ustav na tako drastican nacin?
Freedom of Information Freedom of Information 14:00 19.03.2009

Re: dinosaur

drug.clan
nije to dinosaurus jer kao sto vidimo iz primera jos nije izumro. Bice da je pre neka ajkula ili aligator - opasni primerak iz proslostiPosto je jasno da se takav dokument kosi sa odredbama oktroisanog ustava koji je na snazi (a i onoga pre njega) pa me interesuje kakva je procedura za obaranje takvog dokumenta pred ustavnim sudom i kakve su kazne predvidjene za one koji krse ustav na tako drastican nacin?


Izabrao sam dinosaurusa samo zato jer mi je lepše zvučao. A Vi ste u pravu, taj izbor nije najbolji, ovo o čemu govorimo nije izumrlo, naprotiv, živo je i opasno.
Što se tiče postupka pred Ustavnim sudom, koliko znam sud se uopšte ne bi upuštao u ocenu ustavnosti i poništavanje neobjavljenog „pravnog akta“. Samo bi konstatovao da isti (upravo zato što nije objavljen) ne može proizvoditi pravno dejstvo. Dakle, naš problem nije pravni, on je faktički.
R.Š.
drug.clan drug.clan 14:09 19.03.2009

Re: dinosaur

Freedom of Information
drug.clan
nije to dinosaurus jer kao sto vidimo iz primera jos nije izumro. Bice da je pre neka ajkula ili aligator - opasni primerak iz proslostiPosto je jasno da se takav dokument kosi sa odredbama oktroisanog ustava koji je na snazi (a i onoga pre njega) pa me interesuje kakva je procedura za obaranje takvog dokumenta pred ustavnim sudom i kakve su kazne predvidjene za one koji krse ustav na tako drastican nacin?


Što se tiče postupka pred Ustavnim sudom, koliko znam sud se uopšte ne bi upuštao u ocenu ustavnosti i poništavanje neobjavljenog „pravnog akta“. Samo bi konstatovao da isti (upravo zato što nije objavljen) ne može proizvoditi pravno dejstvo. Dakle, naš problem nije pravni, on je faktički.
R.Š.


A krivicna prijava protiv nadleznih zbog nepostovanja zakona ili da konstantujemo da su ovi sada isti kao i oni koji su doneli taj dokument pre xx godina i da cutimo?

Ili silom na silu?
Freedom of Information Freedom of Information 14:26 19.03.2009

Re: dinosaur

drug.clan

Freedom of Information

A krivicna prijava protiv nadleznih zbog nepostovanja zakona ili da konstantujemo da su ovi sada isti kao i oni koji su doneli taj dokument pre xx godina i da cutimo?Ili silom na silu?


Za početak mislim da treba pokušati sa upozorenjem, zahtevom da se sa „primenom“ ovakvih akata prestane i da se isti bez odlaganja zamene aktima koji bi bili u skladu sa opšte prihvaćenim standardima u demokratskom svetu. Moram da govorim o „opšte prihvaćenim standardima“ jer u ovom trenutku, kao što verovatno znate, bar ja sam o tome više puta javno govorio mi smo jedno od retkih zemalja koja nema Zakon o klasifikaciji tajnih podataka.
R.Š.
cvele72 cvele72 15:55 19.03.2009

Pohval za vas rad...

Поштовани Институт за савремену историју вам се обратио пре више од месец дана са захтевом да се испита одговорност ВБА која не одговара на више пута поновљени захтев Института за истраживањем грађе из периода 1944-1958. а која се налази у Војном архиву а за потребе научног пројекта:

Приморани смо да уложимо жалбу на понашање Војно безбедносне агенције која не одговара на захтев Института за савремену историју за увид у историјску грађу ВБА каја се налази похрањена у депоима Војног архива. Молимо Вас да у складу с вашим надлежностима покренете поступак за омугућавање приступа информацијама од јавног значаја која се налази у Војном архиву. Институт за савремену ситорију као научана институција је у последња три месеца у два наврата тражио дозволу за истраживање историјске грађе Војно безбедносне агенције за период 1945-1958. године а за потребе научног пројекта (Не) успешна интеграција - (не) довршена модернизација: Међународни положај и унутрашњи развој Србије и Југослаивје 1921-1991. који финансира Министарство науке Републике Србије. Поменути фондови садрже грађу која је давно изгубила свој оперативни карактер а од непроценљиве је важности за разумевање савремене српске историје, те је Институт за савремену историју намеран да формира тим стручњака обучен да грађу прегледа, приреди, критички опреми и стави на увид научној и широј јавности у циљу разбијања митова и предрасуда о грађи обавештајне провенијенције. Како на поновљени захтев Институт није добио никакаву повратну информацију а прошло је већ више од месец дана принуђени смо да се обратимо Вама за помоћ.
Уверени да ћете изаћи у сусрет нашој молби, срдачно Вас поздрављамо.

До данас нисмо добили одговор нити од ВБА али ни од Вас. Шта мислите може ли се шта учинити у овом случају и јесте ли расположени да заједно као институције организујемо неку акцију или кампању...
С великим поштовањем
Срђан Цветковић
Freedom of Information Freedom of Information 11:53 20.03.2009

Re: Pohval za vas rad...

cvele72
Поштовани Институт за савремену историју вам се обратио пре више од месец дана са захтевом да се испита одговорност ВБА која не одговара на више пута поновљени захтев Института за истраживањем грађе из периода 1944-1958. а која се налази у Војном архиву а за потребе научног пројекта: quote]


Freedom of Information Freedom of Information 11:58 20.03.2009

Re: cvele72

Наравно да знам за Вашу жалбу. Чим је стигла приметио сам је као посебно интересантну јер се односила на питање од општег. а не од појединачног значаја. Она отвара проблем приступа не једном или групи докумената него комплетним архивима. Интересантно, готово истовремено стигла је још једна врло слична жалба коју је поднео професор П.П.К. из Међународног институтa за архивску знаност Трста и Марибора. Обе жалбе су у процедури, за обе је затражено изјашњење од ВБА.
Што се тиче брзине поступања по жалбама, она је у директној корелацији са чињеницом да Повереник ради са хронично неадекватним ресурсима. Ето, недавно је Народна скупштина након проширења надлежности Повереника и на заштиту података о личности предвидела да број запослених код Повереника уместо раније предвиђених 21 треба да буде 69. У стварности, међутим, Повереник и данас има 7 сарадника. Наравно да је у таквим условима немогуће обезбедити ажурност. У овом тренутку у раду је скоро 1000 предмета, што је и без иједног новог, уколико се услови не промене, довољно за вишемесечни рад.
Што се тиче предлога за сарадњу они су увек добродошли и ја сам увек расположен да их прихватим, наравно, у границама објективних могућности.
Р.Ш.
sankov sankov 20:24 19.03.2009

Tajne i tajnice

Opisani primer, pored toga što slikovito priča o apsurdnosti prepreka koje ponekad stoje između nas i ostvarivanja Ustavom garantovanih prava, govori i sledeće:
1. Poverenik je prinuđen da troši veoma ograničene resurse na ono što ne bi ni trebalo da dođe do njega, jer bi svaki savestan i stručan državni službenik već na prvi pogled morao videti da nisu ispunjeni zakonski uslovi da traženu informaciju građaninu uskrati, te se tako ovaj ne bi ni morao obraćati Povereniku;
2. Sistem, u krajnjem, u ovom momentu ipak radi – Poverenik je dobio „tajni“ pravilnik i može da naloži, obavezujućim aktom, da se tražena informacija građaninu da.

Šta, međutim, ako se desi da nekim novim zakonom nastalim u krugovima naših visokih administrativnih kapaciteta i Povereniku bude uskraćeno pravo da vidi tajni dokument i oceni da li njegova sadržina zaista treba da ostane skrivena od očiju javnosti, ili pak neko oznakom tajnosti samo krije nezakonitost, teško kršenje tuđih prava ili svoj nerad? Hipotetičko pitanje? Na žalost nije.

SJ

mile.drapsin mile.drapsin 21:17 19.03.2009

Gospodine Šabiću

Pametan ste čovek pa ću iskoristiti da vam se javno obratim. Da je neko drugi ne bih se trudio. Dobro je da ovo pročitaju i budući korisnici državnih tajni, da bi se izbegle eventualne, vrlo ozbiljne štete koje mogu nastatu po državu Srbiju, ako se baš svakom dozvoli da "kopa" po arhivama. Kakav je obim štete koji može nastati, najbolje se vidi iz situacije koja vlada u našoj istoriografiji.

Primer koji ću vam izneti je dovoljno ilistrativan, pa će Vama sigurno biti jasno sa koliko pažnje treba pristupati ovom pitanju, onima drugima sigurno neće biti jasno, ali šta je tu je.


Pre dvadesetak godina "novinar" Danko Vasović, u vreme kada su se u Službi državne bezbednosti pojavili pojedinci spremni da za novac dostave po neki "interesantan" papir, dobio je podatke koji kompromituju ex generalnog sekretara OUN i predsenika Austrije, Kurta Valdhajma. Sa Vasovićevim stepenom poznavanja ove osetljive problematike, bilo je "normalno" da se sve što ima odmah "sruči" u novine i naravno "osvoji" status slobodoumnog borca za razotkrivanje istine o komunističkoj zaveri protiv Srpskog naroda.

Tu je bilo mnogo neukusnog trijumfalizma /čovek je pobedio OZNU, UDBU, KGB, Tita, komunističke manipulatore .../. Naravno njegova "pobeda" se daleko pročula.

Kao pametan čovek shvatićete da je ratna biografija Kurta Valdhajma našim organima bezbednosti bila jako dobro poznata još od vremena kada je formirana OZNA. Davno je procenjeno da to ne treba objavljivati nego, naprotiv, čuvati kao važnu državnu tajnu. Procena je bila dobra, Valdhajm je postao vrlo značajna ličnost u svetkim razmerama, a umeo je da ceni činjenicu da Jugoslavija nije bila brzopleta kada je došla do podataka iz njegove ratne biografije.

Kampanja koju je tada vodila patrijotska Srbija kontra komunističko-boljševičkih manipulatora i njihovih štićenika /Valdhajma, a ko zna koliko još takvih ima/, slobodan sam da pretpostavim, nije se svidela predsedniku Austrije, ali ni njegovom višedecenijskom prijatelju, ličnom sekretaru, generalnom sekretaru MIP Austrije, Albertu Roanu.

Od prijatelja smo bez ikakve potrebe napravili neprijatelje i to ne bilo koje, nego Kurta Valdhajma i Alberta Roana.

Kako se konkretno Valdhajm odužio Srbiji ne znam, ali, na žalost, posledice pamtim. Da bi efekti srpskih patrijota bili upečatljiviji /život ume da bude jako neprijatan/ Valdhajmov dugogodišnji prijatelj Roan, postaje zamenik Martija Ahtisarija, znači jedan od ljudi koji je presudno uticao na status Kosova.

Kako će izgledati kada se srpski istoriografi-amateri, a takvih je danas 90%, dokopaju sličnih podataka, ja ne smem ni da mislim, ali vi morate.

Posebno obratite pažnju kada vam se sledeći put obrati "Поштовани институт за савремену историју". "Naučnici" tog Poštovanog instituta već imaju dovoljno "dokaza" za ukidanje presude Dragoljubu Mihailoviću i pokretanje postupka rehabilitacije Milana Nedića, pa bi podaci KOS za njih bili samo nepotreban višak.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana