10 godina

vracarac92 RSS / 24.03.2009. u 13:35

 Da ne mudrujem preterano. Svi znamo sta se desilo pre 10 godina. Svi jos uvek u usima cujemo bombe i sirene, vidimo ubijanje nevinih i rusenje svega sto je neophodno za normalan zivot obicnih ljudi. Za vas ne znam, ali ja im to necu oprostiti, i zbog toga sam protiv eventualnog ulaska Srbije u NATO (doduse, niko nas i ne zove).

A evo sta o tom zlocinackom cinu NATO pakata danas, 10 godina kasnije, kazu nasi mediji, i zuti i crveni i levi i desni i radikalski i ldpovski i sosrosovski i biaski. Izvolite, izaberite vest koja vam se dopada:

 

B92:
Beograd,Njujork -- Danas se navršava deset godina od početka NATO bombardovanja SRJ. U celoj Srbiji u podne su se oglasile sirene, u znak sećanja na žrtve.

Deset godina od početka bombardovanja 
Vlada je odlučila da u Beogradu bude podignut memorijalnog centar posvećenom žrtvama bombardovanja i pozvala je građane da u podne obustave aktivnosti i minutom ćutanja odaju počast žrtvama. 

Premijer Srbije Mirko Cvetković ocenio je da je vazdušni napad na Saveznu Republiku Jugoslaviju 24. marta 1999. godine bio nezakonit čin koji je mogao da se izbegne. 

"Da li je moglo da se izbegne bombardovanje? Odgovor znamo. Samo razumom može da se pobedi zlo", rekao je Cvetković na otvorenoj sednici Vlade Srbije povodom desetogodišnjice početka bombardovanja. 

Premijer je naveo da je tokom bombardovanja poginulo 1.002 vojnika i policajaca, oko 2.500 civila, od kojih 89 dece, dok je ranjeno ili povređeno 12.500 ljudi. 

Tači: Istorijski događaj

Premijer Kosova Hašim Tači ocenio je da je napad NATO-a na SR Jugoslaviju bio veliki istorijski događaj za Kosovo i demokratski svet. U izjavi povodom 10-godišnjice NATO bombardovanja, kosovski premijer je rekao da će narod Kosova uvek biti zahvalan SAD, Evropskoj uniji i zemljama-članicama NATO-a za podršku "pravednoj borbi za slobodu i nezavisnost Kosova". On je istakao da su zemlje koje su pomogle "oslobođenju Kosova" u periodu tranzicije dale izuzetan doprinos obnovi Kosova.



Bombardovanje, prema njegovim rečima, nije rešilo problem Kosova, niti je u južnoj pokrajini uspostavilo mir i vladavinu prava. 

On je istakao da se Srbija opredelila za rešavanje problema mirnim i demokratskim sredstvima i da nikada neće priznati nezavisnost Kosova. 

"Bombardovanje je izazvalo dugoročne štetne posledice po Srbiju i region. Zbog budućnosti naše dece ne smemo da dozvolimo da se to ponovi", poručio je premijer. 

Zamenik premijera i ministar policije Ivica Dačić je rekao da je bombardovanje sprovedeno bez dozvole UN i da je njegova posledica bilo proglašenje nezavisnosti Kosova. 

"Šta god da je bio uzrok, ta akcija nije mogla da bude sporovedena u demokratskom, civilizovanom svetu. To je bio zločin nad našim narodom", rekao je Dačić. 

On je ocenio da su na isti način kako je sprovedena akcija vazdušnih napada na Srbiju, neke zemlje priznale nezavisnost Kosova kršeći principe međunarodnog prava.

PRESS:
Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da je vojno-vazdušna kampanja NATO protiv Jugoslavije bila "grubo kršenje međunarodnog prava", da se odvijala bez odluke Saveta bezbednosti UN i van okvira geografske odgovornosti alijanse

Tadić je to rekao u intervjuu moskovskom dnevniku Vreme novosti,
povodom 10. godišnjice bombardovanja tadašnje SRJ.

"S druge strane, ja ne mogu da idealizujem situaciju u Srbiji krajem
devedesetih. Tada se zemlja zbog bivšeg predsednika Slobodana
Miloševića našla u izolaciji. Zbog kršenja ljudskih prava, nasilja
nad ljudima, siromaštva i ekonomske zaostalosti, ugled zemlje u svetu
je veoma opao", kazao je Tadić.
Na današnji dan pre tačno deset godina na Srbiju su počele da padaju NATO bombe. U tromesečnoj zločinačkoj agresiji koja je usledila ubijeno je oko 2.500 civila, od kojih 89 dece. Ranjeno je 12.500 ljudi, a rezultat agresije je i proterivanje više od 200.000 Srba sa Kosova.
Zašto je država oprostila NATO-u hiljade poginulih, povređenih i unesrećenih ljudi? ... Dušica Rakić, majka ubijene trogodišnje Milice Rakić iz Batajnice
Srbija još pamti tragediju porodice Rakić iz Batajnice, čija je trogodišnja ćerkica Milica 19. aprila poginula od gelera NATO bombe dok je u kupatilu sedela na noši. 
Jedan od najstrašnijih događaja desio se 7. maja, kada je NATO kasetnim bombama zasuo centar Niša. Poginulo je 15 ljudi, ranjeno 70. Ubijena je tada i trudnica Ljiljana Spasić.
Majka Aleksandra Deljanina, koji je ubijen ispred svoje kuće zajedno sa zetom, kaže da još nije sposobna da govori o ovoj tragediji kao ni njena komšinica Slobodanka Đorđević, čiji je suprug Božidar poginuo, a sin još nosi gelere u telu.
DANAS:
Povodom Dana sećanja na stradale u NATO bombardovanju SRJ, Vlada Srbije danas pre podne održaće posebnu sednicu na kojoj će govoriti premijer Mirko Cvetković. Tačno u podne, uz oglašavanje sirena na celoj teritoriji Srbije, u znak sećanja na sve nevino postradale na mestima stradanja održaće se komemorativni skupovi. Ministri će položiti vence „na lokalitetima najvećih stradanja iz perioda NATO bombardovanja, kao i kraj memorijala koji čuvaju sećanje na sve nevino postradale civile, pripadnike oružanih snaga i Ministarstva unutrašnjih poslova, u Zemunu, beogradskom parku Tašmajdan, Aleksinacu, Varvarinu, Grdeličkoj klisuri, Nišu, Somboru, saopšteno je iz Vlade.

U svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji održaće se posebni programi komemorativnog karaktera, a Vlada Srbije poziva sve građane da „tokom oglašavanja sirena obustave svoje aktivnosti i minutom ćutanja odaju počast svim nevino postradalima tokom NATO bombardovanja“. 

U kalendaru Srpske pravoslavne crkve 24. mart je datum na koji se u svim njenim hramovima organizuju pomeni. Cetralni pomen danas u 17 sati u beogradskoj crkvi svetog Marka na Tašmajdanu služiće zamenik predsedavajućeg Sinoda SPC mitropolit Amfilohije, sa ostalim članovima crkvene vlade. Kako je najavljeno iz sedišta Srpske patrijaršije, na svim hramovima SPC u 19.45 oglasiće se zvona u znak sećanja na trenutak „kad je pala prva bomba na našu zemlju“.

U organizaciji Fonda „Slobodan Jovanović“, Aktivnog centra i Srpskog sabora Dveri, večeras u Centru Sava održaće se skup pod nazvom „Srbijo pamti“, na kojoj će učestvovati i mitropolit Amfilohije, kao izaslanik patrijarha Pavla, visoki gosti iz Ruske Federacije, akademik Matija Bećkovići predsednik DSS-a Vojislav Koštunica. 

Srpsko nacionalno veće severnog Kosova i Metohije i opštine sa severa Kosova danas organizuju Marš mira, od spomenika žrtvama NATO bombardovanja u severnom delu Kosovske Mitrovice do Zvečana. Kako je Danasu rečeno, učesnici marša na kome će glavni transparent biti „Bomabardovanjem nam oteli KiM“, trebalo bi da stignu u Zvečan u 12.44, kada će biti pušteni golubovi mira i održan protestni miting. U Gračanici je takođe najavljen protest Srba zaposlenih u državnim institucijama. 

Napadi na Srbiju i Crnu Goru počeli su 24. marta 1999, nešto pre 20 sati, na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane. Savezna vlada iste noći proglasila je ratno stanje. Akcija NATO-a, koju su Vlada SRJ, ali i brojni pravni stručnjaci nazvali agresijom, usledila je posle neuspešnih pregovora o rešenju krize na Kosovu u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. 

Sećanje na proterane Albance 

Povodom desete godišnjice NATO bombardovanja, premijer Kosova Hašim Tači danas će na kosovsko-makedonskoj granici otkriti memorijalnu ploču u znak sećanja na egzodus Albanaca s Kosova 1999, izjavio je za Danas Memlji Krasnići, portparol Vlade Kosova. Krasnići kaže da će to biti centralni događaj u nizu manifestacija koje će se danas održati na Kosovu povodom početka napada NATO na SRJ.

VECERNJE NOVOSTiBEOGRAD

- Predsednik vlade Mirko Cvetković izjavio je danas da nevine žrtve NATO bombardovanja, koje je počelo na današnji dan pre deset godina, podsećaju da Srbija ima obavezu da se odgovorno i civilizovano bori za svoje interese i da je zato ona opredeljena za govor razuma i pravde, a ne za govor oružja. 
Cvetković je, na posebnoj sednici vlade posvećenoj danu sećanja na žrtve tromesečnih vazdušnih NATO udara, napad na SRJ ocenio kao jednu od najtragičnijih epizoda u drugoj polovini 20. veka i nezakonit čin, suprotan međunarodnom pravu.
"Zbog budućnosti naše dece, nikada ne smemo dozvoliti da se tako nešto ponovi. Na to nas obavezuju žrtve, prošlost i budućnost", poručio je Cvetković.
Zlo se, prema njegovim rečima, može pobediti samo razumom, a odgovorne države nikada ne dovode u pitanje opstanak svog ili drugih naroda.
"Nevine žrtve opominju i svet da je Srbija, sa dugom i nemirnom istorijom, noseći stub prosperiteta ovog dela Evrope", istakao je Cvetković. 
Premijer je podsetio da bombardovanje nije rešilo probleme na Kosovu i Metohiji i obezbedilo poštovanje ljudskih prava i poručio da je Srbija čvrsto opredeljena da probleme u svojoj južnoj pokrajini rešava mirnim putem i da nikada ne prizna nelegalnu nezavisnost Kosova, a da se za svoje interese bori u Ujedinjenim nacijama.
"Boreći se za svoje interese, borimo se i za poštovanje vrednosti međunarodnog prava. Bombardovanje nije rešilo probleme na Kosovu i Metohiji, niti je u južnoj pokrajini uspostavljen mir i vladavina prava", naglasio je Cvetković.
On je ukazao da su posle vojne intervencije nastali etničko čišćenje, grubo kršenje ljudskih prava i međunarodnih normi, nove tenzija i problemi koji su se tokom vojne kampanje i posle nje zaoštravali.
"Srbija se čvrsto opredelila da probleme na Kosovu i Metohiji, rešava mirnim i nenasilnim putem i takva Srbija uvek će biti partner svima koji poštuju demokratska načela i istinske vrednosti civilizacije", poručio je Cvetković.
On je ponovio da je bombardovanje Srbije bilo nezakonito, suprotno međunarodnom pravu i bez odluke UN - organizacije koja je stvorena na ruševinama Drugog svetskog rata i s ciljem da se ratovi ne ponavljaju, a konflikti rešavaju mirnim putem. 
"To bombardovanje je izazvalo dugoročne štetne posledice po Srbiju, region i političke odnose u svetu. Srbija ne može da zaboravi te tragične dane", naglasio je Cvetković.
Ukazavši da se posledice bombardovanja osećaju i danas, on je naveo da još nije otklonjena opasnost od ostataka projektila, municije sa osiromašenim uranijumom i kasetnih bombi.
"Ničim ne može da se opravda smrt dvogodišnjeg Marka Simića iz Novog Pazara, niti jedanaestomesečne Bojane Tošović iz Merdara, trogodišnje Milice Rakić iz Batajnice i mnogih drugih", naglasio je Cvetković. 
"Te i druge nevine žrtve nas podsećaju na obavezu da se dostojanstveno i civilizacijski borimo za svoje ciljeve, da vodimo odgovornu politiku, da ne stvaramo neprijatelje, da uredimo svoju zemlju i omogućimo bolji život svih građana". 
Potpredsednik vlade i ministar policije Ivica Dačić izjavio je da od NATO bombardovanja SR Jugoslavije treba ceo svet da izvuče pouke, kako se taj tragičan događaj, koji ne sme da se zaboravi, nikada i nigde ne bi ponovio. 
"Nisu samo civili nedužne žrtve tog rata, već i policajci i vojnici, jer su i oni ispunjavali svoje zadatke u odbrani zemlje", istakao je Dačić, podsetivši da za velika razaranja i žrtve nikada nije plaćena ratna šteta.
Nesagledive su posledice bombardovanja i gađanja naše zemlje zabranjenim kasetnim i bombama s osiromšenim uranijom, ukazao je potpredsednik vlade. 
"Danas se sećamo i klanjamo svim žrtvama, a Vlada Srbije i svi državni organi su dužni da brinu o porodicama poginulih u NATO bombardovanju", rekao je Dačić, dodavši da je ovo prvi put da država na organizovan način obeležava godišnjicu bombardovanja, "koje je ostavilo teške posledice po državu i naš narod". 
Vlada Srbije je na sednici usvojila zaključak o izradi memorijala u Beogradu posvećenog stradalima u bombardovanju.
Pre početka sednice, koja je bila otvorena za javnost, članovi vlade su minutom ćutanja odali počast stradalima u NATO bombardovanju.:


PRAVDA:
На данашњи дан, пре десет година, први пут су се у Србији од Другог светског рата чуле сирене за ваздушну опасност. Ка ваздушном простору СР Југославије кренули су НАТО пројектили, стратешки бомбардери и борбени авиони, чиме су почели напади на земљу који су трајали 11 недеља и у којима је погинуло између 1.200 и 2.500 људи. 
Агресија НАТО спроведена је под именом „Милосрдни анђео" на основу наређења тадашњег генералног секретара НАТО Хавијера Солане. Влада СР Југославије је те вечери прогласила ратно стање. 
Агресији су претходили неуспешни преговори о решењу кризе на Косову и Метохији у Рамбујеу и Паризу током фебруара и марта исте године. 
До данас је остало непознато колика је штета нанета СР Југославији током масовног бомбардовања. Тадашње власти у Београду процениле су штету на око 100 милијарди долара. 
У бомбардовањима, која су без прекида трајала 78 дана, тешко су оштећени инфраструктура, привредни објекти, школе, здравствене установе, медијске куће, споменици културе... 
Сачувати део рушевина


Бомбардовање Југославије окончано је 10. јуна, усвајањем Резолуције 1244 Савета безбедности УН. Дан раније, представници ВЈ и НАТО-а потписали су у Куманову Војно-технички споразум, којим је прецизирано повлачење снага ВЈ са Косова и улазак у покрајину међународних војних трупа.
НАТО је изводио нападе на СРЈ са бродова у Јадрану, из четири ваздухопловне базе у Италији, а у неким операцијама учествовали су и стратешки бомбардери који су полетали из база у западној Европи, па и из САД.
Јединице ВЈ повукле су се са Косова након доношења резолуције УН, а прве међународне трупе ушле су на територију Косова из Македоније већ 12. јуна 1999. године. У саставу Кфора на Косово је дошло 37.200 војника из 36 земаља, од чега је 30.000 из земаља чланица НАТО-а. У међувремену је број тих снага смањен на 16.000. 
Србија и НАТО 

Војни аналитичари, десет година након бомбардовања, слажу се у оцени да је на дужи рок неодржив тренутни застој у развоју односа Србије и НАТО-а, али не постоји јединствен став о томе како ће се ти односи развијати, као ни да ли Србија треба да приступи Северноатлантском савезу.
Александар Радић каже да, десет година након рата, Србија у односима са НАТО-ом „зна само шта неће али не и шта хоће", због чега у исто време „кокетира" са тим савезом и проглашава војну неутралност.
Он је додао да НАТО према Србији већ неко време нема непријатељски однос, јер она није извор проблема, али да се не може говорити о томе да су две стране постале савезници и да се то јасно осећа.
- Проблем је у политици. Она мора да преломи да ли жели да иде ка Западу и да, онда, то учини пуном вољом а не у овим полукорацима. Тренутно стање је конфузно, без јасне стратешке визије и неодрживо - рекао је он.
Професор Факултета безбедности Зоран Драгишић сматра да је тренутни низак ниво односа Србије и НАТО-а последица не само бомбардовања 1999. године већ и кампање покренуте против тог савеза након признања независности Косова, али и чињенице да поједине НАТО војске учествују у формирању Безбедносних снага Косова.
- Ми смо тај потез, оправдано, доживели као непријатељски. Ипак, у будућности ти се односи морају поправљати. Бољи односи са НАТО-ом су у нашем интересу, мада се сада не може размишљати о чланству у тој организацији због ниског нивоа подршке међу грађанима и због чињенице да ће Албанија блокирати наше евентуално учлањење због проблема Косова - рекао је он.
Војни аналитичар Мирослав Лазански, међутим, сматра да је заблуда да Србија може да уђе у ЕУ само ако се претходно придружи највећем војном савезу и као пример наводи Аустрију, Финску, Шведску и Ирску које су чланице уније а нису чланице НАТО-а.
- Ми смо њима интересантни јер нашим пријемом желе да попуне рупу у овом делу света а врло радо би укључили и наше војне потенцијале у своје операције које нису мировне већ искључиво борбене... Просечном грађанину, међутим, није јасно шта он тиме добија у смислу бољег живота и то је нешто што овдашњи НАТО лобисти не знају да објасне - рекао је он.
Поражавајући подаци УНХЦР

Космет од 1999. напустило 230.000 Срба и Рома
За годину дана убијено више од 500 Срба и Рома
Киднаповано око 1.500 неалбанаца 
За десет година на КиМ се вратило мање од осам хиљада Срба
У прошлој години се у покрајину вратило само 386 људи 
Десет година после агресије више од 200.000 неалбанаца ван својих домова 

  
Грешка алијансе

- И пре десет година а и данас сматрам да је бомбардовање Србије велика грешка НАТО до које није смело да дође. На прелому два миленијума и два века апсолутно је неприродно да се један народ, мислим на све грађане тадашње Југославије, подвргне бомбардовању - рекао је Драган Шутановац, министар одбране Србије у интервјуу агенцији Ројтерс и оценио да је „НАТО могао да постигне своје циљеве са много мање енергије и да поштеди грађане онога што се дешавало". 
Изгубљена земља 

Десет година после агресије још увек се не зна колико је тачна материјална штета нанета Србији у 78 дана агресије. 
НАТО је на Србију сручио 36.000 касетних бомби, 15 тона муниције са осиромашеним уранијумом на 112 локација. 
Уништено је 54 објекта путне инфраструктуре, 148 стамбених зграда, 300 школа, болнице и зграде државне управе, а оштећено је 176 споменика културе, од којих 23 средњовековна манастира и велики број цркава, џамија и објеката исламске културе.
Уништена је трећина електронског капацитета земље, оштећено је 90 одсто телекомуникационих система, бомбардоване су рафинерије у Панчеву и Новом Саду. 
Војни губици у наоружању 

Миг 29 11
Миг 21 16
Г 4 супергалеб 11
Г 2 галеб 20
Ј 22 орао 12
Ми 14 хеликоптер 3
Ми 8 хеликоптер 3
Ка 25 хеликоптер 2
М 84 тенк 9
М 55 тенк 5
Оклопни транспортери 8
Разна артиљеријска оруђа 39
Мањи број транспортних и лаких авиона као и војних возила и остале технике 
Војни губици НАТО пакта

Ф 117 бомбардер 1
Ф 16 ловац бомбардер 2
Ф 15 ловац бомбардер 6 (тешко оштећено, без ремонта)
А 10 бомбардер 2
АВ 8Б си харијер ловац бомбардер 2
АХ 64 апачи хеликоптер 14
Неколико десетина беспилотних летелица и неколико десетина крстарећих пројектила

BLIC:
Srbija danas obeležava desetu godišnjicu početka vazdušnih udara NATO. Sve škole u Srbiji nastavu počinju minutom ćutanja za poginule, Skupština ne radi, u celoj zemlji organizuju se skupovi, a zvaničnici polažu vence kraj spomenika poginulima. 
Obraćajući se juče Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija u Njujorku, na sednici posvećenoj Kosovu, predsednik Srbije Boris Tadić rekao je da su Srbi pre deset godina kažnjeni bombama, a kosovski Albanci deset godina kasnije, uprkos proterivanju Srba i paljenju njihovih kuća i crkava, nagrađeni time što je više od 50 zemalja priznalo nelegalno proglašenu nezavisnost. 
Zamenik predsednika Vlade i ministar policije Ivica Dačić ocenio je da proces jednostranog proglašenja secesije Kosova i njeno priznanje od nekih država predstavlja nastavak bombardovanja, pritisaka i agresije, koje je bilo „posledica lažne optužbe za genocid i etničko čišćenje, zbog insceniranog masakra i navodne krivice srpskih snaga u Račku”. 
Ovaj datum bio je povod i da se još jednom otvori polemika o odnosima Beograda i Severnoatlantskog vojnog saveza. Predstavnici većine stranaka tvrde da bi bilo najbolje da Srbija ostane vojno neutralna. Šefica poslaničke grupe ZES u Skupštini Srbije Nada Kolundžija kaže da je Srbija članica „Partnerstva za mir” i da je to za sada dovoljan oblik saradnje sa NATO, a da o eventualnom članstvu treba da se izjasne građani na referendumu. Sa tim se slaže i poslanik DSS Dragan Šormaz koji je ocenio da Srbija može biti bezbedna i bez članstva u bilo kom vojnom savezu. Šef poslaničke grupe „Napred, Srbijo” Tomislav Nikolić smatra da Srbija nikada ne sme da bude u NATO ili bilo kom drugom vojnom savezu. 
Poginulo 2.500 ljudi 
Vazdušni udari NATO započeli su 24. marta 1999, nešto pre 20 časova na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO Havijera Solane, posle neuspešnih mirovnih pregovora u Rambujeu. Napadi su trajali 11 nedelja i u njima je, prema procenama, poginulo oko 2.500 ljudi. U bombardovanjima, koja su bez prekida trajala 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće i spomenici kulture. O materijalnoj šteti koja je naneta Jugoslaviji tokom bombardovanja izneti su različiti podaci, a nezavisne procene govore o šteti od oko 30 milijardi dolara. Bombardovanje je okončano 10. juna, usvajanjem Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN, a dan ranije, predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga Jugoslavije sa Kosova i ulazak u pokrajinu međunarodnih vojnih trupa.

GLAS JAVNOSTI:
BEOGRAD - NATO je 24. marta 1999. godine u 20 časova počeo vazdušne napade na vojne ciljeve u Jugoslaviji, da bi se kasnije udari proširili i na privredne i civilne objekte. U napadima koji su bez prekida trajali 78 dana teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve, manastiri... Konačan broj žrtava zvanično nikada nije saopšten, a procene se kreću između 1.200 i 2.500 poginulih i oko 5.000 ranjenih. Materijalna šteta je procenjena na oko 30 milijardi dolara.
Kao povod za agresiju poslužio je sukob policije i pripadnika "Oslobodilačke vojske Kosova" u selu Račak 15. januara 1999. godine, kada je šef posmatračke Misije Oebs na Kosovu Vilijem Voker, pre zvanične istrage, pogibiju 45 šiptarskih terorista proglasio masakrom nedužnih civila.
Deset bombardera B-52 poleteli su 24. marta u 13 časova iz Velike Britanije i tokom leta primili kodirani poziv - Rock and Roll. Dva američka ratna broda, "Gonzales" i "Fhilipine Sea", kao i britanska podmornica "Splendid", ugašenih motora, čekaju naredbu u Jadranskom moru.
- Imala sam neki predosećaj tog 24. marta. Samo što mi je sin došao kući počelo je da tutnji. Ipak nisam mogla da verujem da nas neko gađa... - Verica Lukić (60).
U 20 časova čelnici Severnoatlantskog saveza startuju mercifulangel.edže. Desetine projektila "Tomahanjk" poleću prema Jugoslaviji.
- Godinu dana pre bombardovanja izbegao sam iz Dalmacije i došao u Beograd. Te večeri pomislio sam: "Opet rat"! Nisam bio toliko iznenađen jer sam sa 11 godina bio zarobljen. To čovek kad doživi sve može da očekuje. Dok su drugi bežali, ja sam radio jer je moralo da se preživi - Slobodan Mandić (25).
Berlin, oko 20 časova: Šefovi država Evropske unije prekidaju svečanu večeru koja u zgradi bivšeg pruskog parlamenta. Širak ipak traži kobasicu više. Dezert nije predviđen.
- Prvog dana bombardovanja bio sam u bolnici jer sam operisao srce. Svakako je bilo stresno. Nisam bio uplašen već ljut, jer sam računao da je nemoguće da će to da uradi demokratska Evrope. Preživljavao sam u u bolnici, a kada sam došao kući, nijedan dan nisam bio u skloništu - Stojan Starčević (66).
U 21.05 časova usledio je drugi udar. Avioni B-52 lete u pravcu Prištine, Kraljeva i Beograda, gde su za manje od pola sata izručili 27 krstarećih projektila.
- Nisam pratila dešavanja na televiziji tako da uopšte nisam mogla da predosetim šta će nas snaći. Bila sam zatečena kada sam čula da je počelo bombardovanje i da su te večeri krenuli avioni ka nama. Bio je to šok za mene - Lidija Maksimović (44).
U istom trenutku, iz baza "Avijano", "Istrana", "Amendola", "Pjačenca" i "Đoja del Kole" uzleće 79 aviona. U akciju stupaju i bombarderi B-2, koji poleću iz baze u državi Misuri.
- Iako se nagađalo da će biti bombardovanja, nisam imala neki predosećaj. Svi oko mene bili su optimisti i svakodnevno smo ponavljali rečenicu: "Ne, neće se nama to desiti"! Ali, ipak smo te noći začule sirene. Kada sam tog dana došla sa posla, kao da se u vazduhu osetilo da se nešto sprema i komšije su bile uznemirene. Pomislila sam "zar i to da nam se desi na pragu 21. veka". Obuzelo me je osećanje straha i neizvesnosti - LJiljana Bogdanović (41).
U operaciji protiv Jugoslavije učestvovale su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Italija, Holandija i Španija, uz podršku ostalih jedanaest zemalja članica Severnoatlantskog saveza. Oko 1.000 miliona protiv 10 miliona stanovnika. Najsofisticiranija i najmoćnija vazdušna flota koju je svet ikada video obrušila se na našu zemlju. Napadi su suspendovani 10. juna iste godine, posle potpisivanja vojnotehničkog sporazuma o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova i Metohije.

 

P.S. Sto se video klipova tice, molim vas da mi ne zamerite. I u prvom i u drugom bih napravio neke izmene ali nisam u stanju to da ucinim ali ipak ih objavljujem zato sto smtram da  odlicno ilustruju ono sto nam se dogadjalo pre 10 godina. Hvala na razumevanju.



Komentari (10)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

myredneckself myredneckself 17:48 24.03.2009

?!?

mene nervira cinična sintagma "vazdušna kampanja", u svim medijima...
bilo je to brutalno bombardovanje i uništavanje jedne zemlje i njenih građana, pred osvit trećeg milenijuma
...civilizacijska sramota..
margos margos 17:56 24.03.2009

Re: ?!?

myredneckself
mene nervira sintagma "vazdušna kampanja" u svim medijima...bilo je to brutalno bombardovanje i uništavanje jedne zemlje i njenih građana

Ma zaista strašno i to, i ''vazdušne akcije'' i '' legitimni ciljevi'' i ''kolateralne žrtve'' i mnogo toga....

Nisam sve pročitala, jer sam se na prvom tekstu iznervirala zbog:
"Da li je moglo da se izbegne bombardovanje? Odgovor znamo. Samo razumom može da se pobedi zlo", rekao je Cvetković na otvorenoj sednici Vlade Srbije povodom desetogodišnjice početka bombardovanja.

Zanima me šta je time želeo da kaže i kako bi ga on izbegao????
I ovo drugo:
"Bombardovanje je izazvalo dugoročne štetne posledice po Srbiju i region. Zbog budućnosti naše dece ne smemo da dozvolimo da se to ponovi", poručio je premijer.

Ne mogu da verujem da bi tako nešto moglo da se ponovi i da se o takvoj mogućnosti uopšte govori.
vracarac92 vracarac92 19:24 24.03.2009

Re: ?!?

civilizacijska sramota

Odlicna definicija!
Ne mogu da verujem da bi tako nešto moglo da se ponovi i da se o takvoj mogućnosti uopšte govori.
Iz tvojih usta u bozije usi.
madam_mym madam_mym 01:18 25.03.2009

Re: ?!?

civilizacijska sramota


Odlicna definicija!

Ne mogu da verujem da bi tako nešto moglo da se ponovi i da se o takvoj mogućnosti uopšte govori.

Iz tvojih usta u bozije usi.


potpisujem!

i ja mislim da bi bombardovanja bilo i da Milošević nije bio tad predsednik.

i ovo
dali76 dali76 18:16 24.03.2009

moj licni stav

Ja cu danas reci nesto za sta ce me mnogi optuziti.
Nikad nisam dovodio niti relativizirao odgovornost Milosevica za sva zla koja sun as zadesila. Zao mi je sto mi Srbi nismo imali sansu da mu sudimo , ali to je nasa odgovornost, ali….
Citajuci rambuje sporazum, citajuci article koje su pisali Amerikanci ne Srbi , moje misljenje je da je bombardovanje bilo “spremljeno” za Srbe I prije Rambujea.
Ne zelim, jos jednom zelim istaci, relativizirati odgovornost bivseg i pokojnog predsjednika, ali cini mi se da je albanski lobi bio toliko jak , da bi bombardovanja bilo I da Milosevic nije bio tad predsednik.
Olbrajtova je na radio Slobodna Evropa na srpskomizjavila, parafraziram:
NATO kampanja nema za cilj stvaranje nezavisne albanske drzave niti je uperena protiv srpskog naroda ,vec protiv jednog rezima koji se nehumano odnosi sa djelom svog stanovnistva (misleci na Albance).
Jel lagala tad?Ili lazu sad?

taube taube 19:10 24.03.2009

Re: moj licni stav

evo, dali da se napokon složim sa tobom, i ja mislim da bi bombardovanja bilo i da Milošević nije bio tad predsednik.
tako da te za ovo što si napisao neću optužiti već pohvaliti
vracarac92 vracarac92 19:25 24.03.2009

Re: moj licni stav

tako da te za ovo što si napisao neću optužiti već pohvaliti

Pohvala i od mene.
miloradkakmar miloradkakmar 09:32 25.03.2009

Kako ubiti smrt ?

A evo sta o tom zlocinackom cinu NATO pakata danas, 10 godina kasnije, kazu nasi mediji,


Pisanje, govorenje , statistike ,analiziranje , medija, političara, stručnjaka za mene nema posebnog značaja. Mislim da je čak nepotrebno. Dovoljne su bile juče, sirene i zvona , parastosi ,polaganje cveća na grobove poginulih.

Sedamdeset sedam noći proveo sam gledajući u nebo ili na poslu. I danas počesto zagledam se u nebo i nesvesno proleti suluda misao : kakav divan dan /noć / za bombardovanje !? Za vreme bombardovanja , što sam već negde napisao , stalno sam tražio odgovor na pitanje : kako ubiti smrt ?
Na Zapadu su u direktnom prenosu gledali kako se sa visina ubija čovek, ljudsko dostojanstvo...
margos margos 17:25 25.03.2009

Re: Kako ubiti smrt ?

Na Zapadu su u direktnom prenosu gledali kako se sa visina ubija čovek, ljudsko dostojanstvo...

Podstio si me, Milorade mog užasa kada sam usred noći, gledajući CNN - prijalo mi je da vežbam engleski dok noću radim - u nekom trenutku videla direktan početak ''Pustinjske oluje''... Bilo je oko jesan sat po ponoći, i pozvala sam panično Pariz gde mi je tada bio suprug... Parižani su bili u strahu zbog Arapa, a mnogi Jevreji danima nisu otvarali svoje prodavnice. I posle par dana se sve nastavilo, kao da ničeg nije ni bilo...

Tako su neki drugi posmatrali nas.

Dogod budemo informativno i u direktnom prenosu gledali umiranje bilo gde na Planeti - nema nam dostojanstva, nikom.... u Kini, Srbiji, Patagoniji...


I da, setih se ovog:

Ljudi se povremeno sapletu o istinu, ali većina potom ustane i nastavi dalje, kao da se ništa nije desilo.

Ser Vinston Čerčil
leopold_lady leopold_lady 14:47 28.03.2009

Nisam ovih dana ....

imala previše vremena .... Ali,evo sad sam te posetila.... I isplakala se....

Ne znam.... Ne znam šta reći.... Sem da boli.......I ne prestaje.....

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana