Kontradiktornosti medijskih zakona

Freedom of Information RSS / 30.03.2009. u 13:05

Autor: Miroslav Janković 

Javna rasprava o reformi medijskih zakona dobila je poslednjih meseci pozitivan zamah kroz sve veći broj foruma na kojima se vodi debata o neophodnosti promene medijske politike u Srbiji. Verujem da nije teško pogoditi da se u većini slučajeva dijalog na ovu temu svodi na zaustavljenu privatizaciju medija i kontradiktornosti koje su tim povodom nastale između Zakona o javnom informisanju i Zakona o radiodifuziji sa jedne i Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o glavnom gradu sa druge strane. Ovim tekstom iznosim činjenice o pomenutim kontradiktornostima formulisane kroz pet teza.

                                                                    Media-Independance.jpg

Teza broj 1 - Ambijent u kome bi nezavisni mediji trebalo da egzistiraju

Samo ekonomski nezavisni mediji mogu imati mogućnost odupiranja političkim uticajima i kreiranja nezavisne uređivačke politike. Jedino takvi mediji mogu uspešno ostvarivati ciljeve zbog kojih i postoje, a to su objektivno informisanje javnosti i zaštita javnog interesa Sve dok država finansira medije i bira rukovodeće kadrove oni neće imati snage da se odupru snažnoj potrebi političara da uređuju izveštavanje medija u skladu sa svojim političkim afinitetima. Siguran dam da sa racionalnog i objektivnog stanovišta postoji opšti konsenzus da su pluralizam medija i pluralizam gledišta nesporni principi demokratskih medijskih sistema. Tamo gde je država vlasnik medija ovih pluralizama nema, i neće ih ni biti.

Teza broj 2 - Medijska politika Srbije nakon pada režima 2000-te godine

Prilikom promene režima 2000-te godine osnovno načelo reforme medijskog sistema, kao jednog od ključnih elemenata u demokratskoj reformi čitavog društva, bilo je transformacija državne nacionalne televizije u javni servis te privatizacija preostalih medija koji se nalaze u državnoj svojini. Ovaj suštinski zahtev formulisan je u Zakonu o javnom informisanju iz 2003-e godine i Zakonu o radiodifuziji iz 2002-e godine. Prvim je predviđeno da osnivači medija ne mogu biti država i teritorijalna autonomija kao ni druga tela koja su u pretežnom delu u državnoj svojini ili se pretežno finansiraju iz javnih prihoda. Drugi je naložio da se sve radio i televizijske stanice osnovane od strane države moraju privatizovati do 31. decembra 2007. godine. 

Teza broj 3 - Promene medijske politike u Srbiji iz 2007-e godine

Četiri dana pre isteka roka za privatizaciju državnih medija, tačnije 27-og decembra, Vlada Republike Srbije donosi Zaključak o prekidu privatizacije radio i televizijskih stanica koji emituju programe na jezicima nacionalnih manjina. Dva dana pre isteka roka za privatizaciju Narodna skupština Republike Srbije usvaja Zakon o lokalnoj samoupravi kojim se predviđa da opštine mogu osnivati televizijske i radio stanice radi izveštavanja na jezicima nacionalnih manjina i Zakon o glavnom gradu kojim se Beogradu daje mogućnost da na svojoj teritoriji osniva sva sredstva javnog informisanja. Donošenjem ova dva zakona i Zaključkom Vlade koji su u potpunoj konceptnoj kontradiktornosti sa tada relevantnim medijskim zakonima, privatizacija medija je formalno-pravno zaustavljena.

Teza broj 4 - Komunikacija i koordinacija između ministarstava prilikom donošenja spornih zakona

Predstavnici Ministarstva kulture su izjavili da prilikom usvajanja zakona o lokalnoj samoupravi i glavnom gradu to ministarstvo niko nije konsultovao u vezi odredaba koje se tiču medija i koje su kasnije potpuno izmenile medijsku sliku Srbije. Po njihovim rečima uobičajena procedura kada se usvaja neki novi zakon kojim se bitno menja pravni režim nad oblastima koje su u nadležnosti drugih ministarstava je da ta druga ministarstva budu konsultovana kako ne bi došlo do kontradiktornosti. Slična situacija događa se i sa Predlogom zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina koji im daje mogućnost da osnivaju medije kao i mogućnost da autonomna pokrajina i lokalna samouprava prenose na njih vlasnička prava nad medijima. Na pitanje da li su do sada pitani za mišljenje povodom ovog predloga, predstavnici ministarstva kulture dali su negativan odgovor.  

Teza broj 5 - Vladini razlozi za zaustavljanje privatizacije medija

Opravdanje za zaustavljanje privatizacije medija pronađeno je u zaštiti nivoa dostignutih prava manjina, odnosno sumnje da bi privatizacija manjinskih medija dovela do njihovog gašenja. Ovde se moraju pomenuti dve stvari. Prva, da pripadnici nacionalnih manjina imaju neotuđivo pravo da budu informisani na maternjem jeziku i da se nivo stečenih ljudskih prava nikako ne sme smanjivati. Druga, da je ovo pravo i pre zaustavljanja medijske privatizacije bilo zaštićeno na način koji ne podrazumeva državno vlasništvo nad medijima. Primera radi, javni servisi imaju obavezu da obezbede zadovoljavanje potreba pripadnika nacionalnih manjina kroz emitovanje programa na njihovim maternjim jezicima i pismima. Pored toga, državni organi su dužni da obezbede deo sredstava ili drugih uslova za rad javnih glasila na jezicima nacionalnih manjina i etničkih zajednica radi ostvarivanja njihovog prava na informisanje na sopstvenom jeziku.

U celoj ovoj zbrci mene najviše interesuje da li je medijska privatizacija u Srbiji zaustavljena zbog zaista plemenitog cilja kao što je to očuvanje i unapređenje manjiskih prava ili je zapravo reč o nastojanju da se zadrže mehanizmi kontrole nad medijima i da se novac poreskih obveznika koristi za promociju političkih interesa vladajućih struktura.



Komentari (12)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

markonio92 markonio92 15:05 30.03.2009

Ansver

ili je zapravo reč o nastojanju da se zadrže mehanizmi kontrole nad medijima i da se novac poreskih obveznika koristi za promociju političkih interesa vladajućih struktura.

A eto i odgovora na Vaše pitanje.
Freedom of Information Freedom of Information 15:23 30.03.2009

Re: Ansver

Kako je nekada jednostavno odgovoriti na teška pitanja. :) Hvala Vam za komentar

M.J.
Lektorka Lektorka 17:09 30.03.2009

slučajna tematska podudarnost

prvo pogledah sajt SEEculta, a onda blog - evo šta se nameće umesto komentara (keywords: tabloidnost, javne ličnosti):

Reditelj Mića Milošević, dobitnik nagrade za životno delo 56. Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkog filma, izrazio je 30. marta pesimizam u pogledu budućnosti domaćeg dokumentarnog filma, navodeći da “živimo u tabloidnom vremenu laži” i da “u raljama televizije i medija strada i dokumentarac”.

“Malo ko se interesuje za dokumentarni film. Potrebni su sponzori i razni tajkuni, a čak i kada ga napraviš, nemaš gde da ga prikažeš”, rekao je Milošević na konferenciji za novinare, ukazujući na nedostatak bioskopa, potrebnih da bi neki film uopšte stekao veću publiku.

“Danas je televizija najveći bioskop, a ona uništava najkreativniji deo kinematografije”, rekao je Milošević, napominjući da je odavno predlagao da nacionalna televizija na drugom programu prenosi ceo festival ili bar da prikazuje najbolje filmove.

Prema njegovim rečima, danas su “javne ličnosti okupirale scenu”.

Televizije bi, umesto panel diskusija kojima se ništa ne rešava, trebalo da prikazuju dokumentarce, ali to ne čine, jer jure za rejtingom, površnošću i banalnošću, dok je dokumentarni film u zapećku, rekao je Milošević.

Navodeći kao svoj najvažniji dokumentarc naveo “Liniju života”, Milošević je konstatovao i da se, posle deset godina, ponavlja sve iz 90-ih godina prošlog veka.
Freedom of Information Freedom of Information 17:17 30.03.2009

Re: slučajna tematska podudarnost

Prema njegovim rečima, danas su “javne ličnosti okupirale scenu”.


Ne samo da su javne ličnosti okupirale medijsku scenu, nego je u većini slučajeva reč o ljudima koji ama baš ničime ne zaslužuju pažnju javnosti. Često se u poslednje vreme pitam kako smo došli u situaciju da najgori među nama imaju največu medijsku pokrivenost...
Blade Runner Blade Runner 17:19 30.03.2009

Re: slučajna tematska podudarnost

najgori među nama imaju največu medijsku pokrivenost

takva je priroda televizije. senzacionalizam privlaci gledaoce, reklame, novce...
Freedom of Information Freedom of Information 17:39 30.03.2009

Re: slučajna tematska podudarnost

takva je priroda televizije. senzacionalizam privlaci gledaoce, reklame, novce...


To jeste tako, ali postoji i druga strana. Od ljudi koji kreiraju televizijske programe u dobroj meri zavisi ko su ličnosti koje će dobiti medijsku pažnju. Jeste da gledaoci traže senzacionalizam, ali on ne mora da im se pruža.
M.J.

NNN NNN 23:26 30.03.2009

Re: slučajna tematska podudarnost

Ne samo da su javne ličnosti okupirale medijsku scenu, nego je u većini slučajeva reč o ljudima koji ama baš ničime ne zaslužuju pažnju javnosti. Često se u poslednje vreme pitam kako smo došli u situaciju da najgori među nama imaju največu medijsku pokrivenost...
Nažalost tačno!
Problem sa velikim delom gledalaca je što jednostavno prihvataju ono što im se (najviše) nudi, tj. televizija gradi njihov ukus, pa to dovodi do "simbioze niskih kriterijuma"
Freedom of Information Freedom of Information 11:06 31.03.2009

Re: slučajna tematska podudarnost

televizija gradi njihov ukus


baš sam na ovo mislio. Hvala Vam za komentar.
M.J.
miloradkakmar miloradkakmar 23:36 30.03.2009

Urediti,ali kako

Primera radi, javni servisi imaju obavezu da obezbede zadovoljavanje potreba pripadnika nacionalnih manjina kroz emitovanje programa na njihovim maternjim jezicima i pismima. Pored toga, državni organi su dužni da obezbede deo sredstava ili drugih uslova za rad javnih glasila na jezicima nacionalnih manjina i etničkih zajednica radi ostvarivanja njihovog prava na informisanje na sopstvenom jeziku.


Postavlja se pitanje , kada će i da li će javni servis obavestitit građane nacionalnih manjina na njihovom jeziku da u delu njihovog naselja neće biti struje , vode, gasa , zašto nije izneto smeće ... Javni servis zadovoljava formu, a suština je u pomenutom. Čini se banalnim , ali je veoma bitno.
Slažem se da treba konačno urediti medijsku sliku/ bilo i privatizacijom / i kada je reč o lokalnim glasilima koja emituju program na jezicima nacionalnih manjina . Bilo je predloga da oni po 3o odsto budu u vlasništvu lokalnih samouprava i zaposlenih, a 4o odsto da se privatizuje. Ko će da kupi 4o odsto !? Nepoznanica je i šta će biti sa već privatizovanim lokalnim medijima sa višenacionalnim programima !?
Freedom of Information Freedom of Information 11:12 31.03.2009

Re: Urediti,ali kako

Nepoznanica je i šta će biti sa već privatizovanim lokalnim medijima sa višenacionalnim programima !?


Ovo je samo jedan od problema sa kojima se suočavamo. Mediji koji su privatizovani pre zaustavljanja privatizacije danas se suočavaju sa nelojalnom konkurencijom u vidu medija koji se i dalje finaniraju iz budzeta države i koji će ta sredstva dobijati nezavisno od kvaliteta programa koji proizvode. Ovome bi trebalo dodati i problem sa spuštanjem cena reklamiranja koje mediji u državnoj svojini sebi mogu da priušte i na taj način "izbacuju" privatizovane medije iz borbe za klijente koji žele da se reklamiraju. Ima tu još mnogo toga...

M.J.
miloradkakmar miloradkakmar 22:36 31.03.2009

Re: Urediti,ali kako

koji će ta sredstva dobijati nezavisno od kvaliteta programa koji proizvode.

Postoji programska šema na osnovu koje je dobijena frekvencija i dozvola za rad i koje se mediji moraju pridržavati i ispunjavati je u narednih osam godina od dobijanja dozvole. O samom kvalitetu programama i emisija , mislim na lokalne i regionalne medije, ne mogu da govorim , jer to zavisi i od novinarskog kadra.Naravno, postoji i kontrola ostvarivanja šeme i kavliteta programa , koliko je meni poznato.

i problem sa spuštanjem cena reklamiranja koje mediji u državnoj svojini sebi mogu da priušte i na taj način "izbacuju" privatizovane medije


Koliko sam upoznat, lokalni mediji ne smeju baš da zadiru u teritoriju koju pokriva susedni lokalni medij, a i ni osnivači nisu toliko izdašni. Lokalni mediji koji su se opredelili za iinformativni program, odnosno u programskoj šemi imaju niz emisija različitog sadržaja ne mogu mnogo da plasiraju reklamnog programa, ukoliko žele da on bude iole slušan. S druge strane , mnogi ranije privatizovani mediji odlučili su se za komercijalni program i oni mogu da " tuku " reklama do besvesti. Mislim da i tu važi " ne zadiranje " u tuđu teritoriju , jer je ograničena i čujnost , jačina predajnika , samo za područje za koje je dobijena frekvencija i dozvola.
johnny011 johnny011 10:23 31.03.2009

Miroslave,

uz preporuku tekstu, i jedno pitanje: sta Misija OEBS-a cini da na neki nacin utice na donosioce odluka, takozvane srpske politicare i zakonodavce, kako bi se zbrke koje pominjete prevazisle?

Naravno, oni moraju biti samostalni, "suvereni", u svojim odlukama, ali verujem da postoje mehanizmi primene evropskih standarda putem kojih OEBS moze da da neki svoj input. Ili, jos preciznije, pored ucesca na okruglim stolovima NUNS-a, NDNV-a i slicnih, da li postoje nacini da Misija skrene paznju ovdasnjim politicarima da je to sto rade, hajd da se najjednostavnije izrazim, pogresno?


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana