Dve kulture

nsarski RSS / 31.03.2009. u 21:16

 

IH104003.jpg?size=67&uid=%7BDB116406-4511-4F2C-99C8-CA8B7ECD1F77%7D     mcluhan.jpg 

 

Gde se eksplikacija završava, tu počinje književnost (Jose Ortega)

Na početku svojih čuvenih ''Lekcija iz fizike'' Ričard Fajnman razmatra sledeću hipotetičnu situaciju: zamislimo, kaže on, da sutra treba da nestanu svi ljudi sa ove planete, zajedno sa svim svojim tehničkim ostvarenjima, umetničkim delima, gradovima i putevima - da jednostavno čovek, i sve što je čovečanstvo ikad napravilo, nekim čudom iščezne. Zamislimo, takodje, da imamo priliku, pre tog nestanka, da nekim budućim inteligentnim stanovnicima planete, ako se takvi ikad pojave, ostavimo samo jednu ideju, ili koncept, kao poruku koja bi im omogućila da rekonstruišu, potpuno ili delimično, našu današnju civilizaciju. Koja bi to poruka bila?


Na to pitanje Fejnman nudi ovakav odgovor: treba im poručiti, veli on, da uzroke svim pojavama koje vide oko sebe traže na sve manjim i manjim skalama. Drugim rečima, da su dogadjaji koje vide u živom svetu, na primer, posledica dešavanja u živim ćelijama, da su aktivnosti ćelija posledica hemijskih reakcija na molekularnom nivou, da se ponašanje molekula može izvesti iz osobina atoma koji ih čine, da su osobine atoma odredjene njihovom mikroskopskom strukturom, i tako dalje sve do elementarnih čestica - elektrona, mezona, fotona, kvarkova i njihovih osobina. Ova ideja, ili koncepcija - da se kompleksne pojave mogu objasniti uzrocima na ''nižem'' nivou - se zove redukcionizam, i ona je, implicitno ili eksplicitno, prihvaćena od najvećeg broja ljudi koji se danas naukom bave. Rudimentarni oblici ove ''atomske'' ideje se mogu naći još kod Starih Grka, sa Demokritom na čelu.


Medjutim, Antička civilizacija nije tražila objašnjenje pojava koje su ih zanimale u mikroskopskim uzrocima, već su mnoge pojave objašnjavali uticajem volje Bogova. Da bi ''ukrotili'' prirodu, oni nisu gradili Large Hadron Collider (LHC) kao što to danas radimo mi, već su zidali hramove, svetilišta i obredna mesta, kako bi zadobili milost i naklonost onih koji svetom vladaju. Od njih su nam ostale priče i legende i epovi i predanja o božijim zahtevima i hirovima i njihovom smislu za pravdu zemaljsku. Tako su oni videli svet i način njegovog funkcionisanja.


Ovo vidjenje sveta se direktno odražavalo na organizaciju sistema obrazovanja. Kod Platona nalazimo podelu Umetnosti (u izvornom značenju ove reči - ''veština'' ili ''umeće'') na teorijske, ili mousike, koja se sastojala od matematike, poezije i muzike, i primenjene, ili techne, kojima pripadaju slikarstvo, vajarstvo i arhitektura. Dobro obrazovanje je zahtevalo poznavanje i jednog i drugog.


Nešto od ove podele je preživelo do Srednjeg veka, kada je obrazovanje započinjalo prvim korakom koji se zvao Trivium (gramatika, retorika, logika), iza koga je dolazio Quadrivium (aritmetika, geometrija, muzika, astronomija), što je konačno pripremilo učenike za ozbiljne studije filozofije i teologije. I ovaj sistem je, razume se, odražavao razumevanje sveta u to doba. Sistem obrazovanja, u svakom vremenu, je poruka koja se ostavlja nadolazećim generacijama kako bi mogle, tokom sopstvenog života, da održe, i eventualno poboljšaju, civilizacijska dostignuća dotle ostvarena. Vratimo se sada u današnje vreme i na ideju redukcionizma.


Mnoge stvari i pojave koje oko sebe vidimo bi mogle da nadju mesto u hijerarhijskom nizu kao:
Slovo - reč - rečenica - pasus - poglavlje - knjiga - biblioteka - književni pravac
ili
Elementarna čestica - atom - molekul - organela - ćelija - tkivo - organ...
i ovaj drugi niz bi mogao da se završava sa
...organizam - čopor - životinjska vrsta.
ali i sa
...osoba - domaćinstvo - komšiluk - nacija - država.


Pojave na početku ovog drugog niza (atomske, molekularne) se, u velikoj meri, mogu precizno matematički analizirati, ali, kako nastavljamo ka kompleksnijim strukturama, matematika nam izgleda sve manje relevantna za njihovo opisivanje.


Ovakvo vidjenje sveta je našlo svoje mesto i u školskom programu: elementarno obrazovanje danas podrazumeva učenje predmeta kao što su matematika - fizika - hemija - biologija - geografija - istorija i ... i ''društvene nauke''. Discipline na početku ovog niza se mogu ''matematizirati'', ali to ne važi za discipline bliže kraju niza. Ovo pomalo liči na ona ''zaostala'' plemena koja imaju zasebne reči za količine do broja 5, a onda se uhvate za kosu kad hoće da pokažu količinu veću od broja 5, onu za koju ne postoji matematička reč, tj., količinu ''mnogo''; ili ''društvene nauke'', ako vam je tako draže.
Dobro obrazovanje podrazumeva poznavanje i prirodnih i društvenih nauka, mada, kako je C.P. Snow u svojoj knjizi ''Dve kulture'' pokazao, obrazovani ljudi, nažalost, često pripadaju ili jednom ili drugom taboru znanja i minimalno medjusobno komuniciraju. Ovo je, razume se, posledica njihovog današnjeg obrazovanja - da su se školovali u Staroj Grčkoj, podjednako dobro bi znali i Homerove stihove i Pitagorinu teoremu.


U centru prirodnih nauka se nalazi matematika (primetimo da ona, po sebi, nije prirodna nauka) koja se koristi kao izražajno sredstvo, ili ''jezik'' prirodnih nauka; na odredjen način, matematika ''informiše'' prirodne nauke. Ona, razume se, sadrži i matematičke strukture koje nemaju nikakav analogon u prirodnim naukama - ona je način da se, polazeći od osnovnih postavki i definicija, metodom matematickog zaključivanja, dodje do svih mogućih dokazivih matematičkih iskaza, a samo ograničen broj tih iskaza se može direktno primeniti na fizičku realnost oko nas. Matematičke ''istine'' ne moraju da imaju reprezentaciju u fizičkoj prirodi. Dejvis i Herš definišu matematiku kao ''proučavanje reproducibilnih mentalnih objekata'', i u tom smislu je nemoguće ozbiljno govoriti o prirodi matematike a da se ne uzmu u obzir i ograničenja ljudskog mozga. Na ovo ćemo se vratiti kasnije.


Šta se onda nalazi u centru društvenih nauka? U centru društvenih nauka se nalazi književnost. Ovo vidjenje se može naći kod mnogih teoretičara književnosti, ali na tome se nećemo sada zadržavati. Primetimo da književnost po sebi nije društvena nauka, već ona obezbedjuje ''jezik'', ili ''informiše'' društvene nauke. Sve društvene nauke, od prava i istorije do sociologije, koriste alegorije, metafore, rimu, aliteraciju, metar, itd., da formulišu svoj narativ i verbalno organizuju argument. Književnost se, naravno, kao i matematika, ne svodi samo na svoje primene u društvenim naukama, već u širem smislu proizvodi sve moguće verbalne strukture koje se mogu dobiti primenom gramatičkih pravila - ona proizvodi ''reproducibilne verbalne objekte'' koje nam nudi imaginacija. Iluzoran je pokušaj da u tim verbalnim tvorevinama tražimo ''istinu'' - Vajld je davno obrazložio argument da pisci imaju licencu da ''lažu'', i od njih se očekuje samo lojalnost i vernost jeziku i jezičkoj formi unutar koje pišu, ali ne i vernost nekoj spoljašnjoj istini. Andrić u svom ''realističkom'' romanu nije pisao o mostu kao mostu, i nebitno je što taj most istinski postoji i njegova gradjevinska i arhitektonska istorija se poklapa sa Andrićevim opisom, već o tome kakve posledice imaju velika svetska kretanja na male ljudske živote. Književnost proizvodi sve ono što se iz imaginacije može verbalizovati, i, u tom smislu se ne može ozbiljno govoriti o književnosti a da se ne uzme u obzir ograničenost ljudske svesti i ljudskog jezika.


Iz ovoga gore rečenog sledi da su književnost i matematika dve velike laboratorije u kojima se eksperimentiše sa suštinskim artikulacijama ljudske svesti. One obezbedjuju ''jezik'' kojim se te artikulacije komuniciraju drugima. Domeni ova dva izraza su u velikoj meri odvojeni - podjednako je bespredmetan pokušaj da opišemo jade mladog Vertera na matematički način, kao što je nemoguće samo rečima formulisati Fredholmovu alternativu kod rešenja integralnih jednačina. Postoje, razume se, primeri gde se ovi domeni delimično preklapaju.


Medjutim, totalno ljudsko iskustvo koristi oba domena. Mi dobro umemo da matematički opisemo fizički zvuk, notu, muzičku frazu, kompoziciju, itd., ali da bi istinski doživeli i razumeli Betovenovu Treću simfoniju, poznatu kao Eroica, moramo da znamo i o Napoleonovim ratovima, romantizmu i francuskoj revoluciji. Jedan ''jezik'' ne može biti zamena za drugi.


Neuspešan primer takve zamene se može naći kod E.A. Poa, u njegovoj (mahom zaboravljenoj) knjizi ''Eureka'', s podnaslovom ''Esej o materijalnom i duhovnom kosmosu''. Po je ovu knjigu smatrao za vrhunac svojih ostvarenja, ali nije naišao na razumevanje kod čitalačke publike; štaviše, mnogi su smatrali da ta knjiga označava početak njegovog pomračenja uma. U svojoj knjizi, Po koristi poetski argument (štagod to značilo) da špekuliše o prirodi kosmosa, bez ikakvih materijalnih ili fizičkih dokaza svojih tvrdnji. Neki od njegovih ''zaključaka'' se mogu interpretirati kao predvidjanje teorije Velikog Praska, ili crnih rupa, čitav vek pre nego što su ovi koncepti definisani, pa se ti zaključci ponekad navode kao vizionarski. Naučna javnost ovu knjigu smatra za naučno bezvrednu (istina, Ajnštajn se pohvalno izrazio o nestardandnom prilazu kosmologiji), dok u poetskom smislu ova ''Pesma u prozi'', kako je Po zove, se ne smatra za značajno književno ostvarenje velikog pisca pesme ''Gavran''.


Ovo gore rečeno se odnosi na prepoznatljive matematičke, odnosno verbalne strukture. Mi se, naravno, možemo pitati kako bi izgledala matematika skupa prirodnih brojeva, ako bi iz tog skupa izbacili samo broj 7, na primer. Dakle, skup prirodnih brojeva u kome broj 7 ne postoji. O ovome je moguće razmišljati - u tom slučaju ne bi postojao zbir brojeva 3 i 4, na primer, niti bi broj 14 bio deljiv sa 2. To bi bilo slično kao kad bi se zapitali kako bi, kao verbalna tvorevina, izgledao Šekspirov ''Hamlet'' ako bi iz njega izbacili svaku sedmu reč. Ovakve strukture je moguće zamisliti, ali nas razmišljanje o njima ne bi daleko odvelo.


Gore sam napravio, rekao bih, preoštro razlikovanje izmedju dva jezika i dve kulture. To je uradjeno namerno da bih naglasio poentu. Ove dve kulture, medjutim, u našoj svesti se često spajaju i prepliću jer čine ključne elemente našeg totalnog razumevanja. U svom radu Modeli i priče u fizici hadrona, Hartman baš ovu vezu proučava. Naime, često se desi da nekom studentu fizike, na odbrani doktorske disertacije u kojoj je matematički korektno izvedena i dokazana neka tvrdnja, komisija na kraju postavi ovakvo pitanje: ''kako to da je X toliko veliko, Y toliko malo, a Z uopšte ne figuriše u svemu ovome?''. Student koji na ovakvo pitanje nije u stanju da formuliše uverljivu priču o svom otkriću se obično ne smatra za dobrog fizičara. Ove dve kulture, dakle, predstavljaju dva fokusa binokularnog vidjenja sveta, i samo zajedno mogu nas dovesti do totalnog razumevanja dostupnog ograničenoj čovekovoj svesti. Ljudi, za razliku od Kiklopa, imaju oba oka koja im zajedno daju moć da da svet vide pod jačim svetlom i oštrijim senkama. U tom smislu je Platonov model obrazovanja, gore opisan, bliži našem prirodnom funkcionisanju svesti. On je, s druge strane, u današnjem digitalnom dobu sasvim nepraktičan.


U pisanju ''naučnih'' blogova ja sam se trudio da, pre svega, ispričam priču koliko god sam umeo. Razlog tome je što se ljudi brzo zamore prateći duge logičke ili matematičke argumente, ali zato imaju izvanrednu urodjenu sposobnost da prate priču, i ta sposobnost je upadljiva već kod sasvim male dece. Takodje, kako je tvrdio Michael Polanyi, ja verujem da je svako znanje ima u odredjenoj meri i lični pečat (Polanyi to zove ''personal knowledge''), pa se nisam ustručavao da u svoje tekstove ubacim i svoje privatne asocijacije, ili čak priče koje naizgled nemaju veze sa osnovnom temom u tekstu. Nasilno forsiranje suvoparnog argumenta potkrepljenog dosadnim činjenicama samo može da proizvede kontra efekat i reakciju tipa Science made stupid . Negde sam načuo da postoji slična knjiga pod naslovom Cvltvre made stvpid, ali ja je nisam čitao.


Obrazovanim ljudima koji su voljni da prate izlaganje drugog moguće je preneti osnovne koncepte iz bilo koje naučne discipline, bez obzira koliko ta disciplina bila egzotična i nerazumljiva na prvi pogled. Razume se, u izlaganju treba biti kratak. Pedeset minuta, ili jedan mikro vek, kako taj vremenski interval zove fon Nojman, koliko traje standardni čas, je više nego dovoljno.

*****************************
Beleške na margini

Poslednjig dana su u različitim blogovima pokrenuta dva pitanja. Da li je svet matematike ''veći'' od sveta realnosti, i da li je jezik ''veći'' od života? Na prvo pitanje je kolega Ćirković odgovorio potvrdno, a na drugo je Predrag Brajović takodje odgovorio potvrdno. Ovo su blogeri koji o tim stvarima mnogo znaju i njihova mišljenja treba uvažavati. Nadam se da gornji tekst pokazuje da se ja sa mišljenjima ovih ljudi u potpunosti slažem.


Ovaj blog je deo uvodnog poglavlja koje pišem za, za sada samo planiranu, knjigu koja će sadržati neke od tekstova koje sam ovde objavljivao.

 



Komentari (144)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

libkonz libkonz 21:27 31.03.2009

Asocijacija

uzroke svim pojavama koje vide oko sebe traže na sve manjim i manjim skalama. Drugim rečima, da su dogadjaji koje vide u živom svetu, na primer, posledica dešavanja u živim ćelijama, da su aktivnosti ćelija posledica hemijskih reakcija na molekularnom nivou, da se ponašanje molekula može izvesti iz osobina atoma koji ih čine, da su osobine atoma odredjene njihovom mikroskopskom strukturom, i tako dalje sve do elementarnih čestica - elektrona, mezona, fotona, kvarkova i njihovih osobina. Ova ideja, ili koncepcija - da se kompleksne pojave mogu objasniti uzrocima na ''nižem'' nivou - se zove redukcionizam, i ona je, implicitno ili eksplicitno, prihvaćena od najvećeg broja ljudi koji se danas naukom bave.

prva asocijacija na ovaj deo teksta mi je homeopatija.
nsarski nsarski 21:36 31.03.2009

Re: Asocijacija

prva asocijacija na ovaj deo teksta mi je homeopatija.

:))))
Suzukijeva knjiga o Zen budizmu (postoji kod nas) bas raspravlja o redukcionistickom prilazu svetu. Homeopatija bi bila kontrukcionisticki prilaz, o kome se u nauci mnogo manje zna. Ali se zna, svakako! Teorija igara, na primer, je konstrukcionisticka.
libkonz libkonz 21:57 31.03.2009

Re: Asocijacija

redukcionistickom prilazu svetu.

Ako ja ovo dobro shvatam, kada bi se ovo primenilo recimo na Hrišćanstvo i pomenuti Budizam, verovatno bi došli do zajedničke osnove.
nsarski nsarski 22:55 31.03.2009

Re: Asocijacija

Ako ja ovo dobro shvatam, kada bi se ovo primenilo recimo na Hrišćanstvo i pomenuti Budizam, verovatno bi došli do zajedničke osnove.

Hriscanstvo i Budizam nemaju veze sa objasnjenjem sveta na mikroskopskom nivou, niti ih to interesuje. Njih zanima ljudska --dusa--, stagod to znacilo.
vladimir petrovic vladimir petrovic 23:00 31.03.2009

Re: Asocijacija

nsarski
Hriscanstvo i Budizam nemaju veze sa objasnjenjem sveta na mikroskopskom nivou, niti ih to interesuje. Njih zanima ljudska --dusa--, stagod to znacilo.


Koga - njih?
Budizam ne zanima ljudska duša, ne prihvata postojanje duše.
nsarski nsarski 23:26 31.03.2009

Re: Asocijacija

Koga - njih?
Budizam ne zanima ljudska duša, ne prihvata postojanje duše

OK, kosmicko mesto coveka, ako vise volis. Ravnoteza, ili whatever. Mikrosvetom se nikad nisu bavili, niti su ziva bica pokusali da svedu na organ ili celiju ili organelu.
bindu bindu 04:11 01.04.2009

Re: Asocijacija

nsarski
Ako ja ovo dobro shvatam, kada bi se ovo primenilo recimo na Hrišćanstvo i pomenuti Budizam, verovatno bi došli do zajedničke osnove.

Hriscanstvo i Budizam nemaju veze sa objasnjenjem sveta na mikroskopskom nivou, niti ih to interesuje. Njih zanima ljudska --dusa--, stagod to znacilo.


sorry ali gresis. i to ne malo.evo ovde nesto malo vise nego sto je "ljudska dusa-stagod to znacilo" i da se razumemo, u budizmu pojam "dusa" ne postoji. u hriscanstvu postoji.
kad budes uspeo da procitas samo ovo sto je navedeno na wiki-ju i ukolko nadjes sve to prevedeno, bice ti mnogo sto sta jasnije, to ti garantujem.

pravilan i posten odgovor na dato pitanje bi bio -"ne znam".

OK, kosmicko mesto coveka, ako vise volis. Ravnoteza, ili whatever. Mikrosvetom se nikad nisu bavili, niti su ziva bica pokusali da svedu na organ ili celiju ili organelu.


oh, i te kako jesu,
Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 04:12 01.04.2009

Re: Asocijacija

Homeopatija bi bila kontrukcionisticki prilaz, o kome se u nauci mnogo manje zna. Ali se zna, svakako! Teorija igara, na primer, je konstrukcionisticka.


Mozete li malo da objasnite kako je homeopatija, a posebno teorija igara konstrukcionisticki prilaz? Bas me zanima.

A za knjigu Jedva cekam i slazem se za e-verziju.


vishnja92 vishnja92 09:02 01.04.2009

Re: Asocijacija

Hriscanstvo i Budizam nemaju veze sa objasnjenjem sveta na mikroskopskom nivou, niti ih to interesuje.

oh, budizam ima, ali ga zapravo zaista ne interesuje :)

uzgred - prema Vedanti, iz koje su zakukuljenim putevima proistekli svi budizmi, zen budizmi i hinduizmi, sve se zbiva na mikro i makro nivou paralelno i istovremeno - tacnije receno, preklopljeno (paralelnost podrazumeva dva necega, a to, kao sto znamo, ne postoji :))

sistem vedskog ucenja napravio je potpunu fuziju ovoga o cemu govoris, i to u toj meri da se danasnji sledbenici veoma domisljato pozivaju na kvantnu fiziku u svojim tvrdnjama. mene to beskrajno zabavlja.

i prema Vedama, u osnovi svega je - zvuk :)

ps - i ja jedva cekam knjigu.
nsarski nsarski 11:42 01.04.2009

Re: Asocijacija

Mozete li malo da objasnite kako je homeopatija, a posebno teorija igara konstrukcionisticki prilaz? Bas me zanima.

Ako dobro razumem homeopatski prilaz medicini, on ne tretira samo simptome, vec celu osobu, i sve uzroke koji su do simptoma doveli.
Za Teoriju igara je lako (to je argument koji je i Maynard-Smith cesto navodio). Igra nije reducibilna na jednog igraca - dobit igraca zavisi od toga sta drugi rade i koju strategiju primenjuju. U tom smislu nije redukcionisticka - ona je konstruisana da razume globalno ponasanje. Mozda nisam bio gore sasvim precizan.

Ideja za knjigu je potekla od ljudi koji su mnogo preduzimljiviji i prakticniji od mene. U planu je standardna knjiga, kao i sve knjige.
nsarski nsarski 13:29 01.04.2009

Re: Asocijacija

uzgred - prema Vedanti, iz koje su zakukuljenim putevima proistekli svi budizmi, zen budizmi i hinduizmi, sve se zbiva na mikro i makro nivou paralelno i istovremeno - tacnije receno, preklopljeno (paralelnost podrazumeva dva necega, a to, kao sto znamo, ne postoji :))

Samo te gledamo...
vishnja92 vishnja92 14:00 01.04.2009

Re: Asocijacija

ajaooj :))

ja cu valjda izgledati estetskije, akomerazumes - ako do toga vec dodje.... i da, resila sam, ukoliko bude biranja, da mi srednje za promenu bude plavo.

ps - sto si me uplasio :)
bindu bindu 15:04 01.04.2009

Re: Asocijacija

nsarski
uzgred - prema Vedanti, iz koje su zakukuljenim putevima proistekli svi budizmi, zen budizmi i hinduizmi, sve se zbiva na mikro i makro nivou paralelno i istovremeno - tacnije receno, preklopljeno (paralelnost podrazumeva dva necega, a to, kao sto znamo, ne postoji :))

Samo te gledamo...


ovde mozes slobodno da pitas ono tvoje cuveno pitanje" da li tvoje usi cuju......ono sto mislis,tj, gledas u svojoj glavi"


vishnja92 vishnja92 15:34 01.04.2009

Re: Asocijacija

ejeeee
aj sad neka dobra dusa da mi okaci nesto lepo i kako treba
em imam visoku temperaturu, em ovo.... bas ste neki :(

pliiiz?
bindu bindu 15:41 01.04.2009

Re: Asocijacija

vishnja92
ejeeee
aj sad neka dobra dusa da mi okaci nesto lepo i kako treba
em imam visoku temperaturu, em ovo.... bas ste neki :(

pliiiz?



"If one meditates on the Medicine Buddha, one will eventually attain enlightenment, but in the meantime one will experience an increase in healing powers both for oneself and others and a decrease in physical and mental illness and suffering."
—Lama Tashi Namgyal
mirelarado mirelarado 15:42 01.04.2009

Re: Asocijacija

vishnja92
ejeeee aj sad neka dobra dusa da mi okaci nesto lepo i kako trebaem imam visoku temperaturu, em ovo.... bas ste neki :(pliiiz?




vishnja92 vishnja92 15:53 01.04.2009

hvala vam :)


Kazezoze Kazezoze 16:09 01.04.2009

Re: Asocijacija

vishnja92
ejeeee aj sad neka dobra dusa da mi okaci nesto lepo i kako trebaem imam visoku temperaturu, em ovo.... bas ste neki :(pliiiz?

vishnja92 vishnja92 17:06 01.04.2009

Kaz

Kazezoze Kazezoze 17:48 01.04.2009

shnjavi


vishnja92 vishnja92 19:45 01.04.2009

Kaz

nsarski nsarski 20:01 01.04.2009

Re: Kaz

vishnja92

Ne preterujte, ljudi. Pomislice da smo neka sekta nedaobog, pa da nas sve banuju:))))))))
Od nirvane do apsane jedan je korak.
vishnja92 vishnja92 20:18 01.04.2009

Re: Kaz

ok ok evo bicu dobra.
necu vise ni da pisnem :)

sta da radim kad ne umem da dam konsturktivan doprinos temi a lepo mi ovde?
nsarski nsarski 20:25 01.04.2009

Re: Kaz

sta da radim kad ne umem da dam konsturktivan doprinos temi a lepo mi ovde?

Ma samo se raskomoti i kuliraj!
Kazezoze Kazezoze 20:45 01.04.2009

Re: Kaz

nsarski
vishnja92

Ne preterujte, ljudi. Pomislice da smo neka sekta nedaobog, pa da nas sve banuju:))))))))
Od nirvane do apsane jedan je korak.


sekta "poljubac suncu" - tajna urednica je upravo postala pochasna chlanica sekte
stari92 stari92 06:58 02.04.2009

''btw-LoL-c'mon'' Kaz,koji info !!!

Ionako smo bili najjači-sada idemo s novom taktikom :

Sudiš li drugom - sebi presuđuješ

D)
Kazezoze Kazezoze 08:07 02.04.2009

Re: ''btw-LoL-c'mon'' Kaz,koji info !!!

stari92
Ionako smo bili najjači,sada idemo s novom taktikom :

Sudiš li drugom - sebi presuđuješ

D)

secash se zakona trojke...ovo je klasichan primer:
imamo pasivan element - matematika (nsarski)
aktivan element - poljubac sunca (shnjavi)
ta dva elementa mogu do u beskraj da se vrte jedan oko drugog ako se ne pojavi treci neutralni element - poezija, a tu ulogu bi mogli u ovom sluchaju dodeliti tajnoj urednici.
bez obzira shto se ona ne vidi, tajna urednica, kao neutralni element, je veoma aktivna i bez nje sharski i shnjavi ne mogu nikako zajedno delovati:)))
zato: zhivela poezija!
stari92 stari92 08:29 02.04.2009

apostoli altruizma

Kad nisu za sebe znali
Mi pleli smo sunca zrake
Videti nisu mogli
Mi kovasmo zvezda trag'e

Znali nisu za govor slova
Mi pesme pevasmo večne
Pogrbljeno bauljaše
pred igrom Našom sa svetima

Darove,sad,grabe
više,još više,žele za sebe
mrmljajuć u potaji i mraku
Na blagost Nam i dobrotu
što podeliti htesmo
zavist im u oku,stisnuti škrgut zuba
na ponuđeni hleb i kolibe toplotu

Priroda im njina,iskrivi učenja
i veštinu naivno im datu
Eh,sreće Učitelja ..
učenik da nadmaši ga
u neznanja blatu

Sirovošću broja posta mnoštvo
Zaborav za znanja,poreklo svoje
iz jednostavnosti proisteklo
Veštinu znanja,Dobra,iskoristiše
čineći zlo bez svake mere
Slogove Svete izvrnuše u čini klet
Upoznaće moć boginje Pele's
Što preteklo u zamku znanja
dopašće Here
Ostali koloplet dovršiće Set.

( D). V.Vitten - citat iz Fizike elementarnih čestica- pogl. Postanje))
vishnja92 vishnja92 08:49 02.04.2009

Re: ''btw-LoL-c'mon'' Kaz,koji info !!!

zato: zhivela poezija!



(ps - nsarski, mislim da smo sad na kursu, a? kostrukcionizam, redukcionizam, i bonus preko svega)
nsarski nsarski 10:57 02.04.2009

Re: ''btw-LoL-c'mon'' Kaz,koji info !!!

vishnja92
zato: zhivela poezija!



(ps - nsarski, mislim da smo sad na kursu, a? kostrukcionizam, redukcionizam, i bonus preko svega)

Totalno sam u toku:))
radojicic92 radojicic92 22:14 02.04.2009

Re: Asocijacija

vishnja92
ejeeee
aj sad neka dobra dusa da mi okaci nesto lepo i kako treba
em imam visoku temperaturu, em ovo.... bas ste neki :(

pliiiz?



crossover crossover 23:21 02.04.2009

Re: Kaz

nsarski
Od nirvane do apsane jedan je korak.

:)))))))))))))))))))))
Нсарски, велемајсторе! Поставио си нов религијско-филозофски концепт: Зент будизам илити страх од губитка слободе ;-))
Не знам зашто али паде ми на памет "Тао физике" :))
Unfuckable Unfuckable 02:53 03.04.2009

Re: Kaz

Зент будизам


genije
gordanac gordanac 03:25 03.04.2009

:))

:)))))))))))))))))))))
Нсарски, велемајсторе! Поставио си нов религијско-филозофски концепт: Зент будизам илити страх од губитка слободе ;-))
Не знам зашто али паде ми на памет "Тао физике" :))

:))
Može i "šire" - "szenth philosophy"

A knjiga koju si citirao ("metio u link" ) je jedna od ilustracija koliko snažna ume da bude ljudska potreba za - narativom (narativnim? naracijom?). Ili - za modelima, slikovnim "predstavama", antroposkicama, potreba za rečima tamo gde već postoje drugi, dovoljno dobri znaci, simboli i oznake.
Kao da je naša nesavladiva potreba da "uobličimo u reči" (koje su ustvari samo metafore) svojevrstan okvir za zlatni presek "dveju kultura".
A svet čiji smo deo je - dvostruk po svojoj prirodi kad nam "redukcionizam" pomogne da to uvidimo (imam o tome mnoge smešne teorije :)) i ta će "dvostrukost" uvek imati neke svoje pojavne, makrooblike "vidljive" našim čulima koje ćemo mi pokušavati da harmonizujemo u - jedno. To je, naravno, uzalud, ali je beskrajno zanimljivo i zabavno - pokušavati to učiniti i mnoga dobra od toga nastanu.
nsarski nsarski 03:41 03.04.2009

Re: :))

A knjiga koju si citirao ("metio u link" ) je jedna od ilustracija koliko snažna ume da bude ljudska potreba za - narativom (narativnim? naracijom?).

E, gordanatz, slusao sam coveka na nekom predavanju u Oksfordu - kao odlucili da se malo otvore "naraciji" - bilo prolece, studenti poludeli, pa kao. Pricao on, pricao, i ispricao.
Posle otisli na neki koktel, kako prilici. Bio i Penrose, ja ga pitam sta misli o Fritjofu. "Suspicious character" - to je sve sto je rekao.
Pa sad kazi.
A da glifi lice na Fejnmanove dijagrame - vizuelno lice. A zasto? Ybmga.
gordanac gordanac 03:58 03.04.2009

Re: :))

...bilo prolece, studenti poludeli, pa kao....

:)))))))))))))
Meni oduvek zanimljivo (i ne sasvim objašnjivo) kako je skoro svim ljudima u skoro svim godišnjim dobima interesantno da razvijaju narativ o kvantnoj mehanici ili postanku kosmosa, koliko god i kakva god prethodna znanja o tome imali (ili proverljivih činjenica znali). I, obično, pri kraju takvih razgovora nailazi ono dobronamerno, ali ipak sumnjičavo "vrtenje glavom" - kao, lepo je to kad se ispriča, ali - ipak...
I pre ili kasnije - neko se seti i "tao fizike", to mi je bila asocijacija
A - karakteri?
Sad si me setio Duška Radovića koji reče (otprilike) "kažu mi Beograđani da neke svoje solitere na Novom Beogradu zovu četiri kaplara i gledam odavde i - ne mogu da pogodim koji su, svi su mi sumnjivi!" :))))

A potpuno je neverovatno koliko se naizgled komplikovanih stvari može lako i lepo objasniti F.dijagramima...
mirelarado mirelarado 17:37 03.04.2009

Re: :))

gordanac
koliko snažna ume da bude ljudska potreba za - narativom (narativnim? naracijom?). Ili - za modelima, slikovnim "predstavama", antroposkicama, potreba za rečima tamo gde već postoje drugi, dovoljno dobri znaci, simboli i oznake.Kao da je naša nesavladiva potreba da "uobličimo u reči" (koje su ustvari samo metafore) svojevrstan okvir za zlatni presek "dveju kultura".A svet čiji smo deo je - dvostruk po svojoj prirodi kad nam "redukcionizam" pomogne da to uvidimo (imam o tome mnoge smešne teorije :)) i ta će "dvostrukost" uvek imati neke svoje pojavne, makrooblike "vidljive" našim čulima koje ćemo mi pokušavati da harmonizujemo u - jedno. To je, naravno, uzalud, ali je beskrajno zanimljivo i zabavno - pokušavati to učiniti i mnoga dobra od toga nastanu.


Овде просто морам да споменем да постоји приступ који на неки начин обједињује ову двострукост природе, ове две културе. Наиме, са становишта семиотике, и језик и физика, или било који други систем којим се људи служе, састоји се од знакова, односно на њих се своди. Речи су знакови исто колико и математички, хемијски, физички, музички симболи. Знакови образују кодове, а њихова сврха јесте саопштавање света. Тако нам, на пример, и хемијска формула приповеда о чудесном спајању два атома водоника и једног атома кисеоника да би се добила животворна вода.
vishnja92 vishnja92 19:08 03.04.2009

Re: :))

pusti ih, mirela, oni cekaju da svi odu pa da se na miru izfizicare.... taka im priroda
samo ih gledam
mirelarado mirelarado 19:27 03.04.2009

Re: :))

vishnja92
pusti ih, mirela, oni cekaju da svi odu pa da se na miru izfizicare.... taka im priroda samo ih gledam


И то што кажеш, физичарски секташи... :)))
gordanac gordanac 19:41 03.04.2009

Re: :))



pazi šta sam naučila od višnja i mirelarado
1.) "izfizičariti!" (kakav maštovit glagol!)
2.) "fizičarski sektaši" (još malo pa - mafija! :))))

p.s. a ovaj primer sa znacima i vodom i simbolima i svim ostalim - mnogo lepo, mogla bi ti od toga i ceo post da napraviš, kad ja malko bolje razmislim, pa da ondaK dođem da ti ga malo "profizičarim"
mirelarado mirelarado 19:54 03.04.2009

Re: :))

gordanac
pazi šta sam naučila od višnja i mirelarado1.) "izfizičariti!" (kakav maštovit glagol!)2.) "fizičarski sektaši" (još malo pa - mafija! :))))p.s. a ovaj primer sa znacima i vodom i simbolima i svim ostalim - mnogo lepo, mogla bi ti od toga i ceo post da napraviš, kad ja malko bolje razmislim, pa da ondaK dođem da ti ga malo "profizičarim"


:))) Физичарске секташе бисмо могли назвати и фермијанцима (по Енрику Фермију).
Биће и пост о оном семиотичару, па ћеш моћи да физичариш до миле воље. :))
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 21:53 31.03.2009

ovo me posbeno raduje

Ovaj blog je deo uvodnog poglavlja koje pišem za, za sada samo planiranu, knjigu koja će sadržati neke od tekstova koje sam ovde objavljivao.

nadam se i nekom autogramu sa posvetom
nsarski nsarski 22:55 31.03.2009

Re: ovo me posbeno raduje

nadam se i nekom autogramu sa posvetom

Sir, yes. sir!
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 23:03 31.03.2009

Re: ovo me posbeno raduje

fala vi.
nsarski nsarski 23:27 31.03.2009

Re: ovo me posbeno raduje

Srđan Mitrović
fala vi.

Ako posaljes nju za autogram, pocecu veoma ozbiljno da razmisljam o tebi:))
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 23:32 31.03.2009

Re: ovo me posbeno raduje

ima da je iskopam ako treba
sada mi je tvoje ime večno vezano za ritu. kad neko kaže nsarski meni prva asocijacija rita i obrnuto. kakav bre orson vels
ps. uživao sam u tekstu.
nsarski nsarski 00:15 01.04.2009

Re: ovo me posbeno raduje

ps. uživao sam u tekstu.

Thx, man. Posebno mi je drago da sam tebe zainteresovao.
bindu bindu 04:21 01.04.2009

Re: ovo me posbeno raduje

Srđan Mitrović
ima da je iskopam ako treba
sada mi je tvoje ime večno vezano za ritu. kad neko kaže nsarski meni prva asocijacija rita i obrnuto. kakav bre orson vels
ps. uživao sam u tekstu.



uf-uf-uf
imate pp, ne? pa se lizite do mile volje, ili bas hocete da nama (nekima) pokvarite trip citanja svojim glupim TROLOVIMA

p.s. ja mislim, da je svaki muskarac u "dusi" pimp, pa makar i 1%. eto bas zbog toga u budizmu pojam "dusa" ne postoji,
tj. seme korupcije je bas to..
angie01 angie01 08:14 01.04.2009

Re: ovo me posbeno raduje

kad neko kaže nsarski meni prva asocijacija rita i obrnuto.

nsarski nsarski 11:38 01.04.2009

Re: ovo me posbeno raduje

p.s. ja mislim, da je svaki muskarac u "dusi" pimp, pa makar i 1%. eto bas zbog toga u budizmu pojam "dusa" ne postoji,

I tako je nastao Budizam. Zbog tih 1% :))))))))
U knjizi koju sam pomenuo, Suzuki podvlaci razliku izmedju Istocnog (Budistickog) sveta i Zapada. Kaze on da, kad Istocnjak vidi cvet on ga posmatra, omirise, pokusava da se identifikuje s njim u totalu, da ga dozivi celog. Istovremeno, Zapdanjk ga isece, stavi pod mikroskop da bi pronasao sta je to sto u njemu mirise (redukcionizam). To sam imao na umu. A moje poznavanje Budizma je, priznajem, sasvim slabo.
bindu bindu 15:15 01.04.2009

Re: ovo me posbeno raduje

I tako je nastao Budizam. Zbog tih 1% :))))))))



there you go:))))))))



bindu bindu 15:49 01.04.2009

.

.
gordanac gordanac 21:53 31.03.2009

moram...

...troll (kad ne mogu da odolim! )
Setila sam se jednog "ivičnog bića dveju kultura", njegovog rada i uticaja, njegovih objašnjavanja tema iz nauke koje su mi, kad su prvi put doprle do mene - bile beskrajno zanimljive..
Dakle, malecni troll o :
Magnus Pyke
Jedno mi se vreme činilo da je, ekscentričan i šašav kakav je bio, ustvari učinio mnoga dobra jednoj od "kultura"

"Pyke was a regular panellist on the Yorkshire Television science programme Don't Ask Me from 1974 to 1979; it was later changed to Don't Just Sit There. The panel was chaired by Derek Griffiths, and other members included David Bellamy (a botanist), Dr Miriam Stoppard and Dr Robert Buckman. The programme consisted of the panel attempting to answer viewers' queries about science and the everyday world.

Pyke appears on the song, and the video, "She Blinded Me With Science" by Thomas Dolby, where he shouts "science" and provides other sound bites. After the video was released, he was said to be annoyed by people coming up to him and shouting "Science!" at him. His eccentric brand of humour was often heard after dinner at the Savage Club.

Pyke was injured in a robbery at his home in the early 1990s as he attempted to club the intruder with a cane, and never recovered his earlier verve. He died in 1992."


"In his 1962 book, he uses the Greek myth of Procrustes and his Procrustean bed as a metaphor for how citizens are forced to conform to the one-size-fits-all rigid structure of the modern industrial society. He cites associated problems such as coronary disease related to diet, psychological and social problems stemming from work related stress and training, "...softly and persistently hammered into shape until — Pinocchio in reverse — from being a living creature... becomes for forty hours an insensate puppet..." and educational systems, which "knock out of the ingenious adolescent all of the 'nonsense' of the young, this being most of his or her eagerness and ingeniousness"."



...i njegovo ime mi se neobično dopalo, izgledalo je "više od imena" i čini mi se najbolji dokaz za "nomen est omen"

eto
sasvim mali troll koji je - off :))
nsarski nsarski 22:59 31.03.2009

Re: moram...

Ih, evo popularizatora nauke u jos boljem izdanju. Dejvid Witten, jedan od najvecih zivih fizicara danasnjice, cita poglavlje iz Fizike elementarnih cestica na javnom mestu s megafonom. Objasni to, majcin sine:

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:17 31.03.2009

Говори Предраг с надимком Прокруст

gordanac
"In his 1962 book, he uses the Greek myth of Procrustes and his Procrustean bed as a metaphor for how citizens are forced to conform to the one-size-fits-all rigid structure of the modern industrial society.

Збигњев Херберт (1924-1998)
ГОВОРИ ДАМАСТ С НАДИМКОМ ПРОКРУСТ

Моја покретна империја између Атине и Мегаре
где сам над прашумом кланцем понором владао сâм
без савета стараца глупих ознака власти с простом буџом у руци
обучен само у сенку вука и страву коју буди звук речи Дамаст

нисам имао поданика то значи имао сам их накратко
нису остајали живи до зоре ипак је клевета кад ме називају
разбојником како проглашавају искривљивачи историје

у ствари био сам научник друштвени реформатор
моја истинска страст била је антропометрија

измислио сам кревет по мери савршеног човека
мерио сам ухваћене путнике према овом кревету
тешко је било избећи – признајем – растезање удова одсецање ногу
пацијенти су умирали али што их је више гинуло
тим више сам био уверен да су моја истраживања исправна
циљ је био узвишен напредак тражи жртве

желео сам да укинем разлику између оног што је високо и ниско
хтео огавно разнородном човечанству да дам један облик
нисам престајао у напорима да изједначим људе

одузео ми је живот Тезеј убица невиног Минотаура
онај што је проучавао лавиринт помоћу бапског клупчета плетива
преварант пун смицалица без принципа и визије будућности

имам савршену наду да ће други наставити мој труд
и да ће дело тако смело започето довести до краја

(превод: Петар Вујичић)

Збигњев Херебрт био је пољски песник који се најгосподственије борио против идеолошке постеље на којој су њега и друге разапињали: „То уопште није захтевало велики карактер / наше одбијање неслагање и упорност / имали смо малчице неопходне храбрости / али у суштини је то било питање укуса“ (Снага укуса)

gordanac gordanac 23:31 31.03.2009

Говори Предраг с надимком Прокруст

:))
i - biće tako
o, samoimenovani
(ti ko Volter, bre, sam sebi dade ime i sad ću te tako zvati do kraja vremena)
evo ti poklon za krštenje:
Vojvođanski rečnik :))
ili
troll No.2.
Zaboravljene reči koje skoro pa da više nemaju stvari koje bi imenovale, to jest, nemaju čemu biti - metafore (lepo si ti to negde rek`o, Prokruste, lepo i lako zapamtljivo, nema spora...)
(iz knjige "Salajka koje (vise) nema" Branimira Jovanovica, Tiski Cvet, Novi Sad, 2008)
Bila još jedna knjiga:
"Teraj kera, lutko moja bela"
(saću da probam da nađem)
nsarski nsarski 00:22 01.04.2009

Re: Говори Предраг с надимком Прокруст

ГОВОРИ ДАМАСТ С НАДИМКОМ ПРОКРУСТ

Sta da kazem - ovo je upravo vrsta "spoznaje" koju nista drugo ne moze preneti osim ovakvi stihovi. Jednom je Emili Dikinson ovako definisala poeziju: "kad osetim da mi se deo lobanje otkinuo i odleteo u svemir, tada znam da citam dobru poeziju". Bolja "definicija" ne postoji, matematicka or otherwise. (Well, mozda W. Stevens...)
background noise background noise 09:40 01.04.2009

Re: moram...

She blinded me with science . . . Magnus Pyke u spotu Thomasa Dolbyja
drug.clan drug.clan 21:53 31.03.2009

.

Preporuka!

Imam dva komentara na ovaj tekst:

1. Mislim da nas proces redukcije kojim covekovo saznanje ide, nece dovesti dalje od onog saznanja koje su stari grci imali (bogove stvoritelje). Matematika u okvirima neseg saznanja je po prvi put u 20. veku postala manja od realnog sveta koji zelimo da opisemo. Nisam siguran sta je posledica ovog "zaostajanja" matematike ali mi sasvim deluje moguce i da je koncept matematike nemocan u procesu opisvanja sveta od tacke kada realan svet pocne da se ponasa iracionalno nepredvidivo i neponovljivo slicno kao sto je i jezik postaje nemocan kada pokusamo njime da opisemo osecanja.

2. Obrazovanje kao homogena smesa "realnog" i "imaginarnog" postaje veremenom sve dalji ideal. Kao sto je pomenuto vec nekoliko vekova se te dve strane udaljuju jedna od drugih. Potpunim ubijanjem klasicnog obrazovanja, cega smo nazalost mi sada svedoci, obrazovanje postaje prazno, bez imaginarnih ali i bez realnih delova, bez informacija ali i bez zakonitosti, bez ideje ali i bez osnove - postaje vestina prezivljavanja bez razumevanja ljude pretvara opet u zivotinje
nsarski nsarski 23:03 31.03.2009

Re: .

deluje moguce i da je koncept matematike nemocan u procesu opisvanja sveta od tacke kada realan svet pocne da se ponasa iracionalno nepredvidivo i neponovljivo slicno kao sto je i jezik postaje nemocan kada pokusamo njime da opisemo osecanja.

U prvom slucaju, postoji sasvim razradjena "teorija haosa" u kojoj se neke zakonitosti takvog ponasanja prilicno dobro znaju.

U drugom slucaju - cemu sluzi sva ljubavna poezija koju su ljudi pisali vekovima?


Sto se druge tacke tice:
Obrazovanje kao homogena smesa "realnog" i "imaginarnog" postaje veremenom sve dalji ideal. Kao sto je pomenuto vec nekoliko vekova se te dve strane udaljuju jedna od drugih. Potpunim ubijanjem klasicnog obrazovanja, cega smo nazalost mi sada svedoci, obrazovanje postaje prazno, bez imaginarnih ali i bez realnih delova, bez informacija ali i bez zakonitosti, bez ideje ali i bez osnove - postaje vestina prezivljavanja bez razumevanja ljude pretvara opet u zivotinje

Ovo je verovatno tacno, ali ima i tu problema. Dok neko vezba sviranje harfe, drugi nauce Java programiranje. Sta im je danas bitnije?

Hvala na komentarima:)))
drug.clan drug.clan 01:09 01.04.2009

Re: .

nsarski
deluje moguce i da je koncept matematike nemocan u procesu opisvanja sveta od tacke kada realan svet pocne da se ponasa iracionalno nepredvidivo i neponovljivo slicno kao sto je i jezik postaje nemocan kada pokusamo njime da opisemo osecanja.

U prvom slucaju, postoji sasvim razradjena "teorija haosa" u kojoj se neke zakonitosti takvog ponasanja prilicno dobro znaju.


A teorija haosa samo kaze sve je moguce i to je to. Potpuno uzaludna teorija sa svih aspekata i onog metafizickog zasto i onog prakticnog kako.

Alipo tim teorijama sve je moguce pa i to da ce se nesto izroditi iz takvih teorija

U drugom slucaju - cemu sluzi sva ljubavna poezija koju su ljudi pisali vekovima?


Stvarno ne znam cemu sluzi jer je ljubav i danas neshvacena kao i pre sve te poezije


Ovo je verovatno tacno, ali ima i tu problema. Dok neko vezba sviranje harfe, drugi nauce Java programiranje. Sta im je danas bitnije?


Bas to, nekome prezivi dusa a nekome telo ili pesimisticki gledano nekome umre telo a nekome dusa.
nsarski nsarski 01:17 01.04.2009

Re: .

A teorija haosa samo kaze sve je moguce i to je to.

Pa, zna se i nesto vise od toga. Nije bas sve tako nepredvidljivo.
Stvarno ne znam cemu sluzi jer je ljubav i danas neshvacena kao i pre sve te poezije

Mozda i nije cilj da se ljubav shvati i analizira - slicno kao i poezija, ona je zbir svih svojih atributa i pojavnih oblika.


Bas to, nekome prezivi dusa a nekome telo ili pesimisticki gledano nekome umre telo a nekome dusa.

Da, kao da smo napravili pakt sa djavolom. Gete je o tome nasiroko pisao.
bojan ljubomir jugovic bojan ljubomir jugovic 21:56 31.03.2009

Knjiga

Ovaj blog je deo uvodnog poglavlja koje pišem za, za sada samo planiranu, knjigu koja će sadržati neke od tekstova koje sam ovde objavljivao.


ivana23 ivana23 22:01 31.03.2009

***

bojan ljubomir jugovic bojan ljubomir jugovic 22:08 31.03.2009

Njam njam :)



I Nenadova ce ovako na tanjir osim ako ne bude u e-book formatu :)
nsarski nsarski 23:03 31.03.2009

Re: ***

ivana23

Nice!
ivana23 ivana23 23:09 31.03.2009

Re: ***

nsarski

ivana23
Nice!

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:01 31.03.2009

Poruka

Muško i žensko stvori ih,
i blagoslovi ih, i nazva ih čvovjek kad biše stvoreni
.......
i reče im Gospod:
Radujte se i razmnožavajte se...
nsarski nsarski 23:04 31.03.2009

Re: Poruka

Vojislav Stojković
Muško i žensko stvori ih,
i blagoslovi ih, i nazva ih čvovjek kad biše stvoreni
.......
i reče im Gospod:
Radujte se i razmnožavajte se...

Da, to je vrsta kosmologije (naracije o nastanju) koji najveci broj ljudi ima u glavi.
Черевићан Черевићан 22:06 31.03.2009

хипотетичној ситуацији усусрет, ајмо

ево где докон читам у Модалној логици да ништа није могуће што, или није, ил неће бити стварно .тај мастер аргумент теореме о непотпуности која тврди да је могуће претпоставити постојање затворених узрочних ланаца ,те временско путовање уназад.
тоооооооо ... .уназад ... .напред !
мени лаику цела та малко нејасна и млого апсурдна идеја о ходу временском унатраг заједно са нама самима, делује можда истинито а можда и лажно.уствари , народу је лаж потребнија од истине јер делује убедљивије од ње . шта, када Вам неко веома учен почне рас-предати о теорији струна као основних градивних елемената природе,ави заблесани , јер звучи ново па самим тим и интересантно, сами себе потом уверите, иако разумели ништа нисте, да отоме подоста уствари већ знате,а из неких ранијих живота, рецимо.
Отуд је можда , контам,
Obrazovanim ljudima koji su voljni da prate izlaganje drugog moguće preneti osnovne koncepte iz bilo koje naučne discipline, bez obzira koliko ta disciplina bila egzotična i nerazumljiva na prvi pogled

Него, штаћемо снеобразованим, а ние да и нема ?
nsarski nsarski 23:06 31.03.2009

Re: хипотетичној ситуацији усусрет, ајмо

Него, штаћемо снеобразованим, а ние да и нема ?

Ima ih, Cher, ima onoliko. Ja sam mislio na one bas sasvim neobrazovane, kakvi, na primer, mene okruzuju. Ali, njih sva ova pitanja verovatno i ne zanimaju, ili ih nisu svesni. Nazalost, such is the way of the world.
Черевићан Черевићан 14:09 01.04.2009

благословено (не)знање

ха, ко зна г нсарски дали су ти необразовани свесни или не или имају на уму оно знано . . . знање је острво, а незнање његов обим , па што веће знање . . . . . те одусташе благовремено, упс.
nsarski nsarski 14:21 01.04.2009

Re: хипотетичној ситуацији усусрет, ајмо

шта, када Вам неко веома учен почне рас-предати о теорији струна као основних градивних елемената природе,ави заблесани , јер звучи ново па самим тим и интересантно, сами себе потом уверите, иако разумели ништа нисте, да отоме подоста уствари већ знате

Ha, ha, da. I sa diskusijom o Hajzenbergovoj relaciji neodredjenosti, pa onda udare recenicu: "Detaljni prikaz Hajzenbergove relacije se moze naci u dodatku na kraju knjige. A mozda i ne moze."
amika amika 22:15 31.03.2009

КОНТИНУИТЕТ И РАЗВОЈ

Ово треба да буде означено као цитат јер то јесте:

Iz ovoga gore rečenog sledi da su književnost i matematika dve velike laboratorije u kojima se eksperimentiše sa suštinskim artikulacijama ljudske svesti.


Подвлачим - људске свести у смислу друштвене свести, свести која је СКУП ЗНАЊА миленијумског људског друштва. (Елиот: сваки геније стоји на раменима претходника...)

Чини ми се да је из аналитике разматрања заборављено баш то - друштвени развој као предуслов научног, књижевног и другог развоја. А онда се у примерима појављује, иначе одличан, низ који почиње са "атом" завршава са "друштво"...

Такође, цитат:

Da li je svet matematike ''veći'' od sveta realnosti, i da li je jezik ''veći'' od života? Na prvo pitanje je kolega Ćirković odgovorio potvrdno, a na drugo je Predrag Brajović takodje odgovorio potvrdno.


Математика и језик су нека врста "екстракта" створеног развојем у људском друштву. Како екстракт може бити већи од "сиве масе"?

Порука коју бих ја упутио била би: обезбедите КОНТИНУИТЕТ у комуникацији (језик ... књижевност) и у откривању и разматрању света око вас (богови... науке... математика) - обезбедите РАЗВОЈ.


nsarski nsarski 23:09 31.03.2009

Re: КОНТИНУИТЕТ И РАЗВОЈ

Подвлачим - људске свести у смислу друштвене свести,

Ja ne mislim ovde samo na drustvenu svest, vec i na sve snove i imaginaciju i fantaziju koju moze da proizvede ljudski mozak.
Како екстракт може бити већи од "сиве масе"?

Pa, u Anticko vreme nisu postojali avioni, a prica o Dedalu i Ikaru je itekako postojala. Masta, koja je samo zelja, moze da dostigne sve svoje granice odjednom.
darkonduty darkonduty 22:25 31.03.2009

Još jedan izvrstan tekst!!!!

I ovaj sistem je, razume se, odražavao razumevanje sveta u to doba. Sistem obrazovanja, u svakom vremenu, je poruka koja se ostavlja nadolazećim generacijama kako bi mogle, tokom sopstvenog života, da održe, i eventualno poboljšaju, civilizacijska dostignuća dotle ostvarena.

Ono što se u ekomskoj znanosti označava izrazom 'održivi razvoj'( prenošenje zalihe neto-resursa koja nije manja od prethodno nasljeđene na sljedeću generaciju) mogli bismo sa antropološkog gledišta tumačiti kao napredak neke kulture ili civilizacije. Nažalost znamo da takav napredak ne mora biti ni kumulativan, ni jednosmjeran, niti neprekinuti niz . Kao što je nama iz suvremene perspektive nemoguće u potpunosti razumjeti drevne civilizacije poput egipatske, sumerske ili još bolji primjer etrušćanske, uz sve artefakte i arheološke pronalaske koji su nam na raspolaganju, razmišljanje o jednom spoznajnom objektu koji bi osvijetilo nekoj budućoj ili stranoj civilizaciji ovu našu smatram samo zanimljivom spekulativnom igrom bez velike doze ozbiljnosti ( pretpostavljam i sam autor hipoteze).
Primetimo da književnost po sebi nije društvena nauka, već ona obezbedjuje ''jezik'', ili ''informiše'' društvene nauke. Sve društvene nauke, od prava i istorije do sociologije, koriste alegorije, metafore, rimu, aliteraciju, metar, itd., da formulišu svoj narativ i verbalno organizuju argument.

Smijemo li uopće o književnosti govoriti kao o nauci ili znanosti ( ako se povedemo za klasičnom definicijom znanosti)? Smatram da je odgovor potvrdan ako je riječ o proučavanju i sistematiziranju jezika, no ako je područje sistematiziranje i uobličavanje 'povijesti književnosti' ili komparativna knjiž. onda je ipak riječ o umjetnosti.
Ne zovemo muziku znanošću, već umjetnošću, a isto tako i slikarstvo.
Iako se, u krajnjoj dedukciji, i note i kompozicije i boje i stihovi mogu svesti na čiste matematičke formule.


jednatanja jednatanja 23:02 31.03.2009

Re: Još jedan izvrstan tekst!!!!

Iako se, u krajnjoj dedukciji, i note i kompozicije i boje i stihovi mogu svesti na čiste matematičke formule.


I to kakve! Harmonija 1 i 2 su jos podnosljivi, za 3 i 4, i akustiku kod losih matematicara dolazi do akutne alergijske reakcije.
nsarski nsarski 23:13 31.03.2009

Re: Još jedan izvrstan tekst!!!!

Smijemo li uopće o književnosti govoriti kao o nauci ili znanosti ( ako se povedemo za klasičnom definicijom znanosti)?

Ne, naravno, ja sam to izricito i rekao. Knjizevnost je jezik koi drustvene nauke prevashodno koriste. Knjizevnost je entite za sebe, kao sto je i matematika entitet za sebe. Rasel je jednom primetio da se matematicari bave stvarima koje ne moraju da imaju bilo kakvu vezu sa stvarnoscu, ili kako kaze "mathematicians are people who have no idea what they are talking about". Slicna se stvar moze reci za knjizevnike. (Jednom sam pitao jednog sjajnog pesnika totalno stupidno pitanje kako on to pise svoju poeziju. Njegov odgovor je bio: "Rukom".)
jednatanja jednatanja 22:56 31.03.2009

Interesuje me

gde bi svrstao psihologiju ili uopste individualne razlike u poimanju sveta oko sebe, tj kao trecu kulturu? Na primer:

Medjutim, totalno ljudsko iskustvo koristi oba domena. Mi dobro umemo da matematički opisemo fizički zvuk, notu, muzičku frazu, kompoziciju, itd., ali da bi istinski doživeli i razumeli Betovenovu Treću simfoniju, poznatu kao Eroica, moramo da znamo i o Napoleonovim ratovima, romantizmu i francuskoj revoluciji.


2 razlicita coveka bez znanja o akustici, muzici ili istoriji ce doziveti Eroicu razlicito. Isto tako 2 coveka sa savrsenim znanjem u ovim oblastima ce je doziveti razlicito. Vrlo si naucno i interesantno pristupio temi, samo da se ne zaboravi taj jos tesko objasnjiv matematikom i jezikom faktor individualnih osecanja, sa elementarnom cesticom x?
nsarski nsarski 23:18 31.03.2009

Re: Interesuje me

gde bi svrstao psihologiju ili uopste individualne razlike u poimanju sveta oko sebe, tj kao trecu kulturu?

Pa, da se razumemo, nije ovo moje "svrstavanje" - to je klasicna podela koja potice jos od Humboldta, mislim (ovo treba proveriti). Psihologija je cudna grana - u njoj ima oblasti koje su do krajnosti matematizirane, do onih koje su cista naracija. Ona je, koliko mi se cini (i ispravi me ako gresim) nekakav hibrid. Nemoj pogresno da shvatis, ja mislim da su otkrica u psihologiji od sustinske vaznosti za coveka.
jednatanja jednatanja 23:27 31.03.2009

Re: Interesuje me

Ona je, koliko mi se cini (i ispravi me ako gresim) nekakav hibrid.


Bas tako je i ja dozivljavam...u sustini biologija (na americkim univerzitetima poznata i kao psychobiology) cije se teorije i rezultati izrazavaju jezikom eksplicitnije/suptilnije nego u ostalim prirodnim naukama...
wawy wawy 23:03 31.03.2009

pa

nsarski
Zamislimo, takodje, da imamo priliku, pre tog nestanka, da nekim budućim inteligentnim stanovnicima planete, ako se takvi ikad pojave, ostavimo samo jednu ideju, ili koncept, kao poruku koja bi im omogućila da rekonstruišu, potpuno ili delimično, našu današnju civilizaciju. Koja bi to poruka bila?


mozda..."Money makes the world go around..."?

leopold_lady leopold_lady 23:32 31.03.2009

............

Ovaj blog je deo uvodnog poglavlja koje pišem za, za sada samo planiranu, knjigu koja će sadržati neke od tekstova koje sam ovde objavljivao.


Nadam se da će uskoro i izaći ... Rado ću je pročitati
nsarski nsarski 00:17 01.04.2009

Re: ............

Nadam se da će uskoro i izaći

@ leopold lady & Majlutin - nezvanicno, gadjamo za sajam knjiga ove godine....Bumo videli.
Milutin Milošević Milutin Milošević 00:24 01.04.2009

Re: ............

gadjamo za sajam knjiga ove godine

To je tek oktobar: ko će da dočeka
nsarski nsarski 00:28 01.04.2009

Re: ............

To je tek oktobar: ko će da dočeka

Hej - sest meseci. To je samo 5 mili vekova:))))
Milutin Milošević Milutin Milošević 00:08 01.04.2009

Knjiga

pišem za, za sada samo planiranu, knjigu koja će sadržati neke od tekstova koje sam ovde objavljivao
Profesore, sa nestrpljenjem očekujem.
Milan Novković Milan Novković 00:43 01.04.2009

Canvas

...Da li je svet matematike ''veći'' od sveta realnosti, i da li je jezik ''veći'' od života? Na prvo pitanje je kolega Ćirković odgovorio potvrdno, a na drugo je Predrag Brajović takodje odgovorio potvrdno. Ovo su blogeri koji o tim stvarima mnogo znaju i njihova mišljenja treba uvažavati. Nadam se da gornji tekst pokazuje da se ja sa mišljenjima ovih ljudi u potpunosti slažem....

Dobro, tu su i navodnici i "ne"-navodnici :)

Matematika je i dalje projekcija realnosti (da se poslužim matematičkim izrazom) i jezik je projekcija života.

Kad realnost i život ne bi bili terminali kakvi jesu u načem misaonom sklopu, a moraju biti pošto bi smo, inače, mi subjektivno postojali u realmu izvan realnosi i života, još bi, ja mislim, čovek mogao da se posluži paralelom kako kopija ume da bude bolja od originala, a učenik od učitelja. Ali, pošto ni realnost ni život nisu kopije gde mi imamo neku svest o originalu tako je ovde i izvor, opet terminal, metrike nad kojom mi možemo da definišemo pojam "veće".

Osim ako niste (Milan, Predrag i ti) mislili na objektivnu realnost i "fizički" život, iako i teze o granicama između objetivnog i subjektivnog, pa fizičkog i misaonog imaju svoje granice, pa našu prolaznost, ja mislim da je teško i metaforički održati poređenja kako ste ih vi postavili a da ne priznate da ste se umorili od realnosti i života kao podloge pa matematiku i jezik čupate iz korena iz te podloge u nadi da će preživeti.

E sad, navodnici sve menjaju, kao i proizvoljna metrika ali je uvek interesantno podsetiti se duži u 3D i njene projekcije u 2D :)
...Na to pitanje Fejnman nudi ovakav odgovor: treba im poručiti, veli on, da uzroke svim pojavama koje vide oko sebe traže na sve manjim i manjim skalama...

Dobro, tu je i Fejnman fiksirao pozadinu, ceo realm ovom prilikom, da bi izneo misao baziranu na metrici a ta buduća bića ko zna kakva su.

Danas bi i Fejnman, nagađam, dobro razmislio i o informacijama.

Primer kakav odnos naša egzistencija može da ima prema realmu u kojem se "stvarno" nalazimo su, opet moji popularni, "Topological quantum computers" koji su u 3D (2D spatial + time). Ovakav kompjuter može da postoji na površini kristala na hiljaditom delu kvadratnog milimetra i da nas sve simulira ovakve kakvi jesmo. A qubit-i su "...two-dimensional quasiparticles called anyons...". Tj simulira neke druge ljude kojima j sve klasično izloženo "skoro" kao nama ali možemo da im zamenimo neke koncepte nekim drugim, od mikroskopskog do makroskopsko dimenzionalnog. I sad, posmatraj razliku između onog što mi "znamo" da oni jesu i šta oni misle da jesu.

Takva razlika, pa onda i mnogo veća, ume da postoji i između onoga što mi znamo i osećamo da jesmo i onoga što stvarno jesmo. Koga interesuje The Simulation Argument će interesovati sledeće, kao uvod, od Oxfordskog profesora Nick Bostroma:

ABSTRACT. This paper argues that at least one of the following propositions is true: (1) the human species is very likely to go extinct before reaching a “posthuman” stage; (2) any posthuman civilization is extremely unlikely to run a significant number of simulations of their evolutionary history (or variations thereof); (3) we are almost certainly living in a computer simulation. It follows that the belief that there is a significant chance that we will one day become posthumans who run ancestor-simulations is false, unless we are currently living in a simulation. A number of other consequences of this result are also discussed...
nsarski nsarski 00:53 01.04.2009

Re: Canvas

Matematika je i dalje projekcija realnosti (da se poslužim matematičkim izrazom) i jezik je projekcija života.

Ja se ne slazem sa ovim, Milane. I matematika i jezik su "emergent property", oni su entitet iznad direktne ravni unutar koje su nastale. One svakako nisu projekcija, barem u matematickom smislu u kome se rec "projekcija" shvata.
Navodnike na "vece" sam stavio, kako si dobro primetio, jer je u pitanju metafora metrike (veliko, malo), a to se na ove oblasti ne moze bez nasilja primeniti. Mozda je bolje o njima razmisljati u okviru teorije skupova. Skup verbalnih konstrukcija sadrzi skup zivotnih naracija ("zivot", ali i mnogo vise od toga. Skup matematickih iskaza sadrzi fizicke formulacije ("fiziku", ali i vise od toga.

Dobro, tu je i Fejnman fiksirao pozadinu, ceo realm ovom prilikom, da bi izneo misao baziranu na metrici a ta buduća bića ko zna kakva su.

Ta buduca bica su, na primer, deca koja ce sutra da se rode, i koja nemaju pojma o svetu na koji su dospeli. Sta cemo njih uciti?

Ovaj Bostromov tekst mi deluje veoma zanimljivo - mislim da si ranije vec postavljao link na njega. Thx!
Milan Novković Milan Novković 01:21 01.04.2009

Re: Canvas

Ja se ne slazem sa ovim, Milane. I matematika i jezik su "emergent property", oni su entitet iznad direktne ravni unutar koje su nastale.

Ovo se, po meni, ne važi kad imamo realnost sa jedne strane. Šta bi onda bila suma realnost+matematika?

Za mene je to i dalje realnost.

Za mene mi jesmo projekcija realnosti (da nije nje ne bi bilo nas, a mi nismo jedini, realnost je više od nas), a matematika je projekcija nas.

Možda polazimo od različitih definicija realnosti, gde ti misliš na onaj deo koji smo do sad spoznali, a ja i na ono što nas čeka i ono što postoji a verovatno nikad nećemo spoznati.

Život-jezik mi je možda komplikovanije, ali, da nema života ne bi bilo jezika, otud projekcija, ako umremo zapisano ostaje, ali za koga (da bi poređenje imalo smisla). I ako je za nekoga onda je to i dalje život, umrli smo mi, ova i naše generacije ali nije život, koji je ovako postojao pre pisanja i postoji kao potreba da bi se pisanje "akitiviralo", imalo nekog značaja.

Skupovi jesu interesantni, samo kad se dotaknemo života imamo, pretpostavljam:

1. Da je skup verbalnih konstrukcija samo ideja ako stavimo život po strani. A da li je i to? Pokušaj da se odvojiš od ovozemaljskog verbalnog i zamisliš skup verbalnog na nekoj drugoj planeti pre nego što se život zapatio? To je samo ideja, matematička abstrakcija, dok je život opipljiv. Ne vidim kako mogu da se porede.

2. Beskonačno, najverovatnije, je samo ideja, sa životom ili bez njega, singularitet u našem matematičkom aparatu, proxy za neka znanja koja postoje ali kojima mi još nismo ovladali. To što nam skupovi sa beskonačno mnogo elemenata odlično rade posao svaka nam čast, ali samo so-far, moramo da idemo dalje :)

Milan Novković Milan Novković 01:24 01.04.2009

Re: Canvas

Ta buduca bica su, na primer, deca koja ce sutra da se rode, i koja nemaju pojma o svetu na koji su dospeli. Sta cemo njih uciti?

A, ok, u redu. Ja sam odmah poleteo na rapture in space-time, odakle su iz nekog drugog realma došla druga bića :) (previše gledam Star Trek :)
nsarski nsarski 01:29 01.04.2009

Re: Canvas

Da, cini mi se da govorimo o razlicitim stvarima. Nice je nekad govorio o vecnom vracanju (tu temu je Kundera maksimalno eksploatisao), o tome da je repertoar nasih zivota konacan, i da se posle dovoljno dugo vremena mora vratiti na isto.
Slicno je (Kundera) govorio o gestovima (vidi "Besmrtnost", i iskustvima (vidi "Usporavanja". U svakom slucaju, nas zivotni repertoar je bioloski, ako nikako drugacije, ogranicen. Takva ogranicenja imaginacija nema. Evo ti licnog primera: ja sam nekad imao period kad sam sanjao da sam kisela voda. Da sam, dakle, neziva stvar. To umem - evo ovom prilikom - da formulisem recima. Zivot takve varijante nema.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:38 01.04.2009

Re: Canvas

nsarski
Evo ti licnog primera: ja sam nekad imao period kad sam sanjao da sam kisela voda.

Књаз или Врњци?

Ево, још се овде смејем. Невероватно.

А ја.... да сам вук. Па сам ноћу будио жену завијајући све у шеснаест...
nsarski nsarski 01:48 01.04.2009

Re: Canvas

Књаз или Врњци?

Knjaz, ako se dobro secam. Bio sam u zelenoj flasi i "razmisljao" pomocu mehurica kroz mene. Ybg., sanjao sam ja i da sam operator u Hilbertovom prostoru, ali to je vec totalno bizarno.
gorran2 gorran2 02:07 01.04.2009

Re: Canvas

sanjao sam ja i da sam operator u Hilbertovom prostoru
Ima jedna potresna balada - sećam se samo par stihova:

...
Mala moja iz Hilbertovog prostora
Sećaš li se mojega vektora?
...
nsarski nsarski 02:25 01.04.2009

Re: Canvas

Mala moja iz Hilbertovog prostora
Sećaš li se mojega vektora?

Te se ne secam, ali se secam:

Matrica je singularna, joooooooj
Zasto nije regularna, joooooooj!

(Ova je iz onijeh krajeva).
112358oo 112358oo 11:01 01.04.2009

Re: Canvas

Milan Novković
...Da li je svet matematike ''veći'' od sveta realnosti, i da li je jezik ''veći'' od života? Na prvo pitanje je kolega Ćirković odgovorio potvrdno, a na drugo je Predrag Brajović takodje odgovorio potvrdno. Ovo su blogeri koji o tim stvarima mnogo znaju i njihova mišljenja treba uvažavati. Nadam se da gornji tekst pokazuje da se ja sa mišljenjima ovih ljudi u potpunosti slažem....

Dobro, tu su i navodnici i "ne"-navodnici :)

Matematika je i dalje projekcija realnosti (da se poslužim matematičkim izrazom) i jezik je projekcija života.

Ja se sa Milanom slažem uz dopunu da su i realnost i život asimptote koje se ne mogu izračunati ili prepričati, ali svaki pokušaj približavanja vredi i kao takav predstavlja svrhu za sebe. Drugačije rečeno, singulariteti, crvotočine i beskonačnosti su naizgled dobre projekcije realnosti zaodenute jezičkom formom, ali koncept pokušaja njihovog razjašnjenja i prenošenja jezikom egzistira više u sferi šta one nisu. Najopštije gledano, dizajn našeg prihvatanja je materijalno limitiran na konačan broj sinapsi i svako preslikavanja beskonačnog u konačno ima za posledicu nesklad i nepoklapanje. :)

Matematika i jezik nude svoje odgovore, ali oni meni nisu dovoljni.
Zamislimo, takodje, da imamo priliku, pre tog nestanka, da nekim budućim inteligentnim stanovnicima planete, ako se takvi ikad pojave, ostavimo samo jednu ideju, ili koncept, kao poruku koja bi im omogućila da rekonstruišu, potpuno ili delimično, našu današnju civilizaciju. Koja bi to poruka bila?

Već smo im ostavili poruku time što smo postojali. :)
Milan Novković Milan Novković 11:53 01.04.2009

Reaction-diffusion processors...

...ili, popularnije, hemijski kompjuteri.
asimptote

Ok, čak i da pođemo od najlogičnijeg, Geometrijski Univerzum, evo meni interesantne asocijacije na reč "asimtota".

Ovi hemijski kompjuteri su više tečni nego čvrsti - kompleksni rastvori, npr. Zamislimo da su sutra toliko moćni da rade simulaciju toliko moćnu da su u toj simulaciji bića pametna ko što smo mi. "Periferali" (čula, telo) su simulirani. Znači, nemaju ruke da iskuju "naš" samurajski mač, a i od čega bi - oni su komešanje molekula u rastvoru u tegli koju mi držimo na suvom, mračnom i hladnom mestu.

Ali imaju svoje simulirane mačeve i samuraje, koji su za njih, isto tako simulirane, u stvari "realni", kao što su i oni sami sebi.

Mi posmatramo razlike između njihovog sveta, iz naše perspektive i našeg sveta - nema im kraja, a u našem smo realmu.

Tako, čak i u našem realmu može da postoji svet sa razlikama kojima nema kraja u odnosu na ovo čega smo mi svesni. A ono što smo mi spoznali od realma je kap u okeanu. Znači, i najosnovnije stvari, "osnovna" struktura realnosti, su najverovatnije nezamislive za nas sada.

Nešto mračnija strana simulacionog argumenta ide ovako - ako mi sutra napravimo simulaciju gde su bića posle nekog vremena pametna skoro kao mi, znači taj proces je mnogo brži od naše evolucije, pa će ta bića uskoro biti pametnija od nas, ali ćemo moći da ih intelektualno pratimo još neko vreme, samo, pošto su u evoluciji ta bića sve brža onda nam u jednom trenutku toliko pobegnu po znanju da više ne možemo da ih razumemo, ono što izlazi iz simulacije nam je skoro pa ko "djubre", potpuno nečitljivo.

I šta je logično uraiti sa simulacijom iz koje kuljaju tone skoro slučajnog "djubreta"? Isključimo je!

A ako je nama trebalo nekoliko desetina hiljada "naših" godina da evoluiramo gde jesmo zamislimo da 2050-te svi imamo radne stanice na kojima pocnemo simulacije. Svaka simulacija je nešto različita, ali za dan dva postavi neki svet sličan našem. Znači nekoliko milijardi simulacija.

Kakva je onda najprostija matematička verovatnoća da smo se mi, jedni, desili kako mislimo da smo se desili, ako se nekoliko milijardi svetova subjektivno skoro identičnih našem desilo za "naših" dan-dva?

Jako mala :)
nsarski nsarski 12:03 01.04.2009

Re: Canvas

Već smo im ostavili poruku time što smo postojali. :)

Fejnmanova prica je samo metafora. Pravo pitanje, zapravo, glasi: "Postoji li jedan kljucni, sustinski koncept, ili ideja, koja prozima sva nasa tehnoloska dostignuca i znanje o fizickom svetu?". Odgovor je: da - redukcionizam.
Na kraju, pronalazak diferencijalnog racuna je doveo do naglog uspona fizike, od Njutna pa na ovamo. A diferencijalni racun se bavi beskrajno malim velicinama, i manje vise svi opisi u fizici se izrazavaju diferencijalnim jednacinama - od Njutnovog zakona do Ajnstajnove jednacine opste teorije relativnosti.
112358oo 112358oo 12:06 01.04.2009

Re: Reaction-diffusion processors...

Da pođemo od toga da je broj galaksija veći od broja zrna peska na našoj planeti na kojoj žive bića koja su sačinjena od čestica koje su u srazmeri sa masom međusobno udaljene više od rastojanja između Zemlje i Sunca, tako da poznati univerzum zaodenut tamnom materijom naspram koje nam crne rupe izgledaju kao izvori života može da egzistira u bilo kojoj tački u prostor-vremenu...
Kakva je onda najprostija matematička verovatnoća da smo se mi, jedni, desili kako mislimo da smo se desili, ako se nekoliko milijardi svetova subjektivno skoro identičnih našem desilo za "naših" dan-dva?

Jako, jako mala. :))

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana