Ah, ta Mikena.....neki kažu prva evropska civilizacija......jer pismo kojim su se služili stari Mikenjani je dešifrovano dok pismo prethodne još starije minojske civilizacije koja je prethodila mikenskoj nikada nije dešifrovano.
Prvi opipljiv dokaz za realno postojanje zlatnog veka Mikene izneo je na videlo krajem 19.veka Hajnrih Šliman, koji je u detinjstvu još sanjao da će otkriti Troju, i otkrivši Troju, okrenuo se Mikeni. Avgusta 1876.godine on je počeo da iskopava citadelu Mikene čija su se Lavlja vrata još uvek mogla videti.
Među mnogobrojnim naučnicima koji su došli u Atinu da vide blago koje je Šliman otkopao u '' zlatom bogatoj Mikeni '' došao je tada, 1890.godine, i mladi arheolog Artur Evans. Evans je još ranije intuitivno predosećao da na Kritu treba tražiti poreklo mikenske civilizacije, a zajedno s njom i pismenost, pa je zato rešio da vrši iskopavanja. I već, u martu 1900.godine Evans je uspeo da otkopa ruševine dvorca u Knososu.
Evans je uspeo da nađe veliki broj glinenih pločica, različitog vida i veličine, ispisanih nepoznatim znacima. Mogu se nabrojati dvadesetak imena svetskih naučnika koji su pokušali da otkriju tajnu mikenskog pisma! Nije bilo lako pročitati pločice ispisane nepoznatim pismom na nepoznatom jezikuPostojali su i ideogrami, koji simbolično predstavljaju nekakve predmete, njih je bilo oko 150, a primećeni su čak i znaci za interpunkciju; to su male vertikalne crtice kojima su rastavljane reči. Na osnovu ideograma moglo se videti da pločice sadrže spiskove ljudi, stoke, različitog inventara, zemljoradničkih proizvoda i sl. Međutim, mada ukazuju na predmet o kome se govori u natpisu, ideogrami nisu davali ključ za izgovor reči niti ključ za jezik kojim je reč napisana. Neki su naučnici predložili svoje čitanje natpisa, a Evans je mislio da se pločice nikada ne mogu pročitati.Povodom pedesetogodišnjice rada Britisch School Of Archaeology at Athens 1936.god. Evans je u Londonu održao predavanje o nekadašnjoj sjajnoj mikenskoj civilizaciji. Između ostalog on je govorio o tajanstvenom pismu kojim su se služili legendarni ljudi te epohe, ali naučnici nisu uspeli da ga protumače. Među slušaocima ovog predavanja bio je i Majkl Ventris, koji je od najranijeg detinjstva pokazivao živa interesovanja za stara pisma. On je rešio da se posveti dešifrovanju ovog pisma. U svojoj 17-oj godini Majkl Ventris je objavio jednu opširnu naučnu studiju u '' American Journal of Archaeology '' u kojoj prvi put pokušava da dešifruje mikensko pismo.
Da, Ventris je otkrio tajne ovog uzbudljivog drevnog pisma ali još pre no što je to otkrio uspeo je da rekonstruiše gramatičke okvire jezika, pa čak, verovali ili ne - da ukaže i na neke pogreške pisara, toliko je bio moćan intelekt Majkla Ventrisa! Verovao je da je to pismo etrursko u početku što naravno nije bilo tačno; pismo je grčko! I, juna 1952.godine Ventris je i postavio sebi to pitanje '' Nisu li, možda, knoske pločice pisane na grčkom?'' Pomažući se sada i kiparskim slogovnim pismom, koje vodi poreklo od kritskog a bilo je u upotrebi do helenističke epohe, on je uspeo da pročita desetak grčkih reči i imena važnijih gradova: Knosos, Amnisos, Tulisos, Pylos i dr.
Posle mukotrpnog rada koji je trajao 16 godina Ventris je PRINUDIO NEME ZNAKE DA PROGOVORE. Na njegovo iznenađenje oni su progovorili na grčkom - na jednom arhaičnom grčkom dijalektu, starijem oko 1 000 godina od Platona. Njegovo otkriće je jednodušno prihvaćeno od svih klasičnih filologa. Rezultate svog istraživanja Ventris je objavio 1953.godine u saradnji sa tada isto tako mladim klasičnim filologom Kembridžskog univerziteta Džonom Čedvikom, a tri godine kasnije opet su zajednički izdali sistematičnu interpretaciju mikenskih natpisa u impozantnom delu DOCUMENTS IN MYCENAEAN GREEK ( Cambridge, 1956 )
Čedvik je tako duboko pronikao u život mikenskog čoveka da Mikenci za njega nisu bili apstrakcije nego živa bića.
Jedna zanimljivost: čak su i imena volova dešifrovana pa je tako Čedvik pročitao na jednoj pločici u kojoj se nabrajaju poljoprivredna dobra starih Mikenjana da se jedan vo zvao PODARGOS - ' brzonog ' ili ' sa belim belezima po nogama '.
Najmanje 60% reči na mikenskim dokumentima su lična imena i to je vrlo zanimljivo za one koji vole znati šta koje ime znači.
Zemlja je u mikenskoj Grčkoj bila podeljena u ki-ti-me-na '' privatni posed'' i '' zajednički, narodni posed'' - utrina.
Čedvik je rekonstruisao i socijalnu strukturu mikenskog sveta, opisujući tri društvena sloja: dvorac, lokalna administracija i niži slojevi stanovništva. Iz ostataka ogromnih dvoraca vidi se da su njihovi sopstvenici imali ogromnu moć. Gospodar dvorca se zvao wanax ( kod Homera ' anax ' kralj ), dok je qa-si-re-u = basileus ( čije je značenje u klasičnogrčkom ' car ') u mikensko vreme bio šef grupe kovača. Wanax je bio veoma važna ličnost, i u Knososu se izrađivao tekstil specijalno za WANAX-a.
Mikenski svet je doživeo svoj kraj invazijom Doraca.
Prikazala sam kako je Krit izgledao nekad a ove sličice neka prikažu kako Krit izgleda sada: