Ekologija| Ekonomija| Energetika| Tehnologija| Životinjski svet

Da li je zelena energija stvarno 'zelena'?

albicilla RSS / 20.05.2009. u 20:55

Živi belorepan...
Živi belorepan...
Ptice koje jedre na vazdušnim strujama, orlovi, ždralovi, mišari, rode i druge, masovno stradaju na stubovima ili krilima sve rasprostranjenijih turbina vetrogeneratora. Ta pojava utoliko više zabrinjava, što se grabljivice već nalaze na samom vrhu lanaca ishrane, pa su, otuda, već malobrojne i ograničene brojnošću i dostupnošću lovine u narušenim i izmenjenim ekosistemima. 

Nedavna vest RTS, dostupna na http://www.ekoforum.org/index/vest.asp?vID=3443 ,  me je naterala da se zamislim i postavim gornje pitanje. Izdvajam: 'Šezdeset vetrenjača visine 100 metara i širine lopatice 46 metara, biće izgrađeno pored puta Dolovo-Kovin kod Pančeva...' Pri tome se radi o lokalitetu za koji je Zavod za zaštitu prirode Srbije dao pozitivno mišljenje (istovremeno dajući negativno mišljenje za dve druge lokacije).

Južni deo područja predviđenog za kovinski vetropark je tek nekoliko kilometara udaljen od Dunava i životnog prostora naših orlova belorepana Haliaeetus albicilla, koji su, naročito u zimskoj oskudici, skloni lutanju.

...i norveški belorepan
...i norveški belorepan
Navešću samo jedan primer, iz Norveške, iz izveštaja iz sezone gnežđenja 2006. Radi se o arhipelagu Smøla, koji predstavlja međunarodno priznato Značajno područje za ptice (IBA) upravo zbog gustine tamnošnje populacije belorepana - najvećih orlova Evrope. Tada su 4 ptice pronađene mrtve, od kojih dve presečene napola krilima vetrogeneratora, dok se 30 drugih nije vratilo svojim gnezdima (http://www.birdlife.org/news/news/2006/02/norway.html ). Veći deo vetroparka je udaljen i teško dostupan, pa je verovatno da je veći broj mrtvih orlova ostao neotkriven.

Neposredno zapadno od područja predviđenog za kovinski vetropark gnezdi se globalno ugroženi stepski soko Falco cherrug. Nedaleko na istok od njega, na zapadnom rubu Deliblatske peščare, posmatrao sam globalno ugroženog orla krstaša Aquila heliaca. Pride, unutar (ili na rubu) te lokacije je zaštićeno područje Crna bara, između Kovina i Deliblata. I sada se setite, ovo je lokacija koju je Zavod smatrao prihvatljivom (ili makar prihvatljivijom od druge dve..).

Malo matematike, 46 metara dužine krila x 2 = 92 metra prečnika obe lopatice, plus bar 3 metra generatora u sredini, dakle, sigurno 95 ili i više metara u prečniku pogubno usisnog kruga. A taj krug usisava i ptice koje se nađu par metara izvan domašaja krila generatora, pa slobodno možemo reći 100 m prečnika, pa tako 60 puta....

Time čitav potez Dolovo-Kovin (30-ak km) na visini izmedju 50 i 150 metara postaje smrtonosna barijera - ujedno visini leta krupnih ptica (jedno istraživanje kod nas već izumrlog crnog strvinara pokazuje da on samo 25% letova izvodi u većim visinama, a 75% u visini krila vetrogeneratora).

Da se vratimo pitanju iz naslova, ukoliko dobijanje ekološki 'čiste' energije vetra s takvom lakoćom ubija najređe, najugroženije i najznačajnije predstavnike ornitofaune, koliko je ta energija zaista 'zelena'?

Atačmenti



Komentari (45)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

m_vucha m_vucha 21:25 20.05.2009

...

Ne sumjam u tvoju nameru, ali mi je zanimljivo da se takva pitanja postavljaju samo kod ``zelenih`` tehnologija. Pitanje u neku ruku ima smila, ali se postavlja drugo pitanje- pitanje alternative. Niko ne dovodi u pitanje npr. vazdusni saobracaj, koji ubija ko zna koliko ptica. Ocigledno je da svaka ljudska aktivnost ima kao posledicu neku kolateralnu stetu , pa nam, koliko god to nekada odvratno bilo, ostaje samo da odaberemo najmanje stetnu opciju, ako uopste pristupamo sa dobrom namerom.
albicilla albicilla 21:29 20.05.2009

Re: ...

m_vucha
npr. vazdusni saobracaj, koji ubija ko zna koliko ptica. Ocigledno je da svaka ljudska aktivnost ima kao posledicu neku kolateralnu stetu , .


ne znam da vazdusni saobracaj ubija mnogo ptica (?), ali svakako ne ubija selektivno bas one koje su po svojoj ekoloskoj ulozi vec najmalobrojnije, a od presudnog znacaja za funkcionisanje i regulisanje ekosistema

m_vucha m_vucha 21:37 20.05.2009

Re: ...

ja napisao ko zna koliko Razumeo sam problem koji si izneo, nemam sta da dodam, fokusirao sam se na postavljeno pitanje, pa sam ukazao na to sto sam primetio. Svakako da treba voditi racuna i o tom aspektu. Bas spremam ispit iz Prava zastite zivotne sredine, pa sam duuuboko u toj problematici
drug.clan drug.clan 21:53 20.05.2009

Re: ...

m_vucha
Ne sumjam u tvoju nameru, ali mi je zanimljivo da se takva pitanja postavljaju samo kod ``zelenih`` tehnologija. Pitanje u neku ruku ima smila, ali se postavlja drugo pitanje- pitanje alternative. Niko ne dovodi u pitanje npr. vazdusni saobracaj, koji ubija ko zna koliko ptica. Ocigledno je da svaka ljudska aktivnost ima kao posledicu neku kolateralnu stetu , pa nam, koliko god to nekada odvratno bilo, ostaje samo da odaberemo najmanje stetnu opciju, ako uopste pristupamo sa dobrom namerom.



Naravno da treba voditi racuna o svemu ali trenutno alternativu avio saobracaju nemamo dok sa druge strane tek pocinjemo da koristimo energiju vetra i umesto da samom startu izbegnemo problem i odmah se bacimo na solarnu energiju koja sa sobom ne nosi te probleme, mi ljudi sada srljamo (bez razmisljanja o impaktu na okolinu, efikasnosti, isplativosti, odrzivoti itd) i ulazemo energiju i novac u vetrenjace i tako gubimo dargoceno vreme jer cemo u nekom periodu shvatiti da je put bio pogresan.
albicilla albicilla 10:31 21.05.2009

Re: ...

m_vucha
Ne sumjam u tvoju nameru, ali mi je zanimljivo da se takva pitanja postavljaju samo kod ``zelenih`` tehnologija. Pitanje u neku ruku ima smila, ...


pitanje nije vezano za zelene tehnologije kao takve, ovde se vise radi o novim tehnologijama i novom setu problema koji ih prate
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:44 20.05.2009

И...

... које је решење?
Blade Runner Blade Runner 21:52 20.05.2009

Re: И...

Mozda mogu da se postave neki teraci ptica? Zvucni signali koji bi ih skretali sa putanje vetrenjaca. Ili da se krila vetrenjaca oboje jarkim bojama da bi se lakse videla?
drug.clan drug.clan 21:54 20.05.2009

Re: И...

... које је решење?


Blade Runner
Mozda mogu da se postave neki teraci ptica? Zvucni signali koji bi ih skretali sa putanje vetrenjaca. Ili da se krila vetrenjaca oboje jarkim bojama da bi se lakse videla?


A zar najlogicnije resenje nije da uopste ne gradimo vetrenjace vec da energiju i novac ulozimo u solarnu energiju ciji je impakt na okolinu mnogo manji a efikasnost i cena bolje?
Blade Runner Blade Runner 22:12 20.05.2009

Re: И...

A zar najlogicnije resenje nije da uopste ne gradimo vetrenjace vec da energiju i novac ulozimo u solarnu energiju ciji je impakt na okolinu mnogo manji a efikasnost i cena bolje?

A sta ako treba oba da bi se namirele potrebe za energijom?
drug.clan drug.clan 22:25 20.05.2009

Re: И...

Blade Runner
A zar najlogicnije resenje nije da uopste ne gradimo vetrenjace vec da energiju i novac ulozimo u solarnu energiju ciji je impakt na okolinu mnogo manji a efikasnost i cena bolje?

A sta ako treba oba da bi se namirele potrebe za energijom?



Ako se trosi samo onoliko koliko stvarno treba nema potrebe za vetrom.
Kada bi se u Srbiji racionalno troslila energija i kada bi se solarnim panelima (ovim danasnjim sa efikasnoscu od samo 15%) pokrila samo polovina krovova mogle bi se podmiriti sve potrebe za elektricnom energijom i najveci deo potreba u prevozu, geotermalna za grejanje i ostaje nam nafta samo za avio saobracaj i specificne potrebe u transportu.
Milutin Milošević Milutin Milošević 23:34 20.05.2009

Re: И...

A zar najlogicnije resenje nije da uopste ne gradimo vetrenjace vec da energiju i novac ulozimo u solarnu energiju ciji je impakt na okolinu mnogo manji a efikasnost i cena bolje?

Uistinu, to je možda idealno rešenje, ali je još uvek mnogo skuplje. Prirodno, ovde ne nastupam kao neko kome je cifra najvažnija. Jednostavno, mislim da treba koristiti ono što imamo. Energija vetra je verovatno kriva za smrt nekih, ptica pogotovo, te stoga treba biti veoma obazriv kod izbora lokacija i njihovog uticaja na životnu sredinu. Ali, ubeđen sam, energija vetra je nešto što treba maksimalno koristiti, koliko god je moguće. Danska ima 22% energije poreklom od vetra a Portugal čak oko 30% (izvinjavam se ako raspolažem zastarelim podacima).
daliborkas daliborkas 08:11 21.05.2009

Re: И...

]A zar najlogicnije resenje nije da uopste ne gradimo vetrenjace vec da energiju i novac ulozimo u solarnu energiju ciji je impakt na okolinu mnogo manji a efikasnost i cena bolje?Uistinu, to je možda idealno rešenje, ali je još uvek mnogo skuplje.



Ja se ne bih slozila da je solarna energija skuplja od vetrogeneratora. Treba uloziti u solarne panele, to stoji, ali to je oko 1000-2000 evra. Od te solarne energije moze da se greje kuca od 200 m2 dok spoljasnja temperatura ne padne ispod 0C. Dakle idealno je u prelaznom periodu, s jeseni i proleca, za dogrevanje, dakle ne mora da se pali klima i proizvodi jos vise CO2. Drugo od solarnih panela na krovu, osim za grejanje, ista ta energija se koristi i za zagrevanje vode, pa ontuda mozete stalno da imate toplu protocnu vodu u kuci, bojlere mozete da svedete na minimum, cak i zimi moze da se greje voda na taj nacin. Dakle, ulaganje u solarne panele i koriscenje solarne energije je veoma isplativo, ako poredite cenu ulaganja i kasnije koliko manje struje potrosite na dogrevanje, grejanje vode i sl. veeeeoma se isplati.
albicilla albicilla 08:14 21.05.2009

Re: И...

Predrag Brajovic
... које је решење?


najteze pitanje. evidentno nismo u situaciji da odaberemo jedan izvor energije. jedino resenje je kombinacija razlicitih izvora, i prateci koktel razlicitih negativnih efekata po zivotnu sredinu.

doduse, nisu svi efekti negativni: djerdap jeste presekao selidbeni put morune, jeste potopio 80 pecina ciji zivi svet nije niti bio istrazen i gotovo sasvim sigurno doveo do izumiranja neke, za nauku jos neopisane podzemne vrste insekta ili zglavkara - ali je istovremeno poplavio sve depresije uzvodno od klisure i poboljsao uslove za gnezdjenje, odmor i seobu ptica
albicilla albicilla 08:17 21.05.2009

Re: И...

Blade Runner
Mozda mogu da se postave neki teraci ptica? Zvucni signali koji bi ih skretali sa putanje vetrenjaca. Ili da se krila vetrenjaca oboje jarkim bojama da bi se lakse videla?


ukoliko ptice vec koriste neko podrucje, nasle su dobar razlog za to. odakle nama pravo da ih teramo?

to cak zabranjuje i uredba o prirodnim retkostima, koja stiti dve trecine vrsta ptica koje nastanjuju srbiju

ukoliko negde imamo ugrozene vrste, ili znacajnu brojnost drugih vrsta, mi smo ti koji treba da se povuku
debora debora 08:17 21.05.2009

Ovde

U Izraelu, elektrodistribucije ne dozvoljavaju koriscenje solarne energije, jer tada ne bi imale prihode (bar mi je tako receno).

Svaki stan ima bojler na solarnu energiju, zapravo je to samo razmenjivac toplote izmedju tamne staklene kutije i vode u bojleru. Ceo bojler je gore, na krovu, sto mi je u pocetku bilo jako cudno.
albicilla albicilla 08:22 21.05.2009

Re: И...

Milutin Milošević
A zar najlogicnije resenje nije da uopste ne gradimo vetrenjace vec da energiju i novac ulozimo u solarnu energiju ciji je impakt na okolinu mnogo manji a efikasnost i cena bolje?Uistinu, to je možda idealno rešenje, ali je još uvek mnogo skuplje. Prirodno, ovde ne nastupam kao neko kome je cifra najvažnija. Jednostavno, mislim da treba koristiti ono što imamo. Energija vetra je verovatno kriva za smrt nekih, ptica pogotovo, te stoga treba biti veoma obazriv kod izbora lokacija i njihovog uticaja na životnu sredinu. Ali, ubeđen sam, energija vetra je nešto što treba maksimalno koristiti, koliko god je moguće. Danska ima 22% energije poreklom od vetra a Portugal čak oko 30% (izvinjavam se ako raspolažem zastarelim podacima).


hmmm... ostavicu ptice po strani: proverite cenu energije vetra. dvostruko je skuplja od konvencionalnih izvora.

otuda je placate dva puta, prvi put kroz porez i budzetske subvencije, koje bi joj snizile trzisnu cenu, a drugi put kad je potrosite

uopste nisam siguran da su vetrogeneratori resenje postojeceg problema - vise lice na novi problem
miloradkakmar miloradkakmar 09:44 21.05.2009

Re: И...

Mozda mogu da se postave neki teraci ptica?

Izvini Blade , što se kačim uz tebe.
Ovo tvoje me podseti na na rasterivače magle za vreme Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.
drug.clan drug.clan 21:49 20.05.2009

ima jos

Problem ptica i vetrenjaca je slican problemu riba i hidroelektrana ali i pored toga mnogi (cak i vecina) hidroelektrane vise ne smatraju "zelenim" i ogranicavaju njihovu izgradnju iako imaju veci potencijal, jeftinije su i imaju impakt na manjoj teritoriji.

Osim fizickog ubijanja i odvracanja ptica sa odredjenog stanista vetrenjace tj. vetroelektrane kako se sada fensi kaze imaju i znacajan efekat na mikroklimu na podrucju na kom se nalaze. Oduzimanje energije vetru (cak i svega nekoliko procenata) moze znacajno da promeni strujanje vazduha a samim tim i znacajno da promeni mikroklimu (mnogo znacajnije nego pretnje "globalnim otopljavanjem". Pored toga tu je i veliki problem buke koja je takodje znacajno zagadjenje i utice na psiholosko zdravlje zivotinja i ljudi.

Na sve ovo samo da pomenem da su vetroelektrane trenutno najskuplji a istovremeno najneefikasniji i najnepouzdaniji izvor "ciste" energije koji se istovremeno najvise forsira u evropi i americi.

Solarna energija sa druge strane ne pati od problema koje ima energija vetra (ima najmanji impakt na okolinu), cena konstantno pada ali se uporno sabotira od strane pre svega naftnih a i ostalih lobija.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 22:51 20.05.2009

sunce i vetar

Solarna energija sa druge strane ne pati od problema koje ima energija vetra (ima najmanji impakt na okolinu), cena konstantno pada ali se uporno sabotira od strane pre svega naftnih a i ostalih lobija


pre mesec dana sam proputovala holandiju i nemacku i prosto mi je bilo neverovatno na koliko krovova sam videla solarne ploce, a i pricali mi ljudi tamo, kazu, krediti i podrska, a ako imas veliku krovetinu, na primer na fabrickoj hali, mozes struju i u komsiluku da prodajes.

e sad, vetar i vetrenjace, opasne za ptice, ok, jeste, opasno, al brate termoelektrane s losim filterima sto je srpska stvarnost , mnogo opasnije i za ptice i za ljude. i nije da me nije briga za ptice, jesenas sam zipcila po cresu i isla u gradic po imenu beli, samo da vidim beloglave supove u rezervatu... hocu da kazem, iz mog ugla, vetrenace su dobrodosle u srbiju, samo da ih ima, ihaj.



albicilla albicilla 08:27 21.05.2009

Re: ima jos

drug.clan
Problem ptica i vetrenjaca je slican problemu riba i hidroelektrana ali i pored toga mnogi (cak i vecina) hidroelektrane vise ne smatraju "zelenim" i ogranicavaju njihovu izgradnju iako imaju veci potencijal, jeftinije su i imaju impakt na manjoj teritoriji.


ovako ili onako, hidroelektrane su stvar proslosti: sredinom xx veka su vec zauzete i izgradjene sve, sa energetskog stanovista, dobre lokacije.

ono sto danas preostaje su drugo ili trecerazredne lokacije koje tada niko normalan ne bi ni uzimao u razmatranje
albicilla albicilla 08:32 21.05.2009

Re: sunce i vetar

Vesna Knežević Ćosić
i nije da me nije briga za ptice, jesenas sam zipcila po cresu i isla u gradic po imenu beli, samo da vidim beloglave supove u rezervatu... hocu da kazem, iz mog ugla, vetrenace su dobrodosle u srbiju, samo da ih ima, ihaj.


zapanjujuce je da je hrvatska dopustila gradnju vetroparkova u turistickm podrucjima - oni nepovratno vizuelno zagadjuju pejsaz., pa oni su industrijsko postrojenje! to je isto kao da u beogradu turistima nudite obilazak luckih hangara

u kontaktima sa zapadnim birdwatching tour operaterima, saznao sam da poslednjih godina na pagu, nakon izgradnje vetroparka, ne mogu gostima nijednu grabljivicu vise da pokazu
rankot rankot 16:58 21.05.2009

Re: sunce i vetar

albicilla
Vesna Knežević Ćosić
i nije da me nije briga za ptice, jesenas sam zipcila po cresu i isla u gradic po imenu beli, samo da vidim beloglave supove u rezervatu... hocu da kazem, iz mog ugla, vetrenace su dobrodosle u srbiju, samo da ih ima, ihaj.


zapanjujuce je da je hrvatska dopustila gradnju vetroparkova u turistickm podrucjima - oni nepovratno vizuelno zagadjuju pejsaz., pa oni su industrijsko postrojenje! to je isto kao da u beogradu turistima nudite obilazak luckih hangara

u kontaktima sa zapadnim birdwatching tour operaterima, saznao sam da poslednjih godina na pagu, nakon izgradnje vetroparka, ne mogu gostima nijednu grabljivicu vise da pokazu

Зашто загађују пејзаж? Мени те ветроелектране изгледају лепо. Е сад, ако утичу на птице, то је друга ствар.
albicilla albicilla 20:56 21.05.2009

Re: sunce i vetar

Зашто загађују пејзаж? Мени те ветроелектране изгледају лепо. Е сад, ако утичу на птице, то је друга ствар.


ako se radi o narusenom podrucju, npr. njive, onda je dopustivo, ali na nekom ocuvanom prirodnom stanistu... ne mozete ga unaprediti - samo unazaditi
NNN NNN 00:40 22.05.2009

Re: sunce i vetar

Зашто загађују пејзаж? Мени те ветроелектране изгледају лепо.
Zamisli afričku savanu i u sred nje vetrenjaču
Gde god je netaknuta priroda nešto tako predstavlja prizor lep otprilike kao i govno u bazenu (dizvinte nizrazu).
svracak svracak 23:02 20.05.2009

Izolacija

Resenje je uvodjenje strogih standarda za izolaciju stambenih objekata, da tu i drzava pomogne, da se stedljive sijalice koriste gde god mogu itd. A ne da rasipamo energiju i srljamo upropascavajuci reke, zemljiste kao i u ovom slucaju ptice, grabljivice narocito. Ako bismo stedeli energiju onako kako to u razvijenim zemljama rade, mislim da bi potrebe za novim elektranama maltene nestale. Citam danas u novinama, coveka na Staroj planini "pečila" sarka zmija. Kazu, nakotilo se mnogo jer nema ptica grabljivica da im regulisu brojnost.
vranac147 vranac147 08:14 21.05.2009

Re: Izolacija

Resenje je uvodjenje strogih standarda za izolaciju stambenih objekata, da tu i drzava pomogne, da se stedljive sijalice koriste gde god mogu itd. A ne da rasipamo energiju i srljamo upropascavajuci reke,

ne vredi :(
ogroman deo stanovnika jednostavno ima loshe, (ako mene pitash - bolesne) navike

dzaba 5 cm stiropora ako neko odvrne radijator i otvori prozor ili stavi jula meseca klimu na 15 stepeni s "izgovorom" - MOZE SE
chemu sijalice ako tv i cpu rade 24/7...

reshenje je u poskupljenju, kaskadnom, nenormalno velikom
i naplati

pa sad, ako se proceni da je shtedljivo domacinstvo recimo (lupam) 300 KW, to je jeftino
od 300 do 500 je cena 10 puta veca. za sve preko 500 je 100 puta veca.
pa za naplatu krenesh s jedinicom MUPa

pa da vidish kako ce da se shtedi...


fender_bender fender_bender 00:10 21.05.2009

Podaci?

Ne dovodim tvoju tvrdnju o ugrozenim zivotinjskim vrstama, retkim ili gotovo nestalim/istrebljenim, narocito, kao ni potrebu da se nesto ucini: od izbora/promene lokacije, itd, itd..
Ali sa (nedostatkom) podataka u tvom tekstu nesto nije u redu, mislim da moras da ih das vise, ako uopste postoje, naravno.
Velike vetrenjace koje se sada grade imaju broj obrtaja manji od 100 u minutu, vecina oko 60. To je jedan obrtaj u sekundi. Krilo je precnika preko 30 metara (manja krila). TO krilo, te brzine, cije se kretanje vidi golim okom tesko da moze da ubije pticu. Ili sa pticom nesto nije u redu. Salim se naravno.
Dakle, kakve se uopste vetrenjace planiraju za podrucje koje pominjes?
Ili se, sva je prilika, radi o jos jednom fantomskom 'projektu' kojim Srbiju po ko zna koji put neko vodi u energetsku i svaku drugu svetlu buducnost, a ja se bojim da je upravo tako.
Jedno je sigurno: vetrenjace koje se grade i koje snabdevaju elektricnom energijom ozbiljne zemlje nisu pretnja za ptice.
albicilla albicilla 08:08 21.05.2009

Re: Podaci?

fender_bender
Ne dovodim tvoju tvrdnju o ugrozenim zivotinjskim vrstama, retkim ili gotovo nestalim/istrebljenim, narocito, kao ni potrebu da se nesto ucini: od izbora/promene lokacije, itd, itd..


cinjenica je da su mnoge lokacije vetroparkova lose odabrane, ali, problem se krije u tome sto i vetrogeneratori i krupne, teske ptice, traze ista vazdusna strujanja, jeni za okretanje rotora, drugi za letenje sa najmanjim utroskom energije. otuda ce se isti problem, u vecoj ili manjoj meri, javljati na bezmalo svim mogucim lokacijama


fender_bender
Ali sa (nedostatkom) podataka u tvom tekstu nesto nije u redu, mislim da moras da ih das vise, ako uopste postoje, naravno.


podaci, nazalost, i te kako postoje. za nas region ih najvise dolazi iz spanije, koja je, ako se ne varam, druga zemlja u evropi po kolicini vetrom proizvedenih megavata, ali i prva po broju beloglavih supova, kao i po njihovom (ali i drugih vrsta) mortalitetu na ovim barijerama. nisam koristio te podatke, jer bi kod kovina smrt beloglavog supa zaista bila raritet, a smrt orla belorepana, posebno mladih i neiskusnih ptica (tek sa 5-6 godina sticu polnu zrelost) je nesto sto se realno moze pretpostaviti


fender_bender
Velike vetrenjace koje se sada grade imaju broj obrtaja manji od 100 u minutu, vecina oko 60. To je jedan obrtaj u sekundi. Krilo je precnika preko 30 metara (manja krila). TO krilo, te brzine, cije se kretanje vidi golim okom tesko da moze da ubije pticu. Ili sa pticom nesto nije u redu.


delimicno tacno - to jeste brzina okretanja krila u osnovi, kod samog rotora. to se uvek i meri jer je to brzina koja utice na rad rotora. medjutim, ako krilo duzine 46 metara, kakvo je planirano kod kovina, u svojoj osnovi za jednu sekundu predje put a, pri svom vrhu ono za isto vreme prelazi visestruko duzu putanju b. e, ta krajnja brzina je ubitacna - dovoljna da pticu presece nadvoije, kao ovog beloglavog supa u severoistocnoj grckoj.



a da li je sa pticama sve u redu... zamislite da ste krupna ptica. za pokretanje misica morate unositi odredjenu kolicinu kalorija. isplativije je jedriti u vazdusnim strujama, nego pokretati 5 kg orla belorepana ili cak 10 kg beloglavog supa stalnim, aktivnim mahanjem krila - bila bi vam neisplativo velika potrosnja kalorija, a.k.a. goriva. dakle, sledite vazdusne struje i nailazite na nesto u visini svog leta. to nesto ima bela krila (ne znam zasto uvek bela??!!), okrece se brzo i spram vedrog neba je gotovo sasvim providno. prilazite blize... nesto nije u redu, osecate vazdusni kovitlac - ali ste vec preblizu da se oduprete usisnom efektu. i to je kraj.

delimicno resenje ovog problema moze biti drugacija obojenost krila, naizmenicno crna i bela polja, kako bi uvek, bez obzira da li je nebo u pozadini vedro ili tmurno, postojao kontrast osvetljenosti i boje. nisam jedini koji to zagovara, ali ne znam da li je to negde isprobano i sa kakvim uspehom.

fender_bender
Dakle, kakve se uopste vetrenjace planiraju za podrucje koje pominjes?Ili se, sva je prilika, radi o jos jednom fantomskom 'projektu' kojim Srbiju po ko zna koji put neko vodi u energetsku i svaku drugu svetlu buducnost, a ja se bojim da je upravo tako.


dimenzije generatora su navedene u tekstu. ne znam im brzinu okretanja, ali mi i nije potrebna: i mnogo manja krila (30 m) su ubitacna, a ova od 46 mogu biti samo ubitacnija. inace, taj projekt jeste odobren od svih instanci i zaista se krece u gradnju (da li bas pocetkom sledece godine,kada je planirano, ili ce kasniti, ne znam). jedni su ga odobrili jer ga smatraju dobrim. drugi su odobrili jer, u seriji jezivih lokacija, ovu, usred njiva, smatraju najmanje losom (trazeno je bilo i odobrenje za zlatar, na sredokraci izmedju kolonije supova u uvcu i u klisuri tresnjice).

nije mi poznato da je uradjena procena uticaja na zivotnu sredinu, i, posebno ptice, a ta se procena radi na osnovu terenskih istrazivanja u trajanju od godinu dana. procenu uticaja trazi cak i nase zakonodavstvo (iako oni koji su zaduzeni da ga sprovode neretko gledaju na drugu stranu, npr. na staroj planini)

fender_bender
Jedno je sigurno: vetrenjace koje se grade i koje snabdevaju elektricnom energijom ozbiljne zemlje nisu pretnja za ptice.


ovde vam veliki mortalitet ptica skace u usta - tvrdnja je, nazalost, netacna. googlujte "wind farms, bird mortality"

uniceps uniceps 01:58 21.05.2009

Ljudska priroda

Slazem se u potpunosti sa vasim tekstom, medjutim, postoji nesto u prirodnoj hijerarhiji koja nas ljude tera da koristimo resurse planete ne obaziruci se mnogo na ostale vrste, a zapravo je, cini mi se, problem u globalno-korporativnoj anticipaciji - ako je sada neka vrsta ugrozena nasim delovanjem, a njeno izumiranje je cena naseg "napretka" ili opstanka, nemojmo se obazirati na te "neljudske" kolaterale.

Evo jedan jednostavan i verovatno trivijalan primer: sada pricamo o pticama i ostalim ugrozenim vrstama iz komfora svojih domova; maj je mesec i svima (ili bar vecini) je mnogo lepo to sto je prolece. Medjutim, zamislimo da se desi da u sred januara u nekakvom apokalipticnom scenariju nestanka energije, a sa mogucnoscu dobijanja iste iz vetrenjaca, da neko kaze: ili ptice ili mi?!
Odnosno, da se nekim bizarnim slucajem akutno pokaze kako opstanak jedne vrste (mi) neminovno ugrozava opstanak druge (ptice) i da bi opstanak ljudi unekoliko ponistio nekoliko ili nekoliko desetina ostalih vrsta. Naravno, sve price o prezervaciji bilo cega bi pale u vodu i mi bi smo se, kao ultimativni predatori, okrenuli ka samoprezervaciji po bilo koju cenu.

Slicna prica se ovih meseci vrti i oko hibridnih, ili u nekom fantazmagoricnom slucaju, elektricnih automobila. Istina je, po svoj prilici, da smo bar 20-30 a mozda i 50 godina daleko od ekonomski opravdanih i suvislih elektricnih resenja individualnog transporta. Medjutim zgodno dodje ta prica sa elektricnim vozilima da se spinuje u vremenima krize.

Apsolutno podrzavam obnovljivu energiju ali isto tako trebamo imati u vidu da ce ona unekoliko usporiti napredak koji su nam omogucile upravo "sive" ili prljave energije do sada. Bojim se da je to u suprotnosti dominirajucom ljudskom vestinom - ekonomijom.

S druge strane, za sada jos uvek krhka zelena tehnologija potencijalno nudi liberalizaciju energetskih potencijala, a to je u nekakvoj koliziji sa konceptom globalizma gde se unificiranjem trzista ipak nudi svojevrsna sansa monopolistima nad svim relevantnim izvorima (hrana-voda-energija). Smatram da ce individualna "zetva" vec postojecih energenata (sunce, geotermal, vetar) na neki nacin umanjiti potencijalno opasnu globalizaciju na ovom polju.

Da se stvari ne desavaju na kolateralnom nivou, a da se neke od najgrozomornijih ljudskih idiotizama desavaju u formalno razvijenijim delovima sveta (Evropa), potvrdjuje i sada vec cuveni test muskosti koji se uredno sprovodi na jednom danskom ostrvu (a takodje i drugim povodima u Norveskoj, Japanu, Islandu...) . Pricamo i hljadama kitova godisnje. U prilog tome, evo i par slika:






pravimse.englez pravimse.englez 09:54 21.05.2009

Re: Ljudska priroda

uniceps

Slicna prica se ovih meseci vrti i oko hibridnih, ili u nekom fantazmagoricnom slucaju, elektricnih automobila. Istina je, po svoj prilici, da smo bar 20-30 a mozda i 50 godina daleko od ekonomski opravdanih i suvislih elektricnih resenja individualnog transporta. Medjutim zgodno dodje ta prica sa elektricnim vozilima da se spinuje u vremenima krize.


Za vasu infomaciju, elektricni automobili su pravljeni jos pocetkom 20-og (da, dvadesetog) veka.
GM je napravio EV1 jos 1997 godine, elektricni automobil sa dometom od 55 milja (ili oko 90km) sa jednim punjenjenje. A znamo kako su baterije napredovale u poslednjih 12 godina, danas bi taj auto mogao da predje bar 300km.

Nije tema za ovaj blog, ali naftni lobi, u kombinaciji sa auto lobijem, nam servira istu pricu, novi efikasniji dizel i benzinski motori. A elektro motor je bolji vec sada od bilo kog SUS motora.

Ali kao sto nama vlada govori "uvodjenje konkurencije nije u interesu potrosaca", isto to nam serviraju i auto/naftna mafija.
drug.clan drug.clan 13:18 21.05.2009

Re: Ljudska priroda

pravimse.englez
uniceps

Slicna prica se ovih meseci vrti i oko hibridnih, ili u nekom fantazmagoricnom slucaju, elektricnih automobila. Istina je, po svoj prilici, da smo bar 20-30 a mozda i 50 godina daleko od ekonomski opravdanih i suvislih elektricnih resenja individualnog transporta. Medjutim zgodno dodje ta prica sa elektricnim vozilima da se spinuje u vremenima krize.


Za vasu infomaciju, elektricni automobili su pravljeni jos pocetkom 20-og (da, dvadesetog) veka.
GM je napravio EV1 jos 1997 godine, elektricni automobil sa dometom od 55 milja (ili oko 90km) sa jednim punjenjenje. A znamo kako su baterije napredovale u poslednjih 12 godina, danas bi taj auto mogao da predje bar 300km.

Nije tema za ovaj blog, ali naftni lobi, u kombinaciji sa auto lobijem, nam servira istu pricu, novi efikasniji dizel i benzinski motori. A elektro motor je bolji vec sada od bilo kog SUS motora.

Ali kao sto nama vlada govori "uvodjenje konkurencije nije u interesu potrosaca", isto to nam serviraju i auto/naftna mafija.


Elektricni automobil je izmisljen 1830.-tih a 20-tih godina 20. veka je bio najcesce individualno transportno sredstvo (bez domacih zivotinja). najveca fabrika automobila bila je Detroit Electric a elektricni automobil je prvi oborio rekord na 100km/h. Onda su dosli Ford i Rokefeler (standard oil kompanija) i prica je zavrsena, svet je krenuo pogresnim putem sa kojeg zbog mocnog naftnog lobija ne moze da se vrati. 1997. EV 1 je napravljen tako lose (na nivou onih automobila iz 1920.) samo da pokaze da je ta tehnologija losa i da ne zadovoljava potrebe Amerikanaca. Pa su svi ostali odustali od te ideje.
Jos u Martu 2005. godine Toshiba je napravila baterije koje mogu da se za manje od 1 minut napune na 80% kapaciteta i koje nakon neverovatnih 1000 punjenja izgube samo 1% kapaciteta. Naravno baterije se nisu nikada pojavile na trzistu a vec 4 godine naucnici "pokusavaju" da rese problem baterija za elektricne automobile.

Solarne celije tj paneli prvi put napravljene 1883. ali su zbog toga sto je postojalo mnogo hidro potencijala (mala potrosnja) i uglja niko nije obratio paznju na taj izum. Kasnije je naftni i ugljasti lobi preuzeo istu onu ulogu koju naftna industrija ima kod automobila. Tako se danas najveci distributeri solarnih panela bas naftne kompanije poput Britis Petrola, Shell - koji je kupio siemens (deo za panele), Shevron ... Ovi distributeri manipulacijom trzista drze cenu solarnih panela na oko 3-4 dolara po W iako je jos prosle godine cena proizvodnje kristalnog solarnog panela pala ispod 1 dolara (thin film paneli imaju jos nizu cenu).

Znaci nije ovde u pitanju nikakva nova tehnologija, znanje ili resursi vec manipulacija i lobiranje.

Kada smo kod cene solarnih u odnosu na vetroenergiju moram da pojasnim stvari. Naime cena proizvodnja solarnih panela je pala ispod jednog dolara i uz realnu cenu instaliranja (ne onu nenormalnu cenu koja se danas placa u zapadnom svetu vec recimo 1 dolar po W sto izadje oko 150 dolara po m2 panela) cena instaliranog solarnog panela uz zamasan profit moze da padne na 2-3 dolara umesto sadasnjih naduvanih 6-7.
Sa druge strane cena vetrenjaca iznosi negde oko 5 dolara po W plus skupe prenosne linije (dalekovodi) koje niko ne uracunava u cenu a koji mogu cenu da podignu za dodatnih dolar ili dva.

Instaliranjem 1kW solarnih panela koji imaju vek trajanja 25 godina i minimalnu cenu odrzavanja (pranje 2x godisnje) u Srbiji se godisnje moze dobiti izmedju 2000 i 2500 kWh. Posto je najveca jacina vetra mnogo nepredvidljivija od jacine sunca potrebno je instalirati mnogo veci kapacitet od onoga koji stvarno bude ostvaren pa se tako instaliranjem 1kW vetrogeneratora koji imaju veoma skupo odrzavanje moze se dobiti najvise 2000 kWh godisnje na najboljim lokacijama u Srbiji. Ako dodamo i izgradnju dalekovoda do tih mesta (solarni stoje na krovu gde vec postoji infratruktura) jasno je da je cena po 1kWh manja u slucaju solarnih panela. Ako na ovo dodamo cinjenicu da solarne elektricne energije ima najvise kada se najvise trosi: tokom dana i tokom leta (potrosnja struje za grejanje u srbiji je uzasno tracenje i treba ga zabraniti), dok se vetar veoma nepredvidiv i tezak za planiranje jasno je da je solana energija mnogo pogodnija i jeftinija. Reverzibilne hidroelektrane koje imaju efikasnost skladistenja od 80% su za sada dobar i jedini nacin skladistenja solarne energije i sa Bajnom Bastom uz izgradnju davno izplanirane reverzibilne hidroelektrane kod Kladova Srbija bi uz postojece hidro elektrane i ustede energije (bolja izolacija i netracenje energije) mogla da zadovolji najveci deo potreba za elektricnom strujom. Samo da napomenem da bi za potpuno uklanjanjae elektrana na ugalj iz srbije bilo potrebno instalirati oko 90 km kvadratnih solarnih panela (povrsinu 9 puta 10 km) sto je povrsina manja od ukupne povrsine kopova i skladista uglja u Srbiji ili krovne povrsine samo u gradovima Srbije.
uniceps uniceps 23:18 21.05.2009

Re: Ljudska priroda

pravimse.englez
uniceps

Slicna prica se ovih meseci vrti i oko hibridnih, ili u nekom fantazmagoricnom slucaju, elektricnih automobila. Istina je, po svoj prilici, da smo bar 20-30 a mozda i 50 godina daleko od ekonomski opravdanih i suvislih elektricnih resenja individualnog transporta. Medjutim zgodno dodje ta prica sa elektricnim vozilima da se spinuje u vremenima krize.


Za vasu infomaciju, elektricni automobili su pravljeni jos pocetkom 20-og (da, dvadesetog) veka.
GM je napravio EV1 jos 1997 godine, elektricni automobil sa dometom od 55 milja (ili oko 90km) sa jednim punjenjenje. A znamo kako su baterije napredovale u poslednjih 12 godina, danas bi taj auto mogao da predje bar 300km.

Nije tema za ovaj blog, ali naftni lobi, u kombinaciji sa auto lobijem, nam servira istu pricu, novi efikasniji dizel i benzinski motori. A elektro motor je bolji vec sada od bilo kog SUS motora.

Ali kao sto nama vlada govori "uvodjenje konkurencije nije u interesu potrosaca", isto to nam serviraju i auto/naftna mafija.


Ja sam pisao o komercijalno isplativim vozilima, a ne o razvojnim modelima koji nisu za siroku potrosnju, odnosno trziste. Elektricni automobil ce postati realnost onog trenutka kada bude mogao da razvije brzine od preko 150kmh, da mu baterija traje minimum 500-600km i kada bude kostao ispod 20.000eur. Sto se tice SUS vs EV mozda je elektromotor bolji na nivou linearnog ubrzanja i "cistoce", ali su i dalje tezinski odnos kao i ukupne performanse na strani SUS automobila, koji ce se i dalje razvijati, posebno nanivou turbo benzinskih motora male "litraze" i niskog CO2. Takodje, ostaje ne mali problem reciklaze baterija...i tako dalje, i tako dalje.

Automobil je i dalje, pre svega, stvar sexa, pa tek onda apstinencije.
pravimse.englez pravimse.englez 10:58 22.05.2009

Re: Ljudska priroda


Ja sam pisao o komercijalno isplativim vozilima, a ne o razvojnim modelima koji nisu za siroku potrosnju, odnosno trziste. Elektricni automobil ce postati realnost onog trenutka kada bude mogao da razvije brzine od preko 150kmh, da mu baterija traje minimum 500-600km i kada bude kostao ispod 20.000eur.


Razvojnim modelima? 500-600km? 150km/h?

Izvini, moja devojka vozi Ford Fiesta-u iz 2001, 1.3 benzinac, i njen auto prelazi oko 340km na PUN rezervoar, a do 150km/h moze da stigne ako ide nizbrdo i ima vetar u ledja. A kostao je dosta manje od 20k €.

Sta ti treba da radis da vozis 300km dnevno bez stajanja? Preko 90% ljudi vozi manje od 100km dnevno, znaci auto koji ide 200-300km na elektricni pogon zadovoljava njihove potrebe.


Sto se tice SUS vs EV mozda je elektromotor bolji na nivou linearnog ubrzanja i "cistoce", ali su i dalje tezinski odnos kao i ukupne performanse na strani SUS automobila, koji ce se i dalje razvijati, posebno nanivou turbo benzinskih motora male "litraze" i niskog CO2. Takodje, ostaje ne mali problem reciklaze baterija...i tako dalje, i tako dalje.

Automobil je i dalje, pre svega, stvar sexa, pa tek onda apstinencije.


"ali su i dalje tezinski odnos kao i ukupne performanse na strani SUS automobila" !?! Molim?

Ako odemo na Tesla Motors web stranu vidimo da je elektro motor tezak oko 60kg (da dobro sam napisao 60kg) dok je SUS motor dosta tezi, u proseku preko 200kg.

Napisacu blog na ovu temu, pa mozemo tamo da nastavimo, da ne trolujemo ovde.
drug.clan drug.clan 13:30 22.05.2009

Re: Ljudska priroda

uniceps


Ja sam pisao o komercijalno isplativim vozilima, a ne o razvojnim modelima koji nisu za siroku potrosnju, odnosno trziste. Elektricni automobil ce postati realnost onog trenutka kada bude mogao da razvije brzine od preko 150kmh, da mu baterija traje minimum 500-600km i kada bude kostao ispod 20.000eur. Sto se tice SUS vs EV mozda je elektromotor bolji na nivou linearnog ubrzanja i "cistoce", ali su i dalje tezinski odnos kao i ukupne performanse na strani SUS automobila, koji ce se i dalje razvijati, posebno nanivou turbo benzinskih motora male "litraze" i niskog CO2. Takodje, ostaje ne mali problem reciklaze baterija...i tako dalje, i tako dalje.

Automobil je i dalje, pre svega, stvar sexa, pa tek onda apstinencije.


Elektricni automobili su bili veoma komercijalni i sve do 1920-tih su zauzimali vise od polovine trzista. Jos tada su prelazili te brzine od 160km/h (inace sta ce nekome maksimalna brzina od 160 kada samo u jednoj (ili dve) drzavi na svetu sme da se vozi brze od 130km/h).
Tehnologija postoji odavno a kao sto mozete videti u mom postu postoje i baterije koje se pune jednako brzo kao i rezervoar pa nema potrebe da na jedno punjenje auto ide 500km jer moze da se stane i napuni za 1 minut. Reciklaza baterija nije problem, zahteva energiju ali energiju zahteva i i reciklaza ulja i drugih stetnih materija koje emituje SUS motor.

Tezina prosecnog (150kW-200hp) elektricnog motora za automobile je ispod 100 kg. Istina je da su baterije teske ali zato motor ne zahteva 80% delova koje zaheva SUS motor, niti rezervoar.

Jasno je da problem nije u performansama elektricnih automobila vec je problem u sledecem:
Prosecan elektricni automobil trosi manje od 15kWh na 100km sto je negde oko 1-2 evra/100km ili ekvivalentno po ceni 1 l/100km, ne trosi ulje za motor, nema 1000 mehanickih delova koji se kvare, ne zahteva servis svaka tri meseca itd. pa na njemu niko ne moze da ostvari ekstra profiti
niki m niki m 06:20 21.05.2009

most i cuprija

Da se vratimo pitanju iz naslova, ukoliko dobijanje ekološki 'čiste' energije vetra s takvom lakoćom ubija najređe, najugroženije i najznačajnije predstavnike ornitofaune, koliko je ta energija zaista 'zelena'?


Ovo pitanje se moze postaviti i za svaki drugi vid dobijanja energije. Hidroelektrane imaju daleko veci (negativan) uticaj na okolinu ali se cesto navode kao prilicno zelene. Izgradnjom Djerdapa I iz naseg dela Dunava, a i uzvodno, nestalo je nekoliko vrsta riba kao, na primer, morune. Vetroelektrane jesu optuzene da ubijaju ptice i mozda nesto vise, slepe miseve, ali, bar, nije jos zabelezeno da su dovele do nestanka neke vrste. Solarna energija je, bar kako sada stoje stvari, najskuplji vid dobijanja energije. Neka mera se mora naci i tu bi struka morala da se cuje. Trebalo bi, u svakom slucaju, izbeci da se postavljaju vetrenjace na glavnim migratornim putevima ptica ali se mora racunati i sa neminovnim slucajevima da ce neke ptice stradati. U svakom slucaju ostaje da "ako ne platis na mostu, platices na cupriji".
albicilla albicilla 07:30 21.05.2009

Re: most i cuprija

glavni migratorni putevi su u eri pticjeg gripa postali omiljena i precesto pogresno koriscena floskula. istina, neke ptice prate neke oblike reljefa, npr recne doline, ali veliki broj ptica se seli u veoma sirokom frontu

sa druge strane, i tvrdnja da nijedna pticja vrsta nije izumrla usled vetroparkova je samo delimicno tacna. u najsirim, globalnim razmerama jeste tacna, ali, ako uvedemo sitniju mrezu, s manjim okcima, pocinju da se zadrzavaju mnogo precizniji podaci. na lokalnom nivou takvih izumiranja ima, npr globalno ugrozene bele kanje na jugozapadu spanije (navodim samo jedan primer za koji znam, uz nesto potrage, naslo bi se toga jos)
albicilla albicilla 10:17 21.05.2009

Iz časopisa 'Detlić':

'Ugrožena makedonska populacija orla krstaša Aquila heliaca

'Španska kompanija “Inval” planira izgradnju farme vetrogeneratora sa 50 turbina u Ovčem polju, nedaleko od Štipa, u istočnoj Makedoniji. Otpočinjanje gradnje planirano je za početak 2009. godine. Uticaj na životnu sredinu nije prethodno istražen, iako se tu gnezde globalno ugrožene vrste kao što su orao krstaš i belonokta vetruška Falco naumanni, dok su krila turbina poznata kao smrtonosna zamka za ptice. U isto vreme, u Srbiji postoje planovi za najmanje tri farme vetrogeneratora, dve u južnom Banatu i jedna u parku prirode Stara planina.'
albicilla albicilla 10:29 21.05.2009

turisticke znamenitosti spanije

beloglavi supovi



pri tome, ova krila su relativno mala, sigurno nisu veca od 30 metara

albicilla albicilla 11:18 21.05.2009

Fond za zaštitu ptica grabljivica

U svom nedavnom obraćanju, Fond za zaštitu ptica grabljivica kaže:

U današnje vreme krize i sve veće gladi za energijom, sve glasniji su pobornici upotrebe vetrova u svrhu proizvodnje struje. Pobornici tvrde da je to "ekološki" opravdano jer je vetar obnovljivi resurs i nema negativni efekat na prirodu. Teorija o tome da li su vetrenjače bezbedne, da li su ekološki zagađivači ili ne danas su predmet javne rasprave. Iskustva iz zemalja gde su podignute farme vetrenjača prikazuju veliki pomor ptica računajući i ugrožene vrste, kao i estetsko zagađenje prirode koji je još jedan od problema. Istina je da postoje velike razlike u vetrenjačama, postoje vetrenjače koje imaju raspored elisa kao veliki ventilatori, najmanja vetrenjača ima diametar elise od 46m, i njena brzina pri krajevima se kreće od 147 do 220 km/h. Vetrenjače, da bi bile isplative grade se na mestima gde česte struje vetrova, a te iste struje vetrova koriste i ptice, kojima vetrovi pomažu da uz smanjen utrošak energije pređu veća rastojanja u letu i migracijama. Migracija ptica iz severne Evrope prolazi kroz našu zemlju, koristeći vetrove koji duvaju našim prostorima, što znači da bi upotreba ovakvih vetrenjača imala katastrofalan uticaj, ne samo na populaciju ptica kod nas, nego i na populaciju ptica u severnoj Evropi.

Da bi se izbegao katastrofalan uticaj vetrenjača inovatori daju predloge takozvanih bezbednih vetrenjača za ptice. Da li je to rešenje, mi sada ne znamo, ali u svakom slučaju smatramo da sve treba preuzeti da bi se izbegao ovaj problem. Sama iskoristljivost energije vetra je ipak minimalna i ne daje za pravo planerima da podižu vetrenjače radi rešenja nedostatka energije za upotrebu. Količina energije dobijene na ovaj način neće rešiti probleme već će samo dodatno stvoriti nove. U svakom slučaju treba se upoznati i sa bezbednim vetrenjačama i insistirati ne njihovoj upotrebi kod nas.

Na sledećim satovima možede dobiti više informacija o bezbednim vetrenjačama :

http://www.pacwind.net/

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.altenergyinvestor.org/QR_crop_04-thumb-567x814.jpg&imgrefurl=http://www.altenergyinvestor.org/wind/&usg=__nxIlmGd7sskTXyXOjS-INwBniwQ=&h=814&w=567&sz=108&hl=sr&start=931&um=1&tbnid=S0nrnkcT_sUYAM:&tbnh=144&tbnw=100&prev=/images%3Fq%3Dwindfarms%26start%3D920%26imgtype%3Dphoto%26as_st%3Dy%26ndsp%3D20%26um%3D1%26hl%3Dsr%26rlz%3D1T4GGLR_enYU262YU264%26sa%3DN

http://images.google.com/imgres?imgurl=http://www.eru.rl.ac.uk/images/globuan_running.jpg&imgrefurl=http://www.eru.rl.ac.uk/schoolsresources_windturbines.html&usg=__w5zm8-nyQrPcvxFPpPlQ41WhTSI=&h=480&w=640&sz=121&hl=sr&start=884&um=1&tbnid=sNxGu8qmxIH5QM:&tbnh=103&tbnw=137&prev=/images%3Fq%3Dwindfarms%26start%3D880%26imgtype%3Dphoto%26as_st%3Dy%26ndsp%3D20%26um%3D1%26hl%3Dsr%26rlz%3D1T4GGLR_enYU262YU264%26sa%3DN


Takođe, kao podsetnik o vetrenjačama koje dok govorimo odnose živote ptica u Španiji :
http://www.iberica2000.org/Es/Articulo.asp?Id=2968


Sekretar Boris Pakočević
Fond za zaštitu ptica grabljivica
http://www.vulture.org.rs
fender_bender fender_bender 22:05 21.05.2009

O pticama, vetrenjacama...


Izvini, nisam hteo da ti razvodnjavam temu: naprosto mi se na prvo citanje ucinilo da se radi o jos jednom izlivu ekstremnog environmentalizma koji je jedva docekao priliku da se obrusi na tehnologu kao, nazalost, dokazanog istrebljivaca #1. Pretpostavljam da oko glavnog nema spora: ugrozene i nestale zivotinjske vrste smo, kao vrsta doveli dokle smo doveli i bez vetrenjaca.
Za njihovo izumiranje i nestajanje smo se davno pobrinuli i to mnogo efikasnijim sredstvima.
Ili: pticje vrste koje pominjes sigurno nece konacno izumreti zbog povecanja broja vetrenjaca kao jednog od (mislim da ni tu nema spora) perspektivnih izvora takozvanih alternativnih energija.
Sto se vetrenjaca tice, da ne idemo u brojke i tehnicke pojedinosti – naprosto se radi o necem novom, kako za ljude tako i za ptice. Za nadati je se da ce i jedni i drugi da se prilagodjavaju, kao sto je za nadati se da ce ugrozenim pticjim vrstama pomoci neki od nacina koje pominjes: konacno i aerodromi su od masovnog istrebljenja kao odbrane od ptica vremenom razvili i presli na mnogo delotvornije i po ptice bezopasnije nacine obezbedjenja sigurnosti leta.
Proizvodnja elektricne energije snagom vetra, odnosno opreme za tu proizvodnju je grana u usponu. Iskustva i isvori su jos relativno skromni - americki National Wind Coordinating Comitee (niposto nezainteresovana institucija) barata podatkom da je na svakih 5 – 10,000 slucajeva smrti ptica 1 slucaj izazvan sudarom sa lopaticama krila vetrenjace. Ma koliko neprecizan, ovaj podatak potvrdjuje da je veca statisticka verovatnoca sudara ptice sa avionom, automobile da ne pominjem, nego sa vetrenjacom.
Specificnosti lokacija i vrsta koje navodis su, naravno, nesto drugo. Ne sporim potrebu da se nesto preduzme, ali bojim se da danas i ovde, u Srbiji, stvari stoje, pa recimo – kako stoje. Katastrofalno.
Proizvodnja elektricne energije se bukvalno odvija pomocu stapa i kanapa, sa kapacitetima ciji je tehnoloski i svaki drugi vek istekao, potraznja raste i za nadati se je da ce da raste jos vise: sa te tacke gledista, izgradnja vetroparka (vetrenjace jesu kao ideja anahrone – kao tehnologija nisu nimalo, stavise radi se o izuzetno skupim tehnologijama) je bacanje para, ili, pre ce biti necija suluda politikantska ideja o modernizaciji, tudjim novcem naravno. Stvari stoje tako da su Srbiji potrebni takozvani klasicni kapaciteti za proizvodnju elektricne energije. I to sto pre. Naravno, uz primenu najnovijih tehnologija u toj oblasti. Razvoj alternativnih izvora bi, naravno, sto bi politicari rekli, morao da se odvija u skladu sa mogucnostima: vidim da polazes na koriscenje sunceve energije – na svakom iole ozbiljnom projektu ove vrste sacekace te neko ko ce da pita: a obradivo zemljiste? Njega Srbija nema dovoljno. I ne samo obradivog. A ne treba zaboraviti da je u energetici jedinica vremena, onako odoka, jedna decenija. Jedinica nedostupna ovdasnjim politicarima, po default-u vrlo potrosnoj robi.
Ipak, mislim da je od cele price jedno najvaznije: tehnologija je, htela ne htela – pozelenela, dok je ekologija izasla, cak i u Srbiji, iz takozvane ekstremisticke faze. Takozvana liberalna ekonomija dobrano zaljuljana tekucom ekonomskom krizom je ozbiljno naceta u mnogim postavkama zasnovanim na dosadasnjem nacelu neogranicenog razvoja/profita po svaku cenu je takodje pozelenela. Ne samo od muke. Jednom recju, porasla je odgovornost na obema stranama i tu je mozda sansa da se, u ne tako dalekoj buducnosti, stvari pocnu da menjaju. U svetu vec jesu, Srbija je vec navikla da malo saceka, ali sve je bolje od novokomponovanih energetskih alternativa koje bi, a la srpski nacionalni stroj da ocas posla zaposle u energetskom sektoru i za njega vezanim granama milion i vise ljudi. Hraneci ih verovatno onim hlebom od 3 dinara dok okrecu one elektricne generatore slicne biciklima verovatno – jedini nacin da se toliki ljudi zaposle u energetici. Ili gradeci brze pruge, vetroparkove, povampirene avione sa kraja sedamdesetih godina proslog veka i ko zna sta jos.
Konacno, a mislim da nada lezi upravo u tome, i za tehnologiju i za ekologiju se namece jedno jedino nacelo: ODRZIVOST. U postizanju koje ce i jedna i druga da konacno pokazu znake preko potrebne zrelosti. I spremnosti na kompromis, naravno.




albicilla albicilla 10:46 22.05.2009

Re: O pticama, vetrenjacama...

National Wind Coordinating Comitee (niposto nezainteresovana institucija) barata podatkom da je na svakih 5 – 10,000 slucajeva smrti ptica 1 slucaj izazvan sudarom sa lopaticama krila vetrenjace.


odgovaram u brzini, izvinjavam se na tome, pa cu se skoncentrisati samo na ono sto mi bas bode oci: raspon procene od 5 – 10,000 je do te mere neprecizan, da ga ne bih niti razmatrao. 1 od 5 je 20%, a 1 od 10.000... besmislen raspon

cinjenica je da ne ginu ptice u podjednakom broju na svim lokacijama. ali, nije sam broj ono sto je presudno. osim pukog kvantiteta (a procene su, neminovno, podbacaji, jer se rade na osnovu pronadjenih strvina, a lisice, sakali, psi lutalice, itd. ce sa zadovoljstvom odvuci strvinu u zaklon nekog zbunja da je tamo natenane 'recikliraju'), jos je vazniji kvalitet.

drugim recima, ako ginu vrane koje jesu prilicno brojne, njihove populacije takve pritiske mogu da podnesu. medjutim, sa grabljivicama je drugi slucaj.

vecina ekosistema ima slozene i uzajamno isprepletene lance ishrane. iza te slozenosti ipak stoji uvekvazece pravilo - sto je neka vrsta visa u piramidi ishrane, njena brojnost je manja. svaka karika lanca ishrane je dodatno udaljava od primarne produkcije zelenih biljaka i, posledicno, ogranicava njenu brojnost. broj mesojeda u svakom ekosistemu je veoma mali, u poredjenju sa primarnim proizvodjacima biomase, tj biljkama koje vrse fotosintezu.



u slucaju evropske listopadne sume, 90% primarne produkcije zelenih biljaka ce zavrsiti na tlu, gde ce je rastvoriti bakterije. tek 8% ce truliti kao uspravno drvece. manje od 3% je dostupno biljojedima - jos mnogo manje mesojedima!

a mesojedi su tu da kontrolisu zdravlje i brojnost vrsta kojima se hrane. ukoliko oni nestanu, ili im se broj znatno umanji, nastaje dubok poremecaj na svim nivoima lanaca ishrane. i gubitak, statisticki gledano, malog broja jedinki tih vrsta ima vidne negativne posledice po ekosistem u celini.

e, tu nastaje glavni problem - vetrogeneratori uklanjaju vrsne i najznacajnije karike lanaca ishrane.
albicilla albicilla 10:50 22.05.2009

Re: O pticama, vetrenjacama...

inace, na gornjoj, naizgled idilicnoj slici je jedan orao (usne) koga progone dve vrane (oci)
albicilla albicilla 10:56 22.05.2009

lokacija koju je Zavod smatrao prihvatljiv

posto vise puta pominjem zavod za zastitu prirode, moram da, u njihovu odbranu, kazem i da poznajem srucnjaka koji je dao pozitivno misljenje za gradnju, i da ovim tekstom ne zelim ni jednom recju dovoditi njegove profesionalne ili moralne kvalitete u pitanje - naprotiv. samo se nadam da je, dugorocno gledano, doneo ispravnu odluku (sto ce buducnost pokazati).

vise sam zeleo da o ovoj temi otvorim diskusiju, jer ne smatram da je dovoljno poznata, niti priznata u siroj javnosti; a postaje sve aktuelnija..
fender_bender fender_bender 00:22 24.05.2009

Za kraj, bar sto se mene tice

Neces da razmatras podatak koji sam ti, debelo se ogradjujuci, s obzirom da se radi o zainteresovanoj instituciji, ali ipak instituciji jedne zemlje u kojoj se o ugrozenim vrstama vodi racuna barem koliko i u Srbiji, mislim na USA. I to sam ti ga dao bas zato da pokusam da pokazem koliko je cela problematika nova i neispitana, ne dovodeci ni u jednom trenutku, opravdane, verujem, razloge za tvoju zabrinutost. Ali zato hoces da razmatras/preporucujes oguglavanje kao izvor. Hvala.
Ali zato hoces da razmatras podatke iz zemlje koja nema ni jednu jedinu vetrenjacu vrednu tog imena. Oni, kao takvi, nisu besmisleni. Niti padaju u oci.
Da je sunceva energija prava alternativa, takodje je opste poznato u zemlji u kojoj je koliko juce dlaka falila da ostane odsecena od svoje najvece TE i u kojoj zbir povrsina retrovizora na automobilima daleko prevazilazi povrsinu pod solarnim celijama svih vrsta i generacija...
Onom strucnjaku poruci da su i ekologija i elektroenergetski sistem – sistemi. I da pored sve strucnosti ne mogu i ne smeju da se oslone na misljenje jednog coveka, ma kako veliki strucnjak on bio.
Bilo kako bilo, sve dok predsednici drustava za zastitu ove ili one vrste (ugrozene ili ne) ogadjuju ljudima ekologiju pateticnim izjavama (vidi saopstenje gore, mislim da si ga ti postovao) tipa ’dok u Spaniji ginu beloglavi supovi’ ili tako nekako, izazivajuci na odgovor tipa ‘u Pakistanu i na jos nekoliko desetina mesta u svetu ginu ljudi…’ od ekologije shvacene ovako kako se ovde shvata ostaje delatnost najslicnija pomodnoj delatnosti kola srpskih sestara ili zaludnih dama iz boljih kuca… Nista licno, naravno. Osim da se na taj nacin dolazi do stava da je na planeti najneekoloskiji sastojak, visak takoreci – jedino i iskljucivo ljudska vrsta.
Pokusaj, odnosno neuspeh, da nacnem za temu o sazrelosti ekologije i, mozda, pravom trenutku da zahvaljujuci upravo naporima kakvim mi se ucinio tvoj – krene u resavanje problema sa jedinom ljudskom delatnoscu sposobnom i sve spremnijom da udje u borbu za ocuvanje planete – na moju dusu.
Nisam ni mislio da je ono na slici pticja akro grupa – samo mi je palo na pamet da mozda i tamo otkrijemo ugrozenu zivotinjsku vrstu i nehumano ponasanje zivotinja prema zivotinjama. Zivotinje se , naime, prema zivotinjama ponasaju zivotinjski. Bas kao i ljudi prema ljudima – ljudski.
Dotle, onako, reda radi, s obzirom da se fotografisana scena iz strogog centra Beograda ne menja godinama – raste samo populacija i velicina nastanjenih pacova: nije potreban AWD. Dovoljna je samo jedna obicna – motka. I svest da borba za spasavanje ugrozenih vrsta, pa i same planete pocinje mozda bas tu negde. Planine, idilicni pejzazi i sve sto uz to ide ce vec doci na red. Lirske pasaze da ne pominjem.

Sve najbolje.
albicilla albicilla 21:18 24.05.2009

Re: Za kraj, bar sto se mene tice

naprosto se ne mogu toliko rasplinjavati, imam svoje polje delovanja, a elektricne automobile, solarnu energiju ili ciscenje tvrdog otpada prepustam drugima i zelim im uspeh u radu

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana