Gost domaćin: AlexDunja
Pomalo je takijeh junaka ko što beše Kraljeviću Marko...
pomalo je takijeh igrača ko što jeste Đoković Novače :)
Ove Završne turnire u poslednjih 5 godina je AD sjajno ispratila,
ni Dijana Đoković ne bi bolje :)
Ove godine je posebno zanimljivo jer ovaj turnir odlučuje ko će da bude prvi na kraju godine Novak Đoković ili Endi Mari.
ovako izgleda novi kostim, sija na sve strane, kako irske vile zapovedaju,
dakle, spreman je.
Kaže jedan autor, parafraziram, liberalno: „Progresivna levica mora naći konceptualnu mapu sa mogućim početnim ili započetim putevima, da bi se i sama našla na mapi, i počela da ubedljivo iznosi i svoje sugestije".
Pročitano bi mi otišlo u prošlost, kao skoro-tautologija modernog doba, i pored svetlih izuzetaka što ponekad bljesnu oko nas, da sinoć na putu kući nisam naišao na članak kako je bivši popularni UK ragbista (nikad čuo za njega) uhapšen pošto su mu u kući našli aparaturu za pravljenje crystal metha, po uzoru na seriju Breaking Bad, sve sa veštačkim bojenjem supstance u plavo, kešom na sve strane i sličnim.
Piše: Rodoljub Šabić
Vojni helikopter MI 17 angažovan radi hitnog medicinskog transporta novorođenčeta iz Novog Pazara pao je 13. 03. 2015. godine kod Beograda, u neposrednoj blizini Aerodroma Nikola Tesla i tom prilikom poginulo je sedam osoba.
To je žestoko zatalasalo celu javnost i neizbežno bilo povod da nadležno, Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrene predistražni postupak. Taj postupak i pored brojnih kritika u javnosti na račun sporosti postupanja potrajao je dugo, 15 meseci. A okončan je saopštenjem tužilaštva da niko nije kriv i da krivičnog postupka
Povodom nedavno završene Nedelje parlamentarizma u Srbiji i više novopokrenutih građanskih inicijativa naša gošća-blogerka je Vukosava Crnjanski, direktorka CRTA (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost).
Živimo u Srbiji. Živimo u zemlji za koju se kaže da je "mlada demokratija," u kojoj se demokratske institucije još uvek grade. Ovakva formulacija treba da uteši one koji veruju u demokratiju u trenucima kada pomisle da odustanu od svega.
Svi zajedno u CRTA, svaki dan, pokušavamo
„Запамти шта ти кажем: овај смак света једино ће курве да преживе.”
Д. Ћосић, „Време смрти”
Mi smo porodica razudjenog tipa. Doduše, koliko do onomad, mereno roditeljskim aršinima neosetljivim na vreme kao takvo, bili smo prilično zgusnuto naseljeni. Bila su to lepa vremena kada su deca bila ono što ta reč i znači, sve dok nisu bez pitanja porasla i prema njihovim shvatanjima odrasla. Nije da ja to ne shvatam, nego mi je prosto neverovatno da neko ko se, do koliko prekjuče, teturao izmedju stolice i komode, pokušavajući
kad je Desanka napisala svoju
pesmu
znala je sve i nije znala ništa
osećala je sve i nije osećala ništa
vidite
sve i ništa se nekada dodiruju i teško razlikuju
nekada se ne poništavaju
nekada se nadovezuju, prepliću i čine jedinstvo
tajanstvene celine
ništa je nekada veće od svega
ništa je nekada dublje od svega
ništa je nekada bolje od svega
u jednom trenutku Desanka je osetila umor
od svega, od gnjavatora, od objašnjenja, od zahteva
od dokazivanja,
Srdan
Bogdan
Radovan
Jovan
Mijuško
Boško
Mijuško
Pop Mirko ( 1717. godina)
Pop Luka
Pop Vuk
Petar
Zelen
Stanoje
Blagoje
Radoje
Petar
Branko
Srdja
I moja
Kao i većini non-IT ljudi i nama programerima se veliki deo života vrti oko obrazaca. Nama su oni dosta bitni pošto su deo posla formalizovanog gledanja na probleme, rešenja i događaje. Koliko smo mi ponekad "srećni" zbog formalizama pokazuje naše ničim-izazvano uskakanje u opuštene aktivnosti kao što je blogovanje, u sred radnog vremena, u sred posla, ili u sred vrlo važnog posla.
Taman kako se ponadamo da su nam neki formalizmi za pisanje softvera postali instinktivni, deo bića, pa ne bi trebali više da nas opterećuju, IT se pomeri, proste blok-šeme budu zamenjene konfigurabilnim šemama, meta-data driven, konceptima, formalizacijama koncepata kroz ontologije, distribucijama i dinamikama tih ontologija u realnom vremenu, njihovim dodirivanjem, presecanjem i spajanjem sa drugim ontologijama.
Tačnije, na periferiji se uvek nešto komeša,
Zgrada sa šest spratova
Update:
Dragi prijatelji, USPELI SMO. Iznos od 122.456,70 eur je uplacen Necker bolnici u Parizu.
HVALA svim ljudima koji su ucestvovali u ovoj akciji.
Sofija je pokazala da su se ljudi udruzili bez obzira na veru, nacionalnost, politicku opredeljenost, licne animozitete. Bili smo kao jedno i HVALA VAM NA TOME!
Zatvaranje fistula koje predstoji nasem detetu bice samo pocetak Sofijinog izlecenja. To ce joj omoguciti da ne bude vitalno ugrozena , da pocne da jede na usta(vracacemo akt gutanja), jer se od rodjenja hrani preko gastrostome.
Sofija, takodje ima
(кад би се свет кретао само по правилима а не и изузецима био би тамница, те с'тога .....свако је херој своје драме)
јутро, буди ме мелодија шарки на капцима прозора док жмиркањем цедим мрак из очију. ветровито је ово поморавље но све више ме маами. ноћу уживам у треперењу звезда јер калота небеска је без смога умишљајући ,негде ваљда прочитано ,да је свету више стало до мене него што то јесте а то одрастањем нажалост заборављамо слуђени перфидношћу утонулих терминолошких разлика међуљудских недорека који се труде да угуше живот у нама.сећања посебно.дани су пак .....прича за себе.