Ransomware - prevencija i šta uraditi ako vas ta nevolja ipak "snađe". Već se desilo mnogima i desiće se mnogima u budućnosti. Budite oprezni i spremni.


Šta je to ransomware? To je zlonamerni softver koji vam zaključa računar, šifruje sve (programe i podatke) i ne da vam da ga koristite dok ne platite otkup. A moguće ni nakon što platite. I još vam priprete da će sve vaše podatke sa računara javno objaviti.

Stop ransomware
Stop ransomware

Kako da se zaštitite i da vodite računa da vam se to ne desi i šta da radite ako vam se ipak desi? Ovo je kombinacija dva posta koja sam objavio na LinkedInu.

Čitajte dalje.

 

Danas sam na Twitteru video vest da je u toku javna rasprava povodom Nacrta zakona o informacionoj bezbednosti. Pretpostavljam da je vest ranije objavljena i u domaćim medijima, ali sam bio na putu pa nisam redovno pratio i otuda malo zakašnjenje.

U vesti na sajtu Digitalne agende se kaže: „Ministarstvo kulture, informisanja i informacionog društva pokreće javnu raspravu radi pribavljanja mišljenja stručne i šire javnosti o Nacrtu zakona o informacionoj bezbednosti."

Prema tekstu na sajtu, javna rasprava će trajati od 25. januara do 6. februara 2012. godine (tj. već traje). Nacrt zakona se nalazi ovde. Na sajtu Digitalne agende se nalaze kontakt podaci na koje možete poslati komentare i sugestije.

 

cyber-war1-e1307972219338.jpgMediji su ovih dana posvetili dosta pažnje izjavi Leona Panete, američkog ministra odbrane, a ranijeg direktora CIA, koji je nedavno upozorio da se Sjedinjene Američke Države suočavaju sa mogućim sajber napadom u rangu Perl Harbora. Vest koja nije dobila publicitet u medijima, barem domaćim u Srbiji jeste pojava Talinskog priručnika (engl. Tallinn Manual), koji je pripremila nezavisna „Grupa međunarodnih eksperata" na poziv NATO CCDCOE (Cooperative Cyber Defence Centre of Excellence). Ovaj priručnik, koji je rezultat trogodišnjeg rada ekipe stručnjaka, naročito pažljivo se bavi pitanjem kako se postojeće norme međunarodnog prava primenjuju na ovaj „novi" oblik ratovanja. Trenutno je raspoloživ nacrt, a do kraja godine bi trebalo da se pojavi i finalna verzija.

 

logo_top.jpgNakon svih skandala u medijima o prisluškivanju telefonskih i drugih komunikacija, kao Skype-a i ostalih servisa, nemačka firma SecurStar je odlučila da objavi besplatnu verziju softvera PhoneCrypt (desktop verzija). Poruku o tome sam dobio od njih večeras i odlučio da odmah podelim sa vama. Možda će nekome biti korisna.

PhoneCrypt Desktop je softverski proizvod koji omogućava da sa svog računara obavljate zaštićenu komunikaciju glasom ili da ćaskate (engl. chat) sa svojim prijateljima, kolegama, poslovnim partnerima, rodbinom i slično, bez (prevelike) bojazni da vas neko sluša.

 
2020-03-17 08:27:46
Budućnost| Društvo| Nauka| Zdravlje| Život

Borba protiv virusa

Dragan Pleskonjic RSS / 17.03.2020. u 09:27

Ovo je kratak tekst sa željom da se, u borbu protiv korona virusa, uključi što više entuzijasta koji se zanimaju za teme nauke o podacima (engl. data science), veštačke inteligencije (engl. artificial intelligence, AI), mašinsko učenje (engl. machine learning, ML) i srodnih disciplina. 

Objavljen je dataset za COVID-19, koji se stalno dopunjava i takođe izazov pod nazivom CORD-19:

 

 

 

 

 

 

Danas (1. septembra 2015.) tokom dana je izbio požar u selu Babine kod Prijepolja. Požar se veoma brzo širi čemu pogoduje vetar.

 

Izvoz ICT usluga, izvor: NBS
Izvoz ICT usluga, izvor: NBS
Gost na blogu je Milovan Matijević, vodeći analitičar ICT tržišta u Srbiji. On prati tržišna i tehnološka kretanja u poslednjih nešto više od 7 godina.

Sledi Milovanov tekst.

********************

ICT obrazovanje je u ovogodišnjoj raspodeli dobro prošlo - upisano je 5.483 brucoša. Ovaj broj je značajno veći od onog koliko je sada potrebno domaćem tržištu radne snage, ali budući ICT stručnjaci svoje rešenje vide uključivanjem u međunarodnu podelu rada. Srpska ICT industrija je ostvarila izvoz informatičkih i računarskih usluga vredan više od 150 miliona evra u 2011. godini, što je skoro tri puta više nego 2007. godine, a za dalji rast biće važan svaki novi ICT stručnjak.

 

cover.php?vol=0804Naučni časopis Computer Science and Information Systems (ComSIS) je uvršten na SCI listu (Journal Citation Reports by Thomson Reuters) za 2010. godinu sa dvogodišnjim impakt faktorom od 0.324. Ovo više i nije baš tako nova vest, ali je svakako veoma važna za našu nauku, a nisam siguran da je medijski adekvatno propraćena (ako je uopšte neko o tome i pisao). 

Šta je impakt faktor?

Svake godine izračunavaju se faktori uticaja (engl. impact factor) za sve časopise koji se referišu u citiranim bazama (Science Citation Index Expanded i Social Science Citation Index) i za sve časopise koji su bili citirani u njima. Na osnovu dobijenih rezultata biraju se novi časopisi ili isključuju već postojeći. Faktor uticaja časopisa je danas veoma raširen kriterijum za izbor časopisa u bibliotekama, kao i za izbor u kom časopisu objaviti rad. Detaljnije o tome kako se računa impakt faktor pogledajte ovde.

 

Gost autor: Dejan Vesić.

Uz  dogovor sa kolegom Dejanom Vesićem, prenosim tekst sa njegovog bloga, jer verujem da će biti vrlo interesantan i za čitaoce bloga B92. Dejan objašnjava kako da se, na pravni način, izborite sa onima koji vas zasipaju neželjenom elektronskom i drugom poštom i porukama, uz citiranje konkretnih članova različitih zakona koji ovu materiju regulišu.

Sledi Dejanov tekst u celini:

----------

Od kada je i kod nas krenulo sa (kakvom / takvom) internet prodajom i (što je još gore) marketingom, neretko nađem 5 - 10 mailova dnevno gde se svašta nešto reklamira, prodaju Dell Boy proizvodi ili neverovatni načini za jednostavnu zaradu.

 

Kada se sprovedu sve preporučene mere za zaštitu računarskih sistema, mreža i informacionih sistema od napada, upada i prodora, tj. narušavanja bezbednosti, potrebno je uraditi analizu i proveru kvaliteta i uspešnosti zaštite. Razvijeni su načini testiranja koji bi trebalo da, u zadovoljavajućoj meri, pokažu koliko je zaštita pouzdana i efikasna. Međutim, oni koji napadaju mrežu su nepredvidivi i stalno smišljaju nove načine i metode da ostvare svoje ciljeve. Prednost napadača je u tome što imaju više vremena, mogu da biraju trenutak, način i sredstva za napad, tj. imaju prednost faktora iznenađenja. Mogu da napadnu kada žele, mesto koje odaberu i na način koji odaberu. Odbrana, međutim, mora biti spremna i aktivna u svako vreme i na svakom mestu. U protivnom, sistem će verovatno biti ozbiljno ugrožen. Da bi zaštitili računarsku sistem, mrežu i informacioni sistem klijenti često angažuju hakere koji po dogovoru napadaju svojim metodama i tehnikama, proveravajući na taj način nivo bezbednosti, uz obavezu da svoja saznanja drže u tajnosti, da ih ne zloupotrebe i da ih isporuče samo organizaciji koja ih je angažovala i isključivo u svrhu unapređenja sigurnosti.

 

Dragan Pleskonjic

Dragan Pleskonjic
Datum rоđenja:  - Pol:  Muški Član od:  07.11.2007 VIP izbora:  89 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana