Kada se sprovedu sve preporučene mere za zaštitu računarskih sistema, mreža i informacionih sistema od napada, upada i prodora, tj. narušavanja bezbednosti, potrebno je uraditi analizu i proveru kvaliteta i uspešnosti zaštite. Razvijeni su načini testiranja koji bi trebalo da, u zadovoljavajućoj meri, pokažu koliko je zaštita pouzdana i efikasna. Međutim, oni koji napadaju mrežu su nepredvidivi i stalno smišljaju nove načine i metode da ostvare svoje ciljeve. Prednost napadača je u tome što imaju više vremena, mogu da biraju trenutak, način i sredstva za napad, tj. imaju prednost faktora iznenađenja. Mogu da napadnu kada žele, mesto koje odaberu i na način koji odaberu. Odbrana, međutim, mora biti spremna i aktivna u svako vreme i na svakom mestu. U protivnom, sistem će verovatno biti ozbiljno ugrožen. Da bi zaštitili računarsku sistem, mrežu i informacioni sistem klijenti često angažuju hakere koji po dogovoru napadaju svojim metodama i tehnikama, proveravajući na taj način nivo bezbednosti, uz obavezu da svoja saznanja drže u tajnosti, da ih ne zloupotrebe i da ih isporuče samo organizaciji koja ih je angažovala i isključivo u svrhu unapređenja sigurnosti.

 
2010-11-29 20:31:26
Budućnost| Društvo| IT| Tehnologija| Život

Cyber War

Dragan Pleskonjic RSS / 29.11.2010. u 21:31

Po svemu sudeći, Treći svetski rat imaće obeležja računarskog / kompjuterskog rata (engl. cyber war) ili će možda „samo" početi kao kompjuterski rat, a nastaviti se nekim drugim sredstvima, kad računari i komunikacione mreže ispadnu iz pogona. Da li je taj sukob već počeo?

Evo nekoliko događaja koji mogu da nas ispune nelagodom ovih dana.

 

Sve više ljudi je zabrinuto zbog problema sa privatnošću društvene mreže Facebook. Kad Facebooku ili njegovim aplikacijama jednom date svoje podatke, dali ste ih zauvek - nema nazad. Facebook i aplikacije bazirane na njemu, često uzimaju vaše podatke i podatke vaših kontakata i prijatelja bez mnogo obzira. Doduše, većina njih lepo pita, a većina korisnika podatke olako i bez razmišljanja daje, složivši se sa uslovima korištenja, a da prethodno ne proveri zašto toj aplikaciji podaci trebaju, niti šta sa njima kasnije rade. Facebook je od starta kaskao za potrebnim nivoom sigurnosti i privatnosti korisnika. Aplikacije koje rade na ovoj drušvenoj mreži takođe. Pluginovi za druge veb sajtove i veb servise takođe.

Izgleda da se pojavila alternativa u vidu sajta, ili preciznije mreže Diaspora, koja je upravo juče počela Alpha fazu rada. Varijanta je bazirana na otvorenom kodu (engl. open source) i trenutno se možete prijaviti i dobiti pristup samo po pozivu. Tvorci Diaspore tvrde da je privatnost od početka bila jedna od njihovih glavnih briga.

 

Amerikanci sve više i sve češće protestvuju protiv novih propisa vezanih za bezbednosne preglede na aerodromima. Nove i sve rigoroznije mere neki čak tumače i kao uznemiravanje građana. Počele su da stižu brojne žalbe. Pre nekoliko godina mere su počele skidanjem cipela, kaiševa, pa zabranom unosa tečnosti i kremastih materija u putničke kabine aviona, onda su se pojavili skeneri koje putnike ogoljuju pred službenicima bezbednosti. Pojavile su se brojne spekulacije šta ovi skeneri pokazuju i otkrivaju i u kojoj meri to narušava privatnost, da li se te slike negde pohranjuju itd.

 

Nakon tri sata igranja, svetski šahovski prvak Gari Kasparov izgubio je prvu od šest partija u meču protiv IBM-ovog kompjutera Deep Blue 10. februara 1996. godine. Ovaj događaj je (ponovo) otvorio mnoga pitanja i dileme. Da li postoji veštačka inteligencija (engl. Artificial Intelligence - AI) tj. da li je ona stvarno moguća? Pitanje koje muči generacije računarskih i drugih naučnika. A ako je moguća, da li nam treba? Da li, osim što može biti korisna, može postati i opasna? Pitanje se, na prvi pogled, doima kao tehničko, ali istovremeno ima vrlo značajne društvene, etičke, religijske, pravne i druge aspekte. Da li, u budućnosti, inteligentne mašine mogu biti zloupotrebljene ili čak nadvladati i pokoriti čovečanstvo?

Odavno se lome koplja u naučnom svetu oko toga da li je veštačka inteligencija moguća. Da li mašine (računari) mogu da misle, donose odluke, opažaju, interaguju sa okolinom? A postoje neslaganja i oko bazične stvari: šta je to veštačka inteligencija u suštini tj. kako je precizno definisati.

 
2010-11-04 16:04:46
Biz| IT| Tehnologija| Zabava| Život

Tajni život Vašeg računara

Dragan Pleskonjic RSS / 04.11.2010. u 17:04

Čiji je „Vaš" računar? Čudno pitanje, zar ne? Ali, da li ste baš sigurni da je potpuno Vaš ili ga možda koristi još neko, a da toga niste ni svesni? Možda je on već deo botnet mreže, možda je u stvari zombi, u njemu „živi" trojanski konj, dok na skrivena vrata ulaze i izlaze horde nevaljalih i zlonamernih likova. Možda služi za spamovanje, a na njemu ugošćavate brojne nezvane goste (gremline da i ne pominjemo), dok ste „sigurni" da je sve pod kontrolom.

Kakve to sve kreature obitavaju u vašem dragom računaru, a da vi toga možda niste ni svesni? Kako zlonamerni ljudi mogu da vas špijuniraju, kako kradu vaše lozinke ili cele dokumente, slike, pisma ili druge datoteke sa podacima, kako prate vaše ponašanje i navike? Kako mogu da navedu vaš računar da radi ono što oni hoće i da ga učine oružjem u svojim rukama koje će biti korišteno da napadne druge, a da vi toga niste ni svesni? 

 

Ako koristite Facebook u Internet kafeu ili na drugoj sličnoj "otvorenoj" bežičnoj mreži, od juče možda niste jedini koji gleda u vašu stranicu - zahvaljujući novoj Firefox ekstenziji Firesheep i rupama u bezbednosti Facebook-a (a i mnogih drugih web sajtova). Pročitajte u ovom blogu zašto.

 

Virtuelni čitač misli, čita Vaše misli preko Interneta. Mislite da je nemoguće? Probajte. Mogli biste se iznenaditi...

Pa izvolite, evo Virtuelni čitač misli je ovde.

For those who prefer English version, Virtual Mind Reader is here.

 
2010-10-21 15:57:27
Društvo| IT| Tehnologija| Zabava| Život

Jeste li se upecali?

Dragan Pleskonjic RSS / 21.10.2010. u 16:57

Idete li na pecanje? Da... Pa lepo, ako volite pecanje. Ali ako koristite email (a gotovo sigurno koristite, inače ne biste bili ovde), onda pazite da vas ne upecaju. Ako ste baš radoznali i ako volite da otvarate upozoravajuće, blagoglagoljive, obećavajuće, moleće i slične mailove od nepoznatih ili navodno „poznatih" tj. onih koji se pretvaraju da Vas poznaju, budite vrlo oprezni. Možete se upecati.

Pecanje ili „phishing" je omiljena zabava hakera sa crnim šeširima i raznih prevaranata na Internetu već neko vreme. U novije vreme je to sve češća pojava i lako biste mogli da postanete njihov plen. Metode su sve suptilnije i perfidnije, pa se dešava da se i znalci „upecaju".

Beše nedavno jedan slučaj, koji se izgleda dobro završio, zahvaljujući pravovremenoj i ispravnoj reakciji „plena", a podstakao me je da napišem ovaj tekst.

 

Dolazi i kod nas vreme elektronske trgovine. O tome se dosta priča, vidim da su forumi puni rasprava na ovu temu, neki državni organi ubrzano rade na razvoju regulative i drugoj infrastrukturi, neki trgovci su počeli ili su zainteresovani i spremaju se, banke takođe. Medjutim, većina našeg naroda nije na to baš navikla, pa je zato dobro da na vreme napomenemo neke stvari o kojima treba voditi računa pri kupovini na Internetu tj. online. Bitno je da se trgovina obavlja bez straha, ali sa neophodnom dozom opreza i merama predostrožnosti.

 

Dragan Pleskonjic

Dragan Pleskonjic
Datum rоđenja:  - Pol:  Muški Član od:  07.11.2007 VIP izbora:  89 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana