U Izoli (Slovenija) 8 novembra, nakon teške operacije srca na večni počinak otišao je dr Tadej Vojnović, jedan od najčuvenijih teologa i filozofa Katoličke crkve na Balkanu. Poliglota koji je preveo Novi zavet na rusinski jezik, profesor Katehetsko-teološkog instituta Rimokatoličke crkve i Protestanskog teološkog fakulteta u Novom Sadu i jedan od najvećih poznavalaca
Jednom prilikom je naš proslavljeni nobelovac Ivo Andrić napisao: "U zemlji mržnje najviše mrze onoga ko ne umije da mrzi." Čini mi se da se na našem brdovitom balkanu ove Andrićeve reči odjekuju i odbijaju od jednog naroda do drugog, spajajući ih i razdvajajući ih u jednom čudnovatom vrtlogu ljubavi i mržnje, rata i mira, ateizma i verskog fundamentalizma, komunizma i nacionalizma. Posle svega jedno ostaje sigurno, postoje stvari koje naše narode razdvajaju ali jedno ih spaja, a to je mržnja koja postoji između njih.
Poštovani čitaoci i čitateljke bloga B92. Ovom prilikom želim da vas pozovem na Tribinu pod nazivom "Uvod u političku teologiju" koja će se održati u petak 29.04.2011, u Domu Omladine u Beogradu (Sala I sprat) sa početkom od 19.00h.
Naslovom želimo da osvetlimo osnovne pojmove i implikacije političke teologije u svetu, kao i njene implikacije unutar
Trailer za II deo dokumentarnog serijala "Religije, nacionalizam i kultura sećanja" pod nazivom "Osporena sećanja" u prvi plan stavlja svedočanstva žrtava i nemogućnost da 20. godina posle ratnih sukoba na Zapadnom Balkanu one dobiju pijetet a njihove porodice satisfakciju.
Razmatranja
U poslednjih nekoliko nedelja svedoci smo oštre polemike koja se vodi u javnosti po pitanju rezolucije o srebreničkim žrtvama.
Dragi čitaoci bloga B92, pred vama je odlomak iz rada koji treba da bude objavljen u novom broju naučnog časopisa "Religija i tolerancija".
Termin "politička teologija" prvi put se spominje u čuvenom istoimenom eseju Karla Šmita "Politische Theologie: Vier Kapitel zur Lehre von der Souveränität" čija glavna teza oslikava vezu između političke organizacije društva i religiozne svesti koje to društvo poseduje. Drugim rečima političko društvo uvek oslikava njegova verska ubeđenja, pa čak i kada je ono sekularno, ono neizbežno implicira na određenu formu civilne religije:
Svi značajni koncepti moderne teorije države predstavljaju u stvari sekularizovane teološke koncepte koji su tokom njihovog istorijskog razvoja od teoloških sistema prešli u teoriju o državi. Jedan od takvih primera jeste slika Svemogućeg Boga koji postaje Svemogući Zakonodavac.[1]
Poznati rimokatolički bogoslov Johan Baptist Mec (Johann Baptist Metz) početkom 60-tih godina prošlog veka uvodi ovaj pojam u svoj bogoslovski diskurs. Za razliku od Šmita koji je ovaj termin koristio kada je govorio o autorima rimokatoličke kontrarevolucije - Donoso Kortesu, Bonaldu i de Maistre-u, autora koji su bili teisti i ideološki podržavali lični suverenitet monarha uz pomoć teoloških analogija, Mec ovom pojmu daje jedno novo značenje i određuje ga kao svojevrsni kritički aparat društva.