Upoznao sam ga na ArtWalk-u, to je neka umetnicka pizdarija koja se desava svakog drugog cetvrtka u Dauntaunu Andjelesa.
Postoji sjajna knjizara koja cela 2 sprata drzi u haosu knjiga, poredjanih i pobacanih nasumice, i svaka kosta Dolar. Nebitno ima li 300 listova i onaj papir kojim ne mozes dupe da obrises, ili je u pitanju fanzin koji je zaista napravljen od toalet papira. Ima i video kaseta, sumanuti naslovi. Isto Dolar.
Prisao je on meni, jer sam buljio u ovo
'' the golden billion consumes the lion's share of all resources on the planet ''
Sergey Georgyevich Kara-Murza
I imam mp3 u ušima,
I idu mi emisije ‘’Noćna mora’’ Željka Malnara.
Razmišljati o prošlosti je besmisleno. Može samo doneti nesreću. Prihvatiš sve onako kako se dogodilo – da li je uzrok Božja volja, sudbina ili slobodna volja – nebitno je.
U tom trenutku mu se činilo kao odlična ideja da zasnuje porodicu. Kolin je sa 18 godina, ljubeći Kristin, svoju devojku sa kojom je pohađao samo dramsku sekciju – u ostalim je bio daleko lošiji od nje – rešio da postane otac. Imao je osećaj da će umreti pre dvadesete, i želeo je da ima naslednika. Kristin je bila idealna majka u Kolinovim očima. Lepa, atletičarka, pristojna, iz dobre familije. Znači dete bi ostalo u dobrim rukama.
Svoju porodicu nije želeo da upliće u celu priču.
U Los Anđelesu nikada nije vlažno. Kiša je retka, oblaka skoro da nema, nebo je kao staklo u koje gledaš i zbunjen si – ne znaš da li je u pitanju nebo ili mirno more. Ista je boja.
Tako je bilo i nekoliko dana pred boks meč između Meni Pakijaa i Timoti Bredlija. Revanš meč. Prvi je dobio Bredli na poene. Nakon tog meča mnogi ljubitelji boksa mislili su da je svaki od sudija greškom upisivao dobijene runde Bredliju umesto Meniju.
Marta meseca, Meni je došao sa Filipina – odakle je rodom – i počeo sa treninzima u Los Anđelesu. Jednog dana, u salu koja miriše
Kako je propala Pan erotika
U uglu pisaćeg stola stajale su tri prazne pakle gauloises. Pepeljara je zdušno brinula o četiri sasušena pikavca a do nje su dve prazne šoljice, nekada pune čaja, popunjavale prostor i sakrivale makazice za nokte i upaljač. Na praznoj činiji kraj otvorenih terasnih vrata, lenškarila je plastična tacna umrljana majonezom i mrvicama koje sam sinoć napravio.
Pre mog znanja, organizam se odlučio da odmori mozak i sve funkcije prebaci na prazan stomak. Pola sata sam čas odlazeći iz sobe išao ka wc-u i gledao se u ogledalu čas u naletima gladi jurišao
Nekoliko oštrih brijača Zamislio sam želju |
nekada sam sanjao
šimpanze i sladoled,
danas sanjam krokodile
koji nose cipele od moje kože.
nekada sam sanjao
hleb i kaldrmu,
danas jedem hleb
kraj hladnog radijatora
i kroz prozor gledam
u ništavilo.
hodao sam brzim korakom kroz grad,
i odjednom zastadoh na obali luke,
načičkane jahtama i brodićima,
kad opazih jednog pavijana dugačkog nosa
kako se šepuri dok drži čašu vina,
na palubi broda što se lagano ljulja
na površini mutne vode.
bilo je to u Bergenu,
norveškoj prestonici ribe i kiše,
sada već davno.
toliko