Order and Chaos (M.C. Escher)
"беше тама над безданом; и дух Божји дизаше се над водом" (Knjiga Postanja 1:2)
Haos = od Grčkog khaos "abyss, that which gapes wide open, is vast and empty"
U svakodnevnom govoru ljudi koriste reč "haos" da opisu stanje totalne neuredjenosti, koje nema formu ili opisiv oblik. U Bibliji, Grčkoj
Pre neki dan, vidim, podigoše spomenik Rokiju u Zitištu. U prirodnoj veličini.
Kazu, ‘mi smo k'o Roki, ne predajemo se' - to je bilo za Festival Kokoški, ili Pileta, šta je već tačno ne znam. Roki mu dodje kao glavni pevac. Pa reko', zar gradjani Zitišta baš da izaberu nekog stranca, i jos izmišljenog, da im krasi grad? Ima valjda
Klasična geometrija je nastala iz praktičnih znanja stečenih premeravanjem zemljišta za potrebe gradjevine, navigacije, itd. Danas je ona poznata kao Euklidova geometrija - matematička disciplina koja se bavi dužinama, uglovima, rastojanjima, površinama i drugim prostornim odnosima.
U svom delu "Elementi", Euklid prvo definiše osnovne geometrijske elemente kao što su tačka, prava i ravan: tačka zauzima nula dimenzija u prostoru, prava jednu, a ravan dve dimenzije. Kombinacijom elementarnih se zatim dobijaju složenije geometrijske figure: trouglovi i mnogouglovi (u ravni),
Na hiljadu raznih jezika, u najraznoličnijim uslovima života, iz veka u vek, od drevnih patrijarhalnih pričanja u kolibama, pored vatre, pa sve do dela modernih pripovedača koja izlaze u ovom trenutku iz izdavačkih kuća u velikim svetskim centrima, ispreda se priča o sudbini čovekovoj, koju bez kraja i prekida pričaju ljudi ljudima. Način i oblici toga pričanja menjaju se sa vremenom i prilikama, ali potreba za pričom i pričanjem ostaje, a priča teče i dalje i pričanju kraja nema. Tako nam ponekad izgleda da čovečanstvo od prvog bleska svesti, kroz vekove
Garret Hardin
Ove je naslov poznatog eseja Gareta Hardina (Garrett Hardin, 1915-2003) koji je, u vreme kad je štampan u časopisu Science, 1968., izazvao veliko interesovanje medju environmentalistima, filozofima, sociolozima, a kasnije su teze iz tog rada prihvaćene i od strane ekonomista, biologa, ekologa, itd. Radi se o konceptu koji nije revolucionarno nov, ali je Hardin uspeo da ga formuliše u modernoj, egzaktnoj
And it seems to me you lived your life
Like a candle in the wind...
(Elton John - Candle in the Wind)
Koji manijak! Nije stavio kremu za sunce.
Svi smo mi čuli za razne "manijake", "fantome", "ludake" ili kako ih već okolina iz milošte zove, ljude nemirnog duha koji se lako upuštaju u rizične poduhvate, ili se bave ekstremnim sportovima i dinamičnim
I see trees of green........ red roses too
I see em bloom..... for me and for you
And I think to myself.... what a wonderful world.
(Luis Armstrong)
Zasto i kada za nesto kazemo da je lepo? Ovo je, naravno, prastaro pitanje kojim se bavi estetika, grana filozofije. Razmisljanja o ovom pitanju se javljaju kod Platona, u Dijalozima sa Hipiasom i kasnije, prilikom pokusaja da se definise lepota. Pa se navode primeri lepe zene, zlata, itd. (Izmisljeni dijalog sa Fedrom je T. Man uzeo kao
Juče je bio zanimljiv datum.
Broj sedam je u tradiciji naše civilizacije uvek imao vaznu ulogu: u matematici, u mitologiji, u umetnosti.
Način pisanja ovog broja potiče iz Hindu glifa
koji je kasnije preuzet u arapskom pismu.
Sedam je prost broj, septagon (sedmougao) je najmanji pravilni poligon koji se ne moze konstruisati koristeći samo lenjir i šestar (3-,4-,5-,6-ugao moze).
Sve zveri što su sa tobom od svakog tela, ptice i stoku i šta god gamiže po zemlji, izvedi sa sobom, neka se razidju po zemlji, i neka se plode i množe na zemlji.
(prva Knjiga Mojsijeva, ili Knjiga Postanja)
Obično se kaze da je XX vek bio vek fizike, a da će ovaj, XXI vek, biti vek biologije. Bez obzira sta vi mislili o ovome, postoje dve stvari oko kojih se naučnici slazu: Prvo, danas je biologija "veća" od fizike - po količini novca koji se u nju ulaze, po broju naučnika koji se njom bave, i po broju novih
Na prethodnom blogu, Mića Marković je postavio sjajno pitanje, ali kad sam razmislio o odgovoru, shvatio sam da bi on bio predugačak i da zavredjuje poseban blog. Mićino pitanje se odnosilo na to kako se dolazi do matematičkih rešenja, ili kako se nešto dokazuje.
O tome, naravno, postoji cela nauka, i ja ću ovde da pokazem par prostih primera, ilustracije radi. Potom ćemo naći vezu izmedju matematike, muzike i još koječega.
Pre svega, da bi nešto dokazali ili opovrgli, moramo da imamo tvrdnju.