Protekla nedelja je počela prelepo...sunčan dan, ne baš mnogo posla po dvorištu...sin Ivan i sestrić Nemanja zauzeli ugodnu poziciju, sa sve sokovima i ostalim hladnim napicima.....
ljubimci Vučko i Kala..motaju se oko nas! Kala, naša troipogodišnja kuja, je celog dana trcala, jurila crevo sa vodom kada
Bilo jednom jedno trgovinsko preduzeće u Kragujevcu i zvalo se TP „Srbija“. Ma ne samo da je bilo, nego je bilo i monopolista....sve dok Crvenkapa nije srela vuka...pa je, da bi ostala u životu, svoju najveću robnu kuću, u centru grada, ponudila C marketu...tako su svi bili srećni i zadovoljni i lepo živeli, dok se nije pojavio
U mom komšiluku živi jedan Deka, ne spominjem mu ime, (zbog ovog novog predloga Zakona o javnom informisanju, za svaki slučaj - ko zna ?) koji revnosno čita novine, a i modernizovao se, pa čak čita i Blogove. Malo malo, pa me zaustavi, pozove na kaficu, sa ratlukom i malom kiselom, kako bi započeo dijalog dok još voda nije prokrčkala:
Deka: Jel, bre..ti si pismen čovek, a ja ovo sad ništa ne razumem, pa ako možeš da mi protumačiš, uz kaficu?
Školac:: Ma nisam ni ja baš tako uman, da sve rastumačim, jer se to ne uči u školi...al da probam!
Deka: Vidiš čitao sam na blogu,u sredu 17. juna 2009. godine , pisao si neki tekst “o slučaju“ gradonačelnika Kragujevca, Veroljuba Stevanovića, o nekoj potencijalnoj korupciji u gradskoj vlasti, na koju je skrenuo pažnju, tada zamenik poverenika za DS u Kragujevcu, Vlatko Jovičević izjavljujući da “postoje indicije o sumnjivim rabotama gradske vlasti”. Posle sam čitao “ Kurir” danima, sve to isto i još gore…Šta bi sa tim?
Jutro je! Božić, najveći hrišćanski praznik! Ne žurim se nigde danas, svi praznici oko 31.decembra su i onako spojeni. Neko je to počeo od Sv. Nikole, neko od katoličkog Božića, pa preko Nove godine do pravoslavnog Božića, srpske Nove, pa sve do Sv.Jovana, a bogami neko i do Sv.Save. Kao i uvek kosmopolite su mogle da svemu tome priključe i pokoji drugi praznik, jer ko će ga znati šta se i ko sve, slavi u tom vremenskom intervalu. Teško je sve nabrojati. Ipak u ovom delu sveta i Balkana, preovladjuju katolički i pravoslavni Božić. I to je tako, od kako je sveta i veka.
Od ležanja boljeg rada nema! Ko je to smislio, svaka mu čast. Tako se i ja uležah, bar što se Bloga tiče i...? Hm, nije loše!
Posle par dana počeše da stižu neke privatne poruke tipa: "Što Vas nema....Jesu li Vas skinuli sa Bloga...Baš šteta što više ne pišete...i vazda sličnih sadržaja koji hrane sujetu...Ipak
Regionalizam bauk koji šparta Srbijom iz vremena Slobodana Miloševića, ili od 1974, ili od 1945. neprekidno mutira, menjajući oblik u skladu sa zahtevima dnevne politike i njenih lidera. Uprkos činjenici da je regionalizacija kao model teritorijalne organizacije države zaživeo u većini država EU, na ovaj ili onaj način, ni Jugoslavija, a još manje Srbija nikada nisu ponudili ni približno pravi odgovor, koji bi bio materijalizovan kroz adekvatno ustavno rešenje i ustavni zakon. Ipak, malo malo pa se neko usudi da o tome progovori! Nekako se predlozi i ideje lakše definišu dok su lideri-partije u opoziciji, kada pljušte obećanja o ravnomernom razvoju, neophodnosti decentralizacije, protiv Beogradizacije Srbije...ali čim se dokopaju vlasti, nekako utihnu razgovori, zaborave se data obećanja i sve krene iz početka. Ma ne bi se niko od njih odrekao ni parčeta vlasti i kontrole za živu glavu, jer ako bi se odrekli vlasti – nadležnosti –finansijske kontrole, kako bi opstali na političkoj sceni? Kojim instrumentima bi sačuvali svoja mesta u državnoj ili partijskoj hijerarhiji? Kako bi avanzovali – dočepali se ministarstava, ambasadorskih mesta, mesta u upravnim odborima...gde se sve plaća, i to DOBRO. Čim se malo i na trenutak samo začepkalo po primanjima naših visokih činovnika i predstavnika, ustalasalo se javno mnjenje. Milioni su primani bez ikakve kontrole, milioni su odlazili na telefone i avione, milionima su plaćani lojalnost ili nepotizam..i nikom ništa! U vreme komunizma bar bi dobili partijsku opomenu ili ukor pred isključenje (jeste velika kazna, nema šta), a ovi danas čak NI TO!
Već pune dve godine, i nešto više, kako sam na Blogu. Dve godine delim sa prisutnima svoja razmišljanja, opservacije, privatne stvari, političke stavove…..pa bi se svaki normalan čovek, a ja držim da jesam, osvrnuo, kako je to govorio “Radovan III – da vidi rezultate svoga rada”.