Žiri za dodelu NIN-ove književne nagrade, (Milan Vlajčić, Milo Lompar, Aleksandar Jovanović, Stevan Tontić i Slobodan Vladušić), objavio je sinoć da je u uži izbor odabrao sedam romana.
1.Hamam Balkanija. Autor:Vladislav Bajac, pisac, prevodilac, izdavac, rodjen je 1954. godine u Beogradu. Objavio je romane: Knjiga o bambusu (1989), Crna kutija (1993), Druid iz Sindiduna (1998)..., knjige prica: Evropa na ledjima bika (1988), Podmetaci za snove (1992)... Dobitnik je vise knjizevnih nagrada. Proza i
Zašto li ga Rusi zovu sunčani Krim? pitao se mladi Eduardo, gledajući kroz prozor svoje hotelske sobe. Zima u Odesi te 1898.godine nije se razlikovla od prethodnih. More, luka i gradski krovovi već danima se uvijaju pod teretom guste magle. Kada se magla podigne otkriva još sivlje oblake i žućkastu kuglu koju ni jedan Napolitanac ne bi nazvao suncem. Nostalgija za rodnim Napuljem, za plavim morem, još plavljim nebom i sjajnim suncem pritiskivali su Eduarda više nego gusta magla Odesu. Dok je pisao suze su mu tekle iz očiju, a note iz srca.
Malo je verovatno da će imperator Mišković doživeti sudbinu imperatora Karića i da će naš novac morati da troši krijući se po Rusiji. Mada ima i takvih mišljenja. Između njih dvojice postoje evidentne sličnosti, ali i velike razlike. Obojica su prve milione stekli zahvaljujući režimu Slobodana Miloševića, u tome je sličnost. Međutim, Mišković je našao načina da i posle oktobarskih promena sačuva svoje pozicije i izgradi svoju imperiju. Bogoljub nije. Sirov i pohlepan kakvog ga znamo, hteo je i ovce i novce. I neposrednu vlast i bogatstvo. Miroslavu je bogatstvo dovoljno, vladati se preko bogatstva uvek može. Ako ne neposredno, ono posredno.
Гост: амика – Миливој Анђелковић, књижевник
Ретко сам коментарисао одлуке НИН-овог жирија за роман године, вероватно ни завршну одлуку – победника за 2015. такође нећу коментарисати, а можда, можда ћу и прочитати роман. Прочитаћу га да бих видео колико сам у овом тексту омашио, а колико погодио.
Urbani i obrazovani ljudi odavno ne veruju Bibliji i biblijskim čudima, ne veruje ni sveštenicima i njihovim propovedima, a ni političarima i njihovim ideologijama. Vreme u kome živimo je vreme nauke. Ljudi danas veruju naučnicima, veruju u neumoljive naučne dokaze i u logičku snagu naučnih argumenata. Sa svoje strane naučnici, svesni svoje odgovornosti i značaja nauke za opsatanak i dalji razvoj civilizacije, danonoćno i predano istražuju. Sudeći po broju novih naučnih otkrića kojima nas naučnici zasipaju nije daleko dan kada ćemo o svemu znati sve.
Kada bi mene, kojim slučajem, zapalo da na televiziji uređujem kakav kviz, poput milionera ili multimilionera, ne bi tu bilo mnogo oblasti. Ustvari bila bi samo jedna – književnost. Voditelj pročita kakav stih ili pasus iz proznog dela, a takmičari neka odgovore kako se zove pesma, priča ili roman i ko je isti napisao. Ko pogodi, neka nosi milione. Ako bi, pak, režirao Velikog brata, Farmu, Dvor ili kakav drugi rijaliti-šou, ne bi tu bilo psovanja, pljuvanja, polivanja vodom, a ni muže krava, pa ni seksa, razgovaralo bi se samo o književnosti. Pa, da probamo, onako kobojagi, eksperimenta radi:
Kad god se osvrnem unazad, vidim sve same revolucije, revoluciju do revolucije. Doduše, tu i tamo, iz prikrajka, vreba me i pokoja kontrarevolucija. Kao senke prate me kroz ceo život. Danju kao senke, a noću, kao noćne more. Da bih se tih senki i noćnih mora otarasio, odlučio sam da napravim popis svih revolucija u kojima nisam učestvovao.
Poštovani gospodine predsedniče Vlade,
nikom ja nisam ništa dužan, a pogotovo ne za nečiju dedovinu. A, ako nisam dužan, složićete se, ne bih trebao ni da vraćam tuđe dugove.
Oprostite, g. Predsedniče, što Vam to kažem ovako direktno, s neba pa u rebra, odmah na početku ovog mog obraćanja, koje ionako neće biti dugačko, ali verujem da će biti vrlo jasno.
Vest, koju je prošlog leta objavio Sandej tajms, da će šef Kancelarije OUN za svemirske poslove (UNOOSA) astrofizičarka Mazlan Otman, pored ostalog, biti zadužena i za koordinaciju odgovora Zemljana u prvom kontaktu sa vanzemlajcima, brzinom svetlosti obišla je našu planetu. Iako je ta vest kasnije demantovana i iz sedišta OUN i od same g-đe Otman, koja je, doduše, izjavila da bi čast prvog kontakta pripala generalnom sekretaru OUN, a ne njoj, mnogi su ostali pri uverenju da se tu ipak nešto sprema. Da treba biti spreman po svim, pa i po kosmičkim pitanjima, te da nas ništa ne sme iznenaditi, znala je i jugoslovenska UDBA, pa je još 1949.g. formirala Odeljenje za kosmička pitanja.
Na brdovitom Balkanu prošlost nikako da prođe. Čim, iz haotične sadašnjosti, krenemo ka lepšoj budućnosti saplete nas prošlost. I tako generacijama. Naša prošlost ne sapliće samo nas, već i sve one koji sa nama imaju bilo kakavog posla - u politici, ekonomiji, sportu, pa i u umetnosti. Najsvežiji primer je film Untitled Love Story Anđeline Džoli.