ono što uvek imam - a najviše se uplašim - kada se uplašim da sam ga - izgubila
i voljenje vode - u svim nijansama
i nabrajanja - njena
: zamoliti za malo sreće
: setiti se svih pameti
: pokloniti se ljubavi
: uskočiti u p r o l e ć e
a onda :
na sav glas :
d a t i sebe
Susret
Bio je siguran da to
nije za njega,
potpuno siguran da
nema tu šta da traži,
*ne bih to nazvala igrom. ja sam, znate, ozbiljna. igru volim. koristim je kada želim da se proverim pod najboljim svetlom. ne igru rečima. igru, igru. sredstvima igri dopuštenim. gledam da to bude -u—spomen—uto- među nama koji učestvujemo. ja sam ozbiljna. i igra je ozbiljna. ako nagovestimo redosled, može se. gledajte i slušajte*. vrlo često: prisustvo na sceni nije nužno. ali morate znati da je fusnote: planirano: čitati.
nemojte mi samo reći
To je uvek prisutno.
Kao oblak smisla. Malen, skladno oblikovan, za svaki prostor i bez značajnijih uticaja atmosfere.
Piješ, na primer, pivo.
Iii, doobro.… Piješ ga na raznim mestima i u bezbrojnim
okaziOnima… na brzinu ili laganim, odabranim
gutljajima, zadovoljstvu u radost, pasionirano, svesno, na iskap,
turobno, mutno… ledeno, mlaako, bajato, top skupo ili jef(t)ino…
ili: kako - fon - i ja menjamo pravila
Vreme je za blog. Bez bloga. Uslovni refleks nalaže:
Potreba za sopstvenim rečima!
#onokad te ništa iz-van-a ne interesuje. Jer ga je previše.
Nisam verovala: da ne treba dirati tuge koje žele da tuguju.
Pa je moja postala veća. I ućutala.
__________________________________