2009-05-14 23:54:38

Videćeš svoga Boga

Milutin Milošević RSS / 15.05.2009. u 00:54

Verujete li u čuda? Verujete li u predskazanja? Verijete li u silazak sa nebesa na ovozemaljski svet?

Milioni i milioni ljudi u svetu ubeđeni su da se to dešava, te da će Bog, Bogorodica, Isus ili neko drugo nedzemaljsko biće sići na Zemlju i pomoći im da prevaziđu slabosti i približe se večnom životu.

Fatima06.jpg

Pred veliku aktivnost koju sam organizovao sredinom marta, u jednoj od poruka kolege Džima iz Afričke kancelarije, privukao me je zanimljiv pasus. Džim je pisao kako ga je stara majka, čuvši da ide u Portugal, zavetovala da kako god zna nađe način da obiđe Fatimu. Kakva Fatima, otkud majka Džima Kastelika (Kastelića, očigledno) muslimanka, otkud muslimansko svetilište u sred Portugala? Tek kada sam konsultovao Svetog Gugla, shvatio sam o čemu se radi: Fatima, mestašce u središnjem Portugalu, dvadesetak kilometara udaljeno od Ljerije, jedno je od najznačajnijih i najposećenijih katoličkih svetilišta u svetu.
 
2009-10-16 14:22:31

Obala ćilibara

Milutin Milošević RSS / 16.10.2009. u 15:22

060521Jurmala033.jpg

U prastara vremena, dok je tlo Evrope još većinom bilo pod velikim morem koje je ostavilo samo par zemalja na jugu i hridi na severu, živela je u moru pred obalama današnje Litvanije prelepa sirena. Njen dom bio je dvorac od ćilibara, čudesnih boja, od prozirno žute, preko zlatne, smeđe crvene do tamno zelene. Živela je u izobilju, ali prilično usamljena.

Jednoga dana, odvažni mornar otisnuo se sa južne obale velikog mora, sa stene ispod današnje Avale, nameran da preplovi veliko more i istraži svet iza horizonta. Nedeljama je jedrio, pržen nemilosrdnim suncem ili šiban jakim vetrovima, dok se na obzorju, jednog olujnog jutra, nije pojavilo kopno. Istrošena barka nekako je stigla do opred obalu, ali je tu moćni talasi baciše na stene i ona se konačno raspade, dok hrabri mornar poče da tone. Videvši nesreću, sirena priteče u pomoć i iznese mornara na obalu. Negovala ga je i pazila sve dok nije ojačao.

Ljubav izmedju stasitog, preplanulog momka i nežne sirene bujne plave kose bila je neminovnost. On je pozva, i ona pristade da krenem sa njim. Sagradiše novu barku i prejedriše mora ka jugu.

Videvši da mu je ljubimica otišla u daleki sveti, sveti Ilijas Žalgiris se razljuti i pobaca munje i gromove koji razoriše ćilibarski dvorac.

Mi smo od ovog događaja nasledili lepotu koja nas krasi, a narodima duž Istočne obale Baltičkog mora ostali su komadi ćilibara koje more izbacuje tokom svakog nevremena, a koje oni onda vredno sakupljaju, obrađuju i stvaraju umetničke predmete koji podsećaju na lepotu otišle sirene.

 
2009-09-30 08:23:08

Suomenlina - vrata Helsinkija

Milutin Milošević RSS / 30.09.2009. u 09:23

Suomenlina2.jpg

Helsinki leži u velikom zalivu, na ušću reke Vantaa u Baltičko more. Kao i na mnogim drugim mestima uz more, uz obalu je obilje malih ili većih ostrva, stena ili rtova. Samo u Turkuu, na primer, ima ih negde oko 5000! Veliki broj ostrva je međusobno i sa kopnom povezan trajektima, a do većih se stiže i preko mostova. Usput, Finci su veliki zaljubljenici mora i pogotovo jedrenja, pa je u kanalima i prolazima oko ostrva uglavnom živo kao na autoputu. Prirodno, osim u zimsko vreme, kada se more zaledi. Tada se brodovi izvuku na suvo, a ne retko je zima tako jaka da se do ostrva stiže peške, pa čak se i kolima može preći preko debelog leda.

Ostrva su veoma čudna. Sva vire najviše nekih desetak metara iznad mora, dok dubina vode dolazi do pedeset pa i više metara. Kao da se neko igrao sa stenama i zemljom i ostavljao dovoljno da se vidi iznad mora i da ljudi mogu da se nasele.

Tvrdjava Suomenlina izgrađena je tako da je povezala šest malih ostrva koja su se nekako našla na strateškom mestu na ulasku u zaliv u kome je današnji glavni grad Finske. Mnoga ostrva i stene dalje prema otvorenom moru i nekoliko njih dublje u zalivu nisu imale takav položaj, te su na njima "samo" privatne kuće, letnjikovci ili svetionici.

 
2008-11-30 17:24:42

Adžanta i Elora - čudesne pećine Indije

MilutinM RSS / 30.11.2008. u 18:24

217.jpg 

 

Čarolija ima mnogo lica, ali malo ih se može uporediti sa onom koja je pre 1.500 godina naslikana na zidu pećine u Indiji. Da bi se mogla videti, oči najpre treba prilagoditi tami. A onda je nemoguće odvratiti pogled. Lik muškarca golih prsa nosi visoko krunu, a u ruci drži nežan lotosov cvet. Torzo mu je povijen kao da se njiše uz muziku koju samo on čuje. Njegovo lice je oličenje smirenosti, oči su mu poluzatvorene, usne sakupljene u jedva primetan osmeh i celim bićem je uronjen u najslađe sanjarenje.

 

Tom O' Nil

Nacionalna geografija

Januar 2008

 
2008-02-08 11:24:51

Mirnoća

MilutinM RSS / 08.02.2008. u 12:24

Priča za vikend. Preporučujem da prilikom čitanja pustite ovu numeru.

Buka mašina, zvrndanje telefona, ritam basova, galama i cika... gde god bili okružuje nas buka. Kao što je sve manje čistog vazduha, tako i buka sve više zagadjuje naš život.

Živimo u svetu buke koja se stalno pojačava. Svake godine, nivo buke u velikim gradovima raste za približno 0,6 decibela. Ne zvuči puno, ali uistinu jeste mnogo jer 12 decibela više znači uvećanje od sto posto!

253020129Nebo.jpg

 

tennis-ball-650x487.jpg 

I?

 
2009-04-28 17:33:11

Crtice iz Barselone 3

Milutin Milošević RSS / 28.04.2009. u 18:33

Barselona inspiriše umetnike.  A i grad sam puno ulaže u kulturu i umetnost. Vidi se to na svakom koraku - gde god je moguće naići ćete na skulpturu, mural, svirače... Pokušaću da ovde napišem nešto o slikarstvu, literaturi i muzici u Barseloni. 

*** 

Zena.jpg

 

Nema umetnosti bez erotike. 

Pablo Pikaso 

 
2008-10-21 23:30:18

Pucanj u svoju nogu

MilutinM RSS / 22.10.2008. u 00:30

mascot.gifUniverzijada 2009. godine trebalo je da bude poligon na kome će se ponovo dokazati sposobnosti Beograda i Srbije da budu dobri domaćini mnogim sportistima sveta. Pokazali smo se toliko puta do sada pa se samo očekivalo da nam još jednom dodju dragi dosti i da sve bude kao što očekujemo.

Medjutim, poslednjih dana zasuti smo sve čudnijim vestima. Najpre je objavljeno da su direktoru preduzeća Univerzijada 2009 Siniši Jasniću oduzeta ovlašćenja da donosi odluke u vezi sa ovim takmičenjem. Tada se još nije najbolje naziralo o čemu se radi.

Danas, pak, saznajemo iz medija da Jasniću ne pada na pamet da prestaje da gazduje Univerzijadom (da ne upotrebim neki teži izraz). Eto, nedavno je sklopio ugovor vredan 20 miliona evra za potrebe merenja sportskog vremena na Univerzijadi za koji je nova radna grupa, koju je oformila Vlada Srbije, već sada je najavila da može da sklopi četiri puta jeftiniji ugovor za merenje sportskog vremena! Dalje, ugovorio je kupovinu automobila u vrednosti od 2 miliona dinara, iako budžetom nije predvidjena nikakva nabavka vozila. Baš ga briga - uostalom još pre godinu dana je izjavio "da bi raspisivanje tendera za nabavku opreme za srpske predstavnike bio bacanje para".

 
2008-12-21 23:06:22

Ферихеђ

MilutinM RSS / 22.12.2008. u 00:06

Ferihegyi nemzetközi repülőtér, ili ukratko Ferihegy, aerodrom je u Budimpešti. Početkom devedesetih, kao posledica nepravednih i ničim izazvanih sankcija (neopravdanih, nezasluženih, nehumanih, do sada nevidjenih...) bio je polazno i dolazno mesto kojim je Srbija izlazila u svet. Svojom (ne)srećom, iz Budimpešte sam leteo da bih se brzo vratio, za razliku od desetina hiljada onih koji su otišli da se sklone, neki na kratko a neki "na nikad više". Uglavnom su svi isto ostali. Bio sam redak od te sorte. Obično su kombiji i autobusi bili puni onih koji su putovali duže i na duže, ili majki, tašti, svekrva i muških polovina koji su odlazili na tri meseca, da vide unučiće i pomognu svojima u dalekom svetu.

 

Koliko nas je samo putovalo tada jedinim koliko - toliko prihvatljivim putem u svet. Desetine kombija i autobusa svake noći jezdilo je ka i sa Feriheđa. Veliki deo renoviranja i proširenja aerodroma je naš doprinos. A izrastao je u drugi po veličini u novim zemljama EU!

 

 
2009-05-11 11:50:55

Spore pruge Srbije

Milutin Milošević RSS / 11.05.2009. u 12:50

21207391734a06cf0329f13824249710.jpg 

Predsednik Srbije Boris Tadić, na obilasku početka radova na deonici autoputa Horgoš - Novi Sad, rekao je i da će se u naredne tri godine brzina na našim prugama podići do 110 kilometara na sat na najtežim deonicama i do 160 kilometara na lakšim.

- Ne obećavamo brze pruge od 250 i 300 kilometara na sat, već realističan projekat, koji će omogućiti da transport roba kroz Srbiju bude lakši - objasnio je Tadić. 

Par sati kasnije, krenuo sam sa gospođomMi na Avalu, da se provozamo. Volim da se uputim preko Bubanj potoka pa na Kružni put, odakle skrenem levo pa kroz Beli potok izađem uzbrdo ka Čarapićevom brestu i onda tu uživamo u pogledu i maštamo da kupimo parče placa i sagradimo kolebu za staračke dane. Kad, na pružnom prelazu spuštena rampa. Stanem drugi, ugasim auto i čekam. 

Ubrzo, sa druge strane, jedan od automobila obiđe kolonicu, provuče se između dve rampe i prozuja pored nas. Ja zabezeknut: idiot, kreten, samoubica ... šta sve nisam rekao. Drugoga koji je to učinio snimio sam kamerom na mobilnom. Vreme odmiče, a ja snimam još 4 - 5. Onda osetim da me nešto svrbi po glavi. Shvatam da mi rastu uši. Stojimo kao magarci ispred rampe, voza nigde na daleko, a naizgled majmuni shvataju u čemu je stvar i lagano prolaze. Budem dostojanstven da ne prođem i ja, ali odlučan da nešto uradim. Izađem iz kolone i stuštim se ka obližnjoj Železničkoj stanici. Tamo, nikoga ni od korova, sve išarano grafitima i zatvoreno, a "voz" sa dva vagona stoji tu negde, okrenut ka Nišu = u suprotnom pravcu od rampe i tunela iza nje. Stoji i nikom ništa. U obližnjem dvorištu mlada porodica raspalila roštilj i uživa. Od njih saznah da stanica odavno ne radi, da je rampa automatska, da je spuštena verovatno zašto što je voz još tu u stanici i da ima običaj da dugo tako stoji bez znaka života, da se desi da se rampa pokvari pa je spuštena po ceo dan.

 

Milutin Milošević

Milutin Milošević
Datum rоđenja:  09.10.1957 Pol:  Muški Član od:  24.03.2007 VIP izbora:  223 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana