2008-10-20 20:27:52

Šta se velom pokriva, a šta otkriva

Dušan Maljković RSS / 20.10.2008. u 21:27

veil-women.jpgBilo iz kog ugla gledano, fascinacija zapadnog sveta islamskim običajem nošenja vela već vekovima ne jenjava; naprotiv. U jeku diskurzivnih, ali i javnih debati koje se baziraju na tezi Semjuela Hantingtona u skladu s kojom „civilizacije" zapada i islama deli nepremostiv (odnosno „istorijski") kulturološki jaz, veo je uvek dobrodošla tema, razlog i meta međusobnih napada najrazličitije pozicioniranih zagovornica svega onoga što se podrazumeva pod zavodljivom odrednicom „ženskih prava" s jedne strane, i ne samo pristalica anti-zapadnjački orijentisane ideologije, već i na ne-, odnosno anti-liberalno demokratskoj ideologiji ustrojenih režima s druge. Slično velu, možda je i razmišljanjima o „demokratiji," „ženskim pravima" i „islamu" najkorisnije pristupiti odgovarajući na pitanja „kada," „kako," „gde" i „za koga". Mozaik odgovora kroz vekove i prostore otkrili bi koliko je neuniformna, raznolika, promenljiva i nejedinstvena slika tih pojmova, iskustava i stvarnosti koje su pod njima podrazumevane.

Sledeći kratak prikaz razmišljanja o velu nastao je kao posledica autorkinog gotovo dvogodišnjeg boravka u najbrojnijoj po broju muslimanskog, a četvrtoj po ukupnom broju stanovništva zemlji na svetu, Indoneziji, gde pohađa interdisciplinarne doktorske studije iz oblasti religije i kulture (ICRS) pri Gadjah Mada univerzitetu u Džogdžakarti (Centralna Java). Autorka teksta nudi prikaz umesto statističkih podataka iz dva razloga. Prvi je nepostojanost statistike u zemlji koja se kotira u sam svetski vrh po nivou zastupljenosti državne korupcije. Uostalom, da je statistika u Indoneziji istorijski nestabilna pojava pokazuje i podatak da se do današnjeg dana ne zna broj ljudi postradalih u antikomunističkim čistkama sprovođenim tokom 1965-66, gde se procene kreću od 200 000 do 1 000 000, ili više, ubijenih/nestalih. Drugi razlog je pokušaj da umesto brojki, tekst ozvuči glasove žena koje veo nose, ili se na to pripremaju, s idejom da se pojedinačna iskustva, onako kako su refraktovana kroz autorkinu prizmu, ponude na uvid čitateljstvu za koje je sticanje takvih iskustava višeznačno predaleko. Iza svega, neosporno, stoji neskrivena agenda koja nalaže da se u debate o „islamu" i „ženskim pravima" vezano za upotrebu vela stavi akcenat na pozicioniranost. Otuda pitanja „gde," „kako" i „za koga"...

 
2008-10-14 18:24:26

Bajka o M'zabu, H'pastu i P'arsanu

Dušan Maljković RSS / 14.10.2008. u 19:24

sahara.jpg 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U nekom mestu u planinama postojale su tri devojke po imenu Utka, Mimuna i Ajša. I pođu one jednom tako u M'Zab da potraže sreću. Jednu su stvar, međutim, želele više od svega ostalog: da piju čaj u Sahari. Ah, reći će neko - ništa luđe! Nije problem u tome da je čaj u Sahari teško skuvati, jer ima i previše toplote, nego je nedostatak vode ključna prepreka. Gde, u tom peskovitom bespuću, pronaći makar i kap čiste tečnosti? Uzdati se u sreću? Ali nisu li devojke krenule u potragu za srećom upravo u M'Zab zato što je još uvek nemaju? I šta mu uopšte dođe taj M'Zab? Ah, puno pitanja, zaista... Stoga, krenimo redom.

M'Zab je mesto gde se sve želje ispunjavaju. Bar tako kaže legenda. To je grad koji može biti bilo gde, jer nije vezan čvrstim temeljima za zemlju, već, poput pustinjske barke, plovi svuda po peskovitom okeanu Sahare. U njemu se, na centralnom trgu, nalazi velika fontana po imenu H'Past. Voda u njoj teče u smeru suprotnom od onog uobičajenog, od dna ka vrhu ove građevine-groteske, napravljene od uglačanih kostiju svih utopljenika u nemilosti peščanih talasa. Kažu da je najbolji put da se uđe u M'Zab upravo praćenje fatamorgana - tamo gde su one najuverljivije, u samom centru iluzije visoke tempertaure i pomućene svesti, baš tamo stoje vrata P'Arsan, vrata od ukroćenih vetrova, iza kojih svoje tajne otkriva ovaj grad na granici nepostojanja.

 

20060318_antifa_gr.gifOno što sledi predstavlja niz izvoda iz prepiske koja se vodila na izvesnoj "levoj" mailing listi. Na toj mailing listi sam se, kao marksista, obratio svim marksistima u Srbiji. Povod obraćanja predstavljala je činjenica cvetanja antifašizma u redovima levice. Prema mojoj proceni, antifašizam predstavlja ustupak marksizma pravno-političkoj ideologiji kapitalističkog načina proizvodnje.

Antifašizam kao jednakost pred zakonom

Ne obazirući se na primedbe (jer će se one pokazati kao ništavne) da sledećim redovima "umanjujem borbeni potencijal", da "se u objektivnom kontekstu stavljam na stranu fašista", da "asptraktno teoretišem", tvrdiću dve teze:


1. Antifašistička borba, onako kako se koncipira u poslednje vreme (u internet zajednici antifašista), predstavlja ekstremnu građansku borbu, a antifašisti sve više izgledaju kao militantno krilo LDP.


2. Antifašisti su inverzna slika fašista.

 
2008-10-07 00:09:12

Baraku Obami ne smetaju sve nejednakosti!

Dušan Maljković RSS / 07.10.2008. u 01:09

who-is-barack-obama.jpg

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U trci za Belu kuću, Barak Obama nastoji da ubedi belo i hispanoameričko biračko telo, naročito kada je reč o siromašnim slojevima. Smanjeni socijalni sadržaji njegovog programa, kao i opšta prihvatljivost njegovih govora, možda su zapravo hendikep. Njegova kampanja, isto kao i uključivanje u vladu nekoliko ministarki "različitog porekla", postavlja granice egalitarnom pristupu, ograničavajući se na uspon - ili promociju - nekoliko ličnosti.

Tokom kampanje Baraka Obame, "rasno pitanje" dva puta je izbijalo na površinu. Prvi put januara ove godine, na dan pobede ovog kandidata na preliminarnim izborima u Južnoj Karolini. Odgovarajući na komentare Vilijama Klintona koji je ovaj rezultat pripisao velikom broju crnačkih glasova u Karolini, gomila odana Baraku Obami dočekala ga je skandirajuci: "rasa nije važna!"

 
2008-09-29 16:21:02

Gledajte sahrane preko interneta!

Dušan Maljković RSS / 29.09.2008. u 17:21

funeral-tan.jpg

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

29. septembar 2008. | 09:45 | Izvor: Blic

Beograd -- JKP "Pogrebne usluge" unaprediće informacioni sistem, te će oni, koji ne mogu fizički da prisustvuju sahrani, moći to da vide putem interneta, piše Blic."

"Postavićemo kamere ispred i u kapeli, a uz posebne šifre ti snimci će moći da se gledaju putem interneta", izjavio je direktor JKP "Pogrebne usluge" Nebojša Peruničić.

 

CERN_LHC_t2030shigh.jpeg

ЛХЦ, та огромна машина тек је почела да ради, резултати неће бити очигледни скоро и њена магична моћ испољиће се тек око 2020. године. Извесно је да ћемо имати одговоре на питања о атому и космосу која можемо да поставимо, а историја нас учи да ћемо наћи одговоре и на питања за која нисмо ни сањали да ћемо их поставити. Баш онако као што се десило са Галилејовим телескопом.
 
2008-08-26 23:29:40

Demokratsko društvo nije pravedno

Dušan Maljković RSS / 27.08.2008. u 00:29

Badiou2_e.jpg„Ričard Rorti tvrdi: "Demokratija je važnija od filozofije". Sa ovim političkim principom Rorti faktički priprema teren za gubljenje filozofije u kulturnom relativizmu. Platon na početku filozofije kaže upravo suprotno: filozofija je mnogo važnija od demokratije. I ako je pravednost filozofsko ime za politiku kao kolektivnu istinu, onda je pravednost važnija od slobode. Velika kritika demokratske politike kod Platona je svakako ambivalentna. S jedne strane predstavlja lično mišljenje jednog aristokrate. Ali s druge pokazuje stvarni problem, naime osnovnu protivrečnost između slobode i pravednosti. To je na kraju krajeva naša današnja situacija: cena za našu slobodu, ovde u zapadnom svetu, jeste monstruozna nepravednost, unutar naših zemalja, a još više izvan njih. Filozofski rečeno, ne postoji nikakva pravednost u savremenom svetu."

 

darkknight_poster_int_small.jpgBetmen: Mračni vitez (rež. Kristofer Nolan, 2008) nije nastavak serijala o superheroju-šišmišu  -  iako ga tako najavljuju na svim zvaničnim prezentacijama - već predstavlja prelom ili, preciznije rečeno, raskid u odnosu na kontinuitet manje ili više uspešno uspostavljan prethodnim izdanjima. (Zaokret je najavljen filmom Betmen počinje (2005), ali nije konsekventno sproveden i semantički ostaje unutar koordinata postaviljenih prethodnim nastavcima). Kontinuitet je, dakle, nominalnog karaktera - zadržano je ime serijala, imena glavnih likova i ime lokacije - nepostojeći Gotam Siti, ali su svi ti označitelji duboko sadržinski izmenjeni.

Dok je ranije atmosfera u gradu bila izrazito mračna, kao u Gradu tame (1998), formirajući gotski štimung i ističući njegovu dislociranost iz stvarne Amerike u nejasno prostor-vreme sa elementima 50-ih godina, danas je Gotam Siti jedan od velikih gradova u SAD, neprecizirano koji, gde se nalazi, koliko stanovnika ima i sl (ponajviše referira na Njujork, ako je verovati američkom slengu). Iako ga formalno nema na mapi, on je, u stvari, metonimijski koncentrat urabnih područja, gde nivo kriminala asocira na Čikago tokom„najslavnijih" dana, a bande nisu privremeni eksces ili paralelna vlast u podzemlju, već mafija drži u šakama najviše predstavnike vlasti. Gotam Siti je objektivno nepostojeći grad , ali je kao takav model koji dobro opisuje funkcionisanje svakog megalopolisa, odnosno on funkcioniše, hegelijanski govoreći, kao „apstraktna singularnost" (grad-arhetip) koja se realizuje u „konkretnoj partikularnosti" (svi veći gradovi).

 
2008-08-12 22:22:35

Olimpijada: Otkrivanje policijske države 2.0

Dušan Maljković RSS / 12.08.2008. u 23:22

BeijingOlympics.jpgDo sada, olimpijada je predstavljala otvoreni poziv za napade na Kinu, beskrajni izgovor Zapadnim novinarima/kama za pokušaje da se komunjarama pripiše sve redom od cenzure interneta do Darfura. Uprkos svim neprijatnim novinskim izveštajima, ipak, kineska vlada je delovala začuđujuće mirno. Razlog je u tome što se nadala sledećem: kada otpočne ceremonija otvaranja igara, u trenu ćete zaboraviti na sve te neprijatnosti pošto će vam mozak biti izložen bombardovanju kulturno/sportsko/političke ekstravagancije pekinške olimpijade.

Svidelo vam se to ili ne, osetićete strahopoštovanje prema Kini koja uliva apsolutno strahopoštovanje.

 

Kosovo_flag.png"Pored odgovora koji je sam po sebi očigledan - da je to svakako interes nacionalnih i međunarodnih političkih i ekonomskih kasti - dodajmo da nepodnošljiva bliskost Miloševićevog političkog projekta izgradnje suverene države Srbije i Đinđićevog ranog filozofskog projekta suverenosti pravne države, upućuje samo na to da su sve ostalo nijanse. Nijanse koje danas nalazimo između Tadića i Nikolića bile su nekada nijanse između Miloševića i Draškovića, nešto kasnije između Đinđića i Koštunice ili, u nekim "drugim kontekstima", nijanse između Gerharda Schrödera i Angele Merkel, ili između Georgea Busha (I ili II) i Billa Clintona. Sve te nijanse pronalazićemo i u budućnosti, sve dok ultimativni okvir politike bude okvir suverene liberalno-demokratske države. Jer, sve te nijanse i figure razlike (dva), uvek u poslednjoj instanci završavaju u (jednom) dominantne državne ideologije."

 

Dušan Maljković

Dušan Maljković
Datum rоđenja:  24.08.1975 Pol:  Muški Član od:  02.04.2007 VIP izbora:  91 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana