Uvek sam smatrao da ljudi nikada nisu bili pošteniji i da je nekada čovek čoveku bio vuk. Još preciznije, smatram da su ljudi nesebičniji i pošteniji danas nego što su bili pre jedne ili dve generacije. Polazio sam od toga da je razvoj ljudske civilizacije sličan odrastanju čoveka i da dobre osobine dolaze sve više do izražaja. Smatram da smo mi bolji od naših dedova i da će naši potomci biti bolji, odnosno pošteniji i manje sebični od nas (naravno, ne smatram sebičnost isključivo lošom osobinom, jer da je nije bilo homo sapiens bi još uvek bio u pećinama paleolita).
Na
by Goran(che), uz nesebičnu pomoć Gordane Ninković
U industrijalizovanim zemljama devojke danas postižu sve bolje akademske rezultate i znatno više žena stiče fakultetske diplome, u odnosu na momke. Studije ukazuju da je povećana zaposlenost žena u nekoliko poslednjih dekada doprinela više rastu svetskog GDP-a, ne samo od novih poslova za muškarce, nego i od dodatnih kapitalnih investicija ili povećane produktivnosti.[1]Pripadnice lepšeg pola su veoma važne na tržištu i kao konzumenti
Lej je krajem juna 2010. pao na rekordno nizak nivo kako je rumunski opozicioni lider pozvao na izglasavanje nepoverenja vladi i parlamentu zbog ''austerity'' programa koji uključuje smanjenje budžetskog deficita (i shodono tome dobijanje ''international bailout'' zajma). Lej je pao na najniži niov od kada je evro uveden 1.1.1999. (prema dolaru je na najnižem nivou od pada komunizma 1989.). MMF je odložio sastanak borda direktora, da bi se uverili da će Rumunija zaista povećati PDV. Istovremeno došlo je i do pada vodećeg berzanskog indeksa budući da su investitori zabrinuti zbog državnog
Krajem aprila u Vašingtonu je održano prolećno zasedanje Svetske banke i MMF-a, gde se, pored podsticanja već započetog oporavka globalne ekonomije i stabilizacije međunarodnog finansijskog sistema, razmatrala i preraspodela glasačke moći u korist zemalja u razvoju. Istovremeno je bio i sastanak G20: grupe koju čine 19+1 (EU) najvećih ekonomija sveta, koja je bavila pretećim rastom javnih dugova, rebalansiranjem svetske ekonomije i koja je (za sada, bezuspešno) tražila način za oporezivanje finansijskog sektora na globalnom nivou (u korist fondova namenjenih zaštiti od budućih
Sastanak ministara finansija EU koji je finaliziran u rano jutro 10. maja reprezentuje retko viđenu konvergenciju diplomatskih aktivnosti EU. Posle iskazanog visokog nivoa solidarnosti i spremnosti za koordinisanu akciju vlada EU vodeće evropske (i globalne) berze beleže snažan rast.
Kompozitni pan-evropski indeks EuroFirst300 porastao je za čak 7,4%; američki S&P 500 skočio je 3,5%; japanski Nikkei 225 porastao je za 1,6%. Valuta evrozone snažno se oporavila (u jednom momentu na preko 1,3 dolara, da bi se vratila na 1,28), a rizik premija (troškovi pozajmljivanja) na obveznice
Odluka EU da približavanje BIH toj integraciji uslovi sprovođenjem izmena izbora Predsedništva i Doma naroda BIH zbog sudskog spora Sejdić-Finci dovela je BH političare u tešku situaciju. Dok se oko Doma naroda parlamentarne skupštine BH nazire rešenje (iz RS bi, pored četiri Srbina, bio i jedan ili dva pripadnika ostalih, a u FBIH, uz četiri Bošnjaka i toliko Hrvata, još dva ili četiri ostala) za izbor članova predsedništva gde pripadnicima nacionalnih manjina u BIH ne bi bilo onemogućeno da se barem kandiduju teško da se mnogo odmaklo. U RS predlažu da se u tom entitetu bira jedan član predsedništva bez determinisane etničke pripadnosti, dok neke partije poput PDP-a, Mladena Ivanića, nemaju ništa protiv i da Skupština RS bira jednog člana trojnog predsedništva BiH.
Od kraja septembra 2008, zaključno sa 23. avgustom 2010. dinar je, posle ukrajinske monete, valuta koja je izgubila najveći deo svoje vrednosti prema evru (slična situacija je kada su uzmu u obzir i druge vodeće svetske valute). Stabilizacija dinara u poslednjih pola meseca nije pomogla da se srpska valuta pomeri sa neslavne pozicije najslabije evropske monete, posle grivne, u poslednje skoro dve godine. Međutim, situacija se popravila u avgustu i među zemljama regiona dinar je najviše dobio na vrednosti prema evru. Na tabelama 1. i 2. dati su podaci o nominalnim procentualnim promenama izabranih
Ako posle izbora 11. maja Vladu budu predvodile pro-evropske snage bio bi to, na neki način, kraj politike u Srbiji. Naravno, Srbija ne bi iz (možda) predpolitičkog prešla u postpolitičko društvo; ona bi bila klasična liberalna demokratija. Ali politika na kakvu smo danas navikli, koja, ipak, nije borba za vrednosne sisteme opšte prihvaćene u zapadnim društvima, već za goli opstanak kakvog tavkog liberalnog poretka, bila bi prošlost! Srbija bi se konačno stvarno okrenula ka EU, kao i skoro sve evropske zemlje. Značaj lažne geopolitičke podele (za istok i zapad, koja datira