2015-01-25 23:16:45
Život

Život u dubini

Saša Zorkić RSS / 26.01.2015. u 00:16

 Trst.jpg

kraken.jpg

Interesantna je i pomalo zbunjujuća činjenica da bolje poznajemo površinu Meseca nego dna naših mora. Imamo preciznije karte Marsa nego površine Zemlje pod okeanima. Uopšte, slabo poznajemo dve trećine naše planete pokrivene velikim vodama. Kada je pre više godina cunami pogodio Šri Lanku i Indiju onda je na obalu izbacio i velik broj živih organizama koje biolozi nikad ranije nisu videli. Iako su morima rutinski putovali još stari narodi, a u novije doba slavni evropski moreplovci preplovili svet, sve do 19. veka poznavanje morskih dubina merilo se metrima. O živom svetu u vodi znalo se samo po onome što je plivalo blizu površine i hvatano ribarskim mrežama. Mornari su se u to doba još užasavali morskih nemani kao što je ogromna morska zmija koja je, kako se pričalo, mogla čitav brod da proguta (ali bi odmah zaronila u vodu čim bi je neko pogledao u oči). Još strašnije biće bio je kraken, ogromna kreatura sa pipcima koja bi ledila krv u žilama prestravljenih mornara (slika desno).

 

aliens.jpg

Nakon Drugog svetskog rata život je ponovo postao lep. Svet je krenuo u obnovu, televizori, telefoni, pa i automobili su polako postajali deo svakodnevice. Rakete su osvajale visine, pojavili su se prvi veštački sateliti, a potom su dosegnute i najbliže planete. Tih posleratnih godina iz mnogih krajeva sveta stizale su misteriozne vesti o letećim tanjirima. Konačno, došlo je vreme da se naučnici opet posvete traganju za vanzemaljcima.

Možda nas iz tog beskrajnog crnila posutog zvezdama iznad nas neko posmatra. Verujemo da je svemir nastanjen samo su vanzemaljski svetovi jako daleko jedan od drugog i kontakti među njima su komplikovani. Zato se svaki nosi, kako ume i može, sa svojom sudbinom. Neki svetovi su sigurno srećni, neki nisu. Ali svaki gleda svoje nebo ne bi li na njemu pronašao signal razuma. Možda nam neki uporno šalju poruke pozdrava. Ili možda očajničku molbu za pomoć. Neki svetovi možda upravo izumiru ili bezglavo beže pred eksplozijom supernove. Mogu da zamislim flotu brodova koja plovi ka pogodnijem mestu za život. Hm, možda ka nama?!

 

Još pre nekoliko meseci stiglo ovo pitanje jednog čitaoca Astronomskog magazina:

„Vi ste ovde Stručnjaci a ja imam jedno pitanje u vezi Brzine Svetlosti. Na primer jedna zvezda je od nas udaljena 1 svetlosnu godinu. Ako bi Ajnštajn putovao svemirskim brodom koji leti brzinom svetlosti za koliko bi vremena stigao (merenom njegovim brodskim časovnikom) tamo i nazad ovamo da nam kaže je li plava ili žuta zvezda?" 

sunce.jpg

Odgovor ne zahteva veliku stručnost kako to misli čitalac, ali pitanje izaziva neka interesantna razmišljanja, pa sam ga ostavio da o njemu u zgodnoj prilici porazgovaram sa prof. Mrđom. Baš zbog traženja takve prilike i kasni odgovor čitaocu. 

Ali pre odgovora moram reda radi, jer su u pitanju dobro poznate činjenice, dati nekoliko napomena:

- Najveća moguća brzina u svemiru iznosi 299 792 458 metara u sekundi. U fizici se ona označava slovom „c". Tom, c brzinom, kreće se svetlost u vakuumu i često tu brzinu nazivamo svetlosnom brzinom.

 

U nekim zatucanim krajevima Balkana i ostalog sveta vlada mišljenje da je Internet nešto kao i nauka: zanimacija za dokonu gospodu. Ili kao pivo: može da posluži za dobro raspoloženje i laku zabavu, samo ne treba preterivati.

To o preterivanju obično govore oni koji inače nemaju šta o temi da kažu. Dobro je, samo ne treba preterivati. Pa naravno da ne treba preterivati - ni u čemu. Dišite duboko jedan minut pa će vam se zavrteti u glavi i biće vam zlo jer organizam ne trpi preterivanje u disanju.

Ali dobro, ne treba preterivati sa Internetom.

Pre pet ili

 
2014-12-07 23:22:27
Nauka

Kako zaista izgleda devojka? II deo

Saša Zorkić RSS / 08.12.2014. u 00:22

Šta misite koliko jedna lepa devojka u sebi ima atoma?

<< Prvi deo 

Naša čula su kreirana prema našim potrebama i dobro nas služe u svakodnevnom životu. Ali ona nisu savršena. Mi ne vidimo boju očiju ove devojke sa velikog rastojanja. Treba da se približimo da bismo videli da ona ima smeđe oči.

devojka-oci.jpgdevojka-42.jpg

 

 

 

 

Kad smo kod boja, hajde da nešto razjasnimo. Boje zapravo ne postoje, one su naša uobrazilja. Postoje zraci koji se odbijaju od predmeta (ili ih sami predmeti isijavaju), a naše oko informacije o njima šalje centru u mozgu. U tom centru se kreira slika posmatranog predmeta i dobija utisak o boji. A taj utisak zavisi od talasne dužine svetlosti, od kraktaristika površine predmeta od koga se ona odbija i od građe oka. Bilo šta od toga da promenite, menja se boja. Boje u sumraku su drukčije od onih po suncu.

 
2014-12-01 23:17:09
Nauka

Kako devojka zaista izgleda?

Saša Zorkić RSS / 02.12.2014. u 00:17

devojka.jpg 

Kladim se da na ovoj fotografiji vidite visoku, vitku, plavokosu devojku sa crvenom knjigom u rukama. To je normalno jer svi imamo manje-više slične vidne senzore. Neko vidi malo bolje, neko malo slabije, ali u suštini gotovo svi vide skoro isto.

Ima, međutim, ljudi sa manom oka i koji ne vide dobro neke boje. Osnivač Fejsbuka Mark Zakerberg dobro vidi plavu boju ali ne i ostale. Njemu su crvena i zelena boja samo nijanse sivog i za Zakerberga je ova devojka sivo-plavičasta, sa možda malo primese braonkaste boje.

 
2014-11-27 23:34:06
Gastronauti

Krompir u tepsiji

Saša Zorkić RSS / 28.11.2014. u 00:34
Tepsija2
Tepsija2
Krompir u tepsiji spada u vrlo opasna jela i jede se na sopstveni rizik. Ovo se posebno odnosi na lica sa povišenim krvnim pritiskom, suženim venama i proširenim obimom struka.
 
S druge strane, krompir u tepsiji je velik izazov i po izgledu, i po mirisu, i, naročito, po ukusu. Kao takav zbog njega vredi i malo rizikovati - ako
 
2014-11-26 23:16:31
Gastronauti

O krompiru

Saša Zorkić RSS / 27.11.2014. u 00:16

krompir
krompir

Krompir vuče poreklo iz južne Amerike odakle su ga u Evropu doneli Španci pola veka nakon što je Kolumbo otkrio Novi Svet (1482). Razlog za toliko kašnjenje je taj što se krompir uzgajao u višim predelim Anda, pa potrajalo dok Španci nisu zašli u te krajeve. Ne zna se tačna godina kada je prvi krompir stigao u Evropu, ali to će biti svakako

 
2014-11-23 23:14:29
Nauka

Haos i ludilo - nastavak

Saša Zorkić RSS / 24.11.2014. u 00:14

Bez ikakve namere, nekako spontno, ušao sam u fazu vrlo interesantnog, čak inspirativnog haosa i ludila. I to na dva nivoa. Prvi se tiče tehnologije, a drugi spoznaje.

O prvom (haos)

O drugom (ludilo)

Imao sam dvanaest godina kada sam doneo odluku da malo poradim na svom obrazovanju. U tom naumu uzeo sam da čitam knjigu „Ognjišta mudrosti" Vila Duranta, jer sam po naslovu zaključio da je to prava knjiga za mladog momka sa ambicijama da bude mudar. Sem toga, knjiga je

 
2014-11-19 23:32:04
Tehnologija

Haos i ludilo

Saša Zorkić RSS / 20.11.2014. u 00:32

Bez ikakve namere, nekako spontno, ušao sam u fazu vrlo interesantnog, čak inspirativnog haosa i ludila. I to na dva nivoa. Prvi se tiče tehnologije, a drugi spoznaje.

O prvom (haos):

Za one koji su na svet stigli sredinom prošlog veka, pa čak i kasnije, moderna tehnologija je sve misterioznija i nerazumljivija. Hoću da kažem: možda je sve to nekom klincu danas jasno, ali ja sam prilično siguran da ovaj svet jednostavno nije realan. Jer kako je moguće da Vikipedija i takve stvari postoje? Danas odleti raketa na Međunarodnu svemirsku stanicu a to već piše u Vikipediji, sve sa slikama. Vide se kosmonauti kako lebde i mašu nam. Pa nemoguće je da se svakodnevno, već više od decenije, ažurira milion raznih članaka i to još volonterski. A Viki je samo jedan banalan primer. Uzmite komunikaciju. Deset hiljada godina su se za sporazumevanje na daljinu koristili dimni signali, pa glasnici, golubovi pismonoše, dozivanje i dovikivanje s brda (ojha! ej!) itd. sve do modernog doba kada su se pojavili telefon i telegraf. E, ali danas je već i to moderno doba s telefonima i telegrafima davno prošlo vreme. Pluskvamperfekat. Znate ono: „behu jednom telegrafi". Kada sam kao mlad prvi put video magnetofon Revoks nedelju dana sam imao groznicu od uzbuđenja zbog savršenstva tehnologije i ulicom sam išao u bunilu, kao somnabulist. Jednom skoro da sam se izgubio, ali sad, to je druga priča. A danas mladi ljudi i ne znaju šta je to magnetofon. Kao načuli su nešto, videli u nekom istorijskom filmu, ali nisu shvatili tačno čemu to kad je nepraktično i kada se zvuk može snimiti digitalno.

 

Saša Zorkić

Saša Zorkić
Datum rоđenja:  18.03.1953 Pol:  Muški Član od:  23.07.2007 VIP izbora:  96 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Korisnikova VIP lista

Chris Farmer, Jelica Greganović

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana