Moglo bi i "diplomirani blogeri", ukoliko preferirate studije istorije, novinarstva ili političkih nauka. A, opet, možda "blogeri umetnici" i "teoretičari blogeri", ako su vam fakulteti umetnosti više prirasli srcu. Na kraju, sve to nije toliko ni bitno, pošto izgleda da baš svi putevi koje prelaze novopečene struke na ovaj ili onaj način umeju da budu prilično trnoviti. Mislim, to kako od podviga nekolicine entuzijasta vremenom postaju nešto što se izučava na različitim nivoima školovanja, počev od onih nižih, preko srednjih, pa sve do viših i visokih.
Ima i onaj trenutak u kasno popodne kada, dok skupljate stvari na nekoj od bezbrojnih mediteranskih plaža, primetite koliko čudnu toliko i interesantnu stvar. Da je pored mnogih hotela, pansiona i restorana na promenadi u prvom planu - kazino. Sad, naravno da nećete tamo i otići (dobro, neki možda i hoće), ko zna zašto, ali dobrim delom možda i zbog čuvene kockarske kletve - po kojoj kuća uvek na kraju dobija.
Svi znamo da se danas gotovo sve može isprogramirati. Digitalizacija naša nasušna (koja izgleda da je baš ovih dana i postala reč u trendu, iako je tu već decenijama) uspela je da dospe do manje-više svega, i to na načine od kojih se mnogi tek sada počinju istraživati. Ali, postoji oblast za koju bi verovatno pomislili da je poslednja u kojoj bi tako nešto uopšte i bilo moguće, ona koja se uz još malo čega drugog toliko vezuje za same osnove ljudske prirode - pričanje
"Svaki čovek ima cenu, ali ja ću, ipak, novac ulagati u one levo i desno. Jer, dokle god čujem žamor sa obe strane čini mi se da sam na dobrom putu."
Na trenutak, doduše. Sad, lepše bi, sigurno, bilo pričati o jednačinama i brojevima koji pokreću svet, ali šta je tu je. A opet, možda su i mnogi od tih brojeva i jednačina imali nekada i neki potpuno drugačiji prizvuk, dok nisu postali to što jesu. Naravno, neću pričati o nuklearnoj fizici, virusologiji ili genetici, već o nečem sasvim drugom - finansijama.
Svi koji smo odrastali u onoj, od mnogih nikada prežaljenoj, socijalističkoj federativnoj državi učeni smo od malih nogu kako revolucije u stvari predstavljaju jedan od najslobodnijih i najautohtonijih vidova manifestacije volje naroda, u njegovoj borbi za bolje i pravednije društvo. Sad, kako smo odrastali uvideli smo da postoje i neke druge strane revolucionarne borbe, počev od krajnje specifičnog odnosa revolucionara prema osnovnim ljudskim slobodama, pa sve do ozbiljnog znaka pitanja nad njihovom autohtonošću.
Ako ste mislili da Templari i Iluminati vladaju svetom, sva je prilika da ste se grdno prevarili. A i ti Bilderberzi i Malteški vitezovi, mala su deca u poređenju sa njenim veličanstvom - fokus grupom. Sad, neki će pomisliti da se po milioniti put radi o nekakvom tajnom društvu ili čemu već, ali je na sreću stvar izgleda ipak prilično daleko od toga. Naime, ne radi se ni o čemu drugom do o relativno skorijem izumu marketinških agencija i ispitivača javnog mnjenja.
Uvreženo je mišljenje da rituali, kao jedno od osnovnih vezivnih tkiva zajednice, predstavljaju stvar prošlosti. Ipak, možda stvari stoje i nešto drugačije. I možda smo upravo sada mnogo više nego ikada i izloženi nečemu što funkcioniše po sličnim principima, prilagođeno, između ostalog, mnogo većim grupama ljudi i novim medijima.
Desetog januara 2020. godine ugledni kineski stručnjak za zarazne bolesti prof. Džang Jungdžen, nakon neprekidnog rada na sekvenciranju genoma tada još uvek svetu manje-više nepoznatog koronavirusa, čekajući u redu na aerodromu telefonom šalje rezultate istraživanja prijatelju, virusologu Ediju Holmsu sa Sidnejskog univerziteta. Nakon desetominutnog telefonskog razgovora koji je usledio, i dozvole koju je prof. Džang dao Ediju da slobodno raspolaže pomenutim podacima, prof. Holms je objavio čuveni tvit u kome je čitavom svetu obznanio genom novog virusa, i tako ga učinio opštim dobrom. Viralna objava je prikazana na gornjoj slici, i po mnogima će ostati zapamćena kao tvit koji je spasio svet.
Mnogima, a posebno onima koji su kroz školovanje viši bili izloženi prirodnim i tehničkim naukama, nisu promakle sličnosti koje postoje između modela koji opisuju neke kako osnovne, tako i znatno složenije pojave u potpuno različitim oblastima. One se u teoriji nazivaju sistemskim analogijama ili izomorfizmima, a tema bloga je koliko se pomenute sličnosti koje postoje u fizici ili tehnici mogu promeniti i negde drugde - u ekonomiji ili istoriji, na primer, kao i u ostalim društvenim naukama.