Šta je istorija, i odakle uopšte potiče. Jedni bi rekli da je pišu pobednici, drugi da su u pitanju istoričari. Sad, da li bi mogla samo da predstavlja faktografski skup pojedinačnih događaja, ili je ponekad i nešto sasvim drugo - širi kontekst u kome se pomenuti događaji odigravaju i tumače.
Žan-Klod Junker, visoki zvaničnik Luksemburga i EU nedavno je rekao kako: "Svi mi (političari) znamo šta bi trebalo da se radi, jedino što ne znamo kako da ponovo budemo izabrani nakon što to uradimo". Političke, ekonomske, kao i različite druge reforme, pored boljitka koji mogu doneti na kraće, srednje ili na duže staze, izgleda da ipak na kraju sve dolaze i po određenoj ceni.
Ili, što neko reče: „Nikad ne dozvoli da dobra kriza propadne uzalud". Jer, teško je uopšte i zamisliti da neko u vremenima kada se većina bori za život, ili bar za puko preživljavanje, razmišlja o tome kako da se obogati. Ali, brojevi neumitno (da ne kažem eonima) govore suprotno. Doduše, za slučaj najvećeg ikada do sada zabeleženog transfera bogatstva ne treba kopati preterano daleko u prošlost, jer, to se dešava upravo sada.
Na Netfliksu je nedavno prikazan dokumentarac “Socijalna dilema” ili “Dilema društvenih mreža” u kome su se verovatno po prvi put na istom mestu našli rodonačelnici gotovo svih poznatih društvenih mreža, kako govore o osnovnim idejama i principima koji su u njih ugrađeni. Odnosno, o njihovoj dobrobiti, ali jednako, ako ne i više, i o opasnostima koje sa sobom nose.
Živimo u vremenima u kojima se po ko zna koji put do krajnjih granica testiraju sami temelji našeg okruženja. Jer, možda bi delom i na primeru globalne pandemije mogli da se prepoznaju neki od osnovnih mehanizama koji čine jedno društvo, a koji na određeni način verovatno i predstavljaju razloge njegovog postojanja.
Ili, zašto bogati ne mogu da odole Wellness-u? Naime, mnogi kulturu, a ponekad čak i kult Wellness-a poistovećuju sa pseudonaukom, ali pomešanu sa taman toliko nauke koliko je potrebno kako bi se sve učinilo donekle uverljivim. Sad, neko bi od bogatijeg dela društva ipak očekivao nešto realniji i pragmatičniji pristup, ili, ako ništa drugo, najmanje viši nivo obaveštenosti. Pa opet, uprkos svemu, upravo najbogatiji godinama unazad postaju zamajac industrije Wellness-a, vredne po nekima preko 4,5 triliona dolara.
Veština pričanja priče („storytelling") duboko je ukorenjena u naše nasleđe. Jer, ljudi pričaju priče jedni drugima od kad znaju za sebe. Ustvari, neki bi rekli da upravo priče i predstavljaju ono ključno po čemu se čovek razlikuje od drugih vrsta. Bez priča, po svoj bi prilici svi zajedno još uvek veselo skakalii po džungli, brali bobice, i noću cvokotali od hladnoće i cvikali od lavova. Jer, ljudi su odvajkada baš preko priča i prenosili znanja i iskustva, mnogo pre nego što su izmišljeni pismo i knjiga.
Alijansa diktature i Silicon Valley-a.
tess1
Ne, blog nije o njima, nama ili o vama u politici, već je pre o veštačkoj inteligenciji (VI), i to ne o onoj „veštačkoj", već o pravoj - kompjuterskoj. Kao i o tome koliko bi, pored svega ostalog čime je do sada uspela da ovlada, VI mogla da preuzme i nešto toliko blisko ljudskoj prirodi, od sankilota pa sve do careva i faraona - politiku.
Počev od razularene rulje, pa sve do timova vrhunskih istraživača pripadnost grupi izgleda da ima načina kako da potre različite vrste inhibicija u pojedincu. U svakom slučaju, jedan od centralnih aspekata svake grupe predstavlja autoritet oko koga se ista ta grupa okuplja. Blog je o tome koliko autoriteti izrastaju sami iz sebe, kao i koliko ih je u stvari moguće namenski stvarno i proizvesti.