- Rodom sam iz Bratunca. Za vreme
Predstojeći vikend u znaku je još jednog fudbalskog praznika, ovog puta kvalifikacionog, za MUNDIJAL 2010. Sastaju se fudbalske reprezentacije Rumunije i Srbije. Pošto se meč igra u dalekoj Konstanci, na obali Crnog mora, domaći navijači ostali su bez slatke stadionske groznice, koja uspešno zamenjuje i bensedin, i kafetin i ostala sredstva odvraćanja od one poznate (auto)kletve:
Beogradski zidovi postali su svojevrsne ikone naše svakidašnjice. Grafit snimljen u ulici Braće Jugovića, u blizini Narodnog pozorišta, na teatralan način ilustruje apsurdnu situaciju nastalu povodom predloga Zakona protiv diskriminacije.
Pojedine odredbe ovog predloga su izmenjene na zahtev verskih zajednica, što je izazvalo veliku buru u delu domaće javnosti. Autor ovog
Te srede, 12. marta 2003. zatekao sam se poslom u Agenciji za mala i srednja preduzeća. Tokom sastanka u kancelariju je uletela jedna od službenica Agencije odsečno izgovorivši: »Pucali su na Djindjića!«. U prvom trenutku nisam poverovao, jer su ranije u čaršijskom opticaju često bile glasine o atentatu. Medjutim, novinarski poziv je uradio svoje: pozvao sam odmah svoju redakciju da proverim, i saznao da je vest o atentatu tačna.
Usledio je novi mentalni manevar: verovatno je to bio samo pokušaj atentata, tim pre što se nedavno, na auto-putu kod hale LIMES, već
U najnovijem, 83. broju satiričnog časopisa ETNA, koji godinama kreira i uredjuje Vesna Denčić (www.etna.dencic.com), objavljena je drama "1968.", čiju sam prvu verziju napisao još 1986, a poslednju krajem prošle, 2008. godine.
I u globalnom i u lokalnom smislu 1968. godina je bila prelomna. Studenti na ulicama Pariza, Beograda i ostalih evropskih gradova svojim protestima i buntovnim porukama UPOZORILI su na skoro sve što nam se dogodilo tokom proteklih 40 godina. Dvadesetak godina posle 1968. srušen je real-socijalizam padom Berlinskog zida, a
Danas sam ponovo bio u zgradi pošte, na uobičajenom ritualu ispisivanja pristiglih računa i uplatnica. Toliko sam puta bio ovde, u modernoj crkvi Boga novca, da se ne bih iznenadio ako bih jednog dana samog sebe sreo!
Na pultu pored šaltera, iskošenom pod uglom koji omogućava udobno i pregledno popunjavanje rubrika računa i uplatnica, primetio sam parče belog papira, formata malog reklamnog letka. S prednje strane (to sam tek kasnije ustanovio) bila je odštampana reklama za nekakav žensko-muški frizerski salon u mom kraju, a na poledjini, što sam odmah uočio, bila je na
Nekada su se Novogodišnje želje ispisivale na (s)nežno dizajniranim čestitkama, koje su danas ne samo dirljiva uspomena, već i deo porodičnog blaga, imajući u vidu šta se u medjuvremenu ispodešavalo sa nama i u nama.
Danas se Novogodišnje čestitke ne pišu, već ukucavaju, bilo u tastaturu mobilnog telefona ili kompjutera. Ukucane želje su poput prepariranih leptira
Predlažem da jednom nedeljno, u posebnom terminu, u trajanju od 15 do 30 minuta ide TV emisija pod nazivom DOBRE VESTI.
Koncepcijski, nova TV emisija DOBRE VESTI bila bi krupan i hrabar pomak u pogledu tretmana informacija kod nas, u duhu poruke "Dosta nam je loših vesti!".
DOBRE VESTI sastojale bi se od zanimljivih DOBRIH informacija, agencijskih, WEB i iz štampanih medija, kao i kvalitetnih TV priloga: iz sveta, iz susednih država i, naravno, iz naše zemlje.
Takodje, TV emisiju DOBRE VESTI uredjivali bi slušaoci
EVO ŠTA SU POBUNJENI STUDENTI UZVIKIVALI NA ULICAMA PRESTONICE SRBIJE TE BURNE 1968:
Hoćemo sutra bez onih koji su upropastili juče!
Nećemo rešavanja, hoćemo rešenje!
Nema sporazuma, nema primirja sa onima za koje je republika - špekulacija, a revolucija – zanat!
Radničku omladinu na fakultete! Dosta nam je maminih i tatinih sinova!
Mladost je naša jedina privilegija! Radnici se savijaju – birokrate uživaju!
Ko odgovara za haos u privredi!? Imamo li Ustav!?
Nećemo demokratiju u šlemovima!
Dosta pendreka
Kako se nezvanično saznaje, uskoro će u osnovnim školama širom Srbije u nastavni program biti uvršten potpuno nov predmet, pod nazivom »KAKO SE POSTAJE KAPITALISTA?«
Autori udžbenika i prateće Zbirke zadataka su naši eminentni privrednici, koji su sve u životu stekli sa svojih deset prstiju, različitih dužina tokom čuvenih »godina raspleta«. Životne priče Miroslava Miškovića, Bogoljuba Karića, Milana Beka, Zorana Drakulića, Vojina Lazarevića, Dragana Tomića, Slobodana Radulovića, Miodraga Kostića Koleta, Predraga Rankovića Peconija i ostalih »kontroverznih