Ova emisija pobudila je neviđeno interesovanje u CG. Isto veče po njenom emitovanju u 21:00, 10.11. na zahtjev gledalaca reprizirana je u kasnijim satima, a zatim ponovo, sledeći dan prijepodne.
Tema emisije je, naravno, bila (navodno) raskrinkavanje te hapšenje terorističke grupe, njenih organizatora i inspiratora, na izborni dan 16.10.2016.
pre svega, izvinjavam se što štancam toliko tema jednu za drugom, ali naišao sam na ove prelepe misli od lepih ljudi, pa je mislim okej da budu ovekovečene, a i za ljude iz Rasejanja koji možda nemaju toliko vremena da prate našu štampu (i ono što mogu je, pretežno, odlika bede u kojoj naš nesrećni prostor prebiva - beda, no možda vodeća u zaslugama što na našim prostorima obitavaju i postoje ovakvi brilijanti duha).
Nisam Jugosloven. Srbinče sum, što bi rekli moji drugari Makosi, iz zezanja. Rođen sam u Srbiji, žena mi je Srpkinja i deca su mi Srpčad. Vaspitavan sam sa svešću o pripadnosti državi Srbiji i srpskom nacionalnom korpusu (ovo je išlo do te mere daleko da sam se pokačio sa rođenim dedom, kada sam odlazio u Izrael, oko toga što idem da služim pod drugom zastavom, u tuđoj zemlji). Poštovao sam Jugu kao neku uopštenu državu svih naroda, ali nije mi bila sada ne znam koliko prevashodno bitna. Bitnije mi je bilo to što sam svoj identitet shvatao kao srpski. Mi smo bili generacija koja je, nekako, bila najmlađa svesna u momentu kada se na Jugu sručila olovna zavesa. Nedavno sam pričao jednoj mladoj prijateljici iz Rijeke, Hrvatici, kako smo, tog dana kada je došlo do sukoba u Pakračkoj dolini - beše li avgust 1991.?; mi sedeli, celo društvo iz gimnazije, u stanu s pogledom na hercegnovsku uvalu. S mora je dolazilo, doslovce, crnilo i oluja se nadvila nad taj dan, nad vesti s crnogorskog državnog radija, nad Gdanjsk 80-e i Azru na gramofonu u pozadini, nad našu zemlju i na naše živote. Osećali smo da je taj mrak koji je s jugom došao tog dana - nalik na crna nevremena koje Riječani i Kvarner poznaju; na neodređen način došao da zauvek ostane u našim životima.
dok pokušavam da pišem o (ne)legalnim izborima u južnoj srpskoj pokrajini a ne da mi se, pala sam u napas' da čitam... i gledam neka brda kroz prozor, na jugu koji je od severa toliko daleko da ljudi nemaju pojma ni da su neki izbori, a kamoli ko se kandidovao.čuli su za "incidente" na mostu na ibru i kada se sinoć u centru gračanice začula neka sirena, škripanje guma, galama i pucanj - izašli su na ulicu u strahu da nije "opet nešto..." (nije bilo ništa, neki se zakačili)
Sticajem okolnosti, prošle nedelje sam imao zanimljivu polemiku sa aktuelnim ministrom spoljnih poslova Vukom Jeremićem. U sredu, 22. februara 2012. u Medija centru je održana promocija knjige Duška Lopandića „Regionalne inicijative i multilateralna saradnja na Balkanu" u izdanju Evropskog pokreta. Kao jedan od prisutnih novinara postavio sam pitanje autoru knjige da li se u njoj bavio i saradnjom između Srbije i Kosova. Takođe, postavio sam mu pitanje kako on gleda na ovdašnji tretman Srba južno od Ibra, naročito na odnos prema Srbima - ministrima u vladi i poslanicima u parlamentu Kosova. Pomenuo sam da mediji u Srbiji njih pežorativno nazivaju „Tačijevi Srbi", a veći deo javnosti - izdajnicima.
Dragi moji,
secate se one akcije pokrenute na ZS blogu, pre par meseci?
Imam zadovoljstvo da vas obavestim da smo, svi zajedno
uspeli u onome sto smo naumili.
Nije mnogo, ali ruka je pruzena i prihvacena.
Ljudi sa foruma Tuzlarije su pomogli mnogo, mnogo...
Pogledajte. Ovaj tekst je pisala malena:
Gost autor - Miodrag Linta Predsednik Koalcije izbegličkih udruženja u Srbiji.
Predstavnici izbegličkih udruženja će u ponedeljak, 31. oktobra 2011. godine, u 12, 05 časova doći ispred zgrade Predsedništva Srbije, Andrićev Venac br. 1, tražeći da ih primi Predsednik Srbije Boris Tadić. Povod za prijem je predstojeća konferencija ministara spoljnih poslova Srbije, Hrvatske, BIH i Crne Gore, koja će se održati 07. novembra u Beogradu.
Na ministarskoj konferenciji će biti potpisan politički dokumenat pod nazivom "Zajednička deklaracija za pronalaženje rešenja problema izbeglih i raseljenih lica", što za ratom oštećene građane ima izuzetno veliki značaj.