Nekadašnji Hotel Boka u Herceg Novom
Nisam fan istorijskih priča, u Politikinom Zabavniku obično preskačem tekstove o istorijskim temama, al' ova je toliko skopčana sa geografskim lokalitetom s kojim identifikujem svoje svakodnevno bivstvovanje da je okidanje bilo trenutno...
Miloš Janković, Srbin iz brodvlasničKe familije iz Boke, rođen u Trstu, ostavio je život komfora i proveo najturbilentnije godine ovog vijeka spasavajući mnoge srpske i jevrejske živote za vrijeme njemačke okupacije Crne Gore. Bio je guverner Boke, i svojim položajem uspio da ospori nacističkoj vlasti NDH da uđe u region. Time je spriječio genocid nad srpskim narodom Boke.
Otprilike tim riječima započinje, a praktično i završava, kratki predgovor objavljenih sjećanja Miloša Jankovića (1992. u Čikagu, a gdje bi inače;)) čiju je kopiju moja porodica nedavno dobila u posjed.
Геноцид који је извршила Независна држава Хрватска над Србима од 1941-1945, прећуткиван је након рата у име оне елузивне титоистичке идеологије братства и јединства која је тада била на снази. Колико год је незамисливо да неко јеврејско дете не зна о "шест милиона" и да су нацисти зли, или да јерменска деца не знају за турска злодела,
E, da mi je da nađem nekog ko hoće ovde svatove da pravi, a da to bude po starinski, i da taj neko hoće da me uzme za šefa protokola, al bih i volela.
Pripadnici odeljenja za privredni kriminal Uprave kriminalističke
Kujen Slotmakers iz Ujedinjenog Kraljevstva u svojoj analizi Beogradskog Prajda „Lakmus test Prajda" kaže da „transformacija LGBT prava u 'standard civilizovanosti' nije bila bez posledica." On postavlja pitanje kako je Beogradski Prajd kao simbol evropejstva u procesu pridruživanju Evropskoj uniji transformisao LGBT politiku u Srbiji i analizira kako je taj proces oblikovao politiku Beogradskog Prajda. On smatra da korišćenje Prajda kao međunarodno prepoznatog simbola nije ni malo naivna praksa jer je isključio lokalnu politiku: „Dok je Beograd Prajd postojao politizovani lakmus test za pristupanje Evropskoj uniji, on se na lokalu pretvorio u apolitični ritualni događaj bez LGBT politike".
Beogradski Prajd zakazan je za 17. septembar, prvi nakon što su njegovi glavni organizatori Boban Stojanović i Adam Puškar dobili azil u Kanadi. Beogradski Prajd je ranijih godina bio kritikovan da nije dovoljno inkluzivan i da ne osluškuje potrebe LGBT+ zajednice, zbog čega se u junu i organizuje Parada ponosa Srbije, te se sa odlaskom Bobana i Adama rodila nada da će se nešto promeniti. Promene ima, ali na gore!
Ovogodišnji Beogradski Prajd organizuje švedska organizacija Civil Rights Defenders, zajedno sa organizacijama „Da se zna!", „Gayten-LGBT", „Izađi" iz Novog Sada, „Heartefact", „Inicijativa mladih za ljudska prava" i „SRH Serbia", kojima je Civil Rights Defenders bio ili je još uvek donator ili ih je osnovao ili im je u upravnom odboru Goran Miletić, direktor za Evropu Civil Rights Defendersa.
Piše: Rodoljub Šabić
Novinarka portala "Pištaljka" obratila se, pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, Višem javnom tužilaštvu u Beogradu sa zahtevom za pristup određenim informacijama. Predmet njenog zanimanja bio je gradonačelnik Beograda. Podstaknuta u javnosti prisutnim informacijama o sumnji u izvršenje više krivičnih dela (rušenje u Savamali, pranje novca, neprijavljivanje imovine, "problematično" sticanje imovine...) tražila je informacije o tome koji se predmeti u tužilaštvu vode protiv njega i pod kojim brojem, zbog kojih krivičnih dela,
Piše: Rodoljub Šabić
Pre par dana, nakon razgovora sa predsednicom Vlade Srbije, kao poverenik, dam saopštenje za javnost, koje je za predmet imalo dve stvari.
Prvo, zadovoljstvo postignutom saglasnošću o tome da se registri ličnih podataka građana, čije uspostavljanje Vlada planira, moraju uređivati zakonom i da se ne mogu zasnivati na podzakonskim aktima ili sporazumima ministara.
Drugo, nezadovoljstvo povodom činjenice o kojoj me predsednica Vlade u razgovoru obavestila - da joj moje pismo
Piše Rodoljub Šabić
Pre nekoliko dana sam ovde na blogu (u postu It works!Radi!? ) podsetio na famozni "slučaj Infostan". Povod je bila presuda koju je u postupku pokrenutom po zahtevu Poverenika povodom slučaja u kome je JKP Infostan iskoristio zbirku ličnih podataka svojih korisnika da bi u račun za komunalne usluge koju je dostavio uvrstio i nedugovani iznos za osiguranje stana u korist Generali osiguranja, kojom je Prekršajni sud u Beogradu oglasio odgovornim i osudio na novčane kazne JKP Infostan (400.000 dinara) i direktora Markovića (10.000 dinara).
Ta presuda,