2018-05-21 08:31:29

Divlja gradnja jeste grad ...

Đorđe Bobić RSS / 21.05.2018. u 09:31

Divlji graditelji nisu posebni ljubitelji zidanja ali su bili prinuđeni na takovo delovanje jer ih je država ostavila na cedilu. Počelo je davno, to građenje bez dozvola, bez komplikovane i opterećujuće a i skupog pribavljanja svakojake papirologije, uzurpacijom tla i preparcelisanjem njiva u dvorišta. Hrabra je to bila odluka graditelja da se u akciju krene, doći do parcele za gradnju svog doma, putem koji je država odredila nije bilo moguće jer je zaboravila da u gradske planove uvrsti zone gde bi se individualne kuće gradile po meri potrebitih kojih je zaista bilo veoma mnogo, pa onda procedure, trebale su i neke pare koje namereni graditelji nisu imali u dovoljnoj količini i onda su oni uzeli stvar u svoje ruke. Kupovali su njive na obodu grada i zidali, malo po malo, zid po zid, useljavali se u podrume a preseljavali se u prizemlje kad bi ga izgradili zavisno od para kojima su raspolagali. Bila je to borba za opstanak, državu to nije posebno ili bar dovoljno interesovalo, naprotiv, napravila je neke zakone i pravila koja su graditelje ometali i svrstavali ih u nepodobne i narušioce društvenog sistema, čak i kao učinitelje krivičnog dela. Infrastrukturu i ulice su sami pravili, takođe na divlje, a onda, kada su neki izbori nailazili država bi im izgradila malo kanalizacije ili dovela žice za struju, stavila malo asfalta, ali ih i dalje nije priznavala. Ta dvoličnost traje i dalje, čak su i doneti kvazi propisi koji navodno olakšavaju legalizovanje zgrada zidanih bez dozvola što nije u praksi pokazalo neki rezultat ali divlje građenje je i dalje rešenje za mnoge kojima je stanovanje potrebno.

 
2010-10-17 07:26:20

blogoustanak

dali76 RSS / 17.10.2010. u 08:26

 

Volim ovaj blog. Ovdje sam upoznao dosta ljudi; dosta sam toga naučio i učim. O, ovdje sam upoznao osobu koju danas volim i zovem svojom suprugom.

Nije fer da po novim pravilima korisnici facebook-a imaju veca prava od   registrovanih blogera b92

Bloe and kume , simply it's not fair.

Dali76

The  ustanik as well

 
2018-02-08 02:53:39

"NEST"

expolicajac RSS / 08.02.2018. u 03:53
 Gost autor
Milan Manitašević
15826595_10208303300480145_4263674046185958008_n.jpg?_nc_eui2=v1%3AAeEKEyldoJK8gSazzvYEpl0FoTx-330AcW45G9YRyQUxqDGGLHaz65zYBWyv9-92VR-v1nydXwlZUfZKcWf0C_Q_mr6RpGunto2nfMNmGqncjw&oh=465a165fbd2c894e3c995644a2552429&oe=5B249926
 

Grad je pozornica gde se mnoge i različite scene spremaju za moguće nadolazeće događaje koji se menjaju začuđujućom brzinom i množe, prepliću se i ne poštuju redosled ni po vremenu nastanka niti po važnosti, pa je oku građanina po nekad teško da ih sve primeti a kamo li da ih zapamti. Ali ipak kad se sve sa vremena na vreme pregleda, razvrsta i složi po nekom, kakvom takvom redu, ostanu kao sasvim vidljive samo tri osnovne scene a kasnije iz njih proizilaze i druge, ne manje originalne, ali ipak samo neka vrsta replike. Jedna je stalna, dugo stoji i za nju nekada napravljena scenografija traje vekovima, po njoj se grad i prepoznaje i spominje: Kalemegdan sa kulama i posle dodatim Pobednikom, Terazije sa vizurom nizbrdo na reku, Ratno ostrvo i obale Dunava sa druge strane gde grad još nije kročio, preostale šume na Košutnjaku i tu su scenske i scenografske promene spore, događaji iz gradskog života ih ne dotiču često. Druga vrsta scena su gradski blokovi na dorćolskoj padini, Neimaru, Zemunsko središte ili urbana matrica Novog Beograda gde su scenografske promene u skadu sa gradskim potrebama što izaziva promene koji svaka nova generacija građana može da primeti. Treća vrsta scene su one posvuda, povremene, često promenljive.

 
2013-12-23 20:46:18

Siđi do reke – zimsko ptičarenje u BG

albicilla RSS / 23.12.2013. u 21:46

Foto Gordan Pomorisac
Foto Gordan Pomorisac

Dorćolski kej * Ušće * Savsko jezero * Ada Huja * Zemunski kej

Kao što sam više puta već pisao (a jedan od tih blogova ima preko 40.000 čitanja, što će za mene ostati večita zagonetka), zima u Beogradu pruža odlične mogućnosti za posmatranje ptica. Tada se na rekama okuplja ne samo najviše ptica (jedinki) – preko 20.000 gnjuraca i vranaca, labudova, pataka i liski, te još toliko galebova koji su manje upadljivi jer se hrane na deponiji u Vinči, odakle predveče lete ka više desetina kilometara udljenim noćilištima; već i najviše vrsta – ukupno 35 vrsta vodenih staništa, koje se u najvećem broju okupljaju na Dunavu kod Velikog Ratnog ostrva, Ovčanske i Pančevačkih ada, kod Ade Ciganlije i na ribnjaku Mika Alas. Tih 50 km toka reka usred grada čini međunarodno IBA područje Ušće Save u Dunav, gde je do sada zabeleženo oko 210 vrsta ptica.

 
2008-12-12 13:38:52

“Savska oaza” vs. savska oaza

albicilla RSS / 12.12.2008. u 14:38

Beograd dobio novo zaštićeno područje

"Svako je dužan da čuva i poboljšava životnu sredinu," kaže član 74. Ustava Srbije. Ustav, međutim, ne definiše pobliže šta je to poboljšavanje, pošto Zakonodavac zastupa, valjda, gledište da svaki građanin to već zna. I antički mislioci zastupali su slično gledište, da su ljudi tu da prirodu urede i poboljšaju,

 
2013-11-12 08:03:37

Loš potez

FINAL ROUND ART RSS / 12.11.2013. u 09:03

 

Pukao sam dvadeset dolara

pokušavajući da izblefiram

nekog Poljaka sa najviše čipova na stolu.

 

Držao sam J i 7 u trefu

podigao za deset dolara i nadao se da ću

ugledati boju ili triling

ali je na flopu izašlo 4 - 9 - 10

 
2013-09-30 23:04:17

Skinula je džemper i otkopčala brus

FINAL ROUND ART RSS / 01.10.2013. u 00:04

Skinula je usta sa čaše. Bila je previše debela da bi glumila gracioznost i lako je oduvala pepeo sa suknje. Debele suknje. Nova, šesta loza ju je upozorila i duboko joj se zavukla pod gaćice. I unutra je bilo debelo. Ništa manje, ništa više – tetovaža radjena poput onih u vojsci, i uložak. Televizor je bio glasan, kao i kafana uopšte. I ti smrdljivi muskarci… Koji su oni kurac? Pičkoroblje…

Povukla je vodu i obrisala svoja razmrljana usta; loš doručak. Trljala je oči dok se kenjoar vrteo, vrteo… Vrteo… Povratila je još jednom

 
2013-04-10 16:01:47

Lilika, ili drama o nasilju u porodici

Velimir Mladenovic RSS / 10.04.2013. u 17:01
LILIKA DRAGOSLAVA MIHAJLOVIĆA je neodoljivo iskrena devojčica na pragu puberteta,koja publiku ostavlja u dilemama o današnjoj porodici, državi, sistemu.Devojčica Milica Sandić prikazana je na okrutan, ali ujedno i veoma duhovit način. Namera ove predstave je da podstakne pojedinca da se osvrne oko sebe, da vidi napuštene i zaboravljene. Taj put niko sebi nije birao, on je nametnut.
 
Šta bi dete koje ste nekad bili reklo za čoveka u kog ste izrasli? 
 

Када познанике у Мађарској упитам да ли су чули за Крагујевац, старији се са сетом у гласу присете како су им, после ере "трабанта", из Крагујевца осамедесетих и почетком деведесетих година прошлог века стизали

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana