Papa ne može Stepinca proglasiti svetim. Za to su krivi biskupi koji godinama pokušavaju rehabilitirati NDH
Papine riječi o Stepincu i Irineju izazvale su skoro jednaku tjeskobu, zbunjenost i osjećaj nemoći i nepravde, kao svojedobna osuđujuća presuda generalu Gotovini
Ukoliko posmatramo naftne šokove u poslednjih pola veka, možemo utvrditi da postoji sledeća korelacija: svaki naftni šok biva praćen recesijom. Međutim korelacija ne mora da znači nužno i kauzalitet. Nekakva veza nesumnjivo postoji između naglog porasta cene nafte i ekonomskog usporavanja koje sledi, možda je u pitanju koincidencija ili možda skok cene nafte signalizira recesiju, a pravi uzrok krize zapravo leži negde drugde?
Da bismo ovo utvrdili pogledajmo kakav uticaj pad proizvodnje nafte ima na pad ekonomske aktivnosti. Mehanizam izgleda otprilike ovako (upozorenje - u pitanju je alegorija):
Pera, Mika i Laza žive na ostrvu usred mora. Pera je skuplja suvarke po šumi, Mika lovi ribu, a Laza piše pesme. Svakog dana Pera i Mika (na slici levo) vrše menjažu - drva za ribu, a Laza svakome ponaosob da po jednu pesmu i za uzvrat dobije drva od ribu od Mike. Svaki od njih, nakon menjaže, naloži vatru i večera. Pera i Mika čitaju Lazine pesme, a Laza smišlja nove.
Premijer Srbije nije covek koji jedno prica drugo radi, vec je osoba koja uglavnom radi sve suprotno od onog sto prica. I sa timm, kao ni zbog tog, ocigledno nema problema.
To sto Aleksandar Vucic nema problema sa sopstvenim lazima je iskljucivo njegov licni problem. Medjutim,(nedostatak) reakcije domace, ali i strane publike na nekad stvarno notorne lazi srpskog premijera jeste tema vredna analize.
, Brisel je samo nastavio sa svojom pragmaticnom ulogom u kvazireformskoj predstavi u izvedbi vladeSrbije, ovog puta Aleksandra Vucica.
Борба добра и зла главна је тема скоро сваке бајке, па и неких које је обрадио чувени Дизни. Није то случајно, јер се кроз морални филтер пропушта све што радимо на овом свету. У бајкама је лако јер је цела та ствар жестоко поједностављена и идеализована - постоји јасна дихотомија између добра и зла, али у животу та граница често није сасвим јасна. Зато смо закључани у вечној дискусији о моралности овога и онога, а неке од (привремених) закључака смо „извукли испред заграде", прогласили законом и на тај начин се као друштво одредили према добру и злу. Ево једне такве теме.
Ako je u Srbiji postojalo tačnije, u budućnost zagledano, poređenje, onda je to Dužan ko Grčka. Neizgovorivih i još teže prebrojivih 300 milijardi evra + 30 milijardi istovalutne budžetske rupe. Toliko je težak grčki problem, koji se zahvaljujući njenom članstvu u EU i evrozoni, već danima budi među prvim vestima svih evropskih medija.
Autorski tekst za Nedeljnik 24.10.2013.god.
Srbija vodi promašenu ekonomsku politiku u poslednjih 10 godina. Ekonomsku politiku baziranu na javnoj potrošnji, uvozu, državnoj privredi, subvencijama, bacanju novca u bunar, korupciji, odsustvu smislenih reformi i večitoj nadi u strane investitore koji će preporoditi Srbiju. Ovo živo blato nas je koštalo ne samo tih 10 izgubljenih godina, već i 300.000 izgubljenih radnih mesta, uništene privrede, javnog duga na nivou 60% BDP-a i deficita koji ove godine a i naredne, prelazi 6%.
ПРЕДСЕДНИКУ ВЛАДЕ
РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ
На основу члана 133. став 1. Устава Републике Србије и члана 23. став 1. Закона о Влади подносим оставку на место Министра привреде у Влади Републике Србије.
О Б Р А З Л О Ж Е Њ Е
Nije ovo samo kritika crkve već opis stanja i podstrek za razmišljanje zašto smo tu gde jesmo, šta su hteli oni koji su poveli i gde su svoje narode i države doveli.
I pored svega što se izdešavalo među nama, među njima i između nas i njih, i pored upinjanja svih nacionalno osveštenih i osveštanih da dokažu kako smo različiti, svakim danom u svakom pogledu pokazuje se da smo mnogo isti. Istost ili sličnost se mnogo lakše vide na promašajima i glupostima iz prostog razloga jer je toga mnogo više nego dobrih rezultata i pametnih rešenja.To može da se pokaže uporednim analizama bilo koje oblasti počev od ekonomije, politike, državnih strutura, stranačkih aktivnosti, kulture, sporta, umetnosti pa i delovanja i pozicije crkve u državi i društvu.Da je svaka sličnost mnogo više realnost nego slučajnost dovoljno je da se iz ozbiljnije analize aktuelne situacije izostave konkretna imena država, ličnosti, gradova i crkava ili umesto reči Hrvatska, hrvatski, Zagreb, HKC staviti Srbija, srpski, Beograd, SPC itd. Upravo to se može videti iz sledećeg teksta Heni Erceg :
«Kada bi se postavilo nagradno pitanje – tko je najbezobzirnija, socijalno potpuno neosjetljiva institucija,
Ugovor o kreditu je obligacioni odnos. Principe obligacionih odnosa čovečanstvo je stvaralo, testiralo i usvajalo hiljadama godina. Kroz praksu, generacije i vekove.
Вест је да ће нешто мање од 800 километара пруга највероватније бити избачено из саобраћаја. Рез је заиста импозантан, бројка пара уши и очи, амигдала варничи и наређује да се сва крв слије у део мозга задужен за тражење кривца, али одатле стижу само опречне информације. Није то чудно, јер кривца заиста и нема, остао је сакривен негде између суштине и форме, као и много пута досад.